Pre neki dan sam shvatio da se u poslednje vreme teže odlučujem da se upuštam u čitanje novih i neproverenih pisaca. U poslednjih nekoliko meseci, a možda i godinu dana, gotovo svaki novi pisac kojeg sam se dohvatio pokazao se razočaravajućim. Uhvatio sam sebe da kad god imam vremena za čitanje vraćam se starim ljubavima. Da li se u poplavi novih zvezda i zvezdica iko seća Zelaznija, Vagnera, Lajbera, Makafrijeve, Nortonove? Čitate li samo nove stvari ili se vraćate piscima i romanima koje ste odavno po sto puta izgustirali?
Pre oko pola godine imao sam lični projekat "povratak ličnim klasicima", pa sam ponovo pročitao "Ja sam legenda", "Planetu sanjara", "Invertirani svet", "Dan trifida", "Smrt trave", "Dr Džekila i g. Hajda"... Bilo mi je zanimljivo, jer su mi danas neke od tih knjiga razočaravajuće, veoma loše čak, dok su se neke održale.
Naravno da se vraćam. Čak bih rekao da sam, u poslednje vreme, uglavnom čitao i obnavljao neke stare pisce. Za nove kao da nemam vremena - ustvari, nije da nemam vremena za njih, nego upravo za ta razočarenja koja mahom pružaju novi pisci. Ima to veze i sa obavezama u privatnom životu, koje mi ne dopuštaju da čitam onoliko kao pre, kada mi nije bilo toliko važno da li je nešto kvalitetno ili ne, ako sam mogao to da smlatim za par sati, nije me pogađalo. Ali sad, kad mogu sedmično par sati da uzmem knjigu u ruke....pa, sad je drugačije, sad gledam na to da li je nešto dobro, a ako nije ili batalim ili se vratim starim piscima.
P.S.
Ne volim Mekafrijevu. :D
Ne znam na koliko matore pisce i njihove knjige misliš, ali evo, recimo
Poezija Alena Ginzberga, Urlik uma,Ko nije čito - ako ste u nekom previše euforičnom raspoloženju ili nemate koncentraciju, nemojte čitati jer neće da vam se svidi i batalićete, a šteta je.
Čitala sam nedavno Žiku Pavlovića, ostavio je solidan utisak, mada sam nakon dve tri stranice planirala da batalim. Ali nisam i nije mi žao.
Imam potrebu da čitam poeziju s vremena na vreme. Listala sam neku antologiju s naslovom Iskrena pesma, većinom francuskih pesnika,ima i domaćih i španskih, Prevera volim, Lorku ne.
Nabokovom se redovno vraćam. Fascinira.
Ruse ne volim da čitam, osim katkad pesnike, Batjuškova i očekivano Mandeljštama(volim Tristiu i Vek)
Ako se u uvodnom postu cilja na one srednjovekovne spise i knjižurine tipa Božanstvena komedija ili kasnije Zaratustra, to i kad sam čitala, čitala sam jer se očekuje i jer spada u klasike. Neko reko. Zaratustru sam morala da ostavim nakon trećeg četvrtog dela, kad je govorio o ratu, ono kao prethodno, uvod i Kako je Zaratustra govorio o knjigama i čitanju i drveću sam i mogla da sažvaćem ali ovo...Nisam baš toliki mazohista.
Dakle, otprilike što se proze tiče naj volim aj da kažem, dvadesete prošlog veka pa na ovamo(ako se izuzme Stendal kojeg čak gotivim, za razliku od npr Dostojevskog), a poeziju volim, eventualno i raniju ali takodje ne previše drevnu il papirusnu.
Quote from: RedSonja on 25-08-2010, 16:11:55
Ako se u uvodnom postu cilja na one srednjovekovne spise
Cilja se na fantastiku. :)
Zanimljivo kako se ova tema digla iz mrtvih. Recimo, ja sam potpuno zaboravio na Karla Edvarda Vagnera i Džeka Vensa - i nameravam da se u skorije vreme podsetim na njih.
QuoteCilja se na fantastiku. :)
E jebiga. :) Ne mogu da se snadjem skroz sa topicima, ni šta se u kom traži a ni koliko se traži i kad je dosta.
Il da brišem il da samo ubacim da volim i Reja Bredberija?
Neka stoji post, kad se čita Ginzberg ko da čitaš fantastiku. Skoro. :)
A vidi stvarno, piše lepo
NAUČNA FANTASTIKA, FANTASTIKA i HOROR - KNJIŽEVNOST
I još dela stranih autora
Uh.
topik
Volim Paklenu pomorandzu.
Volim i Artura Klarka, ali ne volim film Odiseja u svemiru.
Volim Dena Simonsa, ne znam koje je godište. Naročito Pad Hiperiona.
oftopik (ontopik?)
YouTube - Broadcast Yourself. (http://www.youtube.com/watch?v=e1IxOS4VzKM#)
A van Vogt... pravi palp pisac?
Pa Dileni... jedan od najinteligentnijih pisaca, intrigantan i originalan.
Silverberg... najbolji.
Davno nisam čitala tu trojicu, osim Silverbergove priče u "Legendama".
Koliko su uopšte van Vogt i Dilejni prevođeni kod nas?
Nepotpuna (ali potpunija od bilo koje druge) :) bibliografija dela A. E. van Vogt-a na srpskom/hrvatskom (velikim slovima su dati romani)
Narodna krila 5/53 - 6/53 14s2n, 11.1953 1953,09 Van Vogt Daleki Kentaur
Globus 30/54 - 38/54 9s9n - 4.12.54 1954,1009 A.E. van Vogt Svjetovi čekaju
Politika u nastavcima A. E. van Vogt: KUĆA BEZ VREMENA, 1961
PZ 872 1968,0914 Van Fogt Brod i šuma
PZ 899 1969,0321 A.E. van Vogt Začarani grad
Kosmoplov 4 16-19 1969,06 A.E. van Vogt Prijatelji
Kosmoplov 4 3-15 1969,06 A.E. van Vogt Pravac Alfa Kentaur
Kosmoplov 10 3-11 1969,1115 A.E. van Vogt Novi život
Apolo 8 3-64 1970,0206 A.E. van Vogt Čovek sa trećim okom
Kosmoplov 20 3-13 1970,0415 A.E. van Vogt Presudna odluka
Kosmoplov 22 3-17 1970,0515 A.E. van Vogt Nepotpun
Naša krila 50 1970,1103 A.E. van Vogt Veliki sudija
Politika u nastavcima A. E. Van Vogt: BITKA BEZ KRAJA, 29 n, 23.3-20.4.1976.
Sirius 1 5-29 1976,07 A.E. van Vogt Ne ubijte Rulla!
Galaksija 51 32-33 1976,07 A.E. van Vogt Veliki sudija
Sirius 6 102-129 1976,12 A.E. van Vogt Upotpunjenje
Sirius 12 106-112 1977,06 A.E. van Vogt Proces rasta
Sirius 20 18-33 1978,02 A.E. van Vogt Pritajena neman
Sirius 20 5-17 1978,02 A.E. van Vogt I ne prvi put
PZ 1366 1978,0303 Alfred E. van Vot Trojica u rezervi
Sirius 29 49-61 1978,11 A.E. van Vogt Čudovište
Sirius 31 21-23 1979,01 A.E. van Vogt Obrana
Sirius 46 14-44 1980,04 A.E. van Vogt Suradnja pod prisilom
Sirius 49 68-80 1980,07 A.E. van Vogt Začarano selo
Sirius 62 99-106 1981,08 A.E. van Vogt Dragi prijatelju
Sirius 67 117-140 1982,01 A.E. van Vogt Daleki Kentaur
Sirius 68 108-129 1982,02 A.E. van Vogt Vladari
Ekspres politika 1982,0424 ? Silkijev dolazak
Sirius 72 5-30 1982,06 A.E. van Vogt Konačno naređenje
Sirius 79 4-34 1983,01 A.E. van Vogt Dzing
Sirius 81 109-126 1983,03 A.E. van Vogt Galaksijanci
PZ 1672 1984,0114 A.E.Van Vogt Veliki sudija
Sirius 94 39-53 1984,04 A.E. van Vogt Skrovište
IT novine 965 1984,0702 A.E. van Vogt Erzac Eternal
IT novine 1011 1986,0609 A.E. van Vogt Harmonizer
Sirius 127 92-107 1986,12 H. Ellison & A. E. van Vogt Ljudski operateri
Sirius 132 26-43 1987,05 A.E. van Vogt Replikatori
Sirius 136 52-74 1987,09 A.E. van Vogt Nadčovjek
Sirius 143 3-44 1988,04 A.E. van Vogt Slike i prilike
Alef 9 7-31 1988,4 A.E. van Vogt Prodavnica oružja
Sirius 155/156 3-24 1989,04 A.E. van Vogt Sjetite se Rulla
Monolit 7 9-118 1992 A.E.van Vogt SLEN
Futura 11 40-74 1993 A. E. van Vogt Crni razarač
Emitor 156 3-32 1994,07 A.E. Van Gog KUĆA BEZ VREMENA
Emitor 163 44-45 1994,08 A.E. van Vogt Veliki sudija
Emitor 171 3-17 1994,08 A.E. van Vogt Nepotpun
PZ 2237 1994,1118 A.E. van Vogt Veliki sudija
Futura 14 A. E. Van Vogt Uskrsnuće
Futura 17 A. E. Van Vogt Oluja
Futura 23 A. E. Van Vogt Ne ubijte Rulla!
Isto za Dilejnija. Da ne beše Bobana, bio bi najneprevođeniji veliki SF pisac...
Kentaur (79) 3-234 1986 0 Semjuel Dilejni NOVA
Znak Sagite 3 3-144 1986 0 Samuel R. Delany VAVILON 17
Znak Sagite 4 3-106 1986 0 Samuel R. Delany AJNŠTAJNOVSKI PRESEK
Sirius 121/122 159-166 1986,07 0 Samuel R. Delany Spaceri
Supernova 6 5-70 1987 0 Semjuel Dilejni Zvezdani ponor
Supernova 6 71-110 1987 0 nepotpisano Vreme shvaćeno kao spirala poludragog kamenja
IT novine 1026 1987,0223 0 Semjuel Dilejni Različitost
Sirius 149 3-36 1988,09 0 Samuel R. Delany Vrijeme je spirala
Alef 12 - 13 91s2n 1989,02 0 Semjuel Dilejni DRAGULJI SA APTORA
Znak Sagite 3 3-220 1990 0 Samuel R. Delany VAVILON 17
Alef 20 3-48 1990,06 0 Semjuel R. Dilejni Carska zvezda
Fascinantno, šta je sve danas 'zaboravljeno'...
Inače, A. E. van Vogt je maestro SF palpčine, mada to danas nema ko da razlikuje od šunda. :)
Nego, neverovatno mi koliko je danas skrajnut Diš, recimo. Ispada da su, od stare SF garde, ostali 'sveži' samo pisci sa izrazito F prevalencijom.
Quote from: Amanda Robin on 25-08-2010, 20:02:04
Nego, neverovatno mi koliko je danas skrajnut Diš, recimo. Ispada da su, od stare SF garde, ostali 'sveži' samo pisci sa izrazito F prevalencijom.
Pa i nije. Sada preko bare mnogo štampaju Murkoka, Breketovu, Barouza (nećeš verovati) i tako to. Najviše se traže Anderson i Vens.
QuoteInače, A. E. van Vogt je maestro SF palpčine, mada to danas nema ko da razlikuje od šunda
... ali niko ne pomišlja da kaže da je A. E. van Vogt kič. :)
Najtflajeru, ponekad se zapitam da li govorimo istim jezikom. Pa ne smatraš li, valjda, Murkoka, Barouza i Breketovu predstavnikom S prevalencije?
Quote from: Mica Milovanovic on 25-08-2010, 23:52:23
Najtflajeru, ponekad se zapitam da li govorimo istim jezikom. Pa ne smatraš li, valjda, Murkoka, Barouza i Breketovu predstavnikom S prevalencije?
Koliko znam, Murkok ima i SF stvari. Bar sam ih ja čitao. A zašto Li Breket i Barouz ne bi bili SF? Astronauti koji padaju na Mars, mentalno (i prstato, ali to je druga stvar) obdarene princeze, laseri... Valjda je to SF? Sad, kakav - to je druga stvar.
Edit: A zapravo i nije bitno čime ih ja smatram. Trpaju ih u Swords and Planets podžanr, koji je nešto kao granični sajens fentezi. Iskren da budem, Barouza nisam čitao - sem kod nas objavljivanog Tarzana, kao ni Breketovu, tako da lični sud zapravo ne mogu da dam.
Pa da ne ulazimo u dublje analize i prizivamo Amandu, Barouzova najpoznatija ostvarenja su prilično udaljena od SF-a - njegov Mars je sve samo ne SF-Mars. Breketova je možda najpozatija po svojim sword and sorcery serijalima, mada ima i nešto SF-a. Murkok je priča za sebe.
Ako svo troje stavimo na vagu na čijoj je jednoj strani teg S, a na drugoj F, ako pronađeš jednog čoveka na planeti koji će kazati da kod ovo troje pisaca preteže S teg, ja ću da krenem stopama SoM-a.
Quote from: Mica Milovanovic on 26-08-2010, 00:06:50
Pa da ne ulazimo u dublje analize i prizivamo Amandu, Barouzova najpoznatija ostvarenja su prilično udaljena od SF-a - njegov Mars je sve samo ne SF-Mars. Breketova je možda najpozatija po svojim sword and sorcery serijalima, mada ima i nešto SF-a. Murkok je priča za sebe.
Ako svo troje stavimo na vagu na čijoj je jednoj strani teg S, a na drugoj F, ako pronađeš jednog čoveka na planeti koji će kazati da kod ovo troje pisaca preteže S teg, ja ću da krenem stopama SoM-a.
Da ne bi pošao Sinovljevim stopama, neću ni da tražim. :)
Quote from: Mica Milovanovic on 25-08-2010, 23:49:31
QuoteInače, A. E. van Vogt je maestro SF palpčine, mada to danas nema ko da razlikuje od šunda
... ali niko ne pomišlja da kaže da je A. E. van Vogt kič. :)
pa, hvala bogu i na malim darovima.
Inače, romani Freda Saberhagena takođe se ponovo štampaju u omnibus izdanjima.
Quote from: Amanda Robin on 25-08-2010, 19:57:01
Fascinantno, šta je sve danas 'zaboravljeno'...
Zaboravili bi ljudi i sopstvenu glavu, da nije zakačena tu gde jeste. :lol:
mozda bi trebalo objaviti reprinte knjiga koje smo nekada davno citali, a sada ih bas i nije lako naci.
radjeni su neki reprinti dika (na zalost, tri stigmate verovatno nikada nece moci ponovo da se kupe u nasim knjizarama), zelaznija bi zaista trebalo iznova objaviti (a neke romane i iznova prevesti)...
napr. "anubisova vrata" tima pauersa sam nasao samo u originalu, a svakome bih tu knjigu preporucio.
ima toga puno sto bi trebalo ponovo da se nadje u knjizarama, ali valjda ne mogu da dodju na red od silnih serijala s po 28 delova...
Anubisova Vrata su u planu za izdavanje, barem koliko sam ja čuo...
jel? kudos!
nekada davno je to neko vec bio objavio kod nas, vise se ni ne secam ko. ako se planira opet, to je sjajna vest!
Mladost, Zagreb, 1989. Divna jedna edicija. Objavili su i Suskindov Parfem. Vise nisu ni morali :lol:
Postoje hiljade dobrih knjiga koje nikada nisu prevedene. Taj isti Pauers ima još desetak romana, od kojih neki i nisu tako loši, ali izdavači rade reizdanja. Pa me ubedite da razlog nije taj što je lakše prevoditi sa hrvatskog nego sa engleskog...
I ti pisci koje smo zaboravili imaju naslove koji kod nas nikada nisu objavljeni, što reče Mića. S druge strane, mnogo toga ranije objavljivanog više ne može da se kupi ni u antikvarnicama, naročito u unutrašnjosti, tako da ima nekog smisla raditi reprinte.
Pauersova Anubisova Vrata, u prevodu, možete skinuti sa baneprevoza. I još jednu knjigu.
Ovu Nova su u Kentauru mislim u prevodu izmasakrirali a vidim da englesko izdanje ima cak i fusnote ko kad gdje kada kako i zasto sto kentaur izdanje nema
Cuj molim te pocinjati ili zavrsavati poglavlja usred recenice ili skakati s jednog lika na drugi usred misli
Ah...dovoljno je vidjetina sto umjetnik fizicki lici i kada je ovo napisano i koliko je imao godina tada i koliko je kila droge koristio
Uzas sta se sve prodaje i gura i ljudi lafo kontaju ovu svemirsku operu cija je radnja ispreturana