Zna se da je zahvaljujuci Nikoli Tesli svijet dobio naizmjenicnu struju, radio, bezicne komunikacije, radar, teledirigovano upravljanje i mnoge druge stvari bez kojih bi dvadeset prvi vijek i dalje bio devetnaesti, ali malo je poznato da je zahvaljujuci njemu horor zanr dobio jedan od svojih prvih klasika, film "Frankestajn".
Pocetak dvadesetog vijeka u Americi je obiljezio rat struja. Na jednoj strani je bio Tomas Alva Edison, a na drugoj naslov ovog topika. Sam Tesla je po dolasku u Ameriku radio u Edisonovoj laboratoriji, zato sto je Edisona smatrao jednim od najvecih americkih naucnika, sto je ovaj, uzgred, i bio. Smatrao je da ce Edison shvatiti prednosti naizmjenicne struje i nadao se da ce mu pomoci da to svoje otkrice plasira u Americi. Problem je bio u tome sto je Edison bio mnogo bolji trgovac od Tesle i shvatao je da u slucaju pobjede naizmjenicne struje, tantijeme od patenta nece uzimati on vec njegov segrt.
Nakon toga, Edison obecava Tesli 50 000$ ako ovaj poboljsa generator jednosmjerne struje, koga je Edisonova kompanija proizvodila. Tesla to smatra gubljenjem vremena, ali prihvata izazov. Nakon gotovo citave godine rada, poboljsava jednosmjerni generator, ali kada je trazio svoju nagradu, Edison mu odgovara legendarnom sentencom : "Tesla, you don't understand our American humor."
Tesla odlazi iz laboratorije, a par godina kasnije, pocinje "Rat struja". Na Edisonovoj strani je bilo prakticno sve. Imao je novac, smisao za trgovinu, sjajne drustvene veze i odlican smisao za propagandu. Sa druge strane, Tesla nije imao nista... osim generatora naizmjenicne struje. Prvi udarac zadaje Edison : kako bi pokazao sve opasnosti naizmjenicne struje, koristi svoje veze, a kao rezultat toga sestog avgusta 1890-e godine u njujorskom zatvoru prvi put u istoriji covjek biva pogubljen na elektricnoj stolici. Iza ove egzekucije direktno je stajao Edison - covjek sa najvise priznatih patenata svih vremena.
Tesla svojih pet minuta docekuje 1893-e, time sto dobija ekskluzivno pravo da osvijetli Svjetsku izlozbu, koja se odrzavala u cast Kristofera Kolumba. Sa tim u vezi, Tesla tu prvi put prikazuje cuveno "Kolumbovo jaje", a samu izlozbu osvjetljava za tacno 500 000$, sto je polovina od milion dolara koliko je Edison trazio.
Rat struja se nastavlja : Edison koristi svoje veze u novinama u kojima se Tesla prikazuje kao ludi naucnik i ekcentrik (ovo drugo je i bio). Ova slika o Tesli u javnosti ce mu kasnije mnogo smetati, narocito kada bude otkrio kosmicke zrake i pogresno ih bude predstavio kao poruke koje mu salju vanzemaljci. Takodje, ova slika direktno inicira 'zlog naucnika sa zrakom smrti' kao klasicnog negativca u stripu o Supermenu. Ironijom sudbine, tri dana prije svoje smrti 1943-e, Tesla ce stvarno americkoj vojsci ponuditi nacrte 'zraka smrti'. Kada je umro, na licno zalaganje Edgara Huvera, njegovi spisi ce biti zaplijenjeni (ne i shvaceni).
Konacno dolazimo i do kobnog Frankestajna. Kako i gdje je Meri Seli nasla inspiraciju za ovo djelo, ne moze se sigurno tvrditi. Sa druge strane, Edison je u Frankestajnu nasao jos jedno orudje za borbu protiv Tesle. Prica je bila takva da nije mogao da pozeli nista bolje : (Ludi) naucnik strujom kreira monstrouma. Zbog toga, 1910 godine naucnik Edison producira prvu filmsku verziju "Frankestajna". Zeleci da pokaze stetnost naizmjenicne struje, insistira na 'gromovima' koje Frankestajna dizu iz mrtvih, a inspirisani su fotografijama Tesle i vjestackim munjama koje je izazivao. Film traje 16 minuta i postaje klasik, a istovremeno je jedan od prvih horor filmova ikada snimljenih. Danas je sacuvana samo jedna kopija, u privatnom vlasnistvu Ala Detlaffa, dok se na
www.imdb.com film uopste ne spominje.
Toliko o Tesli i njegovom uticaju na horor. Kakav je i koliki njegov uticaj na SF, to tek treba da se procijeni. Meni licno favorit je njegova izjava da ce ratovi buducnosti u stvari biti ratovi teledirigovanih robota (vidi
http://en.wikipedia.org/wiki/Nikola_Tesla). Tesline vizije buducnosti (vidi stvarno vrhunsku knjigu "My inventions", prevedena je i na srpski u dvojezicnom, zagrebackom izdanju) su cista naucna fantastika, cak i danas. Nego, to je neka druga prica. Pozdrav.
