ZNAMO LI SVE KATOLIČKE DOGME ?
U pučkom rječniku riječ dogma rabi se za objavljene istine vjere koje Crkva kršćanima nalaže vjerovati, tj. držati ih istinitim.
Važno je kod toga pitanja, prije svega, imati na umu da postoje dogme koje su jasno, javno i svečano definirane na crkvenim koncilima ili u pastoralnim dokumentima Crkve kada su neke istine stavljene, od nekih heretika, u pitanje. Ima i onih dogmi koje Crkva oduvijek drži istinitim a koje nikada nisu bile svečano definirane.
U Nicejsko – Carigradskom vjerovanju /325. i 381./, koje mi molimo kod sv. Mise, sadržane su glavne istine vjere, dogme, koje nisu bile nikada svečano u Crkvi definirane.
Vittorio Mazzuccheli /Milano/, iako svjestan spornosti, nabraja 44 dogme koje mi vjerujemo. To bi bile ove istine vjere:
Vjerujem u jednoga Boga,
Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga
Vjerujem u jednoga Gospodina Isusa Krista,
jedinorođenoga Sina Božjega,
rođenog od Oca prije svih vjekova.
Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga,
Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, (Isus je pravi Bog i istobitan s Ocem (Nicejski sabor I., Ispovijest vjere, br. 7)
po kome je sve stvoreno.
Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa.
I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. (Djevica je majka Božja. Efeški sabor 431. Ispovijest vjere br.10)
Raspet također za nas pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan.
I uskrsnuo treći dan, po Svetom pismu.
I uzašao na nebo, sjedi s desne Ocu.
I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca (Duh Sveti je pravi Bog (Carigradski koncil, Ispovijest vjere, br. 15)
koji izlazi od Oca i Sina.
Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi;
koji je govorio po prorocima.
I u jednu svetu Katoličku i apostolsku crkvu.
Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha.
I iščekujem uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka. Amen.
Uz dogme koje nisu definirane valja pribrojiti istine vjere koje je Crkva oduvijek ispovijedala a neke i definirala. Tako
Vjerujemo u trajno djevičanstvo Blažene Djevice Marije koje nalazi temelje u svim tekstovima crkvenih otaca. Među istine vjere koje nisu definirane valja pribrojiti i one koje su jasno izražene u Svetom Pismu, kao postojanje pakla, neba, anđela itd.
Vjerujemo da Krist ima dvije nepodijeljene naravi; božansku i čovječju. (Kalcedonski sabor, 541.) Vjerujemo da Krist ima dvije mogućnosti djelovanja i dvije volje: jedna čovječja i druga božanska. (Carigradski sabor III. 681.).
Religiozne slike su objekt čašćenja a ne kulta koji pripada samo Bogu (Nicejski sabor II. 787.).
Vjerujemo da je sam Bog stvorio duhovna i materijalna bića i jer sva potječu od Boga sva su stvorenja dobra.
Vjerujemo u samo jednu opću Kristovu Crkvu izvan koje nitko se ne spašava.
Euharistiju može slaviti samo zakonito zaređeni svećenik (Lateranski IV. 1215.).
Vjerujemo u postojanje Čistilišta.
Vjerujemo u prvenstvo rimskoga biskupa (Firentinski koncil,1439.-1445.).
Vjerujemo u besmrtnost duše (Lateranski koncil V. 1512.-1517.).
Vjerujemo u stvarnost istočnog grijeha.
Vjerujemo u 7 svetih sakramenata koje ustanovio Isus Krist: krštenje, potvrda, euharistija, pokora, bolesničko pomazanja, sveti red, ženidba.
Vjerujemo da se u euharistiji događa pretvorba kruha i vina u tijelo i krv Kristovu.
Vjerujemo da je prije primanja sakramenta Euharistije, uz vjeru, - u slučaju smrtnog grijeha – potreban savršeni čin pokajanja. (Tridentinski koncil, 1545.-1563.).
Vjerujemo da zapovijedi Božje svi ljudi mogu vršiti ako se trude vlastitim snagama jer im ne manjka potrebna milost koja omogućuje da ih prihvate i vrše.
Ne postoji pokvareno stanje naravi koje bi spriječilo djelovanje unutarnje milosti.
Milost je takva da joj se ljudska volja može usprotiviti ili je prihvatiti.
Krist je umro za sve ljude i za sve prolio svoju krv a ne samo za predestinirane. (Protiv janzenizma 1653.).
Vjerujemo u Bezgrešno začeće Bl. Djevice Marije (1854.).
Vjerujemo u nepogrešivost Pape kad govori ex cathedra.
Vjerujemo da su kanonske knjige Svetoga pisma napisane po nadahnuću Duha Svetoga.
Pristanak kršćanskoj vjeri je slobodan čin a nije nužni proizvod razumskih dokaza.
Vjerujemo da je Bl. Djevica Marija na nebo uznesena. (1950).