Endrokriniloga ću pokušati da nađem. Ne sećam se imena.
A evo nekih teza doktora Jove Toševskog u delu ,,Planeta žena''.
Zagonetka skrivenih genitalija
Veći mozak za seks
Žensko uslovljavanje pristanaka na spajanje doveo do razvića čeonog korteksa i emocionalnog mozga, smatra prof. dr Jovo Toševski
Jovo Toševski
Muškarci su dobili bitku, a verovatno izgubili rat.
Uspravljanje na dve noge koje je trajalo hiljadama godina, naposletku je urodilo stalnim saginjanjem u traženju najskrovitijeg ženskog mestašceta.
Da li se priroda surovo poigrala s kosmatijom polovinom ljudskog roda?
Jovo Toševski, profesor na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu (doktorirao na razlikama između ženskog i muškog mozga), pre više od decenje i po ukazao je na jedinstvenost čoveka u poređenju sa ostalim srodnicima-primatima, na skrivene spoljnje ženske genitalije. Knjiga „Planeta žena”, u kojoj je to objasnio, nije naišla na osporavanje „nevernih toma” među domaćim naučnicima. Naizgled donkihotovska borba poznatog neuronaučnika doživela je nedavno retku potvrdu: na ovu temu objavljen mu je članak u uglednom američkom naučnom časopisu „Medikal sajens monitor”, koji je prihvatio da ga štampa posle četiri anonimne recenzije, a najčešće su potrebne samo dve ( 2006, volumen 12, broj 5).
o Zašto se tolika evoluciona promena, uopšte, dogodila? Da li je ona, pre svega, posledica čovekovog uspravljanja?
– Uspravni položaj (bipedalnost) odlika je čoveka i njegovih direktnih predaka. Počelo je sa uspravnim čovekom (Homo erectus), a dovelo do nastanka dve vrste u ljudskom rodu: neandertalca i kromanjonca. Neandertalca je evolucija zbrisala, potomci kromanjonca su današnji ljudi. Osim što nije mogao sasvim da ispravi kolena, neandertalac je imao nisko čelo i manje prostora u prednjem delu lobanje, što ukazuje na nedovoljno razvijenu čeonu koru (prefrontalni korteks) koja je kod današnjih ljudi najrazvijenija. Takva kora je presudna za asocijativno mišljenje, planiranje i donošenje odluka, ujedno je i središte kratkotrajne radne memorije. Drugim rečima: ko ima tu vrstu korteksa može biti čovek, ko nema ne može.
Jedino je čovek evoluirao do potpune dvonožnosti, a to je podrazumevalo krupne promene, pre svega na karlici, kičmi i nogama. Karlično dno se pomerilo napred, a time svi organi na donjem delu, pa i polni. Kod ženskih spoljnjih polnih organa desila se glavna promena: postavljeni su ispod preponskog dela karlcice, postavši skriveni i nepristupačni za muškarca. To je neminovno izmenilo psihologiju naše vrste, za seksualni čin je neophodan svesni pristanak žene. Ako je za spajanje i razmnožavanje potreban pristanak, saznajne i emocionalne sposobnosti su morale da se uvećaju. Uz to psihoseksualna manipulacija žene postaje normalan, poželjan i pozitivan evolutivni pomak koji povećava motivaciju muškarca. To je, prema mojem shvatanju, verovatni način kako je došlo do odvajanja čoveka od drugih životinja, do njegove humanizacije.
o Šta se tada desilo s mozgom?
– Jedna od najdramatičnijih promena u evoluciji jeste neverovatno uvećanje ljudskog mozga; ne samo čeonih i temenih delova, već i stvaranje novih emocionalnih sistema (sklopova). Delovi mozga kod životinja zaduženi da predosete opasnost i povezani sa strahom, kod čoveka su postali nosioci emocionalnosti, bez koje on ne može biti to što jeste. Emocionalnost je presudna u međupolnim odnosima; i za ljubav i za mržnju, i za razumevanje i za nerazumevanje.
Priroda je uspostavila stalni izvor nesigurnosti među polovima koji obezbeđuje najbolje uslove za razmnožavanje povećavajući broj suparnika na obe strane. Emocije nisu nastale da bismo uživali u zalasku sunca, već da bi odnos žene i muškarca učinile neizvesnim i uzbudljivim. Zbog skrivenih genitalija i neophodnog ženskog pristanka na spajanje muškarac nije siguran u svoj cilj, zato pojačava motivaciju za rad i status uvećavajući izglede da se dopadne. Koristeći svesne planske, ciljane i emocionalne mehanizme, žena čini sve da pojača svoj uticaj na muškarca jer to zahteva majka priroda.
o Naučnici ni do danas nisu valjano obrazložili šta je našeg dalekog pretka nateralo da se osovi na dve noge, kad je čvršće stajao na četiri?
– Napuštanje stabilnog četvoronožnog i prelazak na nestabilniji dvonožni stav u osnovi je bila opasna pustolovina. Priroda je imala razloge za takav izuzetak, smatram da su oni sadržani u porastu mozga s pratećim prednostima do kojih je dovelo skrivanje ženskih genitalija. Čovek je u zdravstvenom smislu to skupo platio, jer je uspravni položaj povećao izglede za obolevanje.
Naročito su bitne promene na materici: pomeranje donjih delova napred učinilo je da telo i grlić nisu u istoj osovini. Telo je nagnuto napred, a između postoji zakrivljenost, čime su trudnoća i porođaj toliko otežani da smo mi jedina vrsta čijoj je ženki potrebna pomoć. Naša deca se rađaju u bolnicama, za ženke drugih životinja to je radnja bez ikakvih opasnosti: kao što jedu ili piju vodu.
Kakvo je preimućstvo muškarac stekao, ako za polno spajanje mora da traži pristanak žene? Smatrate li da je time dospeo u podređen položaj?
– Muškarac ima jednu neoborivu prednost – to što je muško. On nije u podređenom položaju, ako ostane pravo muško. Žena će sve učiniti da ga podredi sebi, to joj je prirodna dužnost; on mora da ostane muško, čime će sigurno postati poželjan i privlačan.
o Okrivljujete dvonožje za skrivanje genitalija. Da je žena (a i muškarac) ostala na četiri noge, pristanak na seks bio bi suvišan?
– Ne bi bio potreban, žena se ne bi pitala. Seks bi bio kratak, redak i nezanimljiv. Da nema ženskog uslovljavanja, mi ne bismo umeli da govorimo, bili bismo, kao i sve životinje; rečju, ne bismo postojali, ne bi bilo ni knjiga, ni novina, ni ovog razgovora.
o U kakvoj su sprezi novi čovekov mozak (neokorteks) i seksualni život?
– Seksualnim životom komanduju emocionalni centri, za razliku od životinja gde mirisni podstiču parenje. Emocionalni centri čoveka su stvoreni na trasama mirisnog mozga životinja; drugim rečima, kod nas je miris zamenjen emocijama. Razlika je tolika da kod životinja bez polnih mirisa ženke nema parenja, a kod nas su oni neprihvatljivi i odbojni. Čovek mora kupanjem stalno da ih uklanja. Tako smo postali manje mirisna, a izrazito emocionalna bića.
Stanko Stojiljković
Izvor: Politika