FILMOVI, TV SERIJE, ANIMACIJE > FILMOVI

Carpenter: stolarski prilozi karpenterskom pitanju

(1/50) > >>

Franz Xaver von Baader:

* Slazemo se, Sneki, oko definicije mejnstrima, ali se ne slazemo oko toga da je Karpenter upao u mejnstrim posle Bekstva iz Njujorka.


* Prvo, naredni Karpenterov film Stvor (The Thing, 1982) nimalo se ne uklapa u mejnstrim. Od pocetka do kraja. Secas li se, povrh svega, otvorenog finala punog sumnje?

* mada niko nikada neće ni pokušati da dostigne taj nivo mraka i cinizma-nihilizma THE THINGA

* znači, hoxov 'a company of men' je stamen kano klisurina, a onaj naučnik je u samom startu prikazan kao jadna, nemoćna, mlitava opozicija družini koju čine takvi he-manovi, mužjačine koje i na severnom polu zagrevaju srdca tamo-zalutalih dama.
 karpenterov je potpuna negacija toga, nema tu 'company', nego je 'svako svoju guzicu, a ostali kako se snađu.'

* 'divljina' kod karpentera nema blage veze sa divljinom u westernu, i to ti je baš onako, uvredljivo površan pokušaj povlačenja paralela između stvari koje su suštinski konotativno i ikonografski različite.
 kod karpentera je 'divljina' sev. pola mesto na kome je ogoljena lavkraftovska protiv-ljudska, ledena indiferentnost svemira prema toplokrvnom čoveku, tu nema mesta za alternativne lajfstajlove kao u westernu … divljina kod karpentera je potpuno uništiteljska, jalova, sušta negacija. u tome je dosledan lavkraftu, a ne hoxu, čiji sev. pol zaista deluje kao vedro i fino mesto za zimovanje u kome savršeno funkcionišu sve ljudske vrednosti i sva ljudska tehnologija, dakle mesto po svemu isto kao i bilo koje drugo, samo što ima mnogo snega.

* kad ja kažem da karpenterov STVOR nije uopšte hoxovski, ti potežeš 'da, ali hox je uticao na k!'
 pa da, jebote, alex, jeste, uticao je, donekle, ali to NIJE BITNO za ovaj ovde primer u kome se taj uticaj ne vidi, već je film zapravo unajvećem anti-hoxovski!

* filmu koji je marginalno zanimljiv zbog svoje hoksovštine (grupa muškaraca u prilično harmoničnoj, ženom blago-uzburkanoj zajednici - sređuje stvar; usamljeni neženja podleže pritiscima i skućuje se uz ženicu, itsl.)

* ni nalik otuđenim cabin-fever freakovima iz carpenterove pregenijalne nadgradnje ovog filma

* ma jok, tu grešiš: karpenterov je THING potpuno ANTI-VESTERN!
 umesto KOLEKTIVA, kod carpentera je gomila IZOLOVANIH, NEKOMUNIKATIVNIH POJEDINACA.
 umesto UDRUŽIVANJA, kod njega je PARANOJA I IZOLACIJA I OTVORENI MEĐUSOBNI SUKOBI.
 umesto POVERENJA, kod njega je NEPOVERENJE.

...

Ovako se na sagiti govorilo o Carpenteru i ja to korektno citiram. Čini se da kao rezultat ovakvih stavova proizlazi teza kako je Carpenter nekakva opozicija dobroj staroj američkoj konzervativnoj klimi; da je alternativa, možda i kontrakultura, što li. Naravno, većina ovih privatnih zabluda pripada gospodinu ghouluži. Nivoi mraka i nihilizma, nema hoksovštine.

NEMA HOKSOVŠTINE??!!

Antarktika kod Carpentera, lukavstvo uma; ghoul savršeno potvrđuje dok misli kako poriče: "deluje kao vedro i fino mesto za zimovanje u kome savršeno funkcionišu sve ljudske vrednosti i sva ljudska tehnologija, dakle mesto po svemu isto kao bilo koje drugo, samo što ima mnogo snega."
*

*

*

evo i snijega, helikopter tehnologija savršeno funkcionira
*

"tu nema mesta za alternativne lajfstajlove kao u westernu"

karpenterski alternativni lajfstajl 1: Crnac na koturaljkama!
*

karpenterski alternativni lajfstajl 2: Hipičija!
*

"karpenterov je potpuna negacija toga, nema tu 'company', nego je 'svako svoju guzicu, a ostali kako se snađu"

briga za zajednicu povrh svoje guzice 1
*

briga za zajednicu povrh svoje guzice 2


...

John Carpenter se 1976. pozicionirao u policijsku stanicu. To je njegova utvrda iz koje se nikada nije makao. Ni milimetar!

- kraj prvog dijela -

slijedi: Carpenter kao sam destilat hoksovštine promatran kroz sljedećih 6 filmova: Assault on Precinct 13, The Fog, Halloween, Escape from New York, Someone's watching me i naravno - The Thing!


Ghoul:
ha ha, ne mogu da verujem da si tolika bukva!!!  :!: :!: :!:

mada, od nekoga ko ne razume čak ni moje vrlo straightforward iskaze nimalo ne čudi da ovako tragikomično bukvalno shvata moju duhovitu igru reči sa "alternative LIFE-style"...

pametnije bi ti bilo, patuljče, da pogledaš ovaj tekst ovde - http://cultofghoul.blogspot.com/2012/01/thing-2011.html -
 i da možda nešto naučiš i povežeš i shvatiš na istinski dubokom nivou, umesto što ovako patetično prekopavaš moje stare fore i udaraš glavom o zid mojih tebi nedostižnih fazona.

Franz Xaver von Baader:
polako
sve ću ti tekstove oboriti, nije to problem, strpljenja malo
dobre su tvoje igre riječima, ali pored mog crnca na koturaljkama nalikuješ bijednom amateru

raduje me što si počeo grozničavo raditi na redefiniciji svoga Stvora. u tome će ti pomoći sljedeći tekst:

Franz Xaver von Baader:
Sveamerički dečko

Ford i Hawks bijahu opisivani kao "šampioni izgubljenih stvari", kao reakcionari, kao konzervativci, republikanci, rječju – Amerikanci. Oni bijahu zaista pravi Amerikanci. A onda je stigao još američkiji Amerikanac – John Carpenter!

On se smjestio pravo u policijsku stanicu. To je njegov "fort", utvrda usred divljine koju treba privesti redu. Taj bastion snaga reda i zakona, Carpenter nikada nije napustio: bilo da se radi o kvartovskoj policijskoj stanici, bilo idličnom provincijskom mjestu, bilo velegradskom stambenom bloku ili pak predstraži sa zidovima koji ograđuju divljake od građana.







svjetionik na Braniku Domovine


Rijetki su primijetili Carpenterovu preokoupaciju držanja na distanci iracionalnih kaotičnih snaga, koje se u njegovoj vizuri počesto javljaju kao društveni atavizmi: regresija urbane mladeži na plemenska udruženja, metafizičko zlo kao preostatak davne prošlosti ili gubavci koji prijete zajednici. Izvjesne osobe su pričale kako su to nivoi mraka i nihilizma, propustivši vidjeti da Carpenter upravo te snage nereda prikazuje kao prijetnju dobroj staroj američkoj tradiciji i uvijek postavlja zidove koji stoje na braniku Amerike i drže kaos na sigurnoj distanci.

ovakvi lajfstajlovi nisu dobrodošli, kaže Carpenter


a ni ovakvi pederčići


Također su se javljali glasovi koji su tvrdili kako se tu radi o otuđenim cabin-freakovima i ciničnim antijunacima, koji ne vjeruju ni u što: niti u svoje drugove, niti u zajedništvo niti u samo društvo. Toga u Carpentera ni za lijek!

On redovito poseže za hoksovskim, pa i vesternovskim herojem, koji je, sukladno američkoj tradiciji, individualac koji radi za opće dobro. To je heroj koji se ne brine za svoje dupe dok je na kocki američki predsjednik ili sam ljudski rod! Mi nikada ne vidimo nihilista koji bi se izgubio u alternativnom lajfstajlu jednoga sasvim drugoga društva koje pruža mogućnosti da se bude The Duke ili The Brain. Zapravo, ne vidimo ni da bi bilo tko pronašao sebe u toj ulozi, već svi oni teže natrag u dobri stari američki poredak. Tu doktor ne digne sve četiri u zrak, napiše vodič za sreću i ode tražiti Žal na Tajland, nego se do zadnjih atoma snage napinje, e da bi obranio američku idiličnu provinciju od zla iz iskonskih ponora. Doktori, policajci, radio-voditelji, profesori filozofije, upravitelji zatvora... sve profesinoalci koji zajedno surađuju na otklanjanju prijetnje uređenom svijetu, baš kao da je sam Hawks radio.

kod Carpentera dobri doktori sjedaju u auto i pravac na front protiv neprijatelja naroda!!!


Ali Carpenter je veći Hawks od Hawksa! Kod njega ne da se heroj žrtvuje za zajednicu, on prinosi na žrtvu i svoj dobar glas, svoju etiku, sve. U tome je veći Ford od Forda: veliča slavnu američku prošlost pionirskih dana, kada je trebalo imati muda i preuzeti odgovornost i za teške činove (npr. donijeti zakon bijelog čovjeka i ostvariti Povijest kroz odgojnu diktaturu crvenokožaca). Tako katolički svećenik, tako pilot u divljini južnog pola. Pionirski likovi koji uzimaju stvar u svoje ruke i riješavaju zajednicu gubavaca ili njihove inačice u obliku čudovišnog stvora.

heroj preuzima odgovornost za teške činove pred svima


Svi su oni na Braniku Domovine, posebno kada dolaze iz zatvorskog miljea. Tek tada su prava antiteza ljigavcima, bandama, protuhama i nitkovima. Oni su starog kova, "viteškog kodeksa", beskrajno drugačiji od atomiziranih jedinki koji su pleme, koji su potonuli u prošlo i kaotično, koji su kontrakultura koju treba odstraniti. Kod Carpentera nema mjesta za lezbače, mladalačku subkulturu, pervertite, pa čak ni samosvjesne neudane žene. Takve progoni ili magla ili telefonski manijak. Postoji samo red, američka demokracija i heroj koji to bezuvjetno brani.

položaj žene u Carpenterovom svemiru


za ovakve bezglave nema mjesta u zajednici


ni za divljake i plemena


Franz Xaver von Baader:
NAPAD NA POLICIJSKU STANICU
Bande gradske mladeži padaju u bespovratno prošlo: divlja plemena je iskorijenila američka konjica. No, čim se isturene karaule maknu, divljaci odmah nahrupe. Carpenter varira omiljenu konzervativnu temu: nismo li preblagi u odgoju? Raspuštena razularena mladež pada na stadij totemizma; sladoled nije njihov totem.
Antiteza plemenskim bandama su kriminalci starog kova - to su američki pioniri. Ne da su integrirani, takoreći su zalog funkcioniranja društva! Kada je u pitanju american way, kriminalci i policija nadilaze poslovičnu suprotstavljenost i zajedničkim snagama odupiru se neprihvatljivom ponašanju. Bezrezervno brane Oca od podivljalih sinova.
Koliko je Carpenter perfidno konzervativan, najbolje ilustrira narednik crnac koji potječe iz istog kvarta gdje su se pojavila plemena, ali je on 1.starija generacija (tako fordovski) 2.potpuno integriran u američko društvo da je njegovo "pleme" postala američka policija, a ne korijeni (tako hoksovski)

STVOR
Neki slijepci sa foruma su tvrdili da se u Carpenterovom Stvoru radi o kabinfrikovima i nihilistima koji nemaju povjerenja jedni u druge i brinu se samo za svoje dupe. Predrasude i zablude.
Zapravo se radi o variranju teme iz Policijske stanice: naplavine mučne i zlokobne prošlosti probijaju na površinu, jedino što ovaj put nisu na udaru samo mlađe generacije, nego sva ta omlitavjela blazirana građanska dokolica. Amerikanci su se opustili i postali crnci na koturaljkama, bradati vodiči pasa, napušeni neupotrebljivi piloti i ćelavi slabići koji cvile zbog najmanje ogrebotine. Sada su svi kadri postati divljaci. Regresirati na neljudske oblike. Svi, osim heroja.
Heroj uzima stvari u svoje ruke i postavlja se naspram degeneriranog društva (Gary Cooper u Točno u podne). Heroj će provjeriti krvnu sliku sve te kukavne rulje i odabrati primjerke koji još nisu sasvim za odbaciti. Potomcima će ostaviti zapis o herojskom činu, a tada će biblijski pročistiti zakuženu zajednicu vatrom, e da bi spasio društvo.
Najkonzervativniji film na planeti.

- nastavit će se -

Navigation

[0] Message Index

[#] Next page

Go to full version