Mislim da smo svi poprilično ogorčeni na prevode i voleo bih da se na ovom topiku spomenu prevodioci koje dobro rade svoj posao. Istakao bih i imena onih koji to rade loše ako ni zbog čega drugog onda radi uštede živaca i novca. Bolje je da odmah kupim knjigu koja me interesuje na engleskom nego prvo da kupim domaće izdanje i tek kad zaključim da to ne mogu da čitam odlučim se da kupim knjigu na engleskom.
Čini mi se da prevodioci koji ne rade prevode sa engleskog mnogo bolje rade svoj posao od njihovih kolega "engleza". Verovatno je za to zaslužno što odgovorni misle da je za prevođenje dovoljna diploma i (pre)poznavanje jezika.
Evo od mene ime jednog dobrog prevodioca sa engleskog: Ivana Đurić-Paunović. Ona radi prevode za Geo Poetiku i koliko sam video za Solaris.
Dakle, hajde da vidimo koji prevodioci kod nas rade svoj posao onako kako bog zapoveda jer pri izboru autora možemo da obratimo pažnju ko je radio prevod i da u skladu sa tim saznanjem odlučimo da li vredi kupovati knjigu ili ne.
Quote from: Miljan Markovic on 18-08-2011, 13:59:53
Čini mi se da prevodioci koji ne rade prevode sa engleskog mnogo bolje rade svoj posao od njihovih kolega "engleza".
Nisam sigurna u to, prevodi Lukjanjenka su dno (mada, to je Alnari).
...javna je tajna da su poslednjih godina, po uzoru na ht+rvatska izdanja, prevodi dela neanglosaksonski pisaca zapravo prevođena sa engleskog prevoda (Uelbek, Ju Nezbo...., pa čak i Mišima u nekoliko navrata)... pa, sasvim moguće i taj Alnarijev pulen...
Sava Babić, u najmanju ruku rečeno, fantastični prevodi sa mađarskog.
Ima i ovde na forumu dosta prevodilaca. Verujem da su oni dobro obavešteni o stanju... Što se mene tiče - izbegavam prevode kad god mogu. Više mi prija da čitam na engleskom.
Quote from: angel011 on 18-08-2011, 14:04:14
Quote from: Miljan Markovic on 18-08-2011, 13:59:53
Čini mi se da prevodioci koji ne rade prevode sa engleskog mnogo bolje rade svoj posao od njihovih kolega "engleza".
Nisam sigurna u to, prevodi Lukjanjenka su dno (mada, to je Alnari).
Upravo videh na nekom drugom topiku da si pročitala sve tri Lukjanjenkove knjige. Dobro si izdržala. Ja sam čitao Mračnu Kulu, dok je Skrobonja radio prevod. Mislim, nije on to bog zna kako dobro uradio, ali bilo je podnošljivo. Kada su promenili prevodioca, uspeo sam da pročitam još prvu knjigu četvrtog dela i odustao...
Skrobonja je odličan. Sebastian Adanko, svaka čast.
Kad smo već kod Skrobonje, meni je njegov prevod Brajsona izuzetno prijao, a druga knjiga, istog pisca, prevedena od strane jedne dame me je unezverila. Da sam prvo čitao njen prevod verovao bih da je Brajson nikakav pisac. Adanko je OK, ali pomalo pati od engleskih konstrukcija. Najviše mi je zasmetala upotreba konstrukcije "bez da". Ako se računaju i prevodi filmova i TV serija, prijaju mi Džonovi prevodi (uz sve rizike da završim kao uvlakač). Istovremeno, iz moje vizure, smatram da su su izjave mnogih o tome da radije čitaju na engleskom pomalo preterane. Ako je pisac jako dobar, onda ne znamo dovoljno njegov engleski, a ako nije onda je svejedno šta ste čitali.
Apropo Adanka... Pričao sam nešto s Gulom da za njegov blog napišem ponešto o Sirijusovim knjigama, pa smo se dotakli prevoda. Jeste, provuče se tu i tamo engleski ali ja imam jedno objašnjenje i to je dobronamerna kritika. Mislim da je čovek prosto brljiv. Primera radi, u "Devijantu" devojčica u jednom trenutku postane devojka, pa se ponovo pretvori u devojčicu. Isto se događa i s jednim dečakom, čak dečačićem, koji jednom bude momak, pa opet dečak. To se da ispeglati, samo je pitanje koliko se vremena uloži u sređivanje teksta, a sigurno se u izdavaštvu "seku uglovi" koliko je to moguće. Dakle, nije to meni toliko veliki problem, mislim da se i engleske konstrukcije provuku zbog pada koncentracije (na to sam mislio kad sam rekao "brljivost").
Mnogo veći plus je vešto baratanje srpskim, nesuvoparnost (ovo je valjda reč?), sjajni trenuci inspiracije da se finim, nerogobatnim jezikom prevede rečenica. Meni se to kod Adanka mnogo dopada, a da pri tome uopšte ne beži od izvornika, ne događa se to da on sam kiti tekst i čini ga "boljim" nego što je piščev. Jer odavno nisam naleteo na prevod koji mi je tako bio simpatičan, pa sam iskopao knjige u originalu i - to je majkumu to. Ali na srpskom vrcavo, lepo, nesuvoparno.
Veoma cenim Aleksandra Milajića kao prevodioca sa engleskog, a čini mi se i da valja obratiti pažnju na Nevenu Andrić. Mada, moram da naglasim kako veoma retko čitam prevode sa engleskog. Kada čitam na srpskom, više volim da čitam naše pisce.
Vrlo mi je drago što si pomenuo Nevenu, ona odlično radi i usavršava se sa svakom novom knjigom, a i posrećilo joj se da radi neke fine knjige, recimo Pračeta. I Aleksandar je dobar, naravno, nego za njega ljudi znaju, a Nevena je odskora u poslu i sjajno je što je već primećena.
A kad je već tema za pohvale, i ti spadaš u prevodioce koji napreduju, uče, čitaju i ne uljuljkuju se starom slavom, svaka čast.
:oops:
Izbegavajte kako znate i umete prevode Dubravke Srećković Divković. Da ne bih ispao klasična srbenda daću vam i ime jedno sasvim solidnog, da ne kažem, dobrog prevodioca - Vladan Stojanović.
A što? Žena je inače i pisac - prvi srpski pisac kojeg je Laguna objavila. Daj neki primer njezinih loših prevoda.
Video si na drugom topiku - Miljan ne može da smisli njen prevod romana Grad i Grad. A drugima je, pak, njen prevod tog romana korektan.
Upravo sam procitao Deretino izdanje Chabonove "Jevrejske policijske stanice", a pre nekih godinu dana sam citao i njihovo izdanje "Neverovatnih avantura Kavalijera i Kleja". Prevodilac je Vesna Petrovic i prijatno sam iznenadjen kako je prevela oba ova romana.
Inace, godinama vec citam Alnarijeva izdanja Kingovih romana - tako da sam ispratio usavrsavanje Vladana Stojanovica, od "Mobilnog" koji mi je bio gotovo nechitljiv, do "Pod kupolom" sa vrlo dobrim prevodom. Ne znam da li je u pitanju to sto je ranije nedostajao lektor, ili se samo prevodilac usavrsio... :)
Ili tebi lagano opadaju kriterijumi....
jedan expertski pogled na prevod GOLOG RUČKA (i još ponečega)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2F1.bp.blogspot.com%2F-YX6mPXCK2a0%2FT4QMSg0-9FI%2FAAAAAAAAPxg%2F-_yNw5VWskA%2Fs320%2FGOLI%2BRUCAK.jpg&hash=5615632ea4313c111fe6dd6e2b4c912be0c882dd)
http://ljudska_splacina.com/2012/04/dragana-masovic-goli-rucak.html (http://ljudska_splacina.com/2012/04/dragana-masovic-goli-rucak.html)
Quote from: Ghoul on 10-04-2012, 14:14:21
jedan expertski pogled na prevod GOLOG RUČKA (i još ponečega)...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fjenerek.com%2Fwp-content%2Fuploads%2F2010%2F08%2Fhoratio460.jpg&hash=4f47492d0dd373161f49364fd2690193b802d803)
@Ghoul: Na Fejsu si linkovao za stari post u kome pljuješ po Pressingu i Dexi, pa onda ovo... Rasporedi to malo, ne moraš sve da opljuneš istog dana. :lol:
gde ti vidiš pljuvanje?
dexa je sam pljuvao po sebi (nevešto gađajući mene), a ovo drugo je, kao što rekoh, stručna analiza potkrepljena dokumentima, a ne 'pljuvanje'.
ti si nekakav pisac, pa te molim da pažljivije koristiš reči, naročito teške.
Ok, pardon, izvinjavam se, u veoma kratkom roku si uputio na dva svoja posta u kojima se negativno izražavaš o nekim ljudima i jednom časopisu. Možda da to malo rasporediš, da ne bude toliko negativnog u istom danu? :)
taj link za dexu mi je sinoć tražio neko ko nije uspeo da nađe na blogu (!), pa rekoh, ajde da okačim svima, davno je bilo, mnogi to možda nisu videli, a zabavno je.
a ovo drugo je bilo planirano za danas, i eto tako.
Predivno. Hvala Jevtri. Da nije nje, ne bih znao za ovo...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg837.imageshack.us%2Fimg837%2F7180%2Fgolisantif.jpg&hash=2991c08dd73cb373947765b941c71544a8aeaf76)
-_-
Secam se nekog izdanja "Lust for life", ali ne mogu da se setim izdavaca kao ni prevodioca. Na samom pocetku pise: "Posveceno secanju moje majke". :!:
U samom delu ima jos google translate zafrkancija. Veoma zabavno, moram priznati.
Quote from: Mica Milovanovic on 31-10-2012, 02:56:39
Predivno. Hvala Jevtri. Da nije nje, ne bih znao za ovo...
:-| Beše omarno veče u Vučajskom humlju!
(Čekamo Skalopa da se javi, zar nije pominjao da ima tu knjigu?)
Ja sam pominjao da imam -_-
Lako je zabuniti se.
Šta ćeš, sa godinama sve više ličite... -.-
Nije baš tema, al' može da se očeša.
Kad već imamo ovde dosta prevodilaca imam i pitanje za njih.
Da li, kada/ako prevodite uputstva za montažu i rukovanje mašinom koja je stigla iz Amerike, prevodite i njihove mere? Odnosno, da li to ulazi u cenu prevoda?
Па наравно. Шта било коме овде значе јарди, инчи, галони и којештарије? А пошто је конверзија један клик на апликацији или сајту, не видим разлог да се то нешто додатно наплаћује.
Samo proveravam pošto me likovi zavlače. Mislim se, ako već plaćamo hoću da budem sigurna šta plaćamo. Ladno su preveli sve i ostavili inče, farenhajte, galone, stope itd itd. Ok mi je za montažu pošto tako stoji na mašinama, ali u uputstvu za rad sam očekivala prevod i toga, a ne da ja tragam po tekstovima i ispravljam.
Без зезања, ако се преводилац упутства није "потрудио" да преведе мере и тиме практично учинио упутство неупотребљивим, ја бих му платио мање, а не плаћао више за оно што је просто део посла. За упутство то је неопростиво, могу бити изузеци за неке друге ствари, али прецизне мере су за техничке ствари неопходне.
Mere se prevode i kad su književna dela u pitanju, i ne naplaćuje se ništa dodatno za to. Kao što reče Džon, to je prosto deo posla.
Ja da dodam da se mere prevode u svim savremenim tekstovima - mada se ja sa time ne slažem kada je reč o književnom tekstu - pa čak i u istorijskim romanima. Jedino sam se izborio za to da ih ne prevodim u epskoj fantastici, mada nisam siguran da mi lektori to ne rade iza leđa. :) No, zezanje na stranu - u ovom slučaju je reč o čistoj lenjosti kolega. Nije to baš toliko teško, što reče Džon.
U uputstvima treba; ja bih evt. stavila oba da može da se proveri; u savremenim romanima zavisno od konteksta; u istorijskim nikako, anahronizam do bola. "Mikelanđelo zgrabi malo dleto, ono od 20 cm..."
Moje je mišljenje da mere nipošto ne bi trebalo prevoditi u književnim tekstovima. Ako baš izdavač insistira, može se dati u fusnoti koliko iznosi mera, ali u samom tekstu vršiti preračune je neprihvatljivo...
Pa, ja se u potpunosti slažem sa tobom, ali lektorski stav je da se preračunavanje obavezno vrši.
Ja sam ostavljala originalne mere (govorim o književnosti, naravno, ne o uputstvima) dok mi nije rečeno da treba da se prevode.
Ja sam shvatio da fusnote i primedbe prevodioca više nisu moderne, i izbegavaju se. Meni je okej da junak iskapi dva goa sakea, ali moram odmah tu negde da znam koliko je to tačno.
Ima više razloga zbog kojih mere ne bi trebalo prevoditi u umetničkom delu. Od najbanalnijih koji su već navedeni - da je potpuno blentavo da se amerikanac izražava u metrima, do onih mnogo važnijih - da pisac tekstom šalje određene poruke koje mogu biti izgubljene ako prevodilac sam uzme da preračunava mere. Ako je pisac rekao da je nešto udaljeno 10 milja to ne znači isto kao da je rekao da je nešto udaljeno 16 koma nešto kilometara. Pored toga, možda je pisac želeo da tu brojku deset poveže sa nečim drugim u tekstu, sa deset malih crnaca, na primer. Sve to gubite, ako prevodite mere.
Zamišljam prevodioca koji se suočava sa npr. nautičkom miljom i kreće da je preračunava kao običnu; valjda negde kod Verna ima i momenat kad zaplet zavisi od toga što ih je neko pobrkao... aj to u metrima, majčini sinovi! -.-
E baš fino što ste se ovoga dohvatili pošto imam konkretan problem:
Prevodi se Kiplingova priča "As Easy as A.B.C." za jedan od sledećih Emitora i u njemu kaže: they call a thousand acres a farm in Illinois.
Meni danas aker (http://hr.wikipedia.org/wiki/Acre_%28jedinica%29) slabo toga kaže (stoji uredno u rečnicima acre: aker), ne sećam se nešto da sam se sretao sa tim po prevodima, a odgovara našem terminu 'jutro'.
Šta sovjetujete da je činiti?
...imali su par jutara zemlje, malu kuću na kraju sokaka...
EDIT: evo gledam, jutro varira po veličini, ne podudara se sa akrima, ali ovde bih ga svakako ostavila - ne govori se o konkretnoj farmi već o tome kako Ameri drugačije vide veličinu od Engleza tj. hiljadu jutara im je tek "farma" a ne farmetina.
Bili su i knjiga/film A thousand acres, koliko znam prevođeni kao Hiljadu jutara zemlje.
EDIT2: Sad će da se javi neko od Vojvođana i da predloži "lanac" :wink:
Quote from: Mica Milovanovic on 07-11-2012, 12:13:45
Ima više razloga zbog kojih mere ne bi trebalo prevoditi u umetničkom delu. Od najbanalnijih koji su već navedeni - da je potpuno blentavo da se amerikanac izražava u metrima, do onih mnogo važnijih - da pisac tekstom šalje određene poruke koje mogu biti izgubljene ako prevodilac sam uzme da preračunava mere. Ako je pisac rekao da je nešto udaljeno 10 milja to ne znači isto kao da je rekao da je nešto udaljeno 16 koma nešto kilometara. Pored toga, možda je pisac želeo da tu brojku deset poveže sa nečim drugim u tekstu, sa deset malih crnaca, na primer. Sve to gubite, ako prevodite mere.
Ja sam upravo sa tim imao problem u prethodnom prevodu, ali lektorka mi popušta zato što je reč o fantastici. Doduše, ja popuštam njoj oko odvratne transkripcije, pa se nađemo tu negde. Elem, pisac je upotrebio ligu kao meru za daljinu. Lektorka je htela da se to prebaci u milje, ali pošto sam ja odrastao na Tolkinovim ligama i furlonzima, baš sam insistirao na tome.
@Zak
Ja sam uz Jevtru, ali ako baš nećeš jutro - možeš da upotrebiš lanac, što je koliko se sećam više od jednog jutra. S tim da se veličina jutra razlikuje od jednog kraja Srbije do drugog, pa i o tome valja voditi računa ako je potrebna preciznost. Negde imam pradedin rokovnik u kojem su pobrojane sve te stare mere, sa konverzijama u engleske, turske i ruske.
Lepše je jutro nego lanac. Iako sam i Vojvodine sve koje znam koriste jutro, retko lanac.
Ja sam jutro predložio jer aker stvarno nisam sretao, a tu negde odgovara... ne moramo u dlaku, jel'te...
QuoteСТАРЕ И НОВЕ МЕРЕ
(географско – етнографски прилог)
Многи географи, етнолози, историчари и остали читаоци долазе у ситуацију да читају старе књиге и часописе. Нарочито географи користе старе путописе и репортаже, док етнолози, историчари и остали читаоци радо читају летописе, мемоаре, биографије, хронике и слично. У њима се описују догађаји, обичаји, односи међу људима као и разне вредности, оцене, па и мере. Код читаоца се врло често јавља радозналост да старе мере пренесе на садашње вредности и боље схвати ондашњи начин живота. Данас се често чује да треба све мерити истим ,,аршином" или колико износи ,,три товара блага" или два ,,кондира вина" итд. Ево анализе најчешћих старих мера.
Мере за дужину
аршин (тур.) значи лакат и достиже од 65 до 75 cm
ланац користила се у Војводини и износи 10 m
цол (нем.) износи 2,5 cm
врста (рус.) износи 1,066 m
хват износи 1.896 метара, а негде само 190 cm
вршока (рус.) износи 4,4 cm
сажењ (рус.) износи 2,13 cm
миља (морска) износи 1.852 m
миља (географска) износи 7.421 m
Мере за течност
аков (мађ.) садржи око 50 литара
ведро (рус.) мери око 12 литара
ока једна од најчешћих старих мера обухвата 1,5 l
четверика (рус.) обухвата око 30 литара
кондир чаша, пехар који садржи око 2-3 dl
Мере за површину
ар мера која је још увек у употреби и износи 100 m2
хектар обухвата 100 ари или 10.000 m2
јутро (рало) обухвата око ¾ ha или тачније 0,72 ha
дулум (тур.) обухвата 10 ари или 1.000 m2
јутро катастарска јединица која износи 5,75 m2
федан (егип.) обухвата 4.200 m или 0,42 ha
мотика одговара парцели коју копач може да окопа за
један дан (~ 8 ари)
рало одговара површини која се може преорати за један дан (~ 4.000 m2)
хват износи 3,60 m2
декар обухвата 10 ари
десјатина (рус.) износи око 1 ha
Мере за тежину (масу)
ока износи 1,285 kg
фртаљ (нем.) износи ¼ kg
товар достиже до 128 kg или 100 ока
цента износи 100 kg
квинтал износи 50 kg
дека садржи 10 g
кантар обично достиже до 45 kg
пуд (рус.) износи 16 kg
тона садржи 1000 kg, а вагон прима 10 t
Мере запремине
кубик 1 m3 садржи 1.000 l
хват обухвата 4 m3
цента (метричка) садржи 100 kg
четверика (рус.) садржи око 210 l
регистарска тона oбухвата 2,83 m3
метрички квинтал садржи 100 kg
У последње време у нашој штампи и научним текстовима улазе у праксу све више англосаксонске мере, али без претварања у наше мере што
изазива неразумевање текстова. Навешћемо најчешће употребљаване мере:
барел (буре) садржи 160 литара
бушел (енг.) садржи 36,3 l; амерички бушел садржи 3,7 l
галон (енг.) садржи 4,5 l; амерички бушел садржи 3,7 l
кварт (енг.) (амер.) садрже по 1,1 l
пинт (енг.) (амер.) садрже по 0,5 l
инч (енг. палац) износи 2,5 cm
фут (енг. стопа) износи од 25 до 30 cm
фунта износи 0,5 kg
цент износи 100 kg
јард износи 0,91 m; квадратни јард износи 0,83 m2
акр износи 40,4 ари или 4.046 m2
фунта износи 0,45 kg
унца износи 28 g
либра има 16 унци или 453 g
Сва наведена имена ових мера постоје и за дужину, тежину, течност и површину, али са другим вредностима. Постоје мере као што су педаљ, рукохват, нарамак, мерица, прстохват, самр, лакат, сноп и сл.
Миле Милосављеви
(iz časpopisa Zemlja i ljudi #58, 2008 (http://www.sgd.org.rs/sr_page/zemlja%20i%20ljudi%20broj%2058.html))
Zanimljivo, eto, za lanac kaže da je mera za - dužinu.
Po ovome bi jedan akr bio otprilike 4 hektara a to je mnogo više od istog broja jutara.
Ako moja logika i matematika saradjuju
Hm da, a ove ruske mere su koliko znam prevođene kao "sežanj" i "desetina"...
a vidi tek ovo sa zlog vikija:
Mere površine [uredi - уреди]Mere površine izvedene iz kvadratnog hvata.
kvadratni hvat = 3,59 m2
motika = 200 kvadratnih hvati = 719,34245 m2
jutro ili katastarsko jutro ili dan oranja = 8 motika = 1.600 kvadratnih hvati = 5754,7396 m2 (zaokruženo 5755 m2)
lanac = 10 motika = 7193,4245 m2
Dan oranja se definiše i kao 4.000 m2. Prema srpskom Zakonu o šest dana zemlje od 24. decembra 1873. (po novom 5. januar 1874), dan oranja je definisan kao "1.600 kv. hvata"[1]
EDIT: ali Švabe koje pedantno navode koliko je jutro iznosilo u kom kraju Nemačke, kako da ih čovek ne voli:
http://de.wikipedia.org/wiki/Morgen_(Einheit) (http://de.wikipedia.org/wiki/Morgen_(Einheit)))
EDIT: ali Švabe koje pedantno navode koliko je jutro iznosilo u kom kraju Nemačke, kako da ih čovek ne voli:
[/size]Molim da se Švabice ne izostavljaju...
Quote from: zakk on 07-11-2012, 13:41:31
Zanimljivo, eto, za lanac kaže da je mera za - dužinu.
Sećam se da je u dedinom tefteru bila i "koža" kao jedinica za površinu. :)
Jao, kako je ovo divna tema. <3 xnerd
A kad sam tu, na kakvu to groznu transkripciju misliš na koju te lektorka nagnava, Najtflajere?
Eh, duga priča. Recimo da sam ja pobornik toga da se u prevodu fantazijskih romana "zaboravi" da su pisani na engleskom, već da se pretpostavi da su pisani na nekom nepostojećem jeziku te da se ne primenjuju pravila za transkripciju sa engleskog, bez obzira na to kako čak i autor izgovara imena svojih likova. Tako sam ja Moiraine transkribovao kao "Moiraina" umesto kao "Mojrejn", recimo. Između ostalog i zbog toga što svi likovi na koje je ovo pravilo primenjeno zvuče kao tranvestiti koji se bave prostitucijom na Sanset Stripu.
Fair enough. :lol:
A ne bih očekivao da bi se lektor tome usprotivljavao...
Pa, izvorno nije. Međutim, ja sam onda otišao iz Lagune, pa se na tom projektu izređalo nekoliko prevodilaca nakon mene - i nekoliko lektora - da bih ja na kraju završio sa obiljem fleka koje je valjalo vaditi: Neusaglašena transkripcija; različita rešenja za isti pojam - počesto u istoj knjizi; nepodudarnosti između nastavaka, zato što su kolege prevodile samo jedan - pa čak i pola - romana u serijalu, bez upuštanja u docnije romane gde se neke nedoumice razjašnjavaju itd. Sve u svemu, kada sam se vratio na taj projekat morao sam da u velikoj meri prihvatim rešenja tih ljudi koji su radili između mene, da tako kažem. A lektorka sa kojom sada sarađujem veoma je tvrda glede Prčića, pa nemam mnogo manevarskog prostora - niti se ikome sad isplati da ispravljam mrtvom magarcu karanfil.
Jutro ti je veće, a ralo ti je isto, a deluje lokalno.
Inače, treba prevoditi u stručnoj literaturi, a u književnoj fusnota, pa posle nek' se čitalac snalazi.
U zadnje vreme je sve manje fusnota sa prevodom mernih jedinica, sva sreća pa imam mobilni i u njemu aplikaciju da mi preračuna. Neke jedinice se upamte, al bude ponekad i novih.
Quote from: Миле Милосављеви on 07-11-2012, 13:40:35СТАРЕ И НОВЕ МЕРЕ
миља (географска) износи 7.421 m
????
I forum sam zbunio pa mi je dva puta postovao...
http://en.wikipedia.org/wiki/Mile#Historical_miles_in_the_Arabic_world_and_Europe (http://en.wikipedia.org/wiki/Mile#Historical_miles_in_the_Arabic_world_and_Europe)
QuoteThe Meile was a traditional unit in German-speaking countries. It was 24,000 German feet; the SI equivalent was 7586 metres in Austria or 7532.5 metres in northern Germany. There was a version known as the geographische Meile, which was 4 Admiralty nautical miles, 7,412.7 metres, or 1/15 of a degree of latitude.
Aha, hvala. Znaci geografska milja je u stvari nemacka nauticka milja...
Geografska milja je četiri minuta. :shock:
Ma vidite vi ove tabelice:
http://de.wikipedia.org/wiki/Meile (http://de.wikipedia.org/wiki/Meile)
http://ikar.sbb.spk-berlin.de/werkzeugkasten/sonderregeln/4_3.htm (http://ikar.sbb.spk-berlin.de/werkzeugkasten/sonderregeln/4_3.htm)
Kako su cakani!!
I sad još čovek da izgata nekako na KOJU milju je pisac mislio...
Vec duze vreme me kopka nesto,
pa posto se ovde okuplja i dosta prevodilaca,
osecam slobodu da pitam.
U Poovom Gavranu, postoji stih:
"Quaff, oh quaff this kind nepenthe, and forget this lost Lenore!"
U svim prevodima na koje sam naisao (mada ih nije bilo puno, al ajd)
ta rec nepenthe je ostavljena bas tako - "pij nepenthe...".
Sta mislite, da li bi (i kako) to moglo da se prevede,
ili je ispravno ostaviti ovako?
"Nepente" je doslovce "lek za tugu", ako se ja dobro sećam Homera.
Dakle, kada bi se to posavremenilo, bilo bi nešto tipa "Pij, o pij ovaj blaženi bensedin i zaboravi..." :)
argh, sad ne mogu da se setim, ali postoji u slovenskoj mitologiji neka voda (ili trava?) od koje se sve zaboravlja...
bensedin xrofl
Najbolje da se pogleda u ovo izdanje; neko je već to rešio, siguran sam...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.tanesi.co.rs%2Fimages%2Fgavranzoom.jpg&hash=eee5f34883c7dfa1063ee43c6b37076d5ab62215) (http://www.tanesi.co.rs/details_raven.html)
QuotePosle Gavrana na engleskom, nižu se i ukrštaju prevodi na srpski jezik. Pohvala Edgaru Alanu Pou i njegovoj vrhunskoj pesmi, u isti čas i u istim koricama, pohvala je i njenim prevodiocima: Nika Grujić Ognjan (1878), Milorad (Popović) Šapčanin (1882), Svetislav Stefanović (1903), Jovan Ćirilov (1952), Trifun Đukić (1965), Vladeta Košutić (1972), Kolja Mićević (1972), Branimir Živojinović (1979), Kolja Mićević (2006).
Uspeo sam da zaboravim i da sam se upoznao i da sam pričao sa Koljom Mićevićem... zreo sam za penziju -_-
Quote from: Nightflier on 08-11-2012, 00:40:57"Nepente" je doslovce "lek za tugu", ako se ja dobro sećam Homera.
Aha, nisam znao.
Quote from: zakk on 08-11-2012, 00:55:35Najbolje da se pogleda u ovo izdanje; neko je već to rešio, siguran sam...
Ok, bacicu pogled, kad/ako naidjem na knjigu.
Moj problem sa navedenim prevodiocima se završio svađom, nismo baš familiju jedni drugima pominjali, ali je bilo tu negde. Ako baš želite da znate nikad im niko nije tražio da prevode mere niti oni to rade, jer (bože moj) oni nisu matematičari i tehnička lica. Kome treba nek uzme da računa.
Super, bar znam s kim više neću sarađivati.
Inače, ako još niste razrešili lanac i jutro evo šta kažu paori iz Zadružnog saveza Vojvodine.
* jutro ili katastarsko jutro = 5.754,7396 kvadratnih metara, ali se često zaokružuje i na 5.755 kvadratnih metara
* lanac = 10 motika = 7.193,4245 kvadratnih metara
Sad nastavite sa Poom. :)
Quote from: Plut on 09-11-2012, 22:30:01
Moj problem sa navedenim prevodiocima se završio svađom, nismo baš familiju jedni drugima pominjali, ali je bilo tu negde. Ako baš želite da znate nikad im niko nije tražio da prevode mere niti oni to rade, jer (bože moj) oni nisu matematičari i tehnička lica. Kome treba nek uzme da računa.
Super, bar znam s kim više neću sarađivati.
Због болдованог им реци да сам их отерао у три пизде материне. Не да ми се да сад пробудим млађе дете да употребом овог сајта:
http://www.onlineconversion.com/ (http://www.onlineconversion.com/)
прерачуна све што треба. Јер старије дете то можда може да прерачуна и без сајта. :-x Јбт, и онда после људи кукају што немају посла и губе клијенте. :-x
Ako su u pitanju takvi debili, možda je i bolje da ostave originalne mere, pa da preračunavaš ti. Ko zna šta bi oni izračunali...
Istina...
Quote from: Nightflier on 07-11-2012, 14:31:29
Recimo da sam ja pobornik toga da se u prevodu fantazijskih romana "zaboravi" da su pisani na engleskom, već da se pretpostavi da su pisani na nekom nepostojećem jeziku
'rvaCkom, recimo :wink:
(https://lh5.googleusercontent.com/-mEmBQ9pnTpY/UKACpa_vDDI/AAAAAAAAAls/ZZR9WPeEQGU/s912/1%2520Raos.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-7Z2NL-hDWd8/UKACspKxkyI/AAAAAAAAAl0/GstHgsTIrls/s912/2%2520Raos.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-bV602LKxZkY/UKACvkK5UxI/AAAAAAAAAl8/GZWkv1YDOj8/s912/3%2520Raos.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-NGEXzCvJKsA/UKACy5zkwrI/AAAAAAAAAmE/qYo5YzC9AII/s912/4%2520Raos.JPG)
(https://lh6.googleusercontent.com/-XE7YbEpc00A/UKAC2PE5i2I/AAAAAAAAAmM/m648oiGehZY/s912/5%2520Raos.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-6D-ns1XytfA/UKAC5o0Va-I/AAAAAAAAAmU/lUSBhDjHcyU/s912/6%2520Raos.JPG)
(https://lh6.googleusercontent.com/-Uh2TYhmJJQ8/UKAC8s-ftWI/AAAAAAAAAmc/tdnNALuFOYQ/s912/7%2520Raos.JPG)
A kad veliki pobornik zaboravljanja uspešno zaboravi na kom li ono beše jeziku piso King, dobijamo ovakav ,,prevod"
(https://lh4.googleusercontent.com/-xXgNAVJSc0M/UKAEj0z0WiI/AAAAAAAAAm0/xYkGFQDVNh8/s912/3%2520Lupeta%25C4%258D.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-p1FHh9R1BEY/UKAEmwH8A-I/AAAAAAAAAm8/EfeeWx5YI8U/s912/4%2520Lupeta%25C4%258D.JPG)
(https://lh4.googleusercontent.com/-EGSp93nEg88/UKAExFen6-I/AAAAAAAAAnM/dF39SG0UH2E/s912/5%2520Lupeta%25C4%258D.JPG)
(https://lh6.googleusercontent.com/-A_Ac4f-h990/UKAEz9ASgbI/AAAAAAAAAnU/qC0TJ72rf2k/s912/6%2520Lupeta%25C4%258D.JPG)
(https://lh5.googleusercontent.com/-WxTFanyXq1k/UKAE1YXzwrI/AAAAAAAAAnc/-4PInn7jptU/s912/7%2520Lupeta%25C4%258D.JPG)
Naravno, na sam pomen Zelene milje, ova slina od prevodioca se oma doseća da je zgodno sakriti se iza:
Quote from: Nightflier on 09-11-2012, 13:46:48
E da. "Zelenu milju" je radio Boban. Mene su samo potpisali.
To je na forumu, na blogu se pa dosetio da je zaboravio da nije prevodio... tako nekako.
(https://lh6.googleusercontent.com/-HkF4HzWI9iQ/UJzuu106GaI/AAAAAAAAAkE/asBgdbtgWxg/s916/Copy%2520of%2520No%25C4%2587ni%2520lupeta%25C4%258D.JPG)
http://www.blogger.com/profile/03505845968380804736 (http://www.blogger.com/profile/03505845968380804736)
(https://lh5.googleusercontent.com/-BJ4vtF8LaY8/UKAFWIe0WVI/AAAAAAAAAnk/HtrXuiDZTNU/s885/Prilog%252026%2520-%2520Zelena%2520milja%252C%2520Alnari%2520i%2520Editor%25202004%252C%2520naslovna%2520sa%2520najavljenim%2520predgovorom.JPG)
Nekim čudom, pobornik zaboravljanja, je zaboravio i predgovor autora, najavljen na naslovnoj, pa za vas koji ste ga platili ali ne i dobili, evo:
(https://lh6.googleusercontent.com/-86m_wlc4b4Q/UKAFhnh7SjI/AAAAAAAAAns/qtASgTLl_Yk/s912/1.JPG) (https://lh4.googleusercontent.com/-QjVfRvknEZw/UKAFljx56yI/AAAAAAAAAn0/GsQvTnseJXk/s912/2.JPG)
(https://lh3.googleusercontent.com/-J6qBbcNKSDc/UKAFox-jDuI/AAAAAAAAAn8/xsw1qFCUPNM/s912/3.JPG) (https://lh6.googleusercontent.com/--S4bMfqcMlU/UKAFsDIhwzI/AAAAAAAAAoE/fldG123eEdo/s912/4.JPG)
(https://lh6.googleusercontent.com/-d4e8SJXiiJU/UKAFvEcNDNI/AAAAAAAAAoM/MGFlpIAyH-U/s912/5.JPG) (https://lh6.googleusercontent.com/--9JO_ni4mls/UKAFyRwMu5I/AAAAAAAAAoU/72oMctm0HLY/s912/6.JPG)
(https://lh6.googleusercontent.com/-4fn3fe4lq4A/UKAF4wUincI/AAAAAAAAAoc/uAzaf9PvsMU/s912/7.JPG) (https://lh4.googleusercontent.com/-z3zIQp7tGjE/UKAGIPFrUwI/AAAAAAAAAok/rbuFnZvryF8/s912/8.JPG)
Vi koji niste platili, ne preuzimajte. Rekoh vam da... e jbga.
Ah da, ima i drugo prvo (kupujmo) domaće izdanje, tu je isti tekst prevodila Ana Drenjanin, dok se pobornik zaboravljanja, Ivan Jovanović, igro lektora xrofl i xrofl koLektora xrofl xfoht
Pazi stvarno nema predgovora, kolko sam bio zaluđen, a još uvek jesam, nisam ni skontao da nema tog dela knjige, bar da nisu stavi na naslovnu stranu, pa nikom ništa, al ovako :x
Quote
"Cold weather is expected to me, said Minister of the line"
Na zvaničnoj internet stranici Ministarstva energetike, u odeljku na engleskom jeziku, nalazi se tekst koji je postao tema sprdnje anglista, budući da se na zvaničnoj prezentaciji ministarstva umesto adekvatnog prevoda, nudi tekst provučen kroz Google translate.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.021.rs%2Fimages%2Fstories%2FMiodrag_2012%2Fgoogle1.jpg&hash=9cd95a6f6a82184343c09f96baa0377c017a8728)
http://www.021.rs/Info/Srbija/Cold-weather-is-expected-to-me-said-Minister-of-the-line.html (http://www.021.rs/Info/Srbija/Cold-weather-is-expected-to-me-said-Minister-of-the-line.html)
Imaš ti jel' nešto translate english Google protiv?
Nikad ja nisam da imam protiv nje.
Evo nešto slatko. Neko mi je poslao link sa Stipanovom pričom prevedenom na engleski. Zamolio sam Katarinu da pročita jedan paragraf i da mi kaže je li to dobar prevod. Rekla mi je da je to šta je pročitala - sasvim engleski. Možda će zainteresovani biti zadovoljniji nego što jesu.
Quote from: Miljan Markovic on 26-02-2012, 21:33:14
... sasvim solidnog, da ne kažem, dobrog prevodioca - Vladan Stojanović.
Ko me je vukao za jezik. :-x :-x :-x xtwak xtwak xtwak :oops: :oops: :oops:
Dečko definitivno nije talentovan. Definitivno. Čitam Kingov roman Pod kupolom. Kako stvari stoje, uskoro ću prestati. Ipak, teško mogu da poverujem da je King počeo tako loše da piše, mada ima delova gde mislim da je to isključivo Kingova krivica, ali, takođe, mislim da celokupnom utisku kumuje u mnogočemu ovaj nesrećni prevodilac. Ako bih se vezao za sitnice, Vladanu se i posle toliko hiljada prevedenih strana (Kinga) likovi deru jedan na drugog; taj i taj mu se nalazi na toj i toj ulici; gorionici sagorevaju metre gasa na sat i slično...
Pa da li na kraju se acre prevodi kao aker, jutro ili ralo?
Da li je nekome poznato da su sljedeći termini uspješno (!) prevedeni (što će reći da postoje baš precizni srpski termini) na našem jeziku i ako jeste gdje to?
hue
lightness
brightness
tint
shade
dakle, interesuje me da li postoje neki ustaljeni prevodi ovih termina ili je sloboda data prevodiocu?
Ime furlong dolazi od staroengleske reči furh sto znači brazda i land sto znači duga. Ime nas vraća u istoriju, a prvo je označavala dužinu brazde u jednoj akri polja. Tako je nastala i mera za površinu akra. Jedna akra je površina koja je duga jedan furlong, a široka jedan lanac.
http://sl.wikipedia.org/wiki/Aker (http://sl.wikipedia.org/wiki/Aker)
Što će reći: akra je akra i nema pandan u našem jeziku, kao što ni liga (tj. dužini od oko 3 milje) koja je u engleski govor došla kao rimska mera - koliko legija može da pređe u određenom vremenu, za jedan sat.
Quote from: scallop on 24-12-2012, 01:02:58
Evo nešto slatko. Neko mi je poslao link sa Stipanovom pričom prevedenom na engleski. Zamolio sam Katarinu da pročita jedan paragraf i da mi kaže je li to dobar prevod. Rekla mi je da je to šta je pročitala - sasvim engleski. Možda će zainteresovani biti zadovoljniji nego što jesu.
:shock: A? Vi razmenjujete linkove sa mojim pričama?
Quote from: entelehija on 13-05-2013, 01:54:04
Pa da li na kraju se acre prevodi kao aker, jutro ili ralo?
Da li je nekome poznato da su sljedeći termini uspješno (!) prevedeni (što će reći da postoje baš precizni srpski termini) na našem jeziku i ako jeste gdje to?
hue
lightness
brightness
tint
shade
dakle, interesuje me da li postoje neki ustaljeni prevodi ovih termina ili je sloboda data prevodiocu?
Ovo prvo: zavisi od konteksta.
Ovo drugo: zavisi za šta ti treba. Meni se čini da ti tražiš tehničke termine, a oni su kod nas preuzeti (bar u terminologiji likovnog) iz francuskog:
tonovi, nijanse, valeri. Najbolje da nađeš neki naš udžbenik ili priručnik o osnovama slikarstva. (Ako se radi o pojmovima u književnom tekstu, imaš, svakako, veću slobodu prilikom prevođenja.)
Hvala!
Da interesuju me tehnički termini ali nisam zadovoljan prevodima kojima se koristi likovna umjetnost ili teorija forme znajući da na engleskom oni imaju toliko specifično značenje. Npr., nigdje nisam naišao na valjan prevod (koji uključuje i razliku ta dva termina) riječi brightness i lightness je ih oba prevode sa istom našom riječju. To me podsjeti i na image, picture, painting koji se ovdje u prevodu takođe ne razlikuju...
Valjda će neko ko se bavi modernijom i tehnološkom stranom konačno prirediti neki valjan prevod...
Mnogo si strog :) evo sad gledam, Nemci takođe obe reči prevode sa Helligkeit (barem na nepouzdanoj Vikipediji). Ako ove definicije stoje:
Brightness
The "attribute of a visual sensation according to which an area appears to emit more or less light".
Lightness, value
The "brightness relative to the brightness of a similarly illuminated white".
onda je brightness stepen sjaja, jarkost, a lightness valjda valer. Koji su to postojeći prevodi koji ti ne odgovaraju?
Što se tiče "image, picture, painting" umereno sam sigurna da će iole ozbiljniji prevod svakako da razlučuje te pojmove, sad da li određivanjem terminologije na početku teksta ili nekako drugačije, to zavisi od prevodioca i urednika...
Ja bih brighness preveo sa svjetljivost a lightness sa osvjietljenost, dok prevodioci inače oba termina prevode sa osvijetljenost ili ponekad svjetlina.
Što se tiče valera mislim da on više odgovara terminima tint i shade jer prvi predstavlja svijetljenje dok drugi označava sijenčenje (tamnjenje) što u likovnim umjetnostima označava valersku skalu (od svijetlog ka tamnom a u pitanju je isti ton, hue, ili -kako bi se hue isto moglo prevesti- obojenost).
U teoriji o boji radi se o bitnim razlikama ali, kako vi rekoste, u kolokvijalnoj upotrebi prevod može da bude i slobodniji.
Za image, picture i painting jedino što mi pada na pamet je stavljanje izvornog termina u zagradama. Naročito danas kad postoji cijela jedna nauka o slici (image) koja može a i ne mora da uključi picture i painting.
Hm, ok. (Sad tek vidim koliko je godina prošlo od likovnog u osnovnoj školi)
Za image itd: meni se ovako površno čini da je problem samo da se napravi distinkcija image/picture tamo gde je od značaja, painting se rešava nekom naznakom da se misli na konkretno umetničko delo (npr: "slika temperom") ali uvek sve zavisi od konteksta.
I da, molim te, bez persiranja, jer to pomiče doba moje osnovne škole u još veću daljinu :)
Da, u ovom drugom slučaju bitnu razliku treba napraviti između image i picture. Nisam siguran da li za tu razliku odgovara njemačko bild i abbild.
Takođe postoji, kad smo već kod boja, razlika između color, paint i dye.
Mislim da sam u nekim knjigama nailazio da se kod nas i dye prevodi sa boja a trebalo bi, kako Hrvati to rade, prevesti kao bojilo. I napraviti razliku između bojanja (painting, što se kod nas prevodi sa slikanje, iako bi bilo pravilnije bojanje jer slikanje uključuje riječ lik koja upućuje na picture) i bojadisanja (dyeing)...
QuoteI da, molim te, bez persiranja,
Ma šta kažete... :)
Ovo je nekima (čitaj: jevtra) poznato, ali moram da navedem, jer sam tek nedavno nabavio izdanje из 1925. Kiplingovih Izistinskih priča, prepričanih od strane генијалног Stanislava Vinavera:
Za ovo moram da pređem na ćiliricu, na veliku zstefovu radost :)
...
Преводио сам са дрхтавом и благодарном љубављу ову књигу коју су једни нараштаји већ научили на памет, а други се спремају да је науче, да је унесу у сва своја ткива и начине до краја живота својом.
Превод је слободан, он се старао да изнесе не толико случајне буквалне поједине Киплингове речи, колико њихов вечнији склад, Киплингову недокучну и мудру музику. А она струји не само преко и поред речи, обилазећи их, него иде, пробија се и провире и кроз саму њихову срж, и шиба из њиховог камена светлим чудом тајних и неслућених извора.
...
Како је Кит дошао до свога ждрела
У мору једном у давно време, о миље моје, живео је један Кит, и јео је рибе.
Он јеђаше моруну и јеђаше коруну, и кркушу и мркушу, и буцова и морског куцова, и рибу клизуљу и рибу гмизуљу, и црвенперку и њену ћерку и извијену и превијену, а у лукавству печену, шепртљиву и превртљиву бегуљу - рибу јегуљу.
Све рибе што их је само знао пронаћи у мору. појео би: свако чељ-аде својим чељ-устима - овако!
итд. итд.
Quote from: Miljan Markovic on 26-02-2012, 21:33:14
Da ne bih ispao klasična srbenda daću vam i ime jedno sasvim solidnog, da ne kažem, dobrog prevodioca - Vladan Stojanović.
Sva sreća pa si se izvukao posle. On je preuzeo Kulu posle mene, i dok sam ja (a ne pišem ovo sad da hvalim sebe... baš)
sanjao kako da prepevam komala-pesmu, jer em sam navikao da čitam prepevane pesmice u knjigama, lepo sa rimama, em volim to da radim, čovek je sve i jednu rimu (a rime su BIG THING u šestoj knjizi) preveo samo bukvalno i ostavio tako kako je. U prvoj polovini pete i u šestoj knjizi ima par stihova:
"Oh Susannah-Mio, divided girl of mine, done parked her rig in the Dixie Pig in the year of '99."
Ja sam to, vodeći se znanjem ZAŠTO Suzana ide u kafanu Dixie Pig, i pod kojim okolnostima se nalazi u 1999. (dakle nije dočekala godinu "prirodno", nego je "skočila" tamo) preveo ovako:
"O, Suzana-Mio, podeljeni anđele moj, parkirala si KLINJU u DIKSI SVINJU, u godini '99" (devedeset devetoj)...
Na nekoliko mesta se stihovi pojavljuju u šestoj knjizi, između ostalog u naslovu jednog odeljka, gde je Stojanović napisao "Suzana-Mija, moja podeljena dragana". Na drugom mestu, gde se ona priseća celog natpisa, on piše "Suzana-Mija, moja podeljena devojka, parkirala je svoj kamion pred Diksi Pigom godine 1999". Kasnije, Stojanović od kamiona napravi kočije, pa u jednom odeljku tako prevodi...
Ja sam se držao Skrobonjinog šablona prevoda onih North Central Positronics natpisa, gde je sve ostavljano tako u originalu, Stojanović je rešio da transkribuje.
Kod scena koje su skoro pa preslikane iz treće knjige, prepisivao sam Skrobonju (i menjao gde je i King menjao), jer mi je bilo bitno da ostane ta magija kako se scena ponavlja. Stojanović je sve sam radio, "svojeručno".
Doduše, ja sam imao sreću što sam fanboy pa sam imao i propratne knjige s rečnicima i pesmicama za svih sedam knjiga, koje je Robin Furth pripremila za Kinga.
Jedna od stvari koje su me najviše iznervirale je ime jedne kuće u sedmoj knjizi. Naime, znamo (ili možda i ne znamo) kako su Kingove knjige sve na neki način povezane. Tako u Vreći kostiju imamo kuću koja se zove "Sara laughs", što je kod nas prevedeno sa "Nasmejana Sara". U sedmoj Kuli ima kuća koja se zove "Cara laughs", očigledno twinner (pojam iz Talismana) već pomenute Sare. Ja sam prasnuo u smeh čitajući, znajući da prevod, ako hoćemo da budemo konzistentni unutar izdavačke kuće, treba da glasi "Nasmejana Kara". Čak sam to stavio i kao nick ovde pa mi je Boban, naravno ne znajući šta je u pitanju, pretio na pp. Ah, ta divna vremena. Stojanović je pak preveo: Kara lafs.
A vidim bogami i rečenice poput "uzvratio mu je klimoglav". Klimoglav?
Ok, dosta o njemu.
Pre no što kažem još nešto o nekima, moram da se ogradim od nečega - Raj Asasina, Laguna. Nit' je roman nečemu, pa shodno tome nije ni prevod. Ja sam mislio sve vreme dok sam radio da je do mene, al' nije samo do mene. A i u Kuli mi na par mesta recimo fale reči, ali to me ne brine, pošto očigledno ne možemo biti savršeni, pa čak i pisci sami maše padeže i izostavljaju reči u rečenici. :lol:
Mogu da postujem i jedan mail prevodioca... ne znam mu ime, znam da je preveo "Anđele i Demone", koji je Alnariju poslao mail napljuvavši mene (pišući čak kako se vidi da nisam nikad čitao Kinga :lol: ), a onda i moj odgovor njemu na prozivke, na koji nikada nisam dobio odgovor. Ja u to vreme još ne bejah pročitao "Anđele i Demone" (tj nisam ih ni do današnjeg dana čitao), ali znam da čovek voli 1950's da prevodi kao "hiljadu devetsto pedesete" ili tako nekako. A da, u mailu gde mene pljuje, hvalio je Magdalenu Reljić. 'nuff said. O Kuli i prevodima Kule mogu još do sutra, pa ću stati ovde (pogotovo da ne krenemo u priču o plaćanju prevoda i lekturi i tako... mada možemo i to drugom prilikom).
Zanimljivo mi je da niko na topicu nije reagovao na prozivku za Zelenu milju. Vrlo zanimljivo. Imali smo nebrojene situacije tipa "nisam ja to prevodio!" No, dobro.
Isto mi je čudno kako niko ne pomenu Roganoviće? Zbog zločina nad Harijem Poterom ja bih, da živimo u svetu Pesme leda i vatre, naredio da im se odseku ruke. Ovako, danas, zadovoljan sam činjenicom što je Narodna knjiga onomad izgubila prava, što je neko iz Evro Giunitija ili imao dovoljno mozga sam od sebe ili je pratio forume, te odlučio da knjige da na ponovnu lekturu. Ali Roganovićima zabraniti pristup izdavaštvu. Magdaleni Reljić isto.
Koga od prevodilaca mogu da pohvalim... Nenada Dropulića iz Lagune recimo. Hvalio bih Gorana Kapetanovića da nije Vremeplovčeve žene i neobjašnjivog guranja prideva umesto priloga u konstrukciji sa "delovati"... (delovala je tužna, delovala je lepa, delovala je vesela).
Tako da bih se složio s Kuncem, uglavnom pribegavam originalima. Mada sam počeo opet da čitam prevode, jer posle par godina prevođenja teološke literature hoću malo da se vratim i beletristici, pa moram da vidim kakvi su sad trendovi, svaki lektor hoće nešto drugo. :lol:
I da, ogroman problem nam je naš sopstveni jezik, ovakav kakav je, nesređen i bez jasnih smernica u mnogobrojnim oblastima samog jezika... tako da su prevodioci manje-više stalno u nekom ćorsokaku.
@Mića:
Ja nešto nisam fan takvih prevoda :( Treba davati prednost duhu, a ne samom bukvalnom tekstu, ali ne treba biti ni previše slobodan.
Iako je prevod Revolveraša sasvim solidan, ipak, imam primedbe na Skrobonjin prevod.
"Uzmi tužnu pesmu i učini je boljom." Iskreno, ovaj stih meni ništa ne znači. Da je možda ostavljen u originalu ili u vidu fusnote koja bi objasnila o čemu se radi ("take a sad song and make it better", dakle pesma Bitlsa Hey Jude), mislim da bi bilo kud i kamo bolje.
Ili, prokleti ritam pesme Šlic od čičak trake! Jebote, trebalo je da nađem original Revolveraša da bih shvatio da je u pitanju pesma ZZ Top Vecro fly koja ima upečatljiv ritam. Mislim da je i ovo trebalo da bude rešeno kao i sa stihom Bitlsa.
Ali dobro sad, lako je biti general posle bitke...
Da, to sa stihovima je... onako.
Inače, Nemci nisu ladno prevodili uopšte pesme... ostavljali su u originalu. A i ovaj noviji prevodilac im je užas, baš loš nemački. Ranije su imali jednog prevodioca za Kinga koji je bio fenomenalan, čak je i sedamdesetih/osamdesetih bio u redovnom kontaktu sa samim Kingom da se konsultuje oko nekih stvari.
A apropo Zelene milje bez predgovora... Alnari ima običaj da stavi korice novijih izdanja, a da unutra budu starija... Revolveraš je najbolji primer.
Jake, Vinaver je pošteno napisao da je "prepričao s engleskog". Nije rekao da je "preveo sa engleskog".
Nisam ja ni rekao da nije... ali kada se tako nešto izdaje kao prevod, kao "naša verzija" knjige... meni se to ne sviđa. Doduše, ja sad lupam gluposti jer nisam čitao i ovo i original, samo sam hteo reći da ne treba ni preterivati sa slobodom.
Kod knjiga za decu - ja sad lupam, jer jevtre nema kad je najpotrebnije - meni je ovako nešto sasvim prihvatljivo.
Naravno, ako pošteno priznaš, kao što to Vinaver radi...
Kako bi se prevelo ovo "Vintage Details", u pitanju su detalji nameštaja. Kao nameštaj sa Vintage Details.
Starinski.
Quote from: scallop on 17-06-2013, 13:57:28
Starinski.
Hvala, znam da je to, al kontao sam možda ima još koja reč.
Mnogo ti liči na srpski?
@Barbarin: retro. :lol:
I treba mi srpski, ne bih da me shvatite pogrešno, sviđa mi se "starinski".
Hvala angel.
I, nije retro. Retro je imitacija prošlog, podsećanje, a vintidž je original staro.
Ako sam dobro shvatila Barbarina, misli na nov nameštaj sa detaljima koji šmekaju na staro.
Ukoliko sam pogrešno shvtila, izvinjavam se.
Tako nekako je, angel, kao neki nov nameštaj sa starim detaljima, tipa ručka, boja itd.
Da ne bude zabune. Nešto jeste ili nije vintage. Može da bude replika, imitacija, ali vintage je oznaka starosti. Kao kad bi sortno seme proglasili za heirloom seme. Il' će da nikne i iz svog semena ili neće.
Hm, ali ne mora da bude isključivo oznaka starosti, rečnici kažu da je dovoljno i da nešto nosi stil ili kvalitet nekog prošlog vremena da bi se moglo nazvati 'vintage', a 'retro' navode kao jedan od sinonima.
Interesantno, sad sam video da je etimologija je vezana za proizvodnju vina, tj 'vintage' je izvorno što bi kod nas bila 'berba'.
Upravo - berba. Onda treba pomisliti da berba 2010. ne može nositi oznaku da je iz 2006. jer bi to bilo fejk. Starinski je staro, a retro - kao staro.
Pa jeste, ali zapazite da je već i značenje za koje se isključivo vezujete (oznaka starosti) rezultat višestrukog pomeranja -- evo šta kaže etimološki rečnik online:
vintage (n.)
mid-15c., "harvest of grapes, yield of wine from a vineyard," from Anglo-French vintage (mid-14c.), from Old French vendage "yield from a vineyard," from Latin vindemia "a gathering of grapes, yield of grapes," from comb. form of vinum "wine" (see wine) + stem of demere "take off" (from de- "from, away from" + emere "to take;" see exempt).
Sense shifted to "age or year of a particular wine" (1746), then to a general adjectival sense of "being of an earlier time" (1883).
Edit: višak
Ma, prevodite sa retro.
Quote from: Mica Milovanovic on 16-06-2013, 08:58:20
Kod knjiga za decu - ja sad lupam, jer jevtre nema kad je najpotrebnije - meni je ovako nešto sasvim prihvatljivo.
Naravno, ako pošteno priznaš, kao što to Vinaver radi...
E da sad imam nešto vremena, bilo bi teško vama od preteranih informacija, ovako upućujem na ponedeljak u Lovcu :lol:
Inače, postoje tri prevoda ovih priča, i ubedljivo najbolje na žici među lepim i vernim igra Luka Semenović (Luka je za mene kult jer je prevodio i ovo i Luisa Kerola i knjige o Viniju Puu). Vinaver je standardno vinaverovski - beskrajno zabavan i raspevan, ali za vernoću pitajte drugde - a treći prevod koji su izdali Stubovi kulture prepustiću zasluženom zaboravu :/
Takođe se divim Luki. :) Neizmerno sam uživala kao mala u Kiplingovim pričama u knjizi ,,Četiri sveta za vas", ali tek sad kad naglas čitam sinu uviđam koliko je dobar ritam pripovedanja i koliko sam zanimljivih reči naučila baš iz tih priča, što je nesumnjivo prevodiočeva zasluga.
Evo kako je Luka Semenović preveo odlomak koji je Mića otkucao u Vinaverovom prevodu:
KAKO JE KIT DOŠAO DO SVOGA ŽDRELA
U moru, jednom davno, o najmilija moja, bio kit i hranio se ribama. Jeo je osliće i maniće, i sipe i polipe, i tune i morune, i brancine i škarpine, i sardulje i cipulje i one zbiljski i izistinski vrduljave i vijugave jegulje. Sve ribe na koje je naišao u moru gutao je – ham!
Da li neko zna, t.j da li uopšte u našem jeziku postoji riječ za tail fin? Tail fin je zapravo kitnjasti završetak u obliku repa na starijim modelima američkih automobila.
Nešto nalik ovome
http://3.bp.blogspot.com/_oPsy-FERcrg/TP_pvZgubLI/AAAAAAAADXM/RCYDkSO-2kQ/s1600/vintage-car-rear-tail-fins-1950s-cadillac.jpeg (http://3.bp.blogspot.com/_oPsy-FERcrg/TP_pvZgubLI/AAAAAAAADXM/RCYDkSO-2kQ/s1600/vintage-car-rear-tail-fins-1950s-cadillac.jpeg)
???
Ne verujem, varijanta za eventualno ispitivanje bi bila pogledati modele automobila na ovoj strani http://en.m.wikipedia.org/wiki/Car_tailfin pa traziti opise istih na srpskom ili prekopavati auto-magazine iz 50-tih
Rusi valjda to nazivaju zadnjim perajem, što će reći da doslovno prevode, a to bi možda i kod nas moglo da bude kakvo-takvo rešenje.
Gugl pretraga takođe, pod tim imenom, otvara sajtove gdje se pominje taj "ukrasni" dio vozila...
Ako ne dođem do nekog boljeg rešenja, vjerovatno ću koristiti doslovan prevod..
Hm... Iz mog iskustva sa autolimarima i slicnim lopurdama, to bi najverovatnije bilo "krilo", uz neki epitet poput "zadnje, izdignuto", ili sta vec.
Quote from: entelehija on 14-07-2013, 02:28:55
Da li neko zna, t.j da li uopšte u našem jeziku postoji riječ za tail fin? Tail fin je zapravo kitnjasti završetak u obliku repa na starijim modelima američkih automobila.
tail fin = репно пераје
Da, kod riba, ali za auta se čini malo "neprirodnim".
U ono vreme dok smo još igrali klikere, automobili sa krilima kod gepeka su se zvali "Repaši".
Odavde: http://www.vreme.com/download.php/system/storage/pdf/1238skola.pdf (http://www.vreme.com/download.php/system/storage/pdf/1238skola.pdf)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi61.tinypic.com%2Frhvhwk.jpg&hash=1c8c172535164c194d212b7bcb3af2ffde4b2b1d)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi61.tinypic.com%2F29pyqvt.jpg&hash=a7339f8c49075b8a4a71db6a567c7e77e76babb5)