Author Topic: kada ste prvi put shvatili da Hrvati snimaju najbolje domaće serije?  (Read 12642 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Franz Xaver von Baader

  • 4
  • 3
  • Posts: 2.774
Vučjak je više od igre!
Od danas ću biti Kao Sunce Jasan.

Albedo 0

  • Guest
pa dobro, i ja sam na sreću pogledao samo jednu epizodu Više od igre i dosta mi je bilo

a najjača srpska softporn serija su Srećni ljudi, naravno 8)

Franz Xaver von Baader

  • 4
  • 3
  • Posts: 2.774
da, a njjača hrvatska akcijska mini-serija je Kiklop
Od danas ću biti Kao Sunce Jasan.

Loni

  • 4
  • 3
  • Posts: 3.713
  • Mejnstrim Paša
Moraću da pogledam taj ,,Vučijak'' i van detinjstva.
Gospoda Glembajevi bili su mi oporni u detinsjvu, a vrlo zabavni kasnije.

Nemojte me baš ozbiljno shvatiti sa Ponosom Ratkajevih.
Svakako ne vrednujem nijednu seriju koja pređe 20 epizoda. A kamoli one od 100.
Čim ga tolko razvuku znam da nije reč o ičemu što se snimalo po iole kvalitetnom književnom uretku,
već je ČISTA TEZGA...

Kad reditelj, glumci hoće platu za 12 meseci, a ne za 3 meseca, naprave se 60 umesto 20 epizoda.

Meni su se Ratkajevi (od kojih sam gledao možda svega 5 epizoda) dopali
jer miniraju ustaštvo kao pozitivnu tekovinu.
U hrvatskom društvu ni danas ustaštvo nema negativnu konotaciju za sve.
Zato takve serije treba da postoje, čak i kad su predviđene za gledanje širokih narodnih masa.






scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 26.658
Ma, hajde, nabrojao si sve što je snimljeno, a pola toga nije ni za posut rizlom, pa ugaziti.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

pokojni Steva

  • 4
  • 3
  • Posts: 8.017
Jest da je snimak sa TV Avale, i da ima njakanja, al`šljaka. Sasvim uredno su puštali Vučjaka za neku skorašnju Novu godinu  :evil:


http://www.fileserve.com/list/nx6QJqn
Jelte, jel' i kod vas petnaes' do pola dvanaes'?

PTY

  • 5
  • 3
  • Posts: 8.602
ne ne ne... nisam ovu prepisku shvatio (a niti namjeravao) kao da se sad nas dvoje prepucavamo što je bolje ili iskrenije
koristio sam termine populističko i intelektualno, samo zato jer si ti uvela taj pojam;)

što se tiče likova iz Vučjaka... meni su oni fenomenalni. vjerodostojni. da, onakvu seljačku logiku i mudrost za vlastiti džep, to sam vidio puno puta. govorim o dvojici poglavara sela, krčmar i onaj drugi. na tom mjestu su sukladni Prosjacima, samo ih dijeli zemljopisno područje: ovi su sa krša, a ovi sa zagorske bijedne zemlje. dakle, i u Vučjaku imaš tu narodnu lukavost, čistu nepatvorenu seljačku snalažljivost koja ne preza ni od čega da se izbori za egzistenciju.
ali, dok je to u Prosjacima manje-više sve (oni su gotovo parodija i uopće nema nijansiranja nego opozicioni par narod-vlast, Matan-"detektiva", zdrava seljačka pamet-glupa birokratska vlast), u Vučjaku ima čitava paleta karaktera i likova!
i Horvat mi je uvjerljiv, kao intelektualac koji nije za ovaj svijet, i austro-ugarski časnik koji je slijepo odan bečkoj školi i vrijednostima koje je vihor burnih vremena već raznio a da on to ne zna, i zagrebačke frajlice i zagrebački proleterijat, i Mira Furlan kao još jedna varijacija zdrave seljačke krvi, seljančice koja je vidjela svijet i postala iskusna, prepredena (= po meni, puno bolji lik od Vrtirepke; u paraleli ova dva lika, Vrtirepka izgleda kao karikatura)
Krleža je ušao u čitav spektar likova, koji svi zajedno predstavljaju društveno-povijesnu situaciju Hrvatske početkom 20. stoljeća. malo tko može tako nešto uraditi, tako prenijeti DUH VREMENA i to kroz jednu dramu i njene likove.
s druge strane, Raos, dobro i iskreno prenaša duh SAMO JEDNOG UZANOG PODRUČJA.



Dobro sad, jasno je da nisam tip za filozofske analize, ne umnožavam suštine i stremim jednostavnosti, pa ako vidim da se nešto gega ko patka i kvače ko patka, onda mi je to patka i kvit!  :lol:


A u tom smislu, ne bih se složila da je Vrtirepka karikaturalna naspram Eve, to nikako. Istina da Prosjaci dosta toga izvrću ruglu, ali ipak, Vrtirepka nije karikatura, pogotovo ne nakon životnog joj fijaska. A taj njen fijasko možda i jeste nekakva karikatura, ali to je karikatura ne same Vrtirepke, nego njene sudbine, no o tome bi se dalo raspravljati. Ali svejedno mislim ne bi valjalo takvu vrst satirizacije izjednačavati sa karikaturizacijom, bar ne na Vrtirepkinom liku, jer tu ima isuviše iskrene tuge i jada ženske sudbine unutar društva i mentaliteta. A to baš i jeste najveća razlika između Prosjaka i Vučjaka, bar meni, pa se zato i jesam zeznula u onom potezanju kvaziinetelktualštine; Prosjaci govore o onom mentalitetu o kom Vučjak malo toga zna, o mentalitetu kog ti zoveš "škrt". A on to i jest, ako ćemo iskreno, bar kad ga se poredi sa razmetljivim mentalitetom "učenih i knjiških" ljudi koji znanje stiču posredno, kroz indoktrinaciju dogmama, a otud i njihova želja za "prosvjetiteljstvom", jer nema ništa gore od takvih ljudi, zaista, njima je jedini cilj da preobraćaju puk znanjem sa kojim su zadojeni. Prosjaci, pak, govore o mentalitetu ljudi čije je znanje striktno iskustveno, a takvi ljudi zaista jestu "škrti" sa tim znanjem, i ne pada im na pamet da ga dele sa sospstvenom decom, a kamoli sa strancima. Nema ti kod njih ni mrve želje za preobraćanjem ili prosvjetiteljstvom, taman posla, pa oni ni sa sopstvenom decom ne dele takvo znanje, nego im namerno otežavaju život i podmeću nogu gde stignu i puštaju ih da čelom o zid udare, jer su svesni da je to jedini način da se pravo iskustvo stekne. I kikaš i Potrka su isti po tom pitanju, a i Vrtirepka pokazuje taj mentalitet, mada u ženama svojstvenom obliku: ima ona scena kada dve seljančice dolaze kod nje u kuću da se u lavoru operu za feštu, i jedna od njih dve samo nasapuna pazuha, bez ispiranja, jer hoće da "lipo diši"... potraži tu scenu i pogedaj izraz lica Vrtirepke. Ona je tad "udovica", haha, znamo kako je to postala, i njen život se završio pre no što je i počeo, ali nema šanse da ona tim seljančicama ukaže kud to srljaju, iako ona dobro zna, pošto je i sama tu srljala... nema u Vrtirepke nikakve želje za prosvetljivanjem neukih, ali ne zato što je zla i što im želi zlo, nego prosto zato što zna da je iskustvena mudrost neprenosiva u obliku u kom je domatici iz Vučjaka prenose uokolo. Raos govori o mentalitetu koji vrlo dobro zna da je svaki iskustveni savet beskoristan, i dobro sad ako ti taj mentalitet prepoznaješ kao "škrt", ali on je ipak jedini bio i ostao najzdravija protivteža u borbi protiv dogmi i jednoumlja.


Isto tako, ne bih mogla da se složim sa tvojim zapažanjem o "duhu vremena" vs "duhu jednog uzanog područja". Sve se nekako mislim da se taj famozni "duh vremena" svodi na retrospektivno izdvajanje najdominantnijeg "duha jednog uzanog područja" i ništa više. S tim što Vučjak govori o načinu na koji se ta dominacija najlakše uspostavlja, dok Prosjaci više govore o načinu na koji se pleb od toga branio.  :wink: 


Inače, kad smo već kod tv serija koje čuvaju duh vremena; smorila sam jenom nekoliko prijatelja da odgledaju par epizoda Otpisanih i jedna epizoda ih je baš, onako, pošteno drmnula. Radilo se o nekim klincima koje su Prle i Tihi vrbovali da nađu krevete za nekakvu bolnicu ili štaliveć, i keva glavnog klinca, udovica, celu epizodu provede u očaju da će joj dete zagine. I naravno, klinac zagine. E sad, mi smo indoktrinacijom uslovljeni da u toj epizodi vidimo silu pozitivnih asocijacija, ali neko sa strane (dete aparthejda, metodista i otvoreni homoseksualac :mrgreen: ) je tu vidio čistu i golu perfidnost jednog krajnje nezdravog političkog sistema. go figure...  :evil: .


Franz Xaver von Baader

  • 4
  • 3
  • Posts: 2.774
sviđa mi se tvoj post... ali griješiš u vezi Vučjaka. nema tu nikakvog dogmatizma niti želje za prosvjećenjem puka. naprotiv!
Horvat je doktor filozofije, tip koji bi mogao UTJECATI na društenu stvarnost; biti počasni član akademije, profesor na fakultetu ili zaslužni novinar koji kreira javno mnijenje! ali ne, on sve to ODBACUJE. nije na "partijskoj" liniji, ne laska mu da se bavi sitnim politikanstvom, a za veće stvari, mijenjanje svijeta - nema snage! on je pasivni junak koji je razmišljao o smislu svijeta i to sa obje strane: kao "pametan i knjiški moljac", ali i kao običan čovjek bačen u blato, crijeva i krv svjetskoga rata.
on ne prosvjećuje neuke, nego bježi na selo da bude što?! seoski učitelj. fukara. da ga podjebavaju seoski mužeki i taj "škrti" mentalitet prosjaka i sinova. da ga obujmi žena majka. da čita seljačkoj čeljadi Sunce na prozorčiću. on, doktor filozofije.
nikoga ne podučava, nego trune u provinciji. fizičkoj i duhovnoj.
upravo je Horvat beskoristan. podriva društvo koje je uložilo u njega. društvo nije htjelo niti ne želi da takvi ljudi budu u vukojebini. u Vučjaku. nego u centru događanja.
nema vajde od Horvata. i to je najveća subverzija protiv dogmi i jednoumlja, veća od prosjaka koji dolaze sa periferije, ali se penju u društvenoj stratifikaciji.
Od danas ću biti Kao Sunce Jasan.

PTY

  • 5
  • 3
  • Posts: 8.602
Eh, sad... ovo sad postaje čisto razmetanje sofisterijom, i sad bi mi trebali silni sati kuckanja samo da opovrgnem ono što ti tvrdiš da sam rekla, a nisam... ma, nisam ti ja za takve duele.  :cry:


Ti u svakom postu stavljaš težište na drugi teren, a krenulo je sa mojim stavom da su Prosjaci iskreniji (dakle, vjerodostojnije nam prenose lako prepoznatljiv mentalitet, koji opet, time prenosi i duh vremena) od Vučjaka.


To je samo jedan parametar u pitanju, i ti tu ne možeš kontrirati sa Horvatovim profilom, jer Horvat je anomalija, to si i sam dokazao u poslednjem svom postu. Raosovi Prosjaci ne govore o anomalijama, nego o čvrstom i lako prepoznatljivom narodnom identitetu, pa makar mi ti sad tvrdio da je taj identitet skroz lokalizovan, ja to zauzvrat tvrdim da nije, jer je uvek bio u brojčanoj premoći. Druga je stvar što se tebi privatno taj mentalitet koji Raos nudi ne dopada, pa ga zato proglašavaš lokalnim i inferiornim ujedno; to je sasvim druga priča, i nema veze sa onim od čega smo krenuli. 


A ni ti sofizmi koje nudiš preko Horvatovog profila ne prolaze baš sjajno... nije Horvatov odlazak iz društva za koje se školovao subverzivan, jer to društvo tim nije ni najmanje oštećeno. Slažem se da je Horvat pasivni junak i slabić, a gubitak takvog karaktera ne samo da NIJE subverzivan sa društvene tačke gledišta, nego je poželjan i koristan ujedno. A ako društvo koje je Horvata školovalo nema koristi od njega zato jer je on beskorisni slabić, onda je logično za pretpostaviti da je isto to društvo samo profitiralo njegovim odlaskom, zar ne? A ako od nečega profitiraš, onda to "nešto" gubi status "subverzije", jer kakve su to subverzije koje donose profit onima koje bi trebalo da podrivaju? Zato mi nije jasno što si time hteo reći.


Pa čak i Horvatov odlazak u provinciju možemo tumačiti na način znatno drugačiji od onoga na koji ga ti tumačiš... ako je Horvat slabić koji nije uspio u okruženju za koje je školovan, normalno je da će se osećati manje slab i nesposoban u provinciji u kojoj još nekako i može prodati malko magle neukima i deci... E, to je već vrlo dobar profil (i tako vrlo mnogo jako puno krležijanski!!! ) one tako specifične psiho-intelektualne anomalije, kojom se predstavljaju pojedinci nejaki i neuspešni u sofisticiranom društvu, kako se naknadno (i na svoju ruku) ostvaruju među neukima u provinciji. A taj model se odlično uklapa u moje viđenje kvaliteta Prosjaka, jer zamisli samo kako bi se Horvat proveo među Raosovim kmetovima... ne, ne, dragi moj, Raosovi kmetovi jesu priprosti i neuki po standardima klasičnog obrazovanja, ali su nemerljivo superiorni Horvatu, po standardima stečenog, iskustvenog znanja. Njima niko ne bi prodao takvu maglu, to i sam znaš. Otud takav narod nikada nije "kupovao" kvaziintelektualne dogme, jer je uvek lako "pročitao" ko mu ih to prodaje... a pošto otud imaš i situaciju da su takvi intelektualno samodovoljni identiteti čak i katolicizam "kupili" samo u meri u kojoj od njega imaju koristi, a ne čitav paket pod čijom bi težinom samo posrtali, pa kako misliš da bi iko takvim ljudima mogao na trulo uvaliti kojekakve dogme i jednoumlje?


Tako da... bojim se da pričamo o različitim stvarima, pa se zato i suštinski ne razumemo, ti i ja...  :(

Franz Xaver von Baader

  • 4
  • 3
  • Posts: 2.774
ali razumijem što mi govoriš.
no, ne razumijem zašto nastupaš tako defetistički... pričamo o Vučjaku, o Prosjacima, o Horvatu... tebi je to "razmetanje sofisterijom"?
meni je, s druge strane, okej diskusija.

glede Horvata
naravno da je njegov lik podrivanje društva, jer on ispada 'nekorisno rasipanje'. društvo ne želi olako rasipati resurse. iako ne može imati totalnu kontrolu nad svime, jer je prožeto antagonizmima. ali, koliko je do 'logike društva', sigurno se ne želi ulagati u nešto, ili u ovom slučaju, u nekoga, a da taj onda ne vrati 'dug' na primjeren način. traži se ekvivalent. biti doktor filozofije, ugledni intelektualac ili portretiran kao netko tko ima velike potencijale i od koga se očekuje, a onda otići u vukojebinu i raditi kao seoski učitelj = to je nesrazmjer. to je ono što se nije namjeravalo, na kraju krajeva, to je iracionalnost u racionalnoj zgradi društva.
da je tome tako, mi vidimo više puta u samoj seriji: 1.kada Horvat radi u novinama, i vlasnik novina i mnogi kolege kazuju mu da je suludo odbaciti ugled i poziciju zaradi osobnih 'hirova' 2.od mnogih drugih likova koji hvale Horvata kao prvorazrednog intelektualca 3.u provinciji, kada ga sretne satnik Ratković i začudi se što radi na selu. satnik naravno nema osjećaja za Horvatove privatne egzistencijalne boli i sve to skupa vidi kao besmisleno

dakle, sve ovo govori u prilog tezi da a) društvo nije inicijalno odbacilo Horvata, već je u njega uložilo i od njega očekivalo, već b) Horvat je odbacio društvo i time se ogriješio o društvene norme i kanone

time on ispada slabić, s jedne strane (tu se slažemo), ali s druge ovo su krajnji činovi podrivanja same zajednice. kada pojedinac pređe točku 'uobičajenog', normalnog podrazumijevanog funkcioniranja. jasno, sustav je toliko stabilan da pojedinac ne znači ništa, on je 'zamjenjiv'. ali pričamo o MODELU PONAŠANJA. Horvat kao model nije na top-listi zajednice, on je, u neku ruku, podrivač.

tada dolazi obrat, i to je ovo što si ti dobro primijetila: Horvat postaje slabić, ali ne samo to, nego i opasnost, subverzija, pa društvo nema druge nego da ga odbaci i okrene se novim 'žrtvama' ili 'članovima' koji će biti racionalniji i ponašati se u skladu sa kanonom.

kod Horvata nema jednoumlja ni dogme, ponavljam, on nije prosvjetitelj ni revolucionar. tu imamo drugi lik, Benčinu i on je to što ti prišivaš Horvatu. on želi mijenjati društvo i jednako predstavlja subverziju, što austrougarski časnik jasno daje na znanje.

Horvat jest anomalija, pa i egzistencijalna slijepa ulica. ali zanimljiva.

to je također iskreno. Krleža ga je sjajno odradio, nije namješten na ljepotu, nije kič. obratno, zato je 'lijep' jer je odrađen iskreno.

za kraj,
meni su okej odrađeni i prosjaci. ne radi se tu da ja poričem prosjake, nego ti odričeš valjanost Vučjaka, jer ti je to kvaziintelektualno ili što već. ja se s time ne slažem i kažem da je Vučjak slojevitiji od Prosjaka. eto, meni je tako, što da se radi.
Od danas ću biti Kao Sunce Jasan.

PTY

  • 5
  • 3
  • Posts: 8.602
ali razumijem što mi govoriš.
no, ne razumijem zašto nastupaš tako defetistički... pričamo o Vučjaku, o Prosjacima, o Horvatu... tebi je to "razmetanje sofisterijom"?
meni je, s druge strane, okej diskusija.


Ma. Okej je diskusija po merilima učtive razmene postova, ali ne i po konačnoj svrsi i cilju. Ti ignorišeš sve rečeno i glatko eskiviraš u nerelevantne domene, a to sigurno nije stazica koja vodi makar i razumevanju, kud već ne otkrovenju. :twisted: 


No dobro sad, ne lečimo mi ovde kancerogena oboljenja pa da se slomimo pod teretom kojekakvih obaveza i očekivanja...  :mrgreen: 


Quote


glede Horvatanaravno da je njegov lik podrivanje društva, jer on ispada 'nekorisno rasipanje'. društvo ne želi olako rasipati resurse. iako ne može imati totalnu kontrolu nad svime, jer je prožeto antagonizmima. ali, koliko je do 'logike društva', sigurno se ne želi ulagati u nešto, ili u ovom slučaju, u nekoga, a da taj onda ne vrati 'dug' na primjeren način. traži se ekvivalent. biti doktor filozofije, ugledni intelektualac ili portretiran kao netko tko ima velike potencijale i od koga se očekuje, a onda otići u vukojebinu i raditi kao seoski učitelj = to je nesrazmjer. to je ono što se nije namjeravalo, na kraju krajeva, to je iracionalnost u racionalnoj zgradi društva.


Ja ovo ne sporim, ali samo zato što to nema nikakve veze sa tvojom originalnom izjavom o Horvatovoj subverzivnosti.  :cry:
Subverzivnost je vrlo aktivna i kratkoročna aktivnost, dok je dekadencija o kojoj u ovom postu govoriš vrlo pasivan i dugoročan proces koji se ne može svaliti na pleća ma kog pojedinca, pa makar to bio i Horvat. U tom smislu, opet premeštaš težište tamo gde ga u prethodom postu nije bilo ni u naznakama.  :cry: :cry: :cry:




Quote


Horvat jest anomalija, pa i egzistencijalna slijepa ulica. ali zanimljiva.to je također iskreno. Krleža ga je sjajno odradio, nije namješten na ljepotu, nije kič. obratno, zato je 'lijep' jer je odrađen iskreno.


Tu se slažemo i ja nikada nisam ni pokušavala umanjiti vrednost Vučjaka kada se o ovom konkretno aspektu radi. Ja sam samo insistirala da portret anomalije nema toliko prava biti smatran portretom cajtgajsta koliko to ima portret originalnog narodnog identiteta kakvog nudi Raos. E sad, da je ova razmjena krenula u imalo tolerantnom duhu, ja bih se našla voljna dopustiti mogućnost kako postoji određena patologija vredna razmatranja iza činjenice da su velemajstori proze tom portretu rađe prilazili iz satiričnog ugla negoli iz ozbiljnog. Tu svakako ima materijala za razumnu diskusiju, jer ja drage volje dopuštam kako satirični prilaz obezbjeđuje ustupke kakve ozbiljni prilazi ne podrazumevaju. U tom smislu, zanima me da li bi Raosov pristup karakterizaciji bio jednako impresivan bez tog satiričnog predznaka, dakle, da li bi Raosova postavka jednako uspešno opstala i u ozbiljnoj, krležijaskoj varijanti. Priznajem da to ne znam, jer nemam dovoljno znanja o materiji, ja Raosa nisam čitala, znam samo njegovu televizijsku interpretaciju. Isto tako, ne pamtim gde je tačno povučena granica između satire i realnosti u Vučjaku, a tvoje silno sofističko meandriranje tu slabo pomaže, ako ćemo iskreno.


Quote


za kraj,meni su okej odrađeni i prosjaci. ne radi se tu da ja poričem prosjake, nego ti odričeš valjanost Vučjaka, jer ti je to kvaziintelektualno ili što već. ja se s time ne slažem i kažem da je Vučjak slojevitiji od Prosjaka. eto, meni je tako, što da se radi.




Ali ja to poštujem, nikad mi i nije bio cilj dokazivati da su Prosjaci "bolji", van onog jednog jedinog parametra za koji sam smatrala da je i važan i očigledan. Sasvim sigurno je tu potrebno više dokazivih parametara za kategorično pozivcioniranje "bolji" vs "lošiji". Mene je ovde zaintrigirala mogućnost (i sposobnost) predstavljanja realističkog cajtgajsta, a i dalje smatram da njega ne mogu definsati anomalije, nego punokrvni identiteti. Moguće da sam po tom pitanju u krivu, ali ne vidjeh ovdje istinskih argumenata, pa mi je ta benigna krivica skoro... welll, skoro pa opravdiva, recimo.  :mrgreen: 

Franz Xaver von Baader

  • 4
  • 3
  • Posts: 2.774

ali ne i po konačnoj svrsi i cilju. Ti ignorišeš sve rečeno i

kako?
nema konačne svrhe u smislu da bi bila The Konačna. imamo razmjenu mišljenja iz koje ćemo nešto izvući: nemamo totalnu identifikaciju da se sad izljubimo jer smo postali jednoum;) ali ni totalni rashod pa da pričamo svaki svojim jezikom bez ikakvog razumijevanja. ima komunikacije, pa eto svrhe.

ne ignoriram. eto vidiš da sam te kvotao;)

Quote
Ja ovo ne sporim, ali samo zato što to nema nikakve veze sa tvojom originalnom izjavom o Horvatovoj subverzivnosti.  :cry:
Subverzivnost je vrlo aktivna i kratkoročna aktivnost, dok je dekadencija o kojoj u ovom postu govoriš vrlo pasivan i dugoročan proces koji se ne može svaliti na pleća ma kog pojedinca, pa makar to bio i Horvat. U tom smislu, opet premeštaš težište tamo gde ga u prethodom postu nije bilo ni u naznakama.

ne slažem se
oba posta su na istoj poziciji.
ti si ovdje ta koja premješta 'front' na terminologiju. zanimljiva taktika;)
ali okej, vidim da voliš čiste pojmove, formalnu logiku, dok pružaš otpor dijalektici. znam, ne voliš "sofistička nadmudrivanja", pa se u našem saobraćaju trudim izbjegavati filozofirati, ali ovdje je neophodna blaga doza;)
moja izjava "Horvat je subverzivan" ne može se dobro shvatiti na platformi formalne logike, pa mi ti, zalijepivši se za to polje, suprotstavljaš  terminološku doskočicu: ne subverzija, nego dekadencija! u redu.
međutim, a ti to ionako znaš, ja volim dinamičko mišljenje. dijalektičko. to je teren gdje se barata tzv. spekulativnim identitetima i gdje se razni pojmovi preobrću jedni u druge. ovo što ti zoveš dekadencija, polagano pasivno truljenje, u jednoj točki postaje također - subverzija!
da dam praktičan primjer: Max Weber je uradio sjajnu analizu kapitalizma poznatu kao Protestantska etika i duh kapitalizma. prilično čuvena studija, možda si i čitala. e pa tu navodi brojne primjere iz prakse, između ostalog jednu epizodu sa crncima na nekom tropskom otoku. naime, kada su oslobođeni, formalno prestali da budu robovi, kaže Weber, parafraziram, oni se NISU uključili u društvo, u smislu zapadnog viđenja društva. lokalni vlasnik plantaže se žalio da NE ŽELE raditi, iako ih on želi plaćati (nije ovdje bitno koliko bi ih on plaćao, sigurno ne bi imali doktorske plaće, ali nije to sad poanta). nego, oni, umjesto da rade i zarađuju, da si podignu standard života, ZADOVOLJAVAJU se ljenčarenjem u nekim straćarama i branjem plodova. crnac si uzme bananu i zadovoljan. dakle, ova krajnja dugoročna PASIVA ujedno je i SUBVERZIJA zapadnog načina.
plantažer se žali upravo na to. na podrivanje progresa, jer umjesto da se uključe i rade za plaću (znači, ne ideal, nego privatni interes - partikularnost) oni jednostavno 'trunu' u polju tropskog pojasa i podrivaju opće (progres).

nadam se da smo se sada bolje razumjeli

Quote
a sam samo insistirala da portret anomalije nema toliko prava biti smatran portretom cajtgajsta koliko to ima portret originalnog narodnog identiteta kakvog nudi Raos.

ali!
nisam mislio, spomenuvši duh vremena, na Horvata osobno, već na čitavu paletu likova i pojava orisanih u Vučjaku.
ja tu vidim čitav društveno-politički kontekst koji mi osvjetljava jedan zeitgeist. sad, to je zeitgeist iz subjektivne pozicije (Krležine), ali nitko nije u stanju nadići sam sebe i pričati iz pozicije ne-ja. s druge strane, ako Krležu smatram(o) veličinom, a smatram(o), onda njegova vizura ima težinu.
dodatni zalog na vagi je okolnost što sam pročitao gomilu Krležinih eseja u kojima on analizira, kritizira, piše recenzije, prikaze, osvrte, rječju, progovara upravo o svom vremenu, ali i neposrednoj povijesti - a to je upravo vrijeme Vučjaka. između toga dvoga, Vučjaka i njegovih eseja, postoji potpuno poklapanje. to još uvijek ne znači da je Apsolutna Istina, ali jamči za konzistentnost. ni to nije za odbaciti.

Quote
ja bih se našla voljna dopustiti mogućnost kako postoji određena patologija vredna razmatranja iza činjenice da su velemajstori proze tom portretu rađe prilazili iz satiričnog ugla negoli iz ozbiljnog. Tu svakako ima materijala za razumnu diskusiju, jer ja drage volje dopuštam kako satirični prilaz obezbjeđuje ustupke kakve ozbiljni prilazi ne podrazumevaju. U tom smislu, zanima me da li bi Raosov pristup karakterizaciji bio jednako impresivan bez tog satiričnog predznaka, dakle, da li bi Raosova postavka jednako uspešno opstala i u ozbiljnoj, krležijaskoj varijanti.

validno i zanimljivo pitanje
za sada, tu nemam što puno dodati, osim male opaske da u Prosjacima (seriji, nisam ni ja čitao Raosa) satira počesto prelazi u grotesku, napuhanu banalnu komediju i tako sama sebi reže oštricu. izleti Vučjaka u patetiku su manji no što je to blesiranje Prosjaka. meni.
a i više mi paše ozbiljniji pristup.

Quote
Mene je ovde zaintrigirala mogućnost (i sposobnost) predstavljanja realističkog cajtgajsta, a i dalje smatram da njega ne mogu definsati anomalije, nego punokrvni identiteti.

stoji, ali Prosjaci nisu takav punokrvni identitet. to je sa satarom dotjerano do satire takvih razmjera da vrlo često gubi svaki kontakt sa realnošću. jasno je što stoji u podlozi likova kao što su Kikaš i Matan (tvoja omiljena narodna punokrvna snalažljivost), no orisani portreti su toliko silovani da su i oni - anomalije! nema takvih likova u stvarnosti. pa čak ni u Imotskom;)
Od danas ću biti Kao Sunce Jasan.

PTY

  • 5
  • 3
  • Posts: 8.602
Trenutno sam u tako dobrostivoj fazi da mi nije nikakav hardšip dati ti malko vremena da preispitaš sofisterije i preformulišeš post.  xremyb

Franz Xaver von Baader

  • 4
  • 3
  • Posts: 2.774
o, pa ti bi bez rukavica. dobro gospođo, pazi se. pingvin još nije upotrijebio mitraljez gatling  :?
Od danas ću biti Kao Sunce Jasan.

PTY

  • 5
  • 3
  • Posts: 8.602
o, pa ti bi bez rukavica. dobro gospođo, pazi se. pingvin još nije upotrijebio mitraljez gatling  :-?


pa znaš kak, bilo je na oba topika nekih 5-6 neutralnih odgovora na moju (urukavičenu) sitnu provokciju, a ti baš nekako biraš jedinu jedinu varijantu van tih neutralnih... vrag bi ga znal zakaj...  xsqsick

Agota

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.824
Počelo snimanje "Gričke vještice": Hrvatska traži Neru i Sinišu




ZAGREB Snimanjem prvih kadrova »Gričke vještice» u budućem Zagorkinom muzeju Gričke vještice na zagrebačkom Markovu trgu, u srijedu je započela realizacija televizijske serije od koje se očekuje da postane jedan od vodećih hrvatskih kulturnih proizvoda, planirane u šest sezona sa šest epizoda, od kojih bi prva trebala biti prikazana na HRT-u u jesen 2018.

Direktor Jadran filma, redatelj i nositelj projekta Vinko Grubišić je za Hinu i Zagrebački list, kao jedine medije na početku snimanja, naglasio da je »Grička vještica« namijenjena prvenstvenom hrvatskom gledateljstvu, ali se nada da će serija osvojiti i srca gledatelja širom svijeta.

Na projektu se radi devet godina
»Nalazimo se nakon punih osam godina na setu 'Gričke vještice'. Danas – 31. svibnja 2017. pala je prva klapa 'Gričke vještice' – osam godina nakon početka prvih priprema«, rekao je Grubišić.

»'Grička vještica' je dio cjelovitog projekta »Zagorka«, što dokazuje i mjesto snimanja prvih kadrova, koje će biti budući Zagorkin muzej Gričke vještice. To je također projekt na kojem radimo devet godina, ali i buduće mjesto susreta i dolaska ljudi iz cijelog svijeta koji će na ovom prostoru gledati dio povijesti, uključujući i set za prve kadrove 'Gričke vještice'«, kaže Grubišić u prikazu prvih glumačkih proba i izjava Grubišićevih suradnika, što se može vidjeti u video prilogu Hine.

Po njegovim riječima, sam set za prve kadrove serije koji prikazuje »Vještičji toranj« – mjesto gdje su mučili nesretne Zagrepčanke optužene da su vještice, dio je rekonstrukcije povijesti i mjesto koje bi moglo biti zanimljivo i ljudima izvan Hrvatske.

Ističe kako je projekt nastao nakon dugih priprema i povijesnih istraživanja u kojima su surađivali mnogi stručnjaci i suradnici, između ostalih i Slobodan Prosperov Novak.

»Adaptacija serije radila se gotovo dvije godine, a studiranje ikonografije i svih povijesnih izvora trajalo je gotovo još toliko. Usuđujem se reći da se radi o širokoj pripremi koja mora postići maksimalni rezultat kada je riječ o kvaliteti proizvoda i utjecaju na kolektivnu svijest hrvatskog naroda. Na neki način to smo dužni velikoj borkinji za nacionalna, socijalna i ženska prava Mariji Jurić Zagorki, kojoj dugujemo puno više nego što se dosad htjelo priznati', poručio je Grubišić.

Ugovoreno je snimanje prve sezone sa šest epizoda, te snimanje ukupno šest sezona, dakle radi se po modelu kako se danas rade serije. Prvo prikazivanje očekuje se u jesen 2018. za hrvatsko gledateljstvo, što je ugovorna obaveza prema Hrvatskoj radioteleviziji.

Kada je riječ o proračunu serije, Grubišić kaže kako su osigurali novac uz napomenu da nakon prvih tjedana snimanja očekuju još neke partnere.

»Budžet serije je poslovna tajna, ali mi radimo i koristimo, uključujući i prvi set za 'Vještičji toranj', puno prostora koji izgledaju 'kao milijun dolara' jer znam napraviti, kako se kaže, 'production value' i s nevelikim budžetom«, rekao je.

Domaći i strani redatelji i glumci
Djelomično je otkrio glumačku i redateljsku ekipu, te lokacije na kojima će se snimati »Grička vještica«. »Jedan od redatelja koji će raditi na projektu je i moj dragi profesor i veliki redatelj Branko Ivanda, a bit ću to još nekih redatelja, među kojima sam i ja. Neke dijelove serije koji se događaju u inozemstvu, prije svega u Beču, radit će neki strani redatelj, bit će i stranih glumaca. Rekao bih da će ta serija u svakom pogledu biti vrlo zanimljiva«, kaže Grubišić.

Jadran film kao nositelj projekta nastojat će seriju snimati koliko god bude moguće u »naturalnim» objektima, s namjerom da u budućnosti budu mjesta koja će posjećivati turisti.

»Na lokacijama u Hrvatskoj želimo posvetiti i označiti za sva vremena upravo zagrebačke lokacije – one koje su preostale iz tog razdoblja i one koje možemo, zahvaljujući modernoj tehnologiji, doraditi da izgledaju kao iz polovice 18. stoljeća. Snimat će se na Kamenitim vratima, kod kule Lotrščak, Medvedgrada, ali i na nekim lokacijama u okrugu Zagreba, dvorcima, kurijama, osječkoj Tvrđi...«, kaže Grubišić.

Što se tiče glumačke ekipe, izbor glumaca upravo traje, a neke od uloga su već izabrane – primjerice, u ulozi Puncera, mučitelja vještica, nastupit će Kristijan Ugrina, dok će se u drugim ulogama pojaviti ostali domaći poznati glumci – na setu je bio i Filip Križan. »Casting traje, a mogu reći da će se u seriji pojaviti sva velika imena hrvatskog glumišta«, ističe Grubišić.

Traže se Nera i Siniša
Direktor Jadran filma ujedno najavljuje veliku konceptualnu akciju »Hrvatska traži Neru i Sinišu«, tj. glumce koji će utjeloviti glavne junake Zagorkina romana.

»Pozivam sve koji imaju ideju, neku viziju – divnu mladu djevojku koja je prkosna, karizmatična i stara između 17 godina i 22 do 23 godine za Neru, ili one koji misle da znaju tko bi mogao biti Siniša«, poručuje Grubišić.

Imamo neke svoje favorite, ali želimo oko toga postići široki nacionalni konsenzus – izbor tko je Nera, a tko Siniša na neki je način stvar od nacionalnog značaja, možda i više nego kada Hrvati sastavljaju nogometnu momčad, smatra Grubišić dodajući da audicija i izbor glumaca počinju idućeg tjedna u ponedjeljak i trajat će četiri mjeseca.

»Na neki način, radi se o akciji koja bi se na Divljem zapadu zvala ucjena, da im je ucijenjena glava, jer ćemo i raspisati nagradu za osobu čiji prijedlog pobijedi«, najavljuje Grubišić.
This is a gift, it comes with a price. Who is the lamb and who is the knife. Midas is king and he holds me so tight. And turns me to gold in the sunlight ...