Author Topic: TUMACENJE SNOVA  (Read 31016 times)

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

Mariana Dan

  • 2
  • Posts: 313
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #50 on: 25-10-2011, 15:42:18 »
 Evo, ukrala sam nešto na netu, dobro je za početak.

OVAJ BLOG MI DELUJE VRLO ZANIMLJIVO.

http://moji-tragovi.blogspot.com/2011/01/tumacenje-snova.html

Kako to Jung  vidi:
1. San se ne moze okarakterisati, kao sto je Frojd misli, generalnim smanjivanjem prihicke delatnosti i spustanjem mentalnog nivoa (Janet). Naprotiv, afektivno jezgro nekog kompleksa intenzivira unutarnji zivot za vreme spavanja. Cilj ovog istrazivanja jeste kompenzatorni odnos sna prema nekom svesnom stavu snevaca.
    2. Prospektivna funkcija sna mora se razlikovati od njene kompenzatirne funkcije. Dok se kompenzacija mora obeleziti u smislu samoregulacije psihickog organizama kao svrsishodna delatnost, prospektivna funkcija je u nesvesnom pripremljena anticipacija buduceg svesnog delovanja jedinke. Osim prospektivnog i  kompenzatornog, Jung smatra da san moze da bude i reduktivan, u Frojdovom smislu.
    3.Tumacenje nekog sna moze da se sprovede po sledecoj semi zbivanja u snu: a) mesto i vreme u kojima se pocetak sna desava, kao i licnosti sna; b) ekspozicija sna, to jest obelodanjivanje problema; c) peripetija sna koja se odnoci na intenziviranje cvora problema, a koja se penje do moguceg klimaksa, i d) razresavanje, lizis, rezultat sna, ukazivanje na njegovu kompenzatornu i prospektivnu funkciju.
    4. Onaj koji hoce da shvati mogucnosti znacenja snova treba da provede najpre racuna o nekoliko tipicnih situacija u koji sa odredjeni snovi pojavljuju: a) san se pojavljuje kao reakcija nesvesnog na neku odredjenu svesnu situaciju, pri cemu nesvesno deluje dopunjavajuce ili kompenzirajuce i pri tome jasno ukazuje na ostatke. b) san ne dolazi kao reakcija ne neku odredjenu, svesnu situaciju, vec na osnovu izvesne spontanosti nesvesnog, koje, medjutim, pruza san u novu situaciji koja je upravno suprotna svesnoj situaciji, stvarajuci ovako konflikt sa njom, i c) nesvesno produkuje san koji nema vise nikakve veze sa bliko kakvom svesnom , situacijom, snevac se cudi svome snu, ne razume ga, ali upravo ovakav afektivan odgovor ukazuje da se mozda radi o nekom arhetipskom snu.
    5. San je samostalno ispoljavanje nesvesnog, on poseduje svoju sopstvenu realnost i predstavlja svoj sopstveni svet.
    6. Daleko je od istine Frojdova tvrdnja da san najcesce ima teznju da zadovolji nase potisnute seksualne zelje. I mnogo drugih zelja i potreba traze do probiju prag i da nam se obelodanje u snu,one imaju, doduse, znacajno mesto, ali nikako nisu jedine.
    7. Jung je prvi proucavao kod jedinke iste individue seriju snova i iz ove serije bio je u stanju da zakljuci da je objasnjavanje snova neophodno dopunuti razumevanjem sna, a tumacenju znakova u snu suprotstavio je hermeneuticki prostupak raznovrsnog tumacenja simbola u snu.
    8. Svaki sadrzaj sna je uvek viseznacan, otud preuzimanje standardnuh simbola u snu ne vodi daleko u tumacenju sna. Tako na primer, dok kula za Frojda znaci falus, podrum - vagina, za Junga kula znaci izolaciju, zastitu prema spolja, gordost itd., a podrum znaci nesvesno, tamno, podzemno, majcinsko, itd.
    9. Tumacenje snova je umetnicko delo koje zahteva odlicno poznavanje ne samo svoje sopstvene psihe , vec i poznavanje svesnog i nesvesnog stava snevaca, zatim poznavanje simbola, mitologija i religija covecanstva, itd.

SAN

Najefikasniji i najpodesniji put za upoznavanje mehanizma i sadržaja nesvjesno vodi preko sna, čiji se materijal sastoji od svjesnih i nesvjesnih, od poznatih i nepoznatih elemenata. Ovi elementi mogu se pojaviti u raznim kombinacijama i uzeti sa svih strana, počev od tzv „dnevnih ostataka“ pa do najdubljih sadržaja nesvjesnog. Njihovo rađanje u snu Jung označava kao nešto što je izvan kauzalnosti. Isto tako, prostor i vrijeme nemaju za njih nikakvog značaja. Njihov jezik je arhaičan, simboličan, prelogičan; to je jezik slika, čiji se smisao može odgonetnuti samo sopstvenim postupkom tumačenja. Jung pridaje snu izvanredno veliki značaj, budući da ga ne shvata samo kao put u nesvjesno, nego i kao funkciju kojom nesvjesno najvećim dijelom daje na znanju svoju regulativnu djelatnost. Jer san izražava dotičnu „drugu stranu“, onu koja je suprotna svjesnom stavu.
S obzirom na veoma značajnu kompenzatorsku funkciju sna, koja ne izražava samo strahove i želje, nego i sveukupno psihičko ponašanje, Jung odbija da uspostavi određene „standardne simbole“. Nesvjesni sadržaji su uvijek višeznačni, a njihov smisao zavisi takođe od odnosa u kojima se javljaju, kao i od specifične životne i duševne situacije dotičnog snjevača. Neki snovi čak prevazilaze ličnu problematiku individualnog snjevača i izraz su problema koji se uvijek iznova pojavljuju u istoriji čovječanstva i tangiraju cijeli ljudski kolektiv. Oni često imaju proročanski karakter, pa se stoga još i danas kod primitivnih naroda smatraju kao stvar cijelog plemena i uz velike ceremonije se javno tumače.
Pored sna, Jung razlikuje još i fantazije i vizije kao nosioce manifestacije nesvjesnog. One su srodne snu i nastaju u trenucima sužene svijesti, pokazuju manifestno i latentno značenje, potiču od ličnog ili kolektivnog nesvjesnog i stoga daju snu materijal istog porijekla za psihološko tumačenje. Njihova varijabilnost je bezgranična i kreće se od običnih dnevnih i željenih snova sve do značajnih vizija ekstatičara.
San, kao psihički fenomen koji omogućuje najlakši pristup sadržajima nesvjesnog i koji je, zahvaljujući svojoj kompenzatorskoj funkciji, pogodan za razjašnjavanje i objašnjavanje unutrašnjih odnosa, predstavlja za Junga glavni instrument terapeutske metode. Jer, „problem analize sna postoji i pada sa hipotezom nesvjesnog; bez nje san je besmisleni konglomerat razdrobljenih dnevnih ostataka“. U istom smislu kao san Jung upotrebljava i vizije i fantazije pacijenata i uvijek kada govori o tumačenju sna podrazumijeva i vizije i fantazije.

TUMAČENJE SNA

Pored razmatranja i obrade dotičnog materijala pomoću konteksta i asocijacija, koje ne pruža samo pacijent nego i terapeut, tumačenje sna, vizija i psiholoških slika svake vrste zauzima centralno mjesto u dijalektičkom procesu analitičkog postupka. O konačnom tumačenju materijala koji pruža pacijent svakako odlučuje sam pacijent. Njegova individualnost je ođe odlučujuća. Jer kod njega mora da nastupi jasan doživljaj odobravanja koji nije racionalna potvrda, nego stvarno doživljavanje, kako bi se tumačenje moglo smatrati potvrđenim. „Onaj ko želi da izbjegne neku sugestiju, mora da tumačenje sna smatra sve dotle nevažećim dok se ne nađe ona formula koja će zadobiti saglasnost pacijenta“. Inače će se dogoditi da sljedeći san ili sljedeća vizija stave ponovo na tapet isti problem bez prigovora, a donosiće ga sve dotle dok čovjek zbog „doživljenog“ ne zauzme novi stav. Često istican prigovor o tome da terapeut može tumačenjem sna da sugestivno utiče na pacijenta, može doći samo od čovjeka koji ne poznaje prirodu nesvjesnog, jer se mogućnost i opasnost prejudiciranja veoma precjenjuju. Objektivno psihičko, nesvjesno, jeste shodno iskustvu u najvećem stepenu nezavisno. Kada to ne bi bilo tako, onda ono ne bi moglo uopšte da vrši svoju sopstvenu funkciju, naime kompenzaciju svijesti. Svijest se može dresirati kao papagaj, ali ne i nesvjesno. Ako se ljekar i pacijent varaju u njihovom tumačenju , onda će ih vremenom strogo i neumitno korigovati stalni autonomni nesvjesni materijal, koji neprekidno održava proces.
Jung kaže: „San se ne može objasniti psihologijom koja je uzeta iz svijesti. To je određeno funkcionisanje koje ne zavisi od htjenja i želja, od namjere i svjesnog cilja ega. To je nenamjerno događanje kao što je sve što se dešava u prirodi... Uopšte je vjerovatno da stalno sanjamo, ali svijest u budnom stanju diže takvu galamu da je više ne čujemo. Ako nam pođe za rukom da sačinimo kompletan spisak tema, onda bismo mogli reći da cjelina opisuje jednu određenu liniju“. Time je rečeno da je san prirodan psihički fenomen, ali fenomen sopstveno autonomne vrste sa ciljnom usmjerenošću koja je nepoznata našoj svijesti. On ima svoj vlastiti jezik i sopstvene zakone, kojima se čovjek ne može približiti pomoću psihologije svijesti, tako reći kao subjekt. Jer, „čovjek ne sanja, nego se sanja, mi ’doživljavamo’ san, mi smo objekti“. Gotovo da bi se moglo reći: želimo da u snu doživimo mitove i bajke koje čitamo u budnom stanju kao da su oni realnost, a to je nešto bitno drugačije“.
         
KORJENI SNA

Korjeni sna, ukoliko se mogu ustanoviti, leže dijelom u svjesnim sadržajima (u utiscima prethodnog dana, u dnevnim ostacima), a djelom u konsteliranim sadržajima nesvjesnog koji mogu biti probuđeni svjesnim sadržajima ili spontanim svjesnim procesima. Posljednji procesi koji ne dopuštaju bilo kakav odnos sa sviješću mogu voditi porijeklo sa svih strana. To mogu biti somatski izvori, fizički i psihički doživljaji u okolini ili prošli i budući doživljaji. Kod posljednjih se misli na snove koji oživljavaju neki davno prošli istorijski doživljaj ili proročanski nagovještavaju neko buduće zbivanje (kao što, na primjer, može biti slučaj kod snažnih arhetipskih snova). Ima snova koji su prvobitno imali neku vezu sa sviješću, ali su je izgubili kao da nikada nije ni postojala, pa onda iznose potpuno nepovezane, nerazumljive odlomke, a zatim takve fragmente koji predstavljaju nesvjesne psihičke sadržaje jedinke a da se oni kao takvi ne prepoznaju.
Već je rečeno da Jung označava sređivanje slika sna kao nešto što je izvan kategorije prostora i vremena i nije podložno kauzalnosti. San je „jedna zagonetna poruka naše noćne strane“. I on nikad nije čisto ponavljanje prethodnih doživljaja ili događaja, sa izuzetkom određene kategorije šok-snova, odnosno snova reagovanja, kod kojih su izvjesni objektivni procesi izazvali psihičku traumu, na primjer granate i bombe u ratu, ali ne i tamo đe mislimo da smo to spoznali. Ovi snovi, koji u suštini predstavljaju samo reprodukciju traume, odnosno doživljaja šoka, ne mogu se stoga shvatiti kao kompenzatorski. Njihovo privođenje svijesti ne može da dovede do nestajanja procesa koji determinišu san. „San mirno dalje ’reprodukuje’, tj autonomni sadržaj sna djeluje sam od sebe i to tako dugo dok se traumatska draž sasvim ne ugasi“. Inače, san je „uvijek, zavisno od svrhe, povezan ili promijenjen, mada je često samo neprimjetan, ali upravo na drugi način nego što to odgovara svrsi svijesti i kauzalnosti“.

RAZLIČITI TIPOVI SNOVA

Mogućnost značenja snova Jung svodi na sljedeće tipične slučajeve:
Na određenu svjesnu situaciju nadovezuje se san kao reakcija nesvjesnog koje, bilo nadopunjavajuće ili kompenzatorski, sasvim jasno ukazuje na dnevne utiske, tako da je uočljivo da se taj san nikada ne bi dogodio da nije bilo određenog utiska od prethodnog dana.
San ne slijedi neku određenu svjesnu situaciju koja ga je, manje ili više jasno, izazvala, nego nastaje na osnovu izvjesne spontanosti nesvjesnog, pri čemu ono određenoj svjesnoj situaciji dodaje neku drugu koja se od prve razlikuje utoliko što između njih dvije postoji neki konflikt. Dok se u prvom slučaju nagim kretao od jačeg svjesnog dijela ka nesvjesnom dijelu, u drugom slučaju postoji ravnoteža između njih.
Međutim, kada je suprotna pozicija koju uspostavlja nesvjesno jača od svjesne pozicije, tada nastaje nagib koji vodi od nesvjesnog ka svijesti. Tada nastaju oni značajni snovi koji pod određenim okolnostima sasvim mijenjaju svjesni stav i mogu ga, štaviše, sasvim preokrenuti.
Posljednji tip, kod kojeg se cjelokupna aktivnost i težina značenja isključivo nalaze u području nesvjesnog, i koji daje veoma specifične, ali sadržajno najvažnije snove koje je veoma teško rastumačiti, predstavlja nesvjesne procese, za koje se uopšte ne može utvrditi bilo kakva veza sa sviješću. Snjevač ih ne svaća i po pravilu se veoma čudi tome zašto ih baš on sanja, jer se ne može zapaziti čak ni neka uzročna veza. Ali baš ti snovi imaju često dominantan, zapravo arhetipski karakter i često su proročanske prirode. Jung kaže da takvi snovi nastaju ponekad baš pred pojavu duševnih bolesti i znatnih neuroza, kada se iznenada probije neki sadržaj koji duboko impresionira snjevača čak i kad ga ne razumije. Shvatanje nekih ljudi da je utoliko bolje ukoliko imate više arhetipskih snova, nije u najmanju ruku temeljito, naprotiv. Njihovo često javljanje svjedoči baš o veoma snažnoj uznemirenosti kolektivnih nesvjesnih dubina što je povezano sa opasnošću iznenadnih eksplozija i prevrata, zbog čega se u takvim slučajevima u analizi preporučuju brižljiv postupak i najveći oprez. Ma koliko bio dobrodošao neki arhetipski san, i ako njegov sadržaj uspije da se razumije i protumači u pravom trenutku, on ipak može biti i opasan, ako je Ego snjevača još slab i nerazvijen da bi se suočio s njim i s njim izašao na kraj.
Prilikom razlikovanja ovih raznih tipova sna, akcenat se stavlja na odnos u kojem stoje reakcije nesvjesnog na svjesnu situaciju, jer se mogu utvrditi najraznovrsniji prelazi od reakcija vezanih za sadržaje svijesti do spontanih manifestacija nesvjesnih dubina.
         


Bog voli da dodiruje stvari kroz naše ruke

Mariana Dan

  • 2
  • Posts: 313
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #51 on: 26-10-2011, 05:14:34 »
 Opet ja na svojoj opsesivnoj temi.

Sanjala sam da pristajem da držim časove francuskog, iako ga na javi ne znam dobro. Al kao, za uzrast osnovne škole znam dovoljno. Asocijacija mi je, naravno, jezik ljubavi.

Tumačenje ima dve mogućnosti.
Da sam ja konačno naučila kako da se ponašam u ljubavi i šta da ne radim ni slučajno.
Drugo je da ću naći nekog infantilnog idiota.Nadam se da sam infantilni idiot ipak ja.
Bog voli da dodiruje stvari kroz naše ruke

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 26.932
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #52 on: 31-10-2011, 08:34:17 »
Eh, slatka mala Marijana, noćas sam zapamtio deo sna, uvek su to samo krpice, ali je zanimljivo da tako nešto i te ljude nikada nisam sanjao. Sa dvojicom mlađih kolega iz Instituta sedim i razgovaram. Onda, mlađi od njih počne da me ubeđuje da sam jedini koji je u rukopisu čitao najnovioji Skrobonjin roman, a ja se toga ne sećam, uporno tvrdim da me je sa nekim pomešao, a sve vreme se pitam da slučajno nisam zaboravio, a vidim da su i oni skloni toj varijanti. Na kraju se probudim, ustanem i odem u dnevnu sobu da zapišem naslov tog romana, jer se sastoji od vrlo karakterističnog broja. Naravno, do dnevne sobe zaboravim broj i zapišem onaj koji mi se i sad čini najverovatnijim. Broj je - 6311.


Od "se probudim" nije više san nego java. Dakle, ako si nas izmuvala sa pričom koju smo očekivali na Radionici, bar nešto radi.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Džek

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.732
  • Instalater raznih šejtanluka.
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #53 on: 31-10-2011, 08:43:57 »
Po statistikama, veliki broj loto dobitnika u svetu je sanjalo dobitne brojeve.
Ja bih zapisao te brojeve, Scallope, i potrudio se da odsanjam ostale :)
Moj imaginarni drug mi govori da sa tvojom glavom nešto nije u redu.

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 26.932
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #54 on: 31-10-2011, 09:13:57 »
Lepo ja reko' da vama nije toliki problem pisanje nego čitanje. Alo! Jesi li video da je to "najverovatniji" broj?
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Melkor

  • 5
  • 3
  • Posts: 5.540
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #55 on: 31-10-2011, 10:12:34 »
... najverovatnijim. Broj je - 6311.

Aha, tvoja podsvest tvrdi da je Skrobonja nas Stiven King  :-D

11/22/63 (2011)
A novel by Stephen King
"Realism is a literary technique no longer adequate for the purpose of representing reality."

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 26.932
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #56 on: 31-10-2011, 10:29:07 »
Džek, evo Melkor tvrdi da su nedostajući brojevi 22. Prepuštam ti sva prava, a ti samo iskombinuj i uplati.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Mariana Dan

  • 2
  • Posts: 313
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #57 on: 31-10-2011, 17:03:23 »
Razmisliću o snu.


Ma nisam vas izmuvala, nego nisam bila dobro.
Imala sam temperaturu više od deset dana i umalo nisam dobila upalu pluća.
A i jesenja depresija, teško se nosim sa tim.


Biću ja redovna na radionicama, samo polako.
Bog voli da dodiruje stvari kroz naše ruke

Mariana Dan

  • 2
  • Posts: 313
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #58 on: 31-10-2011, 18:49:18 »
Eh, slatka mala Marijana, noćas sam zapamtio deo sna, uvek su to samo krpice, ali je zanimljivo da tako nešto i te ljude nikada nisam sanjao. Sa dvojicom mlađih kolega iz Instituta sedim i razgovaram. Onda, mlađi od njih počne da me ubeđuje da sam jedini koji je u rukopisu čitao najnovioji Skrobonjin roman, a ja se toga ne sećam, uporno tvrdim da me je sa nekim pomešao, a sve vreme se pitam da slučajno nisam zaboravio, a vidim da su i oni skloni toj varijanti. Na kraju se probudim, ustanem i odem u dnevnu sobu da zapišem naslov tog romana, jer se sastoji od vrlo karakterističnog broja. Naravno, do dnevne sobe zaboravim broj i zapišem onaj koji mi se i sad čini najverovatnijim. Broj je - 6311.


Od "se probudim" nije više san nego java. Dakle, ako si nas izmuvala sa pričom koju smo očekivali na Radionici, bar nešto radi.

Ja cu sad mnogo lupati, jer trčim na čas, ali moj je utisak takav.

Imam utisak da su ti taj koji treba da napiše nešto što može biti značajno za njega,
ali da bi mogao i uspeh da postigneš.

Mlade kolege govore o mladim potencijalima u tebi za to.

Možda naslov zaista bude neka brojka, ko zna.

A sad, san je san, a akcija akcija.

Meni je asocijacija za čitanje nečega u rukopisu, čitanje svoga, onoga što si sam napisao.

Postoji mogućnost i da su u pitanju eseji, neka književna kritika koju treba da objaviš.
Uglavnom, san te upućuje na tako neki projekat.

A naslov romana mi je više kao neka šifra, koju ne umem rastumačiti.
Bog voli da dodiruje stvari kroz naše ruke

Džek

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.732
  • Instalater raznih šejtanluka.
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #59 on: 31-10-2011, 19:06:37 »
Džek, evo Melkor tvrdi da su nedostajući brojevi 22. Prepuštam ti sva prava, a ti samo iskombinuj i uplati.

Onda valja organizovati hrkanje kao ona trojka u suvišnom izveštaju, da kompletiramo kombinaciju, dignemo keš i na Harlijima prokrstarimo do Mejna da pijemo pivo sa Kingom :)


Mariana, oprosti na lupetanju po topicu, al' to Džekovi svih zanata rade, znaš? :)
Moj imaginarni drug mi govori da sa tvojom glavom nešto nije u redu.

Mariana Dan

  • 2
  • Posts: 313
Re: TUMACENJE SNOVA
« Reply #60 on: 31-10-2011, 19:13:35 »
Pada mi na pamet da navedem nekoliko primera tradicionalnih tumacenja snova i vrlo pouzdana predvidjanja ciji sam svedok.
Neke stvari cu ispricati samo delimicno, niti cu reci ko je u pitanju, iako su u pitanju ljudi iz mog najblizeg okruzenja koji su mi ove snove pricali.

1. Zena sanja kako joj u tamnom jezeru zelena zena davi sincica od otprilike dve godine.
Ona uskace u jezero i uspeva da spasi dete.
Nekoliko dana posle sna, sin ima fras, podugacki epi napad, zatim pije lekove godinama.

2. U mom kraju postoji verovanje da trece noci nakon rodjenja deteta dolaze sudjaje i odredjuju
mu sudbinu i tada traze od mladih majki da pricaju snove, jer veruju da je u njima sadrzana sudbina deteta.
Mlada majka sanja da za uzicu vodi kravu koja je lepa i zdrava, ali joj je zadnja desna noga crvena, bolna i deformisana, pa krava hramlje. Sin kog je tada rodila joj oboljeva od one zarazne decje paralize kasnih 50-ih i ostaje hrom za citav zivot, mada zdrav.
U trenutku dok je decak u bolnici, (imao je tad oko 5-6 godina) a lekari se bore za njegov zivot, ona posle neprospavanih noci sanja kako je dosla 'u drzavnu sumu' u kojoj, kao i u mladosti, cuva ovce. Ulazi u neko udubljenje u dubokoj dolini (to su neka prirodna udubljenja, ne znam kako se to tacno zove) i iznad udubljenja, na livadi, iznenadjena, vidi staricu, obucenu u tradicionalnu odecu iz naseg kraja.
"Uzmi jedno drvo", kaze joj starica.

Mlada zena vidi oko sebe mladice borova.

"Uzmi ga, ukradi ga i nosi kuci. Stavi mu na korenje
malo hleba i sira, jer ovo se drvo ne zaliva, vec jede i pije".

Naravno, decak ostaje ziv, i ona ga uzima kuci, bas kao bor u snu.


3. Zena u 2. mesecu trudnoce ima nocnu moru u kojoj precizno sanja od kakve ce joj bolesti jos nerodjeno dete bolovati.

4. Mlada zena sanja precizan datum smrti svog dede, iako je on u tom trenutku sasvim zdrav. Gresi za samo cetiri dana, sanja da ce on umreti 4. jula te i te godine, a on umire 8. jula iste godine.

5. Covek koji zivi u Kanadi sanja kako je veliki, razgranati orah pao u njihovom dvoristu u Srbiji. Pise familiji uznemireno pismo o tome, i posto to tradicionalno znaci da ce neko umreti, pita za zdravlje svoje majke. Neposredno potom, ona umire.

6. Starac sanja da se njegova zena 'preudala za nekog lepog i mladog coveka' i ostavila ga. Ona uskoro umire.

7. Mlada zena sanja da je njena majka nevesta u belom koja igra u kolu.
Sutradan saznaje da je majci pozlilo, ali lekari misle da nije nista ozbiljno u pitanju.
Uplasena zbog sna, ona je ubedjena da ce majka umreti. Ispostavlja se da ima rak i zaista ne zivi dugo.

8. Mlada zena sanja svoju pokojnu prababu, koja je umrla u zimu 1983. kad joj je bilo 6 i po godina. Ona ljubi nju i svoje tri unuke, i divi se kako je devojka porasla.
Obasjana je belom svetloscu i veoma vesela.
"Kceri moje ", kaze, "moram sad da idem, zurim" i sva radosna trci prema seoskom groblju. Sutradan je zovu da ide u bolnicu, jer je najmladji sin mezimac bake koju je sanjala, a rodjak devojke, na samrti. Vec sutradan umire, na tacnu godisnjicu smrti svoje majke koju je mlada zena sanjala. Tacno posle 24 godine.

9. Devojka sanja kako je iz dvorista njenih komsija u njeno dvoriste dosao prelep beli konj. Njen komsija posle toga ima neku nevolju sa kolima na putu i u pomoc mu pristize nepoznati mladic.Ona upoznaje tog stranca i udaje se za njega.

10. Na godisnjicu smrti svog dede, mlada zena sanja vrlo upecatljiv i dug razgovor sa njim u kome 'zna da je on mrtav'. On joj kaze kako ce uskoro doci po svoju zenu. Iako je relativno mlada za baku, ona zaista ne zivi dugo.


Desetak ovakvih snova sam u trenutku izvukla iz secanja, a cula sam ih nebrojene.
Svi ovi ljudi su iz moje neposredne okoline.
Bog voli da dodiruje stvari kroz naše ruke