http://www.carobnaknjiga.com/index.php?option=com_content&task=view&id=701&Itemid=27 (http://www.carobnaknjiga.com/index.php?option=com_content&task=view&id=701&Itemid=27)
Quote(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.carobnaknjiga.com%2Fimages%2Fstories%2Fveciti%2520rat%2Fveciti-ratVS.jpg&hash=8161d986c583621f7b0411b888a2a59b1c0a931e)
Dobitnik nagrada Hjugo, Nebjula i Lokus za najbolji SF romane
14.5 x 20.5 cm
304 strane
Cena u knjižarama: 680 dinara
Naša cena: 510 dinara, 25% popusta (+ troškovi dostave)
Redov Vilijam Mandela bačen je kroz prostor i vreme da bi se borio u hiljadugodišnjem međuplanetarnom ratu protiv nepoznatog i neosvojivog neprijatelja. Čini sve što je potrebno da preživi teška iskušenja i vrati se kući. Ali, relativnost vremena koje svemirsko putovanje izaziva – dok za Mandelu protiču meseci, na Zemlji prolaze vekovi – učiniće da će ga povratak u domovinu užasnuti više nego rat u kojem je učestvovao.
Ovaj roman je prvobitno zamišljen kao alegorija na rat u Vijetnamu. Dok se nevoljni vojnik bori, pitajući se da li sve to ima ikakvog smisla, svet koji je ostavio kod kuće drastično se menja, a on postaje stranac u sopstvenoj domovini. Ovo je priča koja se može odnositi na bilo kog pojedinca i na bilo koji rat, što je, nažalost, čini uvek savremenom i aktuelnom.
,,Reći da je Večiti rat najbolji roman vojne naučne fantastike samo je bleda pohvala za jednu od najboljih i najoriginalnijih ratnih priča koje sam ikad pročitao."
Vilijam Gibson, autor Neuromansera
,,Kad bi postojao Fort Noks za pisce naučne fantastike, tamo bismo morali da zaključamo Džoa Haldemena."
Stiven King
,,Skoro polemičko delo, zastrašujuće ubedljivo u opisu vojne tehnologije budućnosti. Ovaj roman je istovremeno proizvod određenog istorijskog trenutka, ali se i poruka koju nosi treba doživeti kao važno upozorenje, kako za sadašnjost, tako i za budućnost."
Waterstone's Guide to Science Fiction, Fantasy and Horror
Meni je to u Bobanovom izdanju a Raosovom prevodu bio stvarno drag roman. Dobro, bio sam i mlađi i lakše sam se primao na taj military a u suštini antiratni (science) fiction. Možda bi mi danas bilo malo naivnjikavo, a možda bi me Haldeman opet kupio super stilom pisanja. Đavo ga odneo, voleo sam i Večni Mir, kad već pominjem Haldemana. Mada bih voleo da pazarim Mindbridge u malo drusnijem izdanju nego što je Alef, jebiga, raspašće mi se u rukama ako ponovo krenem da ga čitam.
Bas juce u Delfiju mislio da kupim Peace And War: The Omnibus, al su ga prodali. Tako da cu onda verovatno ovo pazariti. Taman sad zavrsavam Starship Troopers.
Sećam se tog urnebesnog romana! A gde je ta knjižara?
Od toliko poznatih iako malobrojnih SF remek-djela na raspolaganju.... Zbilja losa i bezizrazna knjiga, zanimljiva samo zato sto ju je zanrovska kritika iz cista mira izdigla do pijedestala, kao neku vrstu mirnodopske kontre ionako sveopste losem Hajnlajnu. Anti-ratna knjiga? Sta to uopste znaci? Ne pamtim da sam igdje vidio ime ovoga romana u bilo kakvim mejnstrim spiskovima o vrijednim anti-ratnim odn. ratnim romanima i tome sl., dok se Hajnlajn nerijetko pominje u mejnstrim kritici, makar kao kuriozitet. Da tek ne pominjem Vonegata i Dika.
Zar nisu mogli, recimo, reprintovati 'Reklamokratiju' ('The Space Merchants' za one koji ne znaju, ciji naslov, inace, nema veze ni sa 'space' a ni sa 'merchants')? Roman koji bi uvijek trebao biti u opticaju, a narocito danas. Stavise, motivi Dikove 'Tri stigmate' hladno pocivaju na 'Reklamokratiji', s tim sto Dik zatim hvata zaokret prema religiji, a 'Reklamokratija' (uzgred budi receno, bas dobar prevod naslova) ka suludom konzumerizmu, od cega, uostalom, ne bjezi ni PKD u svim svojim satirama i post-apokalipsama.
Od toliko toga interesantnog, zasto bas ovaj drek, vraga mu?
kaće se ursula reprintirati a ne da moram praviti sam knjige njene ?
ovo ću pazariti
Pa, Čarobna knjiga je objavila Haldemana zato što će se po tom romanu snimati film, ili se već snima. Iz istog razloga su se upustili u priču sa "Zadužbinom", a iz istog razloga odustali od Lorel Hamilton.
Urednički izbor počesto nema veze sa time kakav je zaista roman koji se izdaje, već najčešće sa pretpostavkama o percepciji koju publika prema tom i tom romanu ima.
Odličan roman i daleko izvan poimanja ispranih mozgova mejnstrimaša i political correctnes plaćenika...
Jeste da Asimov ne stari dobro, ali 'Zadudzbina' se cini kao vjecna SF lektira, barem kada su u pitanju prve tri knjige. U to ime ocekivao sam na naslovnici ono barem jedno 'uskoro filmski spektakl'. Medjutim, sta je onda razlog objavljivanja Metisonove 'Paklene kuce'? Prijapicki losa, plagijatorska fikcija? Pored toliko drugih Metisonovih romana, a i horora drugih autora?
Hocu reci, ponekad, ali samo ponekad, treba publikovati nesto sa osjetnijim kvalitetom, posto kod nas cak i komercijala jedva pali. Mislim da se s vremena na vrijeme vrijedi upustiti u takav rizik.
Lako je moguće da su morali da kupe više Metisonovih romana da bi dobili prava na "Ja sam legenda".
u prethodnom svom postu htio sam dodati da bih volio da mi bilo ko ukaze na "politicku nekorektnost" u haldemanovom romanu (koji je uz to i stilski lose obezbijedjen), ali ne da bih nekoga cikao nego samo zbog toga da uvjerim sebe da mi je garantovano onda promakao ociti volsebni elemenat u romanu. Moguce je da je moja malenkost citala sasvim drugi naslov. Na kraju krajeva, nevezano za mejnstrim ili zanr, postoje daleko bolji a svakako poucniji romani u ratnoj odn. anti-ratnoj fikciji od ovoga. Haldemanov roman je nepovezana, traljava sapunica i nemoguce ga je porediti sa bilo kojim valjanim naslovom koji govori o besmislu rata.
Citao sam da su u par navrata izdavaci srezali nekoliko recenica sa "fuck" ekspletivima iz romana, sto ga je onda valjda ucinilo kontroverznim. Sta bi se tek onda moglo reci za Spinradov "Bug Jack Barron" napisan deceniju ili koliko-vec prije? Svakako je politicki nekorektniji od haldemanovog; makar da su se haldemanovog romana prihvatili ljudi usred britanskog parlamenta (kao sto se navodno dogodilo), pa bih onda skinuo kapu haldemanu. Nije ni cudo sto su vremenom autori poput Bestera i Malzberga napustali SF, pred nemogucnoscu da pojme sta se sve objavljuje, cijeni i postuje.
Kako god bilo, ocekujuci mnogo od ovoga naslova, uslijedilo je enormno razocarenje. Mada, pamtim, dopao mi se 'The Accidental Time Machine'. Tu cak ima i komedije.
Ja sam rekao da je roman urnebesan. Problem je samo što se na njega nepotrebno primenjuje PC kriterijum. Kao i na Hajnlajna. Ovde nije ni prevedeno ono najbolje od njega. Glory Road i Stranger in a Strange Land. Lako je pljuvati Hajnlajna, on je bio miroljubiv čovek i nije uzvraćao udarce ...
Priznajem, 'Double Star' je sasvim ok roman.
Ова књига треба да буде обавезна школска лектира.
Пажљиво их проматрају и сваког ко покаже знаке социопатије, на пример склоност ка хетеросексуалности, шаљу у психијатријску установу. Тамо га или излече или задрже до краја живота.
Пророчка књига у којој је одлично описано како се кроз подстицање истополништва контролише рађање, као што у стварности сада имамо случај; али такође и књига о непролазној, вечној мушко-женској љубави коју не могу уздрмати ни намерно изазване корените друштвене промене, ни време које тече.
Иначе, све време ме Мехо подсећа на некога, па кад сам обновио градиво - скапирао сам и на кога.
Мехо је пљунути поручник Вилбер који мајора Манделу убеђује да су му уверења застарела и да је жртва романтичних обмана.
Звучи познато? :lol:
Ja sam to mnogo davno čitao pa se i ne sećam tog lika niti tog dijaloga između Mandele i njega, ali nadam se da je intuitivno koja je razlika u kontekstima. Poručnik je, pretpostavljam nadređen Mandeli pa priča sa njim iz pozicije autoriteta, dok ja i T2 ili bilo ko drugi na ovom forumu pričamo iz ravnopravnih pozicija i možemo da se nadmećemo samo argumentima, ne i autoritetom.
Inače, Haldeman je, naravno, imao i kasnije literarne radove sa pozitivnim prikazivanjem gej likova, pa ne treba misliti da je on neki grdan homofob.
У војној хијерархији поручник не може бити надређен мајору, међутим, Вилбер је наметнут Мандели као психотерапеут, који треба да га излечи од хетеросекусуалности и прилагоди га друштву истополника (створеном тако што је контрола рађања спроведена уз форсирање истополништва).
Једног дана кад будеш опет прочитао књигу, изненадићеш се кад будеш видео да се користиш истим фразама као и Вилбер. :)
Ajaoj, jel to beše izašlo u nekom Monolitu?
Kolko sam ja voleo tu knjigu:D Malo toga se sada sećam, osim koliko je ona planeta gde se vodonik i helijum mrznu baš ostavila utisak na mene
Quote from: T2 on 15-06-2016, 22:47:22
У војној хијерархији поручник не може бити надређен мајору, међутим, Вилбер је наметнут Мандели као психотерапеут, који треба да га излечи од хетеросекусуалности и прилагоди га друштву истополника (створеном тако што је контрола рађања спроведена уз форсирање истополништва).
Једног дана кад будеш опет прочитао књигу, изненадићеш се кад будеш видео да се користиш истим фразама као и Вилбер. :)
Ma ne sumnjam da zvučim kao lik iz knjige koju sam nekada čitao, nije da ja sad kao imam neku originalnu misao u glavi. :lol:
No, moja poenta odozgo i dalje stoji, ja ne pretpostavljam da imam u odnosu na bilo koga ovde poziciju autoriteta, svo ubeđivanje koje se dešava, ako se dešava je striktno na bazi dobre volje i najboljih namera bez pretpostavki da ikog mogu da nateram da neki stav usvoji ili da ga kaznim ako ne bude tako.
И Вилбер убеђује на основу добре воље и погрешног учења :)
Onda je sve u redu, jer na kraju, Vilberovo društvo je ono koje eliminiše neprijateljstva i rat, da?
Напротив :)
Друштво које је елиминисало рат је схватило да је хомосексуалност а не хетеросексуалност болест, па су многи слични Вилберу одлучили да се лече и прилагоде новом друштву.
Mnogo sam davno čitao taj roman pa ti sad možeš da me ubediš u bilo šta :lol: :lol: :lol:
Зато сам га и обновио пре неки дан, чисто да се уверим у неке ствари које су ми измицале као млађем :)
50 stranica Forever peace...nesluzbeni nastavak...
Wtf iz dis
Kakvo je ovo sranje
Prosvijetlite me...los sam
Za sve koji planiraju da čitaju military-sf preporučio bih knjige novijeg datuma, pisaca kao što su Marko Kloos, John Scalzi...
zasto?
Zato što su za mene bolje napisane, imaju solidne priče, i lakše ih je čitati u odnosu na priče ovog podžanra pisane šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.