Članak Martina Gardnera:
http://polja.eunet.rs/polja479/479-13.pdf (http://polja.eunet.rs/polja479/479-13.pdf)
"Ponekad se, međutim, i najboljim piscima naučne fantastike desi da kiksnu i nenamerno pogreše. Klasični primer je delo Od Zemlje do Meseca Žila Verna. Sile inercije koje nastaju kada se svemirski brod iz topa ispali u pravcu Meseca usmrtile bi astronaute. Vern pretpostavlja da bi se u toku putovanja Zemljina sila gravitacije postepeno smanjivala dok bi se sila Mesečeve gravitacije postepeno pojačavala do trenutka kad brod dosegne tačku ravnoteže gde obe sile deluju podjednako. Tek tada astronauti nesmetano lebde unutar broda. Vern je trebalo da zna da bi njegov brod bio u slobodnom padu celim putem do Meseca i da bi astronauti u svakom trenutku bili u bestežinskom stanju. Još jedan gaf se dešava kad putnici izbace mrtvog psa i truplo lebdi pored broda umesto da se velikom brzinom horizontalno udaljava.
H. Dž. Vels je s prekorom gledao na ove Vernove gafove, ali u njegovom romanu Prvi ljudi na Mesecu on pravi podjednako apsurdnu grešku. Ne možemo mu zameriti što koristi kavorit, materiju koja štiti brod od sile gravitacije, jer Ajnštajn do tada još nije objasnio da je nemoguće napraviti bilo kakav gravitacijski štit.
Kod Velsa se svi nepričvršćeni predmeti koncentrišu u središtu sferičnog broda jer se njihove mase privlače. Naravno, zbog zanemarljivosti njihove gravitacije, to je nemoguće.
Poznato je da unutar sferičnog objekta, bez obzira na njegovu veličinu, sila gravitacije je zbog oblika objekta uvek i na svakom mestu ravna nuli. U priči Rosa Roklina ,,U centru gravitacije" ljudi su zbog gravitacije zarobljeni u centru prazne sfere veličine Zemlje. Isto toliko grešaka o putovanjima u svemir pojavljuje se i u naučno-fantastičnim filmovima. Jedna od najčešćih grešaka je prizor broda koji se kreće u odnosu na zvezde. Zvezde su suviše udaljene i od broda i međusobno da bi se videlo takvo kretanje."
Moram da reagujem! Ovo je kanda onaj isti Gardner koji je napravio kultno izdanje Kerola, Annotated Alice? :lol: Jee! :-|
Sve je ovo lepo i tačno, ali npr. ono iz Gospodara muva je greška koju sam ja primetila još kao kratkovida osnovnoškolka :lol: Naprosto, prilično je izvesno da je Goldingu bilo neophodno da a) Pigi bude kratkovid i b) da ima "magične" vatrupaleće naočari, i fizika je onda morala da... privremeno umre. :mrgreen:
Što volim kad se krene od Žileta Verna. Evo da ja dodam nešto, da ne bi ispalo da su samo Gardneri pametni.
Pisci naučne fantastike su u proseku manje naučno obrazovani od naučnika i prirodno je da čine više naučnih gafova u svojoj literaturi od naučnika u njihovim naukama. Kako obaveštenost i priprema pisaca fantastike opada vremenom, broj naučnih gafova je u progresiji. Odgovorno tvrdim da današnji pisci obavezno imaju gafove u svojim delima. Tim pre što proliferacija i kompetitivnost fantastike nameće potrebu većih izmišljotina nego u vreme Verna i Velsa. Budući da domaći pisci fantastike po difoltu imaju još manje znanja, a bogami se i slabije pripremaju, naučnih i svih drugih mogućih gafova ima koliko i negafova. Šta ćemo kad je kukolj žilaviji od žita. Sa druge strane, naučni fakti su često bezbojni i dosadni, pa se moraju šminkati i doterivati do granice neverovatnoće, pa i preko nje. Zato sam pre više od dvadeset godina rekao ABN-u, koji je tvrdio da naučna fantastika ima i spoznajnu, odnosno kognitivnu funkciju, da svojim čitaocima preporučujem da spoznaju ne traže u mojim književnim delima, nego u mojim naučnim radovima.
Ima ona poznata na početku Prstena Larija Nivena kad se Luis Vu teleportuje iz mesta u mesto u smeru istoka u nameri da produži rođendan...
Ali je valjda to već bilo ispravljeno kad je prevedeno na srpski...
Scallope, dajder onu priču o trovanju opet. To je korisno.
Scallope, mislim da ste potpuno u pravu. A sad mi se javlja i jedan pasus iz nekog romana Mišela Uelbeka u kojem glavni lik kaže da kada bi, recimo, funkcionisanje grada sutra zavisilo od njega, sve bi ubrzo propalo - jer on ne zna elementarne stvari, kako se pravi hleb, kako red vožnje autobusa, kako se zidaju zgrade, kako se prečišćava voda i doprema do stanova... Za neke osnovne stvari pisci danas moraju da "istražuju". Poznavanje života - kad se žanje žito, gde spavaju tramvaji, kuda idu divlje svinje - nekmoli nauke, u totalnom je deficitu.
Quote from: scallop on 07-03-2013, 12:37:53
Zato sam pre više od dvadeset godina rekao ABN-u, koji je tvrdio da naučna fantastika ima i spoznajnu, odnosno kognitivnu funkciju, da svojim čitaocima preporučujem da spoznaju ne traže u mojim književnim delima, nego u mojim naučnim radovima.
Hm, a šta bi u ovoj rečenici značilo to 'kognitivna funkcija' naučne fantastike -- da li to da iz nje čitalac treba da stekne neka (naučna) saznanja, ili prosto da ona treba da mu angažuje kognitivne procese, da se tako izrazim. Ako je ovo drugo, onda to može da se kaže za svaku književnost, pa i za svako čitanje.
Nešto mi ovo miriše na nekakvu zabunu oko Suvinovog određenja specifikuma naučne fantastike kao književnosti kognitivnog očuđavanje -- možda kad bi se dodalo i pseudo-kognitivnog u zagradi, zabune bi bile manje, a definicija ne bi izgubila ništa, kako ja shvatam stvari...
Ja mislim da bi "cognitive enstrangement" trebalo shvatiti više kao frazu; odnosno, da Suvin uzima u obzir i naučne i pseudo-naučne metode kada definiše naučnu fantastiku (stavljajući ih na jedan tas), dok na drugi polaže fantastiče i druge natprirodne metode.
Apsolutno, ali izgleda da se gubi iz vida da je u pitanju pokušaj da se odredi priroda naučne fantastike, da tako kažem, a ne njena funkcija, kako gores toji...
Ето, и тај пасус код Уелбека је научни гаф. Његов лик је пошао нешто да поручи, а писац је сметнуо с ума да задужени за функционисање града не праве леба, не праве возни ред за аутобусе и не пречишћавају воду. Питање припреме је у данашњој фантастици обилно занемарено. Ја сам ту фазу шегртлука прошао између петнаест и осамнаест година. Мој рођак Душан Лончаревић, познат по неколико омладинских историјских романа, драма и сценаријима за стрипове, опскрбио ме је папиром и писаљкама и послао у библиотеке да повадим податке о одећи, обући, занатима, именима и штошта још са почетка XIV века. Деценијама касније припрема је за мене део литерарне игре. Ако детаљи нису убедљиви, можете се покакити на целину. Данас је ваш Декса ауторитет за Константина, а у роману није знао да дугачки гладијус није постојао у римској опреми, него код германских варвара којима није било стало до "А ти корак ближе", него да убоду и остану живи.
Чињеницу да се научни детаљ мора "шминкати" спознао сам док сам писао причу "Спиридонова потера за неухватљивим". Моје тачно знање о тровању је било безбојне и напорне, па сам их морао дотерати за потребе приче. То помиње Закк, али ако неко жели да види, боље нека прочита причу у Сириус-у.
Sam Šekspir je pokazao neznanje kad mu u ,,Zimskoj bajci'' brod sa morske pučine pristaje u Češku (Bohemiju).
Možda je tad bilo teško doći do geokarata.
Što se SF-a tiče sama teleportacija je problematična.
Po svim parametrima nemoguća, ali SF možda i ne treba da sledi bukvalnu faktografiju.
Najpre da razjasnim ABN-a. On čitavog života zastupa tezu da se iz SF-a uči. To je tako duboko pogrešno, da nemam potrebe da objašnjavam. Možda se on učio tehnici iz SF-a, ali oni koji su stvarno voleli SF, garantovano, nisu. Moguće da je to pokupio iz pogrešnog tumačenja Suvinove "cognitive estrangement", što većina tumača i danas pogrešno vidi. Za mene je to uvek bila "spoznajna zabezeknutost", slično onome što Nightflower :lol: naziva "Aujebote". Pa neke samo zadrma adrenalin, neki drugi potegnu da ponešto i pročitaju o tome, a neki, kao ona grupa studenata u SAD, koja je naučno "proverila" i oborila Nivenov "Prsten", to ozbiljno prevaljaju u svojim tintarama. Sreća da je Niven bip šeret, pa je iz toga izvukao roman "Inženjeri Prstena". Danas će se pisci, a pogotovo domaći, svađati ako im neko nađe omašku, kao da su mu turili prst u oko.
nije mi jasno: zbog čega bi se književnost merila merilima stvarnosti? ako je nešto naučni gaf u svetu u kojem živimo, zbog čega bi to bio gaf u svetu koji je predstavljen u književnom delu? književnost valjda stvara svoju/novu stvarnost? ako šekspirov brod pristaje u češkoj, to nije država češka iz našeg sveta, nego češka iz njegovog dela, tj. književna činjenica.
Ako nije Češka onda ne treba ni da ima ime Češka. Osim ako je poenta baš u drugoj Češkoj.
Quote from: Alexdelarge on 07-03-2013, 22:10:51
nije mi jasno
Ako ti se ona Logika književnosti više ne
oseća, probaj da pronađeš nešto na temu konzistencije u kniževnom delu...
Quote from: chovekoid on 07-03-2013, 22:32:59
Quote from: Alexdelarge on 07-03-2013, 22:10:51
nije mi jasno
Ako ti se ona Logika književnosti više ne oseća, probaj da pronađeš nešto na temu konzistencije u kniževnom delu...
da, ali konzistentnost u odnosu na svet književnog dela, a ne u odnosu na zbilju.
Quote from: Alexdelarge on 07-03-2013, 22:35:29
Quote from: chovekoid on 07-03-2013, 22:32:59
Quote from: Alexdelarge on 07-03-2013, 22:10:51
nije mi jasno
Ako ti se ona Logika književnosti više ne oseća, probaj da pronađeš nešto na temu konzistencije u kniževnom delu...
da, ali konzistentnost u odnosu na svet književnog dela, a ne u odnosu na zbilju.
Čekaj, znači još se oseća ili odbijaš da prihvatiš da tamo ima nešto što već ne znaš?
Ima sve tamo piše, i unutrašnja i spoljašnja i žanrovska konzistencija sa drugim književnim delima i sve šta ti duša ište...