Author Topic: A Cunning Linguist (Džejpovo ćoše za sitnice jezikoslovne)  (Read 121597 times)

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Prvo da krosreferenciram za slučajne prolaznika: srodne teme se mogu naći i na

Pravopis i gramatika


Drugo, da otvorimo sa jednom od divnijih etimologija. Reč bugger u engleskom:

Quote
bugger
"sodomite," 1550s, earlier "heretic" (mid-14c.), from M.L. Bulgarus "a Bulgarian", so called from Catholic bigoted notions of the sex lives of Eastern Orthodox Christians or of the sect of heretics that was prominent there 11c.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Stipan

  • 4
  • 3
  • Posts: 13.617
Ajd' ovo nekako i može da prođe pod "Umetnost i kultura", ali gde da postavimo topik za vazdušne puške, pitam se sad ja...

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
Ajd' ovo nekako i može da prođe pod "Umetnost i kultura", ali gde da postavimo topik za vazdušne puške, pitam se sad ja...


Muško–ženske priče, dom, porodica  :wink:
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

Stipan

  • 4
  • 3
  • Posts: 13.617
 xrofl xrofl xrofl

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 28.512
Meni je prilično anglo-saksonskih etimoloških izvođenja, pa i zapadnjačkih uopšte, banalno i pogrešno. Povezivanje bugger sa Bugarima i Bogumilima je kulovsko. Bilo bi zabavnije sa bagrom, čini se da ima neke veze.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Pa ima, bagra je istog porekla.  :lol:

A sama reč Bu(l)gar, ne zna se pouzdano, ali prema jednoj teoriji ima veze sa Volgom, a prema drugoj, tursko bulga što znači izmešan.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 28.512
Naravno da su Bugari - Volgari, te da su Grci i Romeji nepodopštine povezivali sa prekoplotnim narodima i smatrali ih vulgarnim. Ali, vremena se, valjda, ipak menjaju i valjda bi danas argumenti morali biti tvrđi.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Nightflier

  • Geek Royalty
  • 5
  • 3
  • Posts: 9.844
  • Wolf Who Rules
    • Nightflier's Bookspace
Znajući Bugare, meni sve to ima savršenog smisla. :)
Sebarsko je da budu gladni.
First 666

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Okačiću ovde i ovaj poduži post, sa par ispravki, koji je prvobitno okačen na Reynoldse reaguj, a tiče se Moldera i Skali.  :lol:


Quote
Prvo da odmah kažem da ovo ni u kom slučaju ne pričam iz neke preskriptivne vizure, u smislu nije trebalo, ko god da je bio prevodilac, da stavi to i to, trebalo je ono drugo.  Ako hoćete osudu, obratite se nekom poput Tvrtka Prćića (autora takvih radosti kao što su Transkripcioni rečnik engleskih ličnih imena, Du yu speak anglosrpski? i Engleski u srpskom).  Iz moje pozicije, ova transkripcija je u neku ruku skoro jedinstven biser, opravdana a originalna.  Zašto, oktrijte u ostatku teksta.   

Pri transkripciji stranih imena u srpskom smo uvek rastrzani između očuvanja grafemskog integriteta imena, i njegovog izgovora.  Kod nekih smo bliži jednoj strani kontinuuma, a kod nekih drugoj.  Da nam je izgovor jedino merilo, imali bismo verovatno rusko Dastajefskij, američko Ajzak Ezimaf itd. 

Što se tiče prenošenja engleskih zvukova u srpski, većinu njih i u našoj svesti, i u transkripcionoj praksi mapiramo na jedan od naših zvukova i bez previše izuzetaka se uglavnom držimo tih ustaljenih veza njihovih i naših zvukova.  Njihov vokal /æ/ tu odskače, jer iz očiglednih razloga ne možemo sasvim da se odlučimo da li će to biti naše /a/ ili /e/, pa u pozajmljenicama obično biva ovo drugo (tenk, bend, ajped, bigmek itd. ) dok u ličnim imenima češće biva ovo prvo (Edgar Alan Po, Čarli Čaplin, Hari Poter itd.  mada ima i dosta imena u kojima ipak imamo /e/). Ali dobro, taj vokal ionako nije relevantan za našu današnju priču.

Kad se radi o vokalu u tzv.  leksičkom setu STRUT (reči poput love, money, mother, bus, fuck) prenošenje u srpski je prilično nekontroverzno.  U standardnom američom i standardnom britanskom akcentu, a uglavnom njih slušamo preko medija, taj vokal je vrlo blizu srpskom kratkom /a/ (poput onog u tata, mama, baba itd. ).  Jedini izuzetak je mala grupa reči (jumper, flush, bluff, Humphrey Bogart) koje smo pod uticajem predratnih Nemaca uzeli sa /e/.  Naime, oni su ga isprva bizarno asocirali sa njihovim 'ö' - /œ/, što smo mi oduvek uzimali kao naše /e/, pa nam je tako i ostalo džemper, fleš (u pokeru), blef i Hemfri.

To nas dovodi do imena naših dvoje protagonista.  Naime, ja mislim da je prevodilac prvo video grafemske oblike, tj.  zapisana prezimena Mulder i Scully, on bi ih ustaljenom praksom stavio kao Malder i Skali, i to bi bilo to.  Međutim, gotovo je izvesno da je dotični prvo gledao odnosno slušao seriju.  I tu čuo dva različita zvuka u imenu jednog i drugog agenta.  Evo o čemu se radi: vokali u naglašenim slogovima reči Mulder i Scully su iste foneme.  To znači da kad biste pitali nekog izvornog govornika engleskog, pa i američkog engleskog, on bi vam rekao, da je to isti zvuk.  Baš kao što bi vam govornik srpskog rekao da u sredini reči banka i banda naravno /n/, mislim šta bi drugo moglo biti.  Tek kada bi obratio pažnju kako ih zaista izgovara, primetio bi da su to dva vlro različita zvuka - u prvom je velarni nazal [ŋ] a u drugom dentalni nazal [n̪].

Baš tako su dva prezimena fonemski /'mʌldɚ/ i /'skʌli/, ali se fonetski ona primetno razlikuju u većini formi američkog engleskog.  Razloga za to je, ja bih rekao, nekoliko: prvo, u /'mʌldɚ/ je vokal praćen velarizovanim, 'tamnim' /l/ koje očekivano ima efekat povlačenja vokala unazad, a drugo, izgleda da inicijalni bilabijal /m/ dodaje tom efektu; u /'skʌli/ sa druge strane u drugom slogu imamo /i/ što u dobroj meri blokira efekat tamnog /l/.  Drugim rečima, vokal u /'mʌldɚ/ je fonetski toliko izmenjen da on postaje bliži srpskom /o/*.  Ono što je izuzetno, dakle, kod transkripcije Molder je što je ona fonetska, a ne fonemska - oslanja se na objektivni kvalitet pojedinačnog vokala u specifičnom fonetskom kontekstu, a ne na opšte vokalske kategorije jezika o kome se radi.

*Vredi dodati da ovo važi za izgovor većine likova u seriji, ali ne i za glumca koji je igrao Duboko Grlo.  U njegovoj varijanti američkog engleskog, fonetski kontekst nije uticao na kvalitet vokala, pa ima gotovo istovetne vokale u Mulder i u Scully.  Da svi u seriji koriste takav izgovor, uveren sam da bi i naš prevodilac stavio Malder i Skali.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Etimologija imena Algernon (za sve fanove najbolje komedije u poslednjih 150 godina):

Quote
English: of Norman French origin. In Norman French it was a byname meaning 'moustached' (from grenon, gernon moustache, of Germanic origin). The Normans were as a rule clean-shaven, and this formed a suitable distinguishing nickname when it was applied to William de Percy, a companion of William the Conqueror. In the 15th century it was revived, with a sense of family tradition, as a byname or second given name for his descendant Henry Percy (1478-1527), and thereafter regularly used in that family. It was subsequently adopted into other families connected by marriage with the Percys, and eventually became common property.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Mme Chauchat

  • 8
  • 3
  • *
  • Posts: 4.761
Ajde, da ne bi uvenuo od manjka pažnje, imam jedno pitanje. Uvek sam mislila kako se prezime Laing transkribuje kao Laing, tako su kod nas radili prevodioci R. D. Lainga, tako kaže i Tvrtko. Međutim, jednom sam na engleskom čitala neku Laingovu knjigu čijeg naslova sad da me ubiješ ne mogu da se setim, i on tu opisuje razgovor sa osobom kojoj dvaput kaže da se zove Laindž "kao u angel" a ta osoba ga i dalje tvrdoglavo naziva Laing "kao u gang". Tri puta sam čitala odeljak jer mi nikako nije išlo u glavu da tako može (kao i Laingovom sagovorniku, jel). Da li zaista postoji varijanta Laindž, ili je on (u kontekstu nije nezamislivo) hteo da otkači tu osobu lažući o svom imenu, pa mu je bilo neverovatno što se nije primila?

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
Na Youtubetu svi kažu Laing, al on ima baš jak naglasak...
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

Nightflier

  • Geek Royalty
  • 5
  • 3
  • Posts: 9.844
  • Wolf Who Rules
    • Nightflier's Bookspace
Btw, zašto se "sean" čita kao "šon"? Ja sam u svom prvom prevodu napravio katastrofalnu grešku u transkripciji upravo sa time. Seanshan sam transkribovao kao Seanšan umesto kao Šonšan.
Sebarsko je da budu gladni.
First 666

Mme Chauchat

  • 8
  • 3
  • *
  • Posts: 4.761
@zakk: Pa Škot.  :mrgreen:  Inače, setih se, The Facts of Life. Bilo je tu i delova pisanih u dijalektu. Rrr.
 EDIT: ništa, nije važno, posle samo dvanaest godina iščeprkala sam odlomak na netu i shvatila da je "angel" i "gang" koristio da objasni izgovor vokala u Laing, ne suglasnika.  :oops: :cry:

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
EDIT: ništa, nije važno, posle samo dvanaest godina iščeprkala sam odlomak na netu i shvatila da je "angel" i "gang" koristio da objasni izgovor vokala u Laing, ne suglasnika.  :oops: :cry:

 :lol: xremyb

Dobro, kad njime ne moram da se bakćem, da se okrenemo Najtflajerovom pitanju. Pa... u pitanju je irsko ime, pa negde zadržava prvobitni irski speling (Seán), a negde je on anglicizovan u Shawn.

U irskom jeziku (dakle ne irskom engleskom), koliko vidim, ime se čita ʃɑːn.

Sad, ja bih rekao da je onda pri prvobitnom ekstenzivnom kontaktu Engleza i Iraca, dakle neki 17. vek, najbliži engleski vokal ovom irskom bio onaj u rečima poput law, caught, dawn, thought itd. koji je ranije bio mnogo otvoreniji nego danas.

A samo poreklo imena Seán, prema Vikipediji, isto je kao i od engleskog imena John, a to znači od normanskog Jehan (dʒɛˈan). Normani su, jelte, zauzeli, pored Engleske, i deo Irske*. I onda kao što to biva, Englezi i Irci su nezavisno usvojili ime Jehan i prilagodili ga svako svom pisanju i izgovoru. Kapiram da Irci nisu imali pa su metili ʃ.


*Taj deo Irske je bio mahom samo Dablin i okolina, i bio je poznat pod imenom The Pale, jer ga je opasavao drveni zid, odnosno palisada. Irsko-normansko plemstvo koje je živelo unutra smatralo je, očekivano, ostale Irce necivilizovanim divljacima. Otuda današnji izraz beyond the pale - unacceptable outlawed itd.  :lol:
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Ipak pogledah, izgovorni rečnik veli da se Laing čita ili læŋ ili leɪŋ. Ja ne uspevam da nađem još na Jućubu da on izgovori svoje prezime, a ni neko drugi... sad ću bolje potražiti.

EDIT: Ok, Englez na Forvu, i Englez u BBC-jevom dokumentarcu o Laingu oba kažu læŋ
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
 qpuke sintisajzer
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

Mme Chauchat

  • 8
  • 3
  • *
  • Posts: 4.761
Naučila sam lepu reč za praksu koja postoji i na našim pijacama, a gde bolje nego ovde:
http://en.wikipedia.org/wiki/Lagniappe

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 28.512
Šarmantno. Potiče od la napa, pa se pitam ima li to zajednički koren sa napojnicom? U tom slučaju je pitanje etimologije sasvim otvoreno, jer nam je reč napojiti prilično prirođena.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Sa jednog bloga:

Quote

JDL tells me a story that he heard from former colleagues of his. It is a cross-linguistic tale concerning a dry cleaner’s in Luxembourg. In the window there is (or was) a sign in German:

    Morgens gebracht, abends gemacht.1

Below this is another sign, this time in French:

    Fermé le matin.2

It is my fervent hope that the story is true.


1Bring it in the morning, it’s finished in the evening.
2Closed in the mornings.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Mme Chauchat

  • 8
  • 3
  • *
  • Posts: 4.761
A, pa to je slično kao onaj vic o bioskopskim plakatima za vreme okupacije.
Na nemačkom: "Projekcija počinje u 20:15"
Na srpskom: "Projekcija počinje u 19:45"
i znaju da će svi doći u osam.

Melkor

  • 5
  • 3
  • Posts: 5.544
"Realism is a literary technique no longer adequate for the purpose of representing reality."

Mo

  • 4
  • 2
  • Posts: 169
 :D

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Kako je reč president dobila na veličini zbog američke upotrebe:

Quote
president (n.)
    late 14c., "appointed governor of a province, chosen leader of a body of persons," from L. praesidentum (nom. praesidens) "president, governor," noun use of prp. of praesidere "to act as head or chief" (see preside). First use for "chief executive officer of a republic" is in U.S. Constitution (1787), from earlier use for "officer in charge of the Continental Congress" (1774); it had been used of chief officers of banks from 1781, of individual colonies since 1608 (originally Virginia) and heads of colleges since mid-15c. Slang shortening prez is recorded from 1892.

A ovde:
http://www.ted.com/talks/mark_forsyth_what_s_a_snollygoster_a_short_lesson_in_political_speak.html
imamo

Quote
A short TED talk by Mark Forsyth that starts with the fine old American slang word snollygoster 'A shrewd, unprincipled person, esp. a politician' (OED; 1895 Columbus (Ohio) Dispatch 28 Oct. 4/3 "A Georgia editor kindly explains that ‘a snollygoster is a fellow who wants office, regardless of party, platform or principles, and who, whenever he wins, gets there by the sheer force of monumental talknophical assumnacy’") and proceeds to a very interesting discussion of how George Washington came to be called "president" (a lowly title at the time, meaning simply 'An appointed or elected head of any gathering'; it was used for such things as shire meetings and dinner parties). I like very much his final remark about reality changing words far more than words can change reality.

+ poreklo izraza bold as brass, koje nema veze sa metalom  :lol:
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Tex Murphy

  • 4
  • 3
  • Posts: 16.775
    • Radioaktivna aleja
Оксфордски зарез је фејл.

mac

  • 3
  • Posts: 11.698
    • http://www.facebook.com/mihajlo.cvetanovic
We invited Washington, the rhinoceros, and Lincoln.


Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Naravno, čuveniji je primer posevta knjige:

To my parents, Ayn Rand and God.

 :lol:

Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Svestan sam da ovo tačno nikoga neće interesovati, ali opet, nije li u duhu Sagite da svako ima svoje ćoše u kome će lupetati o samo njemu zanimljivim stvarima?

U svakom slučaju, u tenutku dokolice uzeo sam da prevedem makar uvodnu strofu jedne skandinavske pesme na staroengleski, čisto da vidim koliko će biti slično, a i ko ne voli da kopa po rečnicima i gramatikama?  :oops:

Pesma na švedskom, zove se Ridom, Ridom a nastala je od islandske pesme po imenu Á Sprengisandi. Jedno folkastije izvođenje pesme možete čuti ovde, a unekoliko poletniju metal verziju od Falconera ovde.

Daklem, prva strofa je u originalu:

Ridom, ridom, ridom över sanden,
solen sjunker bortom Arnafell.
Mörkret breder skuggor över sanden,
spöken kommer fram när det blir kväll.
Herren leder gångarn min,
ännu är det långt till gård och grind.

Google translate na savremeni engleski je:

Ride, ride, ride over the sand,
the sun sinks behind Arnafell.
The darkness spreads shadows over the sand,
ghosts come forth when evening comes.
The Lord leads the steed of mine,
yet it is far to farmhouse and gate.

I konačno, moj amaterski prevod na staroengleski je:

Rídaþ, rídaþ, rídaþ ofer þǽm sande
Sunne sinceþ behindan Arnafell
Deorcness brǽdeþ scead ofer þǽm sande
Scinnan forþcumaþ æt cwildtíde
Hearra lǽdeþ hengest mínne
Gén hit is lang til gearde and geate


(moguće da mi fali neki član, ili da red reči nije idealan, a svakako da zbog drukčije metrike ovo ne može da se peva na onu melodiju lepo, ali eto)

Sad idem da bolje upotrebim svoje vreme tako što ću da gledam neku komediju sa Džonom Kjusakom.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Milosh

  • 5
  • 3
  • Posts: 7.792
Sad idem da bolje upotrebim svoje vreme tako što ću da gledam neku komediju sa Džonom Kjusakom.

Grosse Pointe Blank!
"Ernest Hemingway once wrote: "The world is a fine place and worth fighting for." I agree with the second part."

http://milosh.mojblog.rs/

Mme Chauchat

  • 8
  • 3
  • *
  • Posts: 4.761
 xfoht svaka tebi čast. Najdalje što sam ja u mladalačkom dokoličarenju doprla bilo je kad sam (Borhes je svemu kriv!) kupila Gavejna (?) i Zelenog viteza sa idejom da ću se nekako probiti kroz jezik po sluhu. Nisam.
 
(dobro, bilo je solidno dokono i ono kad sam sa drugaricom prevela savremenu nemačku dramu na leskovački, ali ovo...  xfoht )

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Grosse Pointe Blank!

Milosh me zna.  xremyb  :oops:
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Ha, da sam juče umro, ne bih saznao - a takve stvari bi trebalo da znam! - da standardni arapski, kao ni većina kolokvijalnih varijeteta, nema glas /p/. Što je prilično retko među svetskim jezicima.

A ako se neko pita otkud onda ime poput Tripoli - to je italijanski naziv, na arapskom je apparently  طرابلس (Ṭarābulus), što je lokalno  /tˁraːbləs/.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

pokojni Steva

  • 4
  • 3
  • Posts: 8.041
Jelte, jel' i kod vas petnaes' do pola dvanaes'?

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
Natrčah pre nekog vremena na tekst o nastajanju reči/pojmova za boje, i kako je najstariji pojam za crveno, pa zeleno, onda polako ostali a poslednja mu dođe plava. Pa tu ušla neka priča o čudnim bojama mora, neba, kose, ovaca itd u Ilijadi i Odiseji

to nije bio ovaj tekst ali ilustrativan je:
http://serendip.brynmawr.edu/exchange/node/61


A onda mi došlo da i mi kažemo za svetlu kosu da je plava, da modro i sinje i ne čujemo često i tako...
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Pogledah sad u naš etimološki rečnik, za plav kaže:

 prasl. *polvъ: bijel, žućkast (stsl. plavъ, rus. dijal. polóvyj, polj. płowy), lit. palvas: blijed ← ie. *polwo-: blijed (lat. pallidus, grč. poliós: siv)


Što me dovodi do pitanja kad je plav počelo da znači... plav. Jer je pre toga valjda modar značilo plav.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
Da, zbog toga žutokose zovemo plavim. Blond isto znači plav. (pale, bled a možda i blue ide iz te logike)
Jednačenje (zamenjivanje) je takođe između sunca i neba, to se vidi iz nekih ritualnih ili religioznih formula.
Može da se spekuliše, ali nebo je bledo (plave) boje. More je modro, sinje.
Mislim da i Kelt znači svetao, hell, Gaul, giallo, gelb (žut, žolt).
Zanimljivo je i da ono što mi zovemo žuti, žuće (žutokosi, kod engleza su oni uobičajeno red, crven, to je na slovenskom riđ).
Kod jednih je rumeno crveno, kod drugih žuto (u slovenačkom).

I kolos i koloseum je od slovenske reči kolo, krug, koja je sinonim za Sunce. Otud kolo dar, dar sunca ili kalendar. Kolos sa Rodosa je bio posvećen Suncu. To je neka starija tradicija, uopšte nije grčki kult, nego balkanski. Danas se kolos koristi umesto veliki, a na grčkom je veliki megalos a ne kolossus.

Ima mnogo mesta za spekulacije, pa se tu uvek lome koplja na političkom planu  :evil:



Dacko

  • 4
  • 3
  • Posts: 572
Sjajno, Jape, skroz koristan podatak! Upravo sam ga pročitala sinu jer me je nedavno zapitkivao što se plava kosa tako zove, a bili smo u šetnji pa me nije ugnjavio da tražim po rečnicima  i na internetu ('mama, pitaj internet, on sve zna!'), ali nema sumnje da bi pitanjce opet postavio da to sad nije rešeno, hvala. :)
Zanimljiv je i tekst koji je Zak postavio.

Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
Postoji jedan štos i to slikari znaju.

Boja je čisto ideološka stvar. Beli zid - beli zid je beli zid i kad je mrak. (Belo, crno, sivo uopšte nisu boje).
Slikara to uopšte ne zanima. Slikar slika zid kao mnoštvo tačaka ili oblasti različitog intenziteta (odbijene) svetlosti. Boja se umeće kao poseban i nezavistan kvalitet.

Recimo more - ideološki ono je plavo. Ali za slikara ništa nije dalje od istine. U moru ima toliko odraza, da je nemoguće definisati ga jednom bojom, jednom nijansom. More je u većini slučajeva zapravo blještavo, kao i nebo. To je nekome mnogo važnije od boje, kako smo mi naučili da je pojmimo.

Druga stvar, boja ne može da posluži za artikulaciju oblika. Oblik se definiše isključivo razlikom u jačini osvetljenja (kao što se na crno-beloj fotografiji vide svi oblici). Boja je potpuno drugačiji kvalitet i odvojena je od predmeta kao oblika.

Za mnoge je boja čisto ideološka stvar. Žuto je boja ljubomore, ljubičasto boja mističkog, i tako dalje. To je prosto arbitrarno, samovoljno učitavanje značenja.


Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
Takođe, spektar boja, kako smo učili iz fizike, ili kako ga koriste u štamparstvu, za slikara je skoro potpuno beskorisna osnova.
Slikar nikada ne koristi plavo u tom ideološkom smislu - slikar koristi pigmente koji imaju različit kvalitet.
Umesto plave, slikar koristi: cijan, ftalocijan, ultramarin (lapis lazuli), parisku plavu, kobaltnu plavu, indigo (indijska plava), prusku plavu, ceruleum (nebesko plava), azurno plavu, tirkizno plavu, itd.


Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
Ovde ima dosta o plavom pigmentu. To je čitava nauka, to nije prosto - plavo  8-)

http://en.wikipedia.org/wiki/Blue

U poeziji, pesnik će koristiti sva sredstva da dočara ovakvu raznovrsnost. Od metafora do psiholoških ili fizičkih osećaja.
Nastranu to što Homer uopšte nije pisao na grčkom, nego na nekakvom tračkom ili drugom narečju, pa je to posle prevođeno na grčki.


Father Jape

  • 4
  • 3
  • Posts: 7.190
Ako se ne varam, nisam čitao članak možda ovo i piše, u velškom jeziku ne postoje odvojene reči za plavo i zeleno. Postoji jedna reč, a onda su plava i zelena različite nijanse te boje.
Blijedi čovjek na tragu pervertita.
To je ta nezadrživa napaljenost mladosti.
Dušman u odsustvu Dušmana.

https://lingvistickebeleske.wordpress.com

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
Piše to ali za japanski, što je zabavno na semaforu.
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 28.512

Nastranu to što Homer uopšte nije pisao na grčkom, nego na nekakvom tračkom ili drugom narečju, pa je to posle prevođeno na grčki.



Kiks! Homer nije bio pismen.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
Pardon! Telebao uz ćemane  :twisted:

scallop

  • 5
  • 3
  • Posts: 28.512
Isti Filip Višnjić.
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
Fića iz Jarinje.

Al za kopirajt nisu ni pitali. Pizistrat, mamicu mu pokvarenu  xtwak

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
http://www.empiricalzeal.com/2012/06/05/the-crayola-fication-of-the-world-how-we-gave-colors-names-and-it-messed-with-our-brains-part-i/

http://www.empiricalzeal.com/2012/06/11/the-crayola-fication-of-the-world-how-we-gave-colors-names-and-it-messed-with-our-brains-part-ii/

Quote

A map of color for an English speaker. Results of the XKCD Color Survey. Randall Munroe.

But if you think about it, there’s a real puzzle here. Why should different cultures draw the same boundaries? If we speak different languages with largely independent histories, shouldn’t our ancestors have carved up the visual atlas rather differently?

This question was first addressed by Brent Berlin and Paul Kay in the late 1960s. They wanted to know if there are universal, guiding laws that govern how cultures arrive at their color atlas.

And here’s what they found. Languages have differing numbers of color words, ranging from two to about eleven. Yet after looking at 98 different languages, they saw a pattern. It was a pretty radical idea, that there is a certain fixed order in which these color names arise. This was a common path that languages seem to follow, a road towards increasing visual diversity. And they suggested that the road looked like this:


A picture worth many words. The path to a more colorful language, according to Berlin and Kay (1969).

The figure above is really telling a story. What it says is this. If a language has just two color terms, they will be a light and a dark shade – blacks and whites. Add a third color, and it’s going to be red. Add another, and it will be either green or yellow – you need five colors to have both. And when you get to six colors, the green splits into two, and you now have a blue. What we’re seeing here is a deeply trodden road that most languages seem to follow, towards greater visual discernment (92 of their 98 languages seemed to follow this basic route).


Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • 3
  • Posts: 10.898
    • IP Tardis
aj sad crvena  :!:

The word red comes from the Old English rēd.[5] The word can be further traced to the Proto-Germanic rauthaz and the Proto-Indo European root reudh-. In Sanskrit, the word rudhira means red or blood. In the Akkadian language of Ancient Mesopotamia and in the modern Inuit language of Eskimos, the word for red is the same word as 'like blood.'[6]
The words for 'colored' in Latin (coloratus) and Spanish (colorado) both also mean 'red.'[7]
Jape, dajder slavensku etimologiju plz, i imal neko da priloži mrvu šizmi crveno/krasno?

I za rujno/rudi — to mi zvuči na onaj protoindoeuropski koren...
Why shouldn't things be largely absurd, futile, and transitory? They are so, and we are so, and they and we go very well together.

Lord Kufer

  • 4
  • 3
  • Posts: 5.102
    • Poems and Essays
rus i riđ, crven, čreven, rdeč, rudi, zarudi, rujan, ko to može da zna? Reči za boje su verovatno asocijativne, možda ide od žar, zar, zarudi, zarudeči... ozaren, ožaren...
Jezici su najverovatnije nastali kao posledica govorne mane ili neznalaštva 8)