Mislim da niko normalan i ne negira da su takva plemena postojala u Evropi. Ko misliš da je izgradio Stonehendž?
Stvar je u tome što su takva plemena lovačko-sakupljačke zajednice, a kao takve nisu pogodne za razvoj neke razvijene civilizacije. Tek su zemljoradnička društva donela stvari koje mi našom logikom povezujemo sa civilizacijom. Veća gustina naseljenosti je ključ. Lovcima-skupljačima jednostavno treba mnogo veća teritorija za život nego što treba zemljoradnicima.
Zbog toga su lovačko-sakupljačke zajednice bile osuđene na propast u svim delovima sveta pogodnim za zemljoradnju. Tako je bilo i sa tim evropskim plemenima, došli Kelti i potisli ih, jebiga.
U načelu si u pravu, a u pojedinostima - nisi.
Ko valja kamenje kao u Stonehenge-u, taj zna da pravi kuće. Što bi valjali toliko kamenje, pa otišli zauvek. Lovci-skupljači su to radili. Upravo Stonehenge je dokaz da nisu bile u pitanju te zajednice. Hiljadu godina, bar, bili su stalno na istom mestu.
Lovci-skupljači nisu nestali i danas ih ima tamo gde ne mogu da se nasele. Uopšte, ide mi na nerve kad neko zaključi da nešto nestane, da bi nešto nastalo. To je, najblaže rečeno - stupidno. Postoje rodovske zajednice, postoji robovlasničko društvo, postoji rani feudalizam, postoji feudalno društveno uređenje, postoji kapitalističko društvo, postoji socijalizam, postoji komunističko društvo... Jebote, sve što je ikada postojalo, postoji i danas, samo se proporcije i procene razlikuju.
Hoćeš li da ti kažem kako nastaju stočarske ili zemljoradničke zajednice. Oni za koje kažeš da su nestali, naprave bolje oruđe za lov, oni koji sakupljaju pravili su zalihe za loša vremena, pa zrnevlje proklija u proleće. I kažu: jebote, ovo niče samo! Što bismo skupljali? Lovci uz životinju pokupe mladunce, pa oni odrastu uz decu. Ne pojedu ih jer je bilo dovoljno lovine i bez tih životinja koji uz njih odrastu. Što bismo skupljali, ako možemo da sadimo? Što bismo lovili, ako možemo da ih odgajamo? To su bila pitanja na koje su lovačko-skupljačke zajednice našle odgovore.
Nisu došli neki Kelti pa ih oterali. Danas teramo jedni druge, jer je postalo tesno. Tada su sve ruke bile dobrodošle. Međuplemenska trvenja su trajala koliko i obračun. Posle se zapitaju što da maltretiraju zarobljene kad tako dobro rade, kad su isti kao i mi.
E, sad o zemljoradnji. Kain je kao zemljoradnik ubio stočara Avelja. To ima dublje značenje od religijskog. A, da li se Eskimi bave zemljoradnjom? Imaju li stalna naselja tamo gde je lov i ribolov dobar? Stočarstvo i zemljoradnja su uvek išli zajedno. Ako ima zrnevlja za ljude ima i za stoku. Ako nema dovoljno, Kain će ubiti Avelja.
Na kraju, nije slučajno da su se uz Dunav razvile sedelačke zajednice. Jedan od najvećih slivova u Evropi, dobro zaleđe iza Mićinih močvara, drvo zna ponekad bolje da hrani od trava, pored prvih domaćih životinja: ovaca, koza, svinja i krava i dobro ribolovno područje. Gde ima trava, mogu da se uzgajaju sve žitarice. Pa, Afrika se razvijala samo uz goveda, ovce, koze i sočivo. Da li uopšte znaš da je sočivo domestifikovano u isto vreme kad i žitarice? I, još nešto, Dunav je imao - konje. Nešto što Mesopotamija,
Fertile Crescent i Nil nisu imali. Ni Grčka. Tamo su prve konjanike smatrali - kentaurima.
Hajde da smislimo Balkansku civilizaciju pre nego što je kopanje dokaže. To je, valjda, razlog zbog kojeg je Boban pokrenuo ovaj topik. Ozbiljnog razloga da je nije bilo - nema.