SF bibliografiji koju Mića (Milovanović) i ja radimo već nekih petnaestak godina dobila je okvire legende. Neki podržavaju ideju, drugi imaju primedbe, treći osporavaju, pojedinci pomažu ali svi se slažu da će, ukoliko sve bude zaista kako najavljujemo, to biti izuzetno ostvarenje. Međutim, posao se otegao, pritisle nas raznorazne obaveze sa svih strana i, mada je urađeno 80% svega što smo planirali, zbog tih nekoliko procenata (istina, nepravilno raspoređenih) gotovo da nije moguće sve privesti nekom, kakvom-takvom kraju. Pored vremena, najveći protivnici su nam i administracije biblioteka koje, em donose sporo ono što tražimo, em nemaju sve, em je neko sekao baš stranice koje su nama zanimljive i tako... Postoje izdanja koja, naprosto, nemamo predstavu gde da stavimo, postoje pseudonimi do kojih ne uspevamo da dopremo, postoje mnoge dileme koje odlažu kona;no rešenje, ako nekakvog konačnog oblika ikada i bude.

Kako je vreme prolazilo, situacija u literaturi se komplikovala u smislu da danas gotovo svako delo sadrži elemente fantastike, granice među žanrovima su gotovo nestale i život sastavljača bibliografije je postao prekomplikovan. Prvobitni SF okvir postao je neodrživ, a ulazak u prostore fantastike dodao je celom poslu nemoguću dimenziju.

Internet dolazi kao spasonosno rešenje, jer tu ne postoji potreba da se prezentira konačna potpuno dorađena verzija, a kako konačne verzije verovatno nikada neće biti, papirno izdanje pitanje je da li će, kada i u kom obliku biti urađeno. Internet je spas, moguće je selektivno doneti obrađene delove, a zatim, po mogućnostima ažurirati ostale podatke. U svakom slučaju, mi ćemo u narednim mesecima postaviti ovde praktično sve što smo uradili, a nastavak posla će preuzeti neke mlađe snage... nadam se.

Ono što je najbitnije u svemu jeste da se mrdnemo sa mrtve tačke (mrtve, gledano spolja, ali 11000 obrađenih priča i romana i te kako žive), da najzad patentiramo sistem koji smo smislili i domaćoj publici darujemo prave, proverene i bibliofilski verodostojne podatke. Dosadašnji pokušaji sastavljanja bibliografije (pet značajnijih pokušaja) su upravo to: pokušaji, a zbog nedoslednosti, grešaka, proizvoljnosti i propusta jedva upotrebljive. Neko će reći da je bolje ikakva nego nikakva bibliografija, ali ja ne mislim tako. U svakom slučaju, početak postavljanja naše bibliografije je blizu, a sistem organizacije je takav da se lako i neograničeno može ažurirati novim izdanjima ili otkrivenim starim.

Evo nekih osobenosti "našeg" pristupa: osnov nisu bibliografske jedinice (knjige, brojevi časopisa, brošure...) mada ih detaljno obrađujemo, već priče, romani... ne zadržavamo se samo na pukom pominjanju (na primer) antologija već idemo i korak dalje, detaljno navodimo sve podatke za priče koje ta antologija sadrži. Na ovaj način, dobija se prava, mnogo realnija slika onoga što je kod nas ponuđeno publici. Svaki deo bibliografije podeljen je u dva dela: HRONOLOŠKI i AUTORSKI. U prvom (HRONOLOŠKOM) nabrajaju se redom antologije (od najstarijih ka novijim) sa potpunim popisom priča i romana (ukoliko ih imaju) koje sadrže: masnim, krupnim slovima ispisano je ime antologije ili časopisa, redni broj ukoliko ga sadrži i datum izdanja (ili datume, ukoliko je bilo više); ispod toga su poređane priče po redosledu, a predstavljeni podaci su: prvo je redni broj u okviru hronološkog dela, zatim ime pod kojim je potpisan autor, naslov priče u navodnicima (naslovi romana dati su verzalnim slovima), od koje do koje stranice se prostire priča (za romane u nastavcima broj nastavaka i ukupnan broj strana) i na samom kraju link do AUTORA u autorskom delu bibliografije. U drugom (AUTORSKOM) autori su poređani po prezimenima (abeceda od 34 slova - naša plus Q, W, Y i X), a sadrži sledeće podatke: ime autora napisano tačno onako kako je i u samom izdanju, naslov priče pod navodnicima (naslovi romana su još i verzalni), naslov originala ukoliko ga znamo, datum izdanja, ime časopisa ili antologije i broj ukoliko sadrži, i na kraju link do samog izdanja gde je priča objavljena. Imena stranih autora napisana su u originalu ukoliko smo sigurni da znamo tog autora, ukoliko je u pitanju samo nepoznati pseudonim (recimo DŽON VOTERSON) onda ostavljamo upravo tako (VOTERSON, DŽON) dok ne utvrdimo o kom se autoru zaista radi.

Treba znati da su priče u okviru autorskog dela poređane po redosledu objavljivanja (a ne po naslovu kako je to ranije rađeno) i da se to postiže na sledeći način: računaju se samo prva objavljivanja priča, sve se poređaju, a zatim se druga, treća i ostala objavljivanja pojedinih priča jednostavno ubacuju ispod prvog objavljivanja bez autorskog broja.

Na ovaj način, bar se nama tako čini, omogućen je brz, lak i pregledan uvid u sve raspoložive podatke. Verovatno će biti sitnijih propusta, promicanja reprint-priča ili ispuštanja pojedinih brojeva (očekujemo sve primedbe), kao i minimalnih dupliranja koja smo razrešili pridodavanjem slova brojevima, ali pokušali smo da se dosledno pridržavamo principa koji nameravamo da održimo u celokupnoj bibliografiji.

Spisak koji sledi je pre deset godina važio kao gotovo kompletan, sada mu predstoji prilično ažuriranja.

SF&F ANTOLOGIJE (po redu pojavljivanja)

SF&F EDICIJE (po abecedi)

EDICIJE (koje nisu SF&F ali imaju SF&F dela)

SF&F ČASOPISI (po redu pojavljivanja prvog broja)

ČASOPISI (koji nisu posveceni SF&F ali su imali rubrike posvecene SF&F)

FANZINI, INFORMATORI, INTERNA IZDANJA