Hajde da probamo da smislimo temu za jun, pa da vidimo dokle ćemo da dospemo. :)
Svemir! Zvezde smrti, startroopers, deep space...
Quote from: Stipan on 15-05-2011, 19:12:00
Svemir! Zvezde smrti, startroopers, deep space...
Da se zaustavimo na svemiru npr. Svemirske teme su generalno presušile, bar kad je reč o domaćim pisanijima, pa čisto kao neki eksperiment da se vidi da li bi neko bio kadar da smisli nešto sveže i zanimljivo na tu temu...
Ja sam mislila da obradimo virtuelnu stvarnost, internet.
Edit: mada se slažem sa Milošem. Svežini treba težiti...
Pa da - o tome već odavno nisam video neku priču vrednu pomena (izuzev Mićinog "bika").
Iskreno rečeno ni ja se nikad nisam oprobao u tome, ali me jako privlači.
Mogli bismo da pišemo sf naslovljen po svačijoj omiljenoj pesmi. Naravno, priča mora da ima veze sa naslovom.
To sa pesmama već je bilo u Komarčiću, ali bilo je to pre mog vremena pa ne znam detalje, ali ako se ne varam tako je napisana Otova Baterija (pesma Metalike)? U tom slučaju, mislim da bi bilo bolje da se uvede makar neki okvir (konkretni bend ili još uže album), jer ako bi svako mogao da bira bilo koju pesmu onda se to suštinski ne razlikuje previše od slobodne teme (pazi da neću nekome da verujem da mu je baš to omiljena pesma i da je nije izabrao zato što se uklapa u neku ideju koju već ima, a uostalom neki ljudi i nemaju omiljene pesme ili imaju više njih...)
Bilo, a? Al sam inventivna...
Neka bude slobod(njikav)a tema, ali da bude sf, po naslovu pesme. Nek ide život.
Šta kažu ostali?
Дефинитивно СФ. Писаћу латиницом, и обећавам-ко ме препозна има килу домаће јабуковаче.
Quote from: Steva Lazin Ljuštikin on 15-05-2011, 23:37:09
Quote from: Milosh on 15-05-2011, 19:21:06
Da se zaustavimo na svemiru npr.
Pa da, ali nam treba konkretna tema. Mislila sam da se, konačno, svi malo opustimo i pišemo slobodnjikave teme... Sf u svemiru, sa naslovom neke (omiljene) pesme. To je predlog...
Bojao sam se da će kad tad i to stići na dnevni red, tanak sam sa tehnologijom i sf. :idea:
Može, šta god. Sigurno ima koristi ogledati se i u onom što čoveku ne leži.
Quote from: D. on 15-05-2011, 23:44:58
Quote from: Steva Lazin Ljuštikin on 15-05-2011, 23:37:09
Quote from: Milosh on 15-05-2011, 19:21:06
Da se zaustavimo na svemiru npr.
Pa da, ali nam treba konkretna tema. Mislila sam da se, konačno, svi malo opustimo i pišemo slobodnjikave teme... Sf u svemiru, sa naslovom neke (omiljene) pesme. To je predlog...
Ja sam rođen u cveću livada xrofl
3N :idea:
Quote from: Steva Lazin Ljuštikin on 15-05-2011, 23:55:31
Quote from: D. on 15-05-2011, 23:44:58
Quote from: Steva Lazin Ljuštikin on 15-05-2011, 23:37:09
Quote from: Milosh on 15-05-2011, 19:21:06
Da se zaustavimo na svemiru npr.
Pa da, ali nam treba konkretna tema. Mislila sam da se, konačno, svi malo opustimo i pišemo slobodnjikave teme... Sf u svemiru, sa naslovom neke (omiljene) pesme. To je predlog...
Ja sam rođen u cveću livada xrofl
Hahahahahahah xrofl
Volela bih to da čitam... :mrgreen:
Е, јеби га сад...слушам претежно хип хоп...како уклопити све те bitches, guns, ghetto, MC форе у класични свемирски СФ? Свемирски пимп? Тежак живот у гету на планети Небулон 9? :lol: :lol: :lol:
Quote from: Steva Lazin Ljuštikin on 15-05-2011, 23:55:31
Ja sam rođen u cveću livada xrofl
То је добра ствар, ако ћемо право... ;)
Quote from: Savajat Erp on 16-05-2011, 00:00:51
Е, јеби га сад...слушам претежно хип хоп...како уклопити све те bitches, guns, ghetto, MC форе у класични свемирски СФ? Свемирски пимп? Тежак живот у гету на планети Небулон 9? :lol: :lol: :lol:
xrofl
U tome je stvar... Izazov i tako to. Biće veselo. Vraćamo se sf-u. :)
SF je kad u priči pokušavaš da nešto saznaš, a da to nije ko je u koga zaljubljen ili ko je koga ubio.
Recimo, ima li u radio-aparatu malih ljudi ili nema ;)
"Човече, ја сам их видео својим очима!" :)
Goran Hudec
SVE VRIJEME SVEMIRA
(Jedna za Micka Jaggera)
Imali su sve vrijeme svemira. Nije bilo dovoljno.
Uskoro, vremena neće više biti. Svemir je umirao.
Kako preživjeti smrt svemira? Imali su sve vrijeme svemira da riješe taj problem, ali nije bilo dovoljno.
Sve je bilo jasno još na početku. I prije početka! Još ranije! Da, sve je bilo određeno u trenutku nastajanja svemira. Veliki prasak je odredio Sve.
Kakav je to bio praznik! Veliki prasak! Sva materija svemira stvorena je u trenutku, a zatim je počela popunjavati volumene tek rođenog prostora. Slapovi energije, kvazara, jedre mlade nakupine galaksija okićene crvenim gigantima, bljeskovi super-nova, iskrice nova!
Veliki prasak je odredio Sve. Bio je određen trenutak kada će ugasnuti posljednja zvijezda, kada će svemir zastati u svom širenju i krenuti nazad, sve brže i brže.
Svi pogrebi su mračni. Pogreb svemira je najmračniji od svih: suluda trka crnih rupa, jer u svemiru odavno nije preostalo ništa drugo osim crnih rupa, veliko sažimanje u jednu točku, dok se sva materija svemira ponovo ne sažme u ništa, u prajaje novog Velikog praska.
A Civilizacija?
Veliki prasak je odredio Sve: rođenje svemira, njegovu burnu mladost i njegovu mračnu starost — jurnjavu crnih rupa do konačnog kraja. Kraj. I ponovno rođenje.
Tko zna kakva je igra slučaja dovela do toga da se na nekim planetima svemira rodi život, inteligencija. Neka od njih bila su dovoljno vitalna da prežive sve metamorfoze svemira, da postanu korijeni Civilizacije svemira. Zašto? Da bi okovana svemirom Civilizacija imala na raspolaganju sve vrijeme svemira. I samo jedan problem. Kako preživjeti smrt svemira.
Nije bilo dovoljno.
Koliko puta je gledano u prošlost, u svaki trenutak od početka Civilizacije. Svaki je detalj bezbroj puta sagledan sa svih strana, sve se znalo. Od onog trenutka u noći, a vječna je noć zavladala svemirom još davno prije toga — kad je umrla posljednja zvijezda, kad je u jednom času rođena Civilizacija. Poput mladog leptira zalepršala je svojim krilima iskušavajući svoje tek probuđene moći. Dosta je bilo puzanja — svemir je bio njen. Ona je bila dio svemira, do kraja, do zajedničke smrti.
Civilizacija je tražila sve dublje u prošlost, prije svog početka, u najranije faze razvoja svemira, kad su tek nastale iskrice inteligencije. Zvijezde su nestajale i preselile se oko crnih rupa. Kakav je to samo bio korak za te larve civilizacije! Trebalo je savladati crne rupe, naučiti kako se crpe energije iz njih. Civilizacija je zavirila i u ona teška vremena kada su gusjenice shvatile da im dolazi kraj, da se ruši atomska struktura od koje su stvorene. Bilo je to vrijeme umiranja protona. Gotovo je sva masa svemira bila koncentrirana u crnim rupama, a onaj više nego skromni ostatak, svakim je časom naprosto kopnio. I tada, žrtvujući same sebe, te iskrice inteligencije su pronašle jedino moguće rješenje — stvorile su složene pozitronsko-elektroske strukture. Udahnule život Civilizaciji.
A sada svemir je umirao. Civilizacija će umrijeti kad se svemir toliko smanji da valna dužina zračenja, preostalog od Velikog praska, dostigne energetske nivoe razorne za njenu osnovu — pozitronsko-elektronske nadomjestke protonskih atoma.
Civilizacija je znala rješenje. Kad bi samo bilo moguće na trenutak napustiti svemir, dok on, nakon ponovne eksplozije, novog Velikog praska, ne naraste dovoljno! Samo na trenutak napustiti prostor, ili vrijeme.
Imali su sve preostalo vrijeme svemira. Nije bilo dovoljno.
Tada, da li je to bio početak kraja ili nešto drugo, Civilizacija je krenula još dublje u prošlost. Tragala je za nekom iluzornom nadom da se u svojim prakorijenima, u onim klicama života što su se upravo pojavile oko zvijezda, na sistnim grudicama one prastare protonske materije — planetima, pronaći kakav trag neke pracivilizacije preostale iz vremena prije Velikog praska.
Da li je takav pokušaj uopće imao smisla? Sada kada je vrijeme isticalo, kada je već sve pokušano, kada su posljednje nade potonule, jedva da je bilo važno razmišljati o svrsishodnosti takvih pokušaja. I taj jedan jedini tračak nade je izgledao besmislen.
Ali što je besmisleno kada se približava konačni kraj? Svojim ustima bez usana, svojim grlima bez glasnica, bez ušiju koje bi čule, neuku, prvi puta od kada postoji Civilizacija je zapjevala.
Svemir se smanjivao. Crne rupe su bile sve bliže i bliže. Samo za trenutak napustiti prostor. Ili vrijeme.
Svemir je ječao. Grlima bez zvuka, plućima bez zraka. Materija se mrvila, prostor je drhtao, vrijeme je pucalo.
Baby, baby, baby, you're out of time.
Out of time.
I tada...
(Dobitnik SFere 1981.)
Uh, sjajan kraj.
Hvala ygg za ovu priču.
Priča je iz Siriusa br. 121/122. :)
The Rolling Stones - Out Of Time (http://www.youtube.com/watch?v=yFe78Cm0YCE#)
Auf... svemir baš nikako nije moja tema...
Ali ajde, obećala sam da ću učestvovati, pa ću da pokušam da napišem i takvu priču.
E sad pesma... ja sam veliki ljubitelj muzike, biće teško izabrati omiljenu pesmu.
Za svaki slučaj imam sada o čemu da razmišljam :). Hvala!
Skoro sve od Pink Floyd. Wish you were here, Shine on you crazy diamond, Dark side of the Moon.... Ima kolko oćeš.
Eh, Lorde, ne otkrivajte sad moje teme...:)
Može i Moody Blues: Voices in the sky, Nights in white satin ;)
Lorde, vaše prisustvo na radionici me je baš obradovalo. :)
Ja sam stari Treki.
Starry Starry Night...
Quote from: Lord Kufer on 16-05-2011, 00:58:01
Može i Moody Blues: Voices in the sky, Nights in white satin ;)
Ili Gypsy (Of A Strange and Distant Time)!
malo klubske scene. Gradske.
he's a tramp (http://www.youtube.com/watch?v=VL0WN4-GRqg#)
Ako se pojavi priča s naslovom neke Bajagine pesme znajte da je Harvester najzad napisao priču...
xrofl
Travis | Side (Official Video) (http://www.youtube.com/watch?v=i1Mh63YKfpQ#)
Ehehe, ovo sam danas slušala...
Travis je za nas AOR matore, štaš ti tu?!
Volim da znam šta radite vi matori...
Teško...
'Ajde da malo oftopikujem, ali treba mi pomoć.
Može li neko da mi prevede u karaktere pojam "kartica"?
Iz kog ti je ova kartica konteksta?
Obično znači isto što i "šlajfna" - 28 do 30 redova, s 60 znakova u redu (to je dupli prored). 1800 slovnih znakova (karaktera). Jedna strana teksta.
Konkurs u kome se kao uslov postavlja " 5 - 10 Kartica teksta".
To je odgovor koji mi je trebao. Hvala Lorde! xjap
Ako još nekoga zanima, evo i celog konkursa:
-----
Festival fantastične književnosti Zecon i Muzej grada Zenice raspisali su novi godišnji konkurs u okviru ciklusa "Tragovima bosanskog kraljevstva".
Konkurs pod nazivom "Baton" raspisan je za kratke priče iz domena fantastike o drevnim Ilirima na području današnje Bosne i Hercegovine, a poželjno je da priče budu inspirisane Batonovim ustankom.
Na konkurs se primaju prozni radovi dužine od 5 do 10 kartica, a autori su u obavezi da, zajedno sa pričama, na mejl adresu organizatora zemuzej@bih.net.ba dostave kratku biografiju i bibliografiju objavljenih tekstova i knjiga. Rok za slanje priča ističe 29. januara 2012. godine.
Odabrana prozna ostvarenja biće objavljena u godišnjoj festivalskoj zbirci "Baton".
Dobro jutro, Stipane. Ne znam da li mi jutros kafa ne prija ili mi ne prijaju ideje koje su vas napale.
Ah, da, najpre me je dojmila priča Gorana Hudeca. On mi je bio primer za "šta ne volim u SF". Evo rečenice koja bi me uvek oterala u horor raspoloženje: Civilizacija će umrijeti kad se svemir toliko smanji da valna dužina zračenja... Dalje nisam mogao.
To je ono na šta je hteo da ukaže Kufer. Naravno, nije hteo da ukaže da je to dobra strana u SF. Kad smo već kod Kufera, kartica se razlikuje u zavisnosti šta je na njoj napisano. Formalno je to tih 30x60 znakova maksimalnog ispisanog prostora po strani, ali Boban, recimo, računa sa 1650 slovnih mesta, ja sam, pre za 1600 jer više volim dijaloge. Postmodernisti će uterati svih 1800 znakova, A. Dima otac je to rešavao sa ispod 1000 jer je duvao dijalog ko nezdrav. Ne znam da li sam jasan, ali to nije ni važno.
Ako ćete da pišete na osnovu pesama trebaće vam DJ (tu bi vam bio najbolji Joca Ristić), a ja ću na cvetnu livadu. Meni pada na pamet jedino "Go pratile dedo vo planina, mečinja da go izedat'" kao iskonska balkanska Narajama.
Dobro jutro Scallope.
Kad sam rekao "svemir" (iako sam načeo ideju) nisam baš mislio na "...kad se svemir toliko smanji da valna dužina zračenja...", nego na malo slobodnije interpretacije.
Hvala za dodatno objašnjenje "kartice".
Quote from: scallop on 16-05-2011, 09:26:47
Dobro jutro, Stipane. Ne znam da li mi jutros kafa ne prija ili mi ne prijaju ideje koje su vas napale.
Dajte predlog koji će prijati svima? :)
Predlog koji svima prija se zove utopija i neizvediv je van fantastične književnosti.
Upravo moja poenta.
Znam te Princezo, dok si još Dragana bila...
Utopija je interesantna tema samo što bi pre mogla da konkuriše za granu filozofije nego li za priču od 6 k.
Godina nulta. Sve je postalo konstanta. Bolje ne može. Niti treba. Utopija.
p.s Ne znam zašto ali mene sam pomen utopije uvek inspiriše na raspravu i dokazivanje da je to nemoguće.
Možda bi stvarno to bila dobra tema.
SF je jedno osećanje, a kao što znate, mi nemamo precizna unutarnja čula kojima bismo precizno izrazili osećanja, pa moramo da pribegavamo raznolikim umetničkim metodama (uključiv tu i one prljave i najprljavije) kako bismo u drugima replikovali isto takvo osećanje, a sve zbog tipično jalove nade da ćemo ostvariti "komunikaciju".
Tako će na kraju prevladati mašinska civilizacija, pošto mašine nemaju problem s komunikacijom ukoliko koriste iste protokole i tu nema više mesta fantastici...
Ko ne veruje, nek malo prouči filozofiju istorije ;)
Mašine će se baviti futurologijom. To može da se podvede pod SF.
Quote from: Lord Kufer on 16-05-2011, 12:23:35
... mi nemamo precizna unutarnja čula kojima bismo precizno izrazili osećanja, pa moramo da pribegavamo raznolikim umetničkim metodama
Zato je nemoguća utopija. Nestalo bi umetnosti. Nestalo bi osećanja.
Ili ne bi? Kako bi izgledala umetnička dela u utopističkom društvu? To ne bi bio režim po političkoj definiciji. To bi bilo ostvarenje prirodnih težnji čoveka očišćeno od svih primesa licemerne prljavštine. Pakao bi prestao da postoji. Ljudi bi prestali da se pozdravljaju sa - dobar dan. Pozdravljali bi se sa -još jedan lep dan. Utopija.
p.s Kapiram da bi književnost u jednom takvom novom, ne znam ni kako da ga nazovem ali hajde da kažemo poretku, izgledala kao - Agrona. To je priča iz prvog kruga ove radionice.
Mene je nedavno impresionirala TV storija o senotama na Jukatanu. Stotine kilometara podzemnih vodenih tokova kroz pećine ispnjene stalaktitima i stalagmitima koje su u nekom prethodnom ledenom dobu bile nadzemne. Dok ne prevlada Kuferov mašinski svet (ne verujem ljudima koji ne veruju u ljude), mogao bih da napišem nekoliko strana o nekom podzemnom svetu budućnosti. Naravno, nikako utopija, jer utopija ne piše fantastiku.
D. ne predlaže mi se ništa, jer se to uvek izvitoperi u nešto što meni ne prija. Eto, opet neko već misli da su mašine dobra tema. To mi je isto kao i Klarkovo neverovanje u ljude.
Za to kako izgleda umetnost u utopiji, pogledaj nacističku umetnost, soc-realizam, francusku revolucionarnu umetnost, slike po crkvama i bogomoljama, dvorovima, kapitolima, forumima i sl.
Toliko je lepo da čim se pomeri - padne.
Meni je za utopiju dovoljno samo da lako prepoznam i pronađem ljude čije mi prisustvo odgovara.
Quote from: Lord Kufer on 16-05-2011, 12:43:55
Za to kako izgleda umetnost u utopiji, pogledaj nacističku umetnost,
Ha - treći rajh kao utopija! Odlično!
Apsolutno. Na kraju dolazimo do toga. Međutim uvek ima vatrenih zagovornika oslobađanja od matrice. Slušajući ih oni deluju vrlo ubedljivo. Kreću naravno sa pričom o zaveri koja koristi matricu kao glavni alat.
Zašto? Kako? Ko? Koji je motiv zavere? Na to nema odgovora ali oni se i ne traže. Bitno je da se sve slaže po teoriji - ništa nije slučajno.
S druge strane i vernici veruju da - ništa nije slučajno - samo što se mire sa tim, a utopisti se bore protiv toga.
I Bog je fulao sa utopijom. Zašto bismo se mi njome baktali?
Quote from: scallop on 16-05-2011, 12:39:22
D. ne predlaže mi se ništa, jer se to uvek izvitoperi u nešto što meni ne prija. Eto, opet neko već misli da su mašine dobra tema. To mi je isto kao i Klarkovo neverovanje u ljude.
Pa budite čvrsti u predlaganju. :| ... ili ćemo završiti sa svemirskim sf-om sa naslovom pesme. :)
Organsko - neorgansko, to je lažna dilema.
Dosta s organskim šovinizmom!
Nije loš predlog za temu, ne? :lol:
Hehehehe...
Quote from: Lord Kufer on 16-05-2011, 13:45:45
Nije loš predlog za temu, ne? :lol:
Nije. :) Uobličite u konkretnu temu?
Quote from: D. on 16-05-2011, 13:42:53
Pa budite čvrsti u predlaganju. :| ... ili ćemo završiti sa svemirskim sf-om sa naslovom pesme. :)
Ja sam to već počela pisati :p
Pa to pisci treba da uobliče u svojim pričama. Moj predlog je fleksibilan. Ako bih dao nešto uži fokus, mnogi bi pukli u pokušaju da proteraju kroz iglene uši.
To je staro pitanje - gde prestaje čovek a gde počinje mašina.
Ima li uopšte razlike.
Obrazovanje = programiranje.
Moda kiborgizovanja ljudi i moda ugrađivanja živih organa u mašine (organski procesori, na primer).
Seksi roboti i robotice ;)
Itd.
Mislim da bi svako našao svoju specifičnu ideju.
Quote from: Lord Kufer on 16-05-2011, 13:54:38
To je staro pitanje - gde prestaje čovek a gde počinje mašina.
Ima li uopšte razlike.
Obrazovanje = programiranje.
Moda kiborgizovanja ljudi i moda ugrađivanja živih organa u mašine (organski procesori, na primer).
Seksi roboti i robotice ;)
Itd.
Mislim da bi svako našao svoju specifičnu ideju.
Pa da... Moj prvi predlog je išao u tom pravcu (internet i virtuelni prostor)...
Opušteno, predloge neiskorišćene u ovom krugu, pisaćemo u narednim, ako radionica potraje...
@NdZodiac, nismo još potvrdili temu. Čekamo da se učesnici izjasne... ;)
Himera ili Borg?
xrofl
Ma, Kufer je davitelj.
xrofl
Могли би Кентаури.
In da year 2525.
Visage In the Year 2525 (http://www.youtube.com/watch?v=RhKaOjSqYEo#)
Moram da priznam da i mene privlači svemirski sf...
Мислиш, ванземаљски СФ? И Земља је свемир. :!:
Zemlja je USRED svemira ;)
In the Year 2525- Zager and Evans - Pete Stark - remix (http://www.youtube.com/watch?v=0G-XAyBDWdw#ws)
Ne mislim vanzemaljski, mislim svemirski sf. Sa Zemljom u njemu. :)
Mašinu je stvorila neka INTELIGENCIJA. A da li i čoveka?
Ma, evo još inspiracije na isti naslov. Ima tu za svačija osećanja.
Fields of the Nephilim - In the Year 2525 (http://www.youtube.com/watch?v=gMr3bK1NyQc#)
LAIBACH - In the year 2525 (http://www.youtube.com/watch?v=W4D7L-PBmRc#)
Što se mene tiče, može Lordov predlog. Intrigira. :)
He, he, za mnoge je i sam pojam SF mnogo uzan ;)
Sajberpank je izduvao još pre 20 godina.
Nikad mi nije bilo jasno čemu ono "pank" u celoj toj priči? Može li neko da mi objasni?
Ako bude baš nešto jako drugačije u krajnjem slučaju ću napisati dve priče :!:
Izazov mi je sve ovo, pa se malo igram :D
Vazda neka filozofiranja. Prilika je prava za...
Star Trek TNG Intro (http://www.youtube.com/watch?v=fL8nnMpV2Eo#)
Da li biste mogli da volite Borga :roll:
Star Trek Voyager : Endgame - Final Scene (http://www.youtube.com/watch?v=n8e8EieU8M8#)
Quote from: NdZodiac on 16-05-2011, 13:54:33
Quote from: D. on 16-05-2011, 13:42:53
Pa budite čvrsti u predlaganju. :| ... ili ćemo završiti sa svemirskim sf-om sa naslovom pesme. :)
Ja sam to već počela pisati :p
XA, XA, XA. I ja sam na ivici to da uradim.
Must be something you've assimilated :!:
Quote from: SuperSynthetic on 16-05-2011, 14:36:23
Quote from: NdZodiac on 16-05-2011, 13:54:33
Quote from: D. on 16-05-2011, 13:42:53
Pa budite čvrsti u predlaganju. :| ... ili ćemo završiti sa svemirskim sf-om sa naslovom pesme. :)
Ja sam to već počela pisati :p
XA, XA, XA. I ja sam na ivici to da uradim.
Pa kad je dobra ideja :).
Evo, kombinovana tema
The Doctor and Seven of Nine Rock the House (http://www.youtube.com/watch?v=vaYKx7Ry3z8#)
Doktor, koji je hologram, podučava bivšu Borgicu kako da postane ljudsko biće ;)
Ma daj bre bar jednom da se prebacimo na space operu.
Imperije zla, laseri, svemirske krstarice, pustinjske planete!
Dosta psihologije - napred u avanturu!
Sila nek je sa nama!
Ja glasam da bude ko u prvoj radionici, da se zada neka slika, trenutak, moment i sl. u kome treba da se desi nešto unaprijed opisano i da odatle bude slobodna tema.
Samo ako ćeš i ti da pišeš.
Pa ne možete znati da li ću ja da pišem sve dok se radionica ne završi. Što će reći da je poštovanje dogovora ostavljeno mojoj savjesti, and that ain't good :twisted:
Može to sa pesmom. Dobra je ideja. I da se prikači link za pesmu i lyrics. :D
17. je maj... Ajmo još danas, sutra da smišljamo temu i damo priliku svima da se izjasne.
Boban je zauzet, pa je izbor teme u našim rukama...
Pa nek se izjašnjavaju, ko im brani...
SPACE OPERA!!!
Ni spejs opera danas nije bez karakterizacije. I, da, ako bude space rock'n'roll opet neću učestvovati.
Slažem se - dakle pišemo spejs operu onda? Sa sve Spilberg karakterizacijom?
Strpljenja bez pritiska.
Quote from: Stipan on 17-05-2011, 13:02:14
Slažem se - dakle pišemo spejs operu onda? Sa sve Spilberg karakterizacijom?
Ako mi neko tačno definiše šta se pod tim podrazumeva (sorry, sf n00b xD)
Najjasniji predložak za spejs operu su Spilberg-Lukasovi StarWars (pretežno prva tri snimljena dela). Vrlo važno u sličnim storijama je apsolutna prednost avanture i mašte nad tehničkim ili logičkim objašnjenjima. Podrazumeva u većini slučajeva arhaično društveno uređenje i nezamisliva tehničko-tehnološka dostignuća. Radnja se prostire uglavnom u međuplanetarnom prostoru (uključujući i same planete, koje su najćešće vrlo nestandardne - npr : pustinjska, prašumska, okeanska itd), a ponekad i intergalaktičkom prostoru ...
ако је то тачна дефиниција, онда може спејс опера...
идеја са песмом - против
као у првој радионици - жешће против
Spejs opera na 5 kartica, hm, hm... Hm.
Pa jeste, vreme je da damo koji karakter više... Ili...
ако се буде дозволио још који карактерчић више, довољно би било до 2000 по мени...ако буду предуге приче, можда ће мање људи имати воље да их чита. нпр. никако да скупим мошнице и прочитам ону километарску Стипанову причу на оној теми...а сада је дефинитивно нећу читати, с обзиром на све.
Mislim da letnja radionica može biti duža, ali junska ne. I, Stipane, ostavi se Star Wars. Ili mi objasni kako Džedaj vitezovi postoje, ako ne smeju da budu kvarni u obračunu? Taj defekt nikad nisam razumeo. Posebno Yoda vitez! xrofl xrofl xrofl To je gore nego kad se Kejt Bakinsejl ili Lusi Liu tabaju. Meni je tu jedino pasovala Dina Dejvis, nje je bar bilo.
Najlakše je po Stipanu. A Spilbergu niko ništa ne sme da prigovori!!!
Ево ја ћу...прљави, дволични, грамзиви Јешован! Сувише? :) :)
Dobro da ne reče Židov...
Kasiopejci. Bića sazdana od finih vlakana. Miroljubiva. Dugovečna. Gotovo besmrtna. Groblja su im vrlo male prodavnice u čijim se izlozima nalaze tela preminulih. Zemljani su glavni kupci. Kupuju tela od vlakana i u njih transponuju svoju svest, jer tela imaju sposobnost da jako brzo poprime izgled kakav svest u njemu želi. Kasiopejska vlakna su neuništiva.
Na povratku sa Kasiopeje moraju proći kroz sazvežđe Sargas, poznato po gusarskim prepadima Gargorliija Zelenobradog željnog finih vlakana...
Kasiopeja je sazvežđe a ne zvezda. Ne mogu biti Kasiopejci nikako ;)
Moja omiljena zvezda: Alkaid (na vrhu rude velikih kola). Alkaiđani ... :twisted:
Između ušiju Velikog Medveda. A na čelu Al Kaide...
Englezi to zovu Big Dipper (Velika kutlača, al mož i nešto drugo što se umače) ;)
http://en.wikipedia.org/wiki/Alkaid (http://en.wikipedia.org/wiki/Alkaid)
A za Betelgez kažu: BeetleJuice :cry:
Mogli bismo da uzmemo neki postojeći izmišljeni svet, i postojeće karaktere, i ubacimo svoje priče u to okruženje. Bilo bi manje praznog hoda u nikad dovoljnih 6000k. Star Trek i Star Wars su prve opcije, u obzir ulaze i Galaktika, Dosije X, jbg čak i Doktor Hu (ali ja taj ništa ne pratim).
Ayreon - Journey on the Waves of Time (http://www.youtube.com/watch?v=_y7bYK_dvag#)
Space opera. :)
Uvek su me nervirali imitatori. Kad mi treba ja izmislim planetu po mojoj meri i za moje potrebe.
Jovana je uporno navaljivala da joj vrate novac. Nije bila zadovoljana telom koje je kupila. Ugovor je samo potpisala. Nije ga čitala. Nije pročitala ni brošuru koju je dobila da prouči pre potpisivanja ugovora.
Tu je dovoljno krupnim slovima pisalo da telo od vlakana može poprimiti samo i samo izgled kakav kupac hoće - želi.
- Give me my money back - ponovila je po ko zna koji put na engleskom koji su Kasiopejci vrlo dobro razumeli iako su komunicirali promenom nijanse i boje svojih očiju.
Prodavac je ćutao dok mu je pogled emitovao blagu crvenu boju. Nezadovoljni kupac je bio ono najgore što može da mu se dogodi na poslu. Zemljanin koji komunicira kombinacijom tridesetak glasova. Milionima boja i nijansi se moglo mnogo preciznije i brže izraziti. Opet dok ju je nemo gledao prestao je da misli, a pogled mu je poprimio čistu, jarko crvenu boju.
p.s Znam da je Kasiopeja galaksija. ( Sazvežđe, pardon)Ima i neka ekipa ovde na Zemlji, mislim stvarno ima i oni sebe zovu tako-Kasiopejci, a i tripuju da su bića satkana od paučine.
Promeniću Kasiopejce u neko drugo ime ako bude ovo uspela da bude možda ozbiljnija priča, mada se pitam zašto se ne bi zvali po galaksiji ( sazvežđu) iz koje su? Ok znam, trebalo bi da se zovu po planeti sa koje su ali tu opet polazimo od nas - Zemljana. Možda je kod njih, svest bazična i egzistira u galaksiji Kasiopeja, a tela koja su na nekoj njihovoj rodnoj planeti su samo prolazna forma, lako zamenjiva itd.
Baš tako. Nikakvo 'omaživanje', sesti pa napisati.
Kasiopeja je sazvežđe a ne galaksija. Možda si pobrkao s Andromedom?
Sazvežđe je grupa zvezda kako ih vidimo sa Zemlje i zvezde u grupi uopšte nisu deo grupe koja postoju u prostoru, nego samo SLIKA, kojoj mi dodeljujemo određene asocijativne osobine i to je sve.
Zodijak i sva ostala sazvežđa se u astronomiji koriste jedino radi lakšeg snalaženja, pošto su neka sazvežđa veoma upadljiva. Tako, sazvežđa mogu da posluže kao sredstvo mapiranja, odnosno "objekti" na zvezdanom nebu, koje čine zvezde, međusobno povezane nevidljivim linijama.
http://en.wikipedia.org/wiki/Cassiopeia_(constellation) (http://en.wikipedia.org/wiki/Cassiopeia_(constellation))
Razumem. Hvala na objašnjenju. Ko zna gde su te zvezde Kasiopeje u odnosu jedna na drugu? To nama tako izgleda odavde. Mi to vidimo, pa moze se reći maltene u 2 -D.
U pravu ste Lorde.
Kasiopejski savez obuhvata dve trećine sazvežđa. Postoje Kasiopejci i Kasiopejke, a mnogobrojna deca su im Kasiopičići. Slogan im je "Mi Kasa su Kasa" za razliku od Zemljana kojima je osnov "Tvoja kasa, moja kasa". Sam' ti piši svoju priču, Kufer pokazuje neizmerno znanje iz wikipedologije.
I ja se igram u junu. Svemirske teme za mene su sasvim kul, ranije sam uglavnom pisao takvu naučnu fantastiku.
Doduše, volim ja sve teme...
Volim i ja vas! (Ovo je jače od mene :-))
Hmmm... Steva nas voli!? Ovo neće na dobro izaći...
E, to već zadire u čistokrvni SF.
Grr...
Grr?!
Šta sam vam rek'o?!
Tema za jun će biti svemirska, najmanje 100 godina u budućnost, a Zemlja može da bude pomenuta ali nikako kao mesto radnje.
Kako presuditi dal je baš više 100 leta u futuru?
Napišeš datum, kao onaj registraciju automobila u "Krvavo crveno" - 2 jun 2111. i sve je u redu.
Ali tek kad saznamo kada će priče biti obelodanjene. Da ne omašimo dan. :lol:
Ne treba datum, to je okvirno, nećemo seći glave onima koji omanu za koju godinu.
Ja bih to, fiki fiki!
D. je nedavno pominjala mogućnost da pišemo u parovima (kolaboracije). Meni to izgleda zanimljivo.
Ne znam šta Prva Liga misli - jesmo stigli do nivoa kada bi mogli da probamo tako nešto?
Svemir?
Možda koji dodatni karakter i kolaboracija? A?
Pazi pa upropasti dobru temu :@
Jel' mora uvek to GRRR? Pitam samo... :)
U ovakvim slučajevima mora. Tema spejs opere (ili kako gođ se 'to' krstilo) je super i ovakva 'čupava'. A jok, eto oma berberske armije da još malo, 'fazoniraju'. Evo ti i jedan :-)
Ko je pominjao spejs-operu?
Dešavanja u svemiru mogu biti mnogo šira.
Pisanje u paru - to je kao kad ti tata radi domaći zadatak :)
Ko li je ovde kome tatko?!
Tako sam se zajebo, uzeo da čitam The Difference Engine, navodno pisao Gibson s nekim Stirlingom.
Prva stranica knjige napisana je kao da je Zelazni pisao, izvanredan stil. Čista, najpodlija navlaka!
Sve ostalo, dosadno, opisivački, tupljenje u mozak i bledo, sasvim bledo obećanje da će se desiti nešto zanimljivo. Ali, to je tzv. steam-punk. Pare ima dosta, panka uopšte nema. Zamislite da sve radi na paru, pa i računari! Kako zanimljiva ideja - ali, knjiga ne vredi ni pet para.
Lorde! Lep izbor muzike!
Quote from: Lord Kufer on 18-05-2011, 12:08:09
Tako sam se zajebo, uzeo da čitam The Difference Engine, navodno pisao Gibson s nekim Stirlingom.
Prva stranica knjige napisana je kao da je Zelazni pisao, izvanredan stil. Čista, najpodlija navlaka!
Sve ostalo, dosadno, opisivački, tupljenje u mozak i bledo, sasvim bledo obećanje da će se desiti nešto zanimljivo. Ali, to je tzv. steam-punk. Pare ima dosta, panka uopšte nema. Zamislite da sve radi na paru, pa i računari! Kako zanimljiva ideja - ali, knjiga ne vredi ni pet para.
Potpuno se slažem, naročito ono o prvoj strani, mislila sam da će biti remek-delo, a ono ćorak.
Ama kako to mislite "nekim Stirlingom"?
Čovek je bio jedan od najpoznatijih cyberpankovaca!!!
To je valjda Sterling?
Pa ko bi drugi bio?
Pa neki Stirling.
:x :cry:
Nikakvog panka tamo nema. Osim toga, Stirling je čuvena britanska firma koja je proizvodila lokomotive, to me je navuklo na ono "steam"
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.toycollector.com%2Fhwdphotos%2Foriginals%2F10714%2F1203%2FStirling_Single.jpg&hash=12a5e38fd46fba432e33f4b2b5b8fe9d1f023535)
Ko želi da se ozbiljno bavi pisanjem, treba obavezno da čita Rableovog Gargantuu i Pantagruela, u izvanrednom prevodu Stanislava Vinavera.
Evo snimpa sa predstave, koja je rađena u maniru crtanog filma, reko bi ;)
Gargantua i Pantagruel, Akademsko pozoriste (http://www.youtube.com/watch?v=_Beuh1TE0w8#)
Šta li misli ženska publika? Baš me zanima? Jel dobro? A?
Baš sam gad. Stoka. Gori sam od ovoga gore.
p.s. Dramaturški je trebalo malo bolje poraditi na njegovoj dignutosti. Kao ovaj dole. A? Joooo...
Gde si ti tu vido dramaturgiju ;)
Ma dobro Lorde, nisam ja to ni čitao da bih mogao da raspravljam. Drugo nešto mene interesuje.
Jesam li ja nešto propustio ili Boban još uvek nije zadao temu? Mislim, datum je baš odmakao...
Ili je možda ovo tema? Definitivno?
"Tema za jun će biti svemirska, najmanje 100 godina u budućnost, a Zemlja može da bude pomenuta ali nikako kao mesto radnje."
Imaš i onu njegovu 'Ko je pominjao spejs operu?', pa ti sklopi sebi temu :-)
Boban ima problem da postavi temu koju pola učesnika neće mimoići. Ovako se dosledni učesnici stavljaju u lošiji položaj, jer nije u redu ni zanemariti dobro napisanu priču. :lol:
Dobro jutro Scallope! ( u ime "doslednih" i ponekad ne tako dobrih)
Quote from: Lord Kufer on 19-05-2011, 00:06:22
Ko želi da se ozbiljno bavi pisanjem, treba obavezno da čita Rableovog Gargantuu i Pantagruela, u izvanrednom prevodu Stanislava Vinavera.
U izvanrednoj varijaciji na temu Rableovog romana, možda, ali teško da se uopšte može govoriti o prevodu ako prevodilac dopisuje pasuse i pasuse odnosno skraćuje delove originala po sopstvenom nahođenju. Mada je to da je Vinaver bio dobar prevodilac sada već opšte mesto, kao ono da se Kineski zid vidi sa Meseca (a ne vidi se), pa to govore i ljudi koji zbilja smatraju da prevodilac sebi može uzeti onoliko slobode koliko mu treba ako je ishod na čitaočevo zadovoljstvo, ali i oni koji nisu uporedili original i prevod, što je jedini način da se vidi je li to zbilja dobro prevedeno ili samo dobro napisano, što je slučaj sa Stanislavom. Ni sama ne znam francuski, pa ovo pišem na osnovu predavanja profesora Književnosti XX veka koji nam je čitao delove Vinaverovog prevoda, pa onda pokazivao i tumačio šta u stvari stoji u originalu, ali čoveku i ne treba znanje francuskog da vidi kako se jedna rečenica teško može u prevodu proširiti na čitavu stranu bez ozbiljnog dopisivanja. Zato jesam proverila njegov prevod Jenkija na dvoru kralja Artura: kriminalno je netačan i kad bi neko danas tako preveo, rastrgli bi ga – svaki amaterski prevod piratskog DVX-a ima manje materijalnih grešaka nego taj prevod Tvenovog romana. Ali to je Stanislav Vinaver, nekadašnji veliki kozer, šarmantan čovek s mnogo prijatelja i vrlo oštrog nastupa prema neprijateljima, pa nije ni čudo da se stvorila tolika fama oko suštinskog nepoštovanja autorskog dela, što njegovi prevodi zapravo jesu. E da, ako ovo zvuči lično, i jeste – za već pomenuti ispit nateraše nas da pročitamo ceo Vinaverov opus, s poezijom na čelu, i to im nikad neću oprostiti. :)
Izvinite na upadu u temu. Gde god se pomene Vinaver kao blistavi prevodilac, kao da moram da napišem kako on to nije – sigurno neću uticati na mišljenje njegovih obožavatelja, ali će možda oni neopredeljeni razmotriti i drugu stranu. :)
E da, dobro jutro svima!
He, he, he.
Nedostajala si Dacko! 'Bro jutro!
Kladim se da je taj prevod bolji od originala. Stvarno neoprostivo!
U svakom slučaju, velika i nezaslužena usluga Srbima.
Kad se samo setim kakvi su prevodi Šekspira (trt mrt ili život ili smrt), a niko od tih vajnih profesora-analitičara da se poduhvati pa da "tačno" prevede svetske velikane.
Još se nije desilo da u Srbiji opstane neki veliki pisac. Svi su oni uglavnom ili "uvezeni", Andrić, Selimović, Njegoš, ili su morali da begaju, Crnjanski, Pekić, ili ko zna... Miljković, na primer, na kraju krajeva i Pavić se nije dobro proveo.
Dacko, nisam čitao to što si ti morala da čitaš, ali razumem. Ponekad ne stavimo prst na pravo mesto. Verovatno ne bi imala primedbu na - prepev? Kufer se samo malo igra. Dopala mu se igra na sceni. Još jednom xjap za "Premeštaj".
Dobro jutro, Stipane. Sad sam ja mislio da si malo ljut na mene, pa, k'o velim, mogu ja i sam da pijem kafu. Nego, ako smo već kod spejs opere, a po svoj prilici će nam to biti tema, da napišem ponešto i o tome, tek da ne zalutate pre nego što krenete.
Filmovi nisu dobar uzor za pisanje spejs opere. Ustvari, nisu dobar uzor za pisanje bilo koje fantastike. Mediji kojima se priča posreduje su drastično različiti i bolje je ponešto pročitati, a ne gledati. Već pedesetih godina prošlog veka je spejs opera polako prestajala da bude milje u kome se opisuje SFantastično i započela put u posmatranje ljudskih odnosa u izmenjenim uslovima. Nije više važno gde i kako, nego ono što je od početaka u srži literature - zašto.
Vratiću se, opet, na tvoju priču "Trinaesta žrtva", jer je i ona, na neki način, spejs opera. To je neka neobična budućnost ili paralelni svet, u kojem protagonista ide za svojim ciljem bez obzira na zlo koje se do tog cilja mora dogoditi. Mogli bismo čitav film da zamislimo na tu teme, šta zamislimo, gledali smo takve filmove. Neću sad o ispričanom i kakve emocije treba da izazove. Ja ću samo o fantastičnim i horor alatima koji su upotrebljeni. Već sam ti napomenuo o IC viziru (koj će ti ako nije noć?), ali su tamo i laseri, implanti, deponovani otrov koji će protagonistu ubiti ako istupi iz dogovorenog. Sve su to one "Čehovljeve puške" i ako ne "opale", džaba smo ih kačili naokolo. Sa druge strane, nisi se uzdržao da "uteraš" vampire i neke druge horor alate. Tako udrobljeno teško je da će biti pojedeno.
Mnogima se svidela moja priča iz 1989. "Spiridonova potera za neuhvatljivim". Ima sličan motiv - treba se domoći sveta iz koga smo izdvojeni nepremostivom preprekom. Možda ti se učini da i nije tako sličan, ali jeste. I Spiridon i Bane žele da savladaju prepreku. I ja sam upotrebljavao razne kerefeke kako bi prepreka bila teža, ali je priča svedena na - želju i potrebu. Spiridon će preći sve prepreke da bi saznao da je zakasnio. I to je poenta priče. Ako tema sledeće radionice bude spejs opera, opet će u središtu biti osoba pred nekim iskušenjem i kako prolazi kroz njega. SF alati samo onoliko koliko priči treba.
Ne srdi se, Kufere. Znamo i da je Sima Pandurović preveo Šekspira, a da nije znao engleski.
Dacko je u pravu, kao i uvek :) Vinaverovi prevodi su čudo jedno od prevodilačke slobode, i često sa kriminalnim pogreškama ili jednako kriminalnim odstupanjem od tona originala. Ljudi koji originale poznaju i vole su mu to često i glasno zamerali (rekli su mi da je Isidora Sekulić prevela Jade mladog Vertera iz čistog očajanja nad njegovim prevodom). Ali, istovremeno, Vinaver je zaista veliki majstor jezika koji je umnogome obogatio srpski, i zbog toga te prevode i dalje treba čitati, učiti iz njih i uživati u njima, ali sa dozom opreza...
@ Scallop: postoje ozbiljne naučne analize Vinaverovih prepeva, recimo Poa i Bloka. Mila majko! Ako su njegovi prevodi prepevi, njegovi prepevi su... originali. :lol:
Edit: evo šta sam čovek kaže:
"Превод је слободан, он се старао да изнесе не толико случајне буквалне поједине Киплингове речи, колико њихов вечнији склад, Киплингову недокучиву и мудру музику. А она струји не само преко и поред речи, обилазећи их, него иде, пробија и провире и кроз саму њихову срж, и шиба из њиховог камена светлим чудом тајних и неслућених извора."
Ako greši, bar je s plemenitim namerama ;)
Kako god okrenemo uvek nas na kraju dave prevodima. Oriđinali, molim.
Zašto bih se, za ime boga, ljutio na tebe Scallope? Opet sam lajao nešto što nije trebalo?
Ja se najiskrenije nadam da ćemo spasti na Googla kao prevodioca, a onda će sve biti "po slovu" tačno i besmisleno.
A zašto vi toliko verujete originalima?
Pa prevodi su često i bolji jer su prevodioci pismeniji od samog pisca i veći umetnici.
Prevod nije potpisivanje rečenice ispod rečenice nego sveopšte dočaravanje utiska.
Hm, ja sam nekad davno čitao Jenki na dvoru Kralja Artura i to je jedna apsolutno grozna knjiga, pitam se da li je za to odgovoran prevod ili...
U staro doba prevod se smatrao originalom. Čak nekad nisu ni potpisivali originalnog autora.
Ja sam jednom, za probu, preveo poslednji čin Šekspirove Bure. Preveo sam ga dosledno, sačuvao ritam i istakao značenja, a neki su mi zamerili što nisam poštovao rimu. Jebeš bre rimu. Zbog poštovanja rime, mnogi prevodi su čisto sranje, jer je žrtvovano sve ostalo. I taj neki kvazi-pesnički jezik koji je svima ogadio poeziju.
Ja mislim da prevodilac ne treba da se pravi previše pametan i da treba da prevodi onako kako piše, osim ako je samo djelo neprevodivo bez drastičnijih zahvata (kao npr. Caca u metrou Rejmona Kenoa ili, pogotovo, njegove Stilske vježbe). Ako baš ne može da se kontroliše, nek piše svoju knjigu.
Quote from: Lord Kufer on 19-05-2011, 12:23:49
U staro doba prevod se smatrao originalom. Čak nekad nisu ni potpisivali originalnog autora.
Ja sam jednom, za probu, preveo poslednji čin Šekspirove Bure. Preveo sam ga dosledno, sačuvao ritam i istakao značenja, a neki su mi zamerili što nisam poštovao rimu. Jebeš bre rimu. Zbog poštovanja rime, mnogi prevodi su čisto sranje, jer je žrtvovano sve ostalo. I taj neki kvazi-pesnički jezik koji je svima ogadio poeziju.
Da, rima smrdi. Ja sam svojevremeno uzeo da čitam Danteov Pakao i odustao poslije tri strane - sve se tako suludo rimovalo da sam pomislio "Pa ovo je toliko naštimano da vjerovatno nema veze s originalom". Zato izbjegavam čitanje bilo kakve poezije u prevodu.
Stipane, učinilo mi se da ti nije prijao moj komentar. Ovo ti je andragogija, a ne pedagogija. Svi misle da su odrasli, pa reaguju na sve i svašta. Neki se nadrndaju, neki dođu nadrndani, neki su tu da podjebavaju, a manjina bi zaista htela nešto da pazari na radionici.
Evo i ovi oko Vinavera. Kao da bi mogli sad da ga utepaju, skinu mu "oreol" i bace ga na đubrište istorije. A istina je tačno između njih, na crti preko koje pokušavaju da prevuku konopac na svoju stranu. Ko je taj ko ima pravo da odredi gde je granica koju sebi mora da postavi prevodilac. Znam da netačni prevodi stručnih tekstova mogu imati materijalne posledice, ali literarni prevodi mogu samo da odbiju čitaoca i ugroze prevodiočevu budućnost. Zato je lepota prevoda važnija od tačnosti. Bolje bi bilo da se okrenu ka današnjim problemima u prevodilaštvu.
Ako je pisac originala pametniji od prevodioca, taj prevod neće valjati ništa. Ovako, ako je prevodilac pametniji od autora, taj će prevod biti bolji od originala. To je veoma jednostavno rečeno...
Zašto prevoditi ako je prevodilac bolji od pisca? :o
Да бисмо могли читати оригинал. :evil: Добројтро.
Da bi na kraju izvisio za honorar :x
Quote from: Lord Kufer on 19-05-2011, 12:37:49
Ako je pisac originala pametniji od prevodioca, taj prevod neće valjati ništa. Ovako, ako je prevodilac pametniji od autora, taj će prevod biti bolji od originala. To je veoma jednostavno rečeno...
Pa da, ali posao prevodioca nije da piše bolju knjigu nego da prevede onu koja već postoji.
Naprotiv, Scallope - gotovo da sam siguran da si od svih priča u ovom krugu najviše o mojoj i pričao! Zahvalan sam ti što kažeš ono što vidiš, a ne ono što bih ja voleo da čujem.
To što sam ja prigovarao ne znači da sam uvređen ili povređen. Uostalom, da sam hteo hvalospeve ne bih dolazio na Sagitu.
Ako baš hoćeš da znaš ovamo sam se prišljamčio u inat Bobanu pošto mi je ispljuvao roman.
Posao prevodioca? Aj zamisli ti muzičara koji hoće da odsvira neku pesmu - na koji original da se pozove?
Poznate pesme imaju na hiljade verzija izvedbe.
Šta bi tu bio posao muzičara?
Harvesteru, tvoja tvrdnja nema baš nikakvog smisla.
A da ja ljubiteljima rasprave o prevođenju otvorim poseban topik, pa nadvlačite. Uzgred, a ko vam je od prevodilaca fantastike bolji pisac nego prevodilac, osim Skrobonje. A i on je počeo da piše kao neki koje prevodi, a to mu baš i ne koristi mnogo.
Quote from: Lord Kufer on 19-05-2011, 12:57:59
Šta bi tu bio posao muzičara?
Ja mislim da bi trebalo da svira i zaradi koju kintu.
Quote from: scallop on 19-05-2011, 13:00:57
A da ja ljubiteljima rasprave o prevođenju otvorim poseban topik, pa nadvlačite.
Topik već ima, i ja odoh tamo. :mrgreen:
Quote from: scallop on 19-05-2011, 13:00:57
Uzgred, a ko vam je od prevodilaca fantastike bolji pisac nego prevodilac, osim Skrobonje.
Zoran Jakšić je, recimo, odličan na obe vode. Ali zašto prevodilac treba da bude talentovan pisac? Ne treba, nije to obavezno. Nije mu to posao, posao mu je da zna tuđ i svoj jezik i da dobro oseća ono što prevodi. Za dobrog pisca treba nešto drugo.
I think you're mixing grandmothers and frogs. Naravno da postoje hiljade verzija poznatih pjesama, ali se takođe tačno zna koja je originalna i ta originalna je dostupna svima (osim onima koji su oštećenog sluha, naravno). Niko ne izvodi neku pjesmu da bi što vjernije prenio original (u tom slučaju tog lika niko i ne bi slušao već bismo fino ostali kod kuće, ubacili CD i divota) već da bi dao neku svoju interpretaciju. (Intermeco: Upravo su me posjetili Jehovini svjedoci i rekli da je Amerika posljednja svjetska sila i da smo mi generacija koja će da prisustvuje smaku svijeta. How cool is that?)
S druge strane, ja recimo čitam Stendala ili Prusta u prevodu ne zato što me zanimaju jezičke bravure nekog tamo prevodioca već zato što ne znam francuski i ne mogu da čitam original. Da znam, sasvim sigurno bih čitao original.
Ako ćemo baš da tjeramo muzički ekvivalent, najpribližnije bi bila recimo grupa Kraftwerk, koja je neke svoje albume izbacila i u njemačkoj i u engleskoj verziji. Ali, engleska verzija je skoro identična njemačkoj - muzika je ista, a riječi skoro iste.
Ako čitaš Stendala i Prusta, te najveće od svih smarača, uz Tomasa Mana, onda ne vredi da se dalje objašnjavamo. Jasno mi je zbog čega insistiraš na tačnosti prevoda.
Quote from: Lord Kufer on 19-05-2011, 10:45:41
Kladim se da je taj prevod bolji od originala. Stvarno neoprostivo!
U svakom slučaju, velika i nezaslužena usluga Srbima.
Kad se samo setim kakvi su prevodi Šekspira (trt mrt ili život ili smrt), a niko od tih vajnih profesora-analitičara da se poduhvati pa da "tačno" prevede svetske velikane.
Još se nije desilo da u Srbiji opstane neki veliki pisac. Svi su oni uglavnom ili "uvezeni", Andrić, Selimović, Njegoš, ili su morali da begaju, Crnjanski, Pekić, ili ko zna... Miljković, na primer, na kraju krajeva i Pavić se nije dobro proveo.
Laza Kostić, u čijem se prevodu javlja to ,,trt-mrt", spada u istu vrstu prevodilaca-prepevača kao Vinaver, samo što je to učinio kudikamo nezgrapnije i što je konačni proizvod ispao smešan.
Hvala bogu, imamo dobre prevodice klasika – inače ih ne bismo ni pročitali, a još manje smatrali klasicima, zar ne? Ili ovde ima ljudi koji 'ladno čitaju Šekspira ili Homera ili Molijera ili Dostojevskog ili Markesa u originalu?
Pominjanje raznih dobrih pisaca i Srbije nije u vezi s mojom kritikom Vinaverovog slobodnog prevoda, ili mi ta veza izmiče, ali nikom od njih vrednost nisu osporavali ljudi koji se bave književnošću, uostalom, svima se dela nalaze u školskoj lektiri i napisane su brojne afirmativne studije o njima. Druga je priča što se uvek radije prepričava kad neko nekog pljune, pa se onda to razvlači po štampi, i možda je zato neko stekao utisak da se pominjanim piscima u Srbiji osporava književna vrednost odnosno da su zbog nje imali problema sa ljudima u Srbiji koje se i ne bave književnošću, nego politikom i politikanstvom, što je još gore. Jeste, mnogi su loši pisci pokušali da dobre stave na marginu, ali nije im uspelo. Ili zaista sad neko čita Marka Ristića, glavnu spisateljsku facu u svoje doba?
Huh, možda sam dosadan i ometam pametne diskusije, ali šta bi sa tom junskom temom? BOBANE?!
Quote from: Lord Kufer on 19-05-2011, 13:19:03
Ako čitaš Stendala i Prusta, te najveće od svih smarača, uz Tomasa Mana, onda ne vredi da se dalje objašnjavamo. Jasno mi je zbog čega insistiraš na tačnosti prevoda.
To sam naveo samo kao primjer - moji omiljeni pisac je Edgar Alan Po (pa ondak Stiven King i Džejms Herbert), ali njega čitam u originalu. Osim toga, ova dvojica su vrlo odlični u odnosu na daveža Mana.
Osim toga, ko je mjerodavan da ocjenjuje koji prevodilac je pametniji od kojeg pisca?
Opet ja. Ovo za Lazu Kostića je urbana legenda. Njegov prevod Hamleta jeste, ovaj, slobodan, ali nije dotle išao. Treba skinuti ljagu sa čoveka. A sad stvarno idem jer se rasprava razbokorava. To je valjda uticaj ovog radioničarskog duha.
Dejstvo dobrih pisaca je tek posle smrti njihovih nejakih tijela.
Pošto dobar pisac bolje određuje dalju sudbinu čovečanstva nego sva politika koja ih za života ućutkava i ćuška.
Mada je Aleksandra podučavao lično Aristotel, on je ipak bio u kavezu Homerovom i igrao reality show od slova do slova kako je tamo napisano.
I stari Grci su samo znali za prevod/prepev Ilijade, jer original je pisan na nekom drugom jeziku, verovatno sličnijem srpskom nego grčkom. Ko zna, možda je i prevodilac (a možda i sam Pizistrat, koji je naredio da se Ilijada zapiše) tu umešao svoje prste i oblikovao sledećih 25 vekova a da to niko nije primetio.
Homer u originalu?
Baš da vidim te ljude koji ladno čitaju Homera u originalu, onako kako je on pisao.
Do nas stižu uglavnom prevodi i prepevi tih prastarih stvari sa francuskog i ruskog, ređe grčkog.
Recnim, 1001 noć je skrnavljena u francuskoj verziji koja je osvojila svet: Rusi su to preveli sa persijskog valjda, onoliko verno koliko su mogli i postoji i naše izdanje od pre 60 godina, u 8 knjiga valjda, to je jedino izdanje gde se može reći da liči na original... Mahabharatu mogu i želim da čitam samo u prepričanom stanju, a smatram je jednom od najboljih knjiga ikada napisanom.
Mislim da je vreme da devetnaestovekovni klasici dobiju skraćena, prepričana i lepo sređena svoja dela na po 250 strana inače za njih niko neće ni znati u XXII veku.
Ilijada je s nekog originala, valjda, prepevana na grčki a zapisana u 5. veku p.n.e. Ko bi to mogao da zna na kom je jeziku bio original?
Troju su navodno osnovali Dardanci, a Dardanci iz Herodotovog doba, isto 5. vek p.n.e, su, po njemu, živeli štrokavi u zemunicama u današnjoj južnoj Srbiji, i bili veliki razbojnici.
Ово је већ тема за Историју. :!:
Istorija budućih svemirskih Cigana za temu.
Pa dobro, sve to stoji, ali jedno su djela pisana prije nekoliko hiljada godina, a nešto drugo friške knjige kod kojih su originali na uvidu javnosti.
Danas niko ne bi pisao kao Homer, pa je apsurdno potezati ga. DOSTA O PREVOĐENJU! Pa, svemirski Cigani su dosta dobar primer. Ako to uopšte neko čita.
Homer uopšte nije ništa pisao.
Ako je uopšte i postojao...
Neko jeste to ispevao, dakle - postojao je, ma kako ga zvali. Neki misle da je Homer generičko ime.
I Filip Višnjić je bio homer. :|
I još nešto Scallope - HVALA TI što si uporedio "trinaestu žrtvu" sa "Spiridonovom poterom za neuhvatljivim". Ni ne znaš koliko si me pohvalio!
Napisao sam da je motiv isti, sve ostalo ti mora da ispraviš, ja sam svoje odsvirao.