Прво издање: Хрим, ратник, роман, (под псеудонимом Валдемар Лејзи), X–100 SF едиција, Дневник, Нови Сад, 1987.
Друго издање у: ,,Сабрана дела Владимира Лазовића 1-3" (2013)
1. Соколар (приче - мач и магија/модерни митови и бајке)
2. Велико време (приче - алтернативна историја и киберпанк)
3. Хрим, ратник (роман) + Поговор приређивача + Библиографија аутора
Autor je srećan što će se u ovom izdanju naći i pogovor o celokupnom opusu.
Neki su i do sad prilazili tome, povezujući motive priča sa desnim skretanjima... :mrgreen:
Vreme je da to napiše neko ko je video i šta ima iza pozornice.
У српској фантастици је све го левичар до левичара, ако мене питаш. Али о том потом.
"Kad je, braćo, reklama, treba da je reklama!', kaže u pesmi Mika Antić. Pa zato:
..."Stil kojim je pisan roman odaje, u ovom slučaju, dobre uticaje nordijske mitologije. Dosledno sproveden u granicama odabranog, čistog jezika i uzbudljive radnje o herojskim vremenima, roman još više dobija na značaju kada se zna da se iza imena Valdemar Lejzi krije domaći autor kome je ovo prvenac."
Đorđe Pisarev, u časopisu ALEF br.7 (1988.)
Quote from: varvarin on 11-05-2013, 12:14:50
"Kad je, braćo, reklama, treba da je reklama!', kaže u pesmi Mika Antić.
Добро си ме подсетио на ово. Ево целог приказа.
ЧЕТИРИ РОМАНА »ДНЕВНИКОВЕ« ЕДИЦИЈЕ »»SCIENCE FICTION««Хрим, ратник
Валдемар Лејзи, 26/1987. Типичан роман фантазије, рекли бисмо. Доследно у концепту »прича мача и магије«. Чак би се време у којем се одвија радња романа могло назвати »време секира, време мача, време магије«. Оквир који га чини SF лелуја изнад саме радње; само су замењене неке граничне координате. Опасност која прети земљи у постапокалиптичким временима препуним мутаната и чаробњака, приказана је као ванземаљска, али је у суштини само оличење »уобичајеног« Мрачног Зла које људској — и не само људској — раси одувек прети.
Стил којим је писан роман одаје, у овом случају, добре утицаје нордијске митологије. Доследно спроведен у границама одабраног, чистог језика и узбудљиве радње о херојским временима, роман још више добија на значају када се зна да се иза имена Валдемар Лејзи крије домаћи аутор коме је ово првенац.
Ђорђе Писарев
Извор:
Алеф, бр. 7, ,,Дневник", Нови Сад, фебруар 1988, стр. 101-102.
U pravu su kad kažu, ne valja ići stazom uspomena. Uopšte ne valja.
Jer, odeš na
http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=84.0 (http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=84.0)
i naletiš na ovo:
..."X-100" je bila edicija naucne i epske fantastike koju je izdavao novosadski "Dnevnik" od 1985. do 1988. godine.
Ta roto- izdanja sa mekim koricama koja su se prodavala na kioscima objavljivana su u danas neverovatnom tirazu od po 20.000 primeraka svakog meseca tokom te 3 godine.
A DANAS ?
A šta tek da kažeš na to da se SIRIUS svojevremeno ugasio jer je spao na svega 13,500 primeraka... :(
Znam. Plačem.
Ali tada nisi imao nijedan lajk za svoje delo...
Jebote! A. Osborne je... BOBAN?!
Deco, čitajte istoriju!!
Ovaj je bre stariji od tebe :?:
Teško da jeste. :)
Po Zakku je stariji i od mene.
Ali samo pola sata.
A jesam li vam već pričao ono kad sam malom Milošu rekao; ne idi sinko kod Murata, glave će te koštati.
Čekaj, Stipan je zapravo - Krkobabić Junior???
Nevezano za momentalno pokrenutu temu o Metuzalemovim savremenicima, moram da kažem da ovo moram da kupim kako znam - u stvari kompletna sabrana dela. Nisam imao pojma da je neko još osamdesetih u Srbiji napisao klasičan mač i magija roman.
Istina, nisu malobrojne stvari o kojima pojma nemam.
Hvala.
Samo da se ne razočaraš, taj roman se dešava na našem svetu, ali posle atomskog rata...
Ostalo je valjda mač i magija. :)
Ma nemajte brige. Takva je postavka u mnogim knjigama koje se smatraju epskom fantastikom. Istu ideju ima Teri Bruks u Šanari, Volf u Novom Suncu ili Lustbader u Ratniku Zalaska Sunca...
To se stručno vika "sajens fentezi", ne da je to nešto posebno bitno. Što se mene tiče, ja obavezno kupujem ovaj komplet. Koliko tu ukupno ima stranica?
Boban izbrojao 660, a kad on izbroji biće između trista i petsto, a nikako manje od 640 do 656, što je od 40 do 41 tabak. Osim ako se ne pogodi da bude 3 x 14 tabaka. xrotaeye
I to podeljeno na tri toma? :( A da li je izvodljivo da neki manji broj primeraka bude u tvrdom povezu, pa sve to u jednom tomu?
Kod Bobana sve može ako se dobro otvoriš.
Ma pre će biti da kod Bobana sve ne može, pa se ti otvarao ili zatvarao. No, kako god, kupiću ove knjige.
Quote from: varvarin on 13-05-2013, 15:34:43
U pravu su kad kažu, ne valja ići stazom uspomena. Uopšte ne valja.
Jer, odeš na
http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=84.0 (http://www.sftim.com/forum2/forum/index.php?topic=84.0)
i naletiš na ovo:
..."X-100" je bila edicija naucne i epske fantastike koju je izdavao novosadski "Dnevnik" od 1985. do 1988. godine.
Ta roto- izdanja sa mekim koricama koja su se prodavala na kioscima objavljivana su u danas neverovatnom tirazu od po 20.000 primeraka svakog meseca tokom te 3 godine.
A DANAS ?
А данас је ситуација да је немачки капитал успео у 21. веку да уништи 90% српске периодике за киоске. У склопу тога је ВАЦ ојадио и "Дневник", а не само "Политику".
И нису због тога страдали само стрип и фантастика на киосцима, већ и гомила друге периодике. Чак су хтели и Забавник да укину у једном моменту.
Лепо је рекао Слободан Ивков - камо среће да су Французи или Италијани купили те куће...
Quote from: Nightflier on 14-05-2013, 15:01:10
I to podeljeno na tri toma? :( A da li je izvodljivo da neki manji broj primeraka bude u tvrdom povezu, pa sve to u jednom tomu?
Твој ентузијазам је толики да сам сад и ја пожелео једно такво библиофилско издање, па макар у 20 примерака.
Mladi gospodine Lazoviću, čestitam!
Još kedna istorijska nepravda je ispravljena a nisi Karađorđević.
Čestitam i svima umešanima.
E, FALA !!! xcheers
Quote from: zstefanovic on 15-05-2013, 21:10:13
Quote from: Nightflier on 14-05-2013, 15:01:10
I to podeljeno na tri toma? :( A da li je izvodljivo da neki manji broj primeraka bude u tvrdom povezu, pa sve to u jednom tomu?
Твој ентузијазам је толики да сам сад и ја пожелео једно такво библиофилско издање, па макар у 20 примерака.
Pazi, Boban bi mogao da da neku print on demand ponudu. Ja bih drage volje platio tih 600+ šlajfni nešto više ako bih mogao da ih imam u jednom tomu i prošiveno. Iskren da budem, tri knjige od po dvestotinak stranica deluju pomalo jadno, a veoma mi se dopada naslovnica i očigledno je da je veliki trud utrošen na čitav projekat.
P.S.
Još kada bi Boban ponovio Uroševićevog "Kanigu", što je jedan od meni najdražih SF romana i omiljeni domaći roman fantastike, bila bi prava milina.
Једно питање за све који су читали:
Да ли би било превелико спојловање ако у овом издању објавимо и мапу Хримовог света?
Наиме, после неколико десетина страна, читалац схвати где се налази. Да ли је добро да схвати пре читања, док још прелистава књигу?
(Наравно, ово је чист акциони роман и сазнање неће превише наудити читаоцу.)
A je l' već imaš nekog u vidu? Meni ne bi smetalo, a mladi su navikli...
Quote from: Mica Milovanovic on 22-06-2013, 08:25:46
A je l' već imaš nekog u vidu? Meni ne bi smetalo, a mladi su navikli...
Имам ове моје цртаче стрипова. Они воле нашу™ НФ, па сам мислио да неког од њих избаронишем. Не знам, видећемо да ли ћемо успети.
Nisam čitao i unapred se radujem čitanju Hrima, ali bih samo pridodao jednu ideju za svaki slučaj. Možda bi bilo moguće pridodati tu mapu u tekst, nakon tih pročitanih par desetina strana, tamo gde bi čitalac već trebao da shvati gde je i bez nje? Već smo imali takvih primera u izdavaštvu fantastike. Plava ptica je u Erliku od Melnibonea mapu ubacila negde na pola knjige, a u Džordanovom Točku Vremena mape gradova se ubacuju na početke poglavlja u kojima putnici dospeju u određeni grad.
Quote from: neomedjeni on 24-06-2013, 11:47:35
Nisam čitao i unapred se radujem čitanju Hrima, ali bih samo pridodao jednu ideju za svaki slučaj. Možda bi bilo moguće pridodati tu mapu u tekst, nakon tih pročitanih par desetina strana, tamo gde bi čitalac već trebao da shvati gde je i bez nje?
Лазовић ми је јуче растумачио неколико ситнијих топографских дилема из Хримовог света. Дакле, материјал за мапицу имамо, сад само да видим око рокова и које би цртачко ропче кичму потурило за општу ствар. И да ли се издавач уопште слаже са извољевањима.
Quote from: Nightflier on 15-05-2013, 23:23:07Pazi, Boban bi mogao da da neku print on demand ponudu. Ja bih drage volje platio tih 600+ šlajfni nešto više ako bih mogao da ih imam u jednom tomu i prošiveno. Iskren da budem, tri knjige od po dvestotinak stranica deluju pomalo jadno, a veoma mi se dopada naslovnica i očigledno je da je veliki trud utrošen na čitav projekat.
P.S.
Još kada bi Boban ponovio Uroševićevog "Kanigu", što je jedan od meni najdražih SF romana i omiljeni domaći roman fantastike, bila bi prava milina.
Ја да сам и на твом и на мом месту не бих чачкао Бобана док не испоручи Дикана и док не добије мој поговор за пуковника Лазовића. Што није далеко, у питању су дани, како год тумачени.
Нека све опције остану отворене и нека буде што бити не може. То ти је едиција Знак Сагите.
Quote from: zstefanovic on 24-06-2013, 16:20:19
Quote from: neomedjeni on 24-06-2013, 11:47:35
Nisam čitao i unapred se radujem čitanju Hrima, ali bih samo pridodao jednu ideju za svaki slučaj. Možda bi bilo moguće pridodati tu mapu u tekst, nakon tih pročitanih par desetina strana, tamo gde bi čitalac već trebao da shvati gde je i bez nje?
Лазовић ми је јуче растумачио неколико ситнијих топографских дилема из Хримовог света. Дакле, материјал за мапицу имамо, сад само да видим око рокова и које би цртачко ропче кичму потурило за општу ствар. И да ли се издавач уопште слаже са извољевањима.
Hvala na informacijama. Ne znam kako ide sa crtačima, ali cenim da bi izdavaču trebalo samo metnuti na uvid njegove XXX fotografije iz burne mladosti i uceniti ga objavljivanjem istih u časopisu "Lov i ribolov" u slučaju da se ogluši na postavljene zahteve.
U svakom slučaju, odgovarajuća količina kinte je metnuta na stranu, pa kad god knjiga izađe, spremno ću je dočekati.
Ti si čitalac - san svakog srpskog pisca!! :)
Eh, hvala na lepim rečima, ali ja sam samo čitalac koji je okružen tolikom gomilom nepročitanih knjiga da može ubedljivo da oglumi strpljenje i razumevanje. xjap
Quote from: neomedjeni on 24-06-2013, 16:37:12
kad god knjiga izađe, spremno ću je dočekati.
Хвала и ђе чуо и ђе не чуо. Гледамо да свако издање буде издељано на достојном нивоу, колико нам је у моћима једног малог система.
Тај приступ се показао исправан. Рецимо, добили смо море одушевљених реакција на "Дикана" претходна три дана и верујем да ће иста екипа исто извести са књигама пуковника Лазовића. И видимо се на промоцији у оваквом расположењу xcheers
Ne sumnjam da će knjiga/knjige sjajno izgledati. Što se tiče promocije, ako bude zdravlja i vremena, što da ne? xcheers
Šta bi sa ovim na kraju? Pretpostavljam da nema nade da kupim na sajmu?
Штогод да напишем, биће неумесно после ове црне рупе у којој смо се годину дана бавили егзистенцијалним стварима. Ако је за утеху, екипа се поново састала овог месеца, па то даје наду да ћемо све најављене књиге релативно ускоро пустити.
Праштајте.
Već sam bio ubeđen da je projekat upao u crnu rupu iz koje se neće izvući. Sjajno što se nastavlja dalje.
Ako smem da pitam, bila je svojevremeno negde na forumu postavljena neka ogledna tabla za strip po Sokolaru - da li će i od toga možda nešto biti? :)
Quote from: neomedjeni on 10-10-2014, 09:22:03
Ako smem da pitam, bila je svojevremeno negde na forumu postavljena neka ogledna tabla za strip po Sokolaru - da li će i od toga možda nešto biti? :)
Биће и то. Ауторка ће вас обавестити кад дође тренутак. http://www.usus.org.rs/clanovi-2/241-jana-adamovic.html (http://www.usus.org.rs/clanovi-2/241-jana-adamovic.html)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.usus.org.rs%2Fimages%2Fadamovic_jana%2FJana%2520Adamovic%2520SOKOLARpg04.jpg&hash=fa44c1f248383312ddec08cafe6984f9e1a3cf83)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.usus.org.rs%2Fimages%2Fadamovic_jana%2FJana%2520Adamovic%2520SOKOLARpg10.jpg&hash=389272dbabe5c2f59a353b46d7524ce94562c63f)
Uuuuuuu, znači radi se nešto. Super, hvala za link.
Чуо сам се са ликовном ауторком. Стрип је од 50 страна, завршено је 60% табли. Био би готов до сада да професионалне обавезе и принова нису наметнуле друге приоритете. Уздам се да ћемо у 2015. видети и ово лепо издање.
Čitam ove bogougodne razgovore i smeškam se.
Upućeni mi kažu da je moguće da se do kraja 2017. godine pojavi i HRIM, RATNIK. :lol:
Dobro, pošto se pojavio SOKOLAR, sad mogu da poverujem i u Deda-Mraza. Stvarno bih voleo da se pojavi drugo izdanje Hrima.
Tražeći danas nešto na Netu, naletim na tekst Peđe Vukovića YU-SF? iz 1989. (http://docshare04.docshare.tips/files/22481/224818045.pdf (http://docshare04.docshare.tips/files/22481/224818045.pdf))
Setio sam se, čitao sam to ranije. Malo je omanut font, ali razume se...
Tek, obradovao me ovaj pasus o romanu HRIM, RATNIK:
"...S druge strane Valdemar Lejzi, tj Vladimir Lazović, u delu HRIM, RATNIK napravio je sasvim pristojno i zanatski korektno štivo žanra sience fantasy (ovo je naučna fantastika i samo podvrsta SF žanra). Reč je o herojskoj avanturi u tipičnom fantastičnom modusu uz određene klasične elemente SF literature odavno prihvaćene kao nešto što se podrazumeva. Mislim da je Hrim interesantniji od Tongora kojim je jedan od doajena ovog podžanra, Lin Karter, predstavljena u ediciji Iks-100."
Nezvanično: Radi se na naslovnoj strani za HRIM, RATNIK.
Moglo bi da bude gotovo taman za Sajam...
Ah, pa ja sam se priključio čekanju još 14. 5. 2013. godine. Kako vreme leti. :lol:
Sad mi čak ne bi ni bilo važno da stigne pre sajma ili za sajam, knjige čija se izrada požuruje da budu gotove za oktobar rizikuju da usput pokupe neki feler. Samo polako, da dobijemo lepo izdanje. Valjda ljudi kupuju knjige i u novembru i decembru.
A, ovaj, ima li vesti od Jane Adamović?
Ja nemam vesti od Jane.
Šteta, ali siguran sam da će pre ili kasnije i ona završiti započeto. Voleo bih da vidim stripovsku verziju Sokolara.
Ja sam video neke table i to je iznenađujuće dobro.
Malo marketinga! :lol:
Sa odobrenjem autora Miroslava Lazovića, pravo sa radnog stola - skica u olovci, za naslovnu stranu HRIMA.
Odlično izgleda naslovna :)
ohoho, dobra je naslovna!
samo je pogrešna proporcija...
Prenećemo ilustratoru. :lol:
Lazović Lazoviću? xrofl xrofl xrofl
U međuvremenu, umetnik je radio.
Evo linka:
https://img00.deviantart.net/2841/i/2017/278/1/e/book_cover__hrim__the_warrior__wip__by_9threalm-dbpmbpq.jpg[/size][/font]
A finalna verzija izgleda biće u koloru!
može li to brže?
Noćas sam dobio kolor - verziju, po meni je odlična.
Ali, prosudite ti i urednik.
Dakle, ovako.
Nezvanično saznajemo - HRIM, RATNIK će se gotovo sigurno pojaviti na ovogodišnjem Sajmu knjiga. Kod Bobana, naravno.
Ono "gotovo sigurno" znači da je uvek moguće neko iznenađenje, ili kako King kaže - sranja se dešavaju... Ali, mislim da smo iscrpeli spisak iznenađenja.
Malo o Hrimu: To je pisao mladi Lazović, mislim da nisam imao više od trideset kad sam ga napisao, u to vreme ovde smo voleli epsku fantastiku, ali nismo je precenjivali. I nismo sekli vene za nju kao neki danas.Hrim je moj pokušaj da uradim nešto na tom polju - a govorimo o polovini osamdesetih godina prošlog veka. Čak i Gospodara prstenova čitao sam kasnije! Po povratnim reakcijama koje sam dobio, roman je bio dobro primljen.
Biće zanimljivo čuti kako će ljudi reagovati na drugo izdanje - posle sve one epske fantastike s kojom danas idemo na spavanje.
Boban je održao reč: HRIM je stigao za Sajam !
Ono što mi je posebno drago - za manje od sat vremena, koliko sam se muvao na štandu Znak sagite - prodato je par komada. Izgleda, ništa ne nalazi put do srca današnjeg čitaoca tako lako kao epska fantastika... :)
kada si to pisao, bio si gotovo kao izrod iz roda naučne fantastike, a danas si klasik koga klinčurija tek treba da upozna.
Inače, danas sam shvatio u čemu grešim na prodajnom štandu. Godinama nastojim da angažujem klinčuriju i to se završava uglavnom da im dam otkaz prvog dana. A prava stvar bi bila sastaviti ekipu prodavaca od nas 55+ da budemo tamo i ponudimo ljudima dela koja će voleti a nisu ni slutili da postoje.
(https://i1.wp.com/www.aerospaceguide.net/wp-content/uploads/2017/05/spacecowboys.jpg?w=400)
Mogao bih da se složim s tim.
Dok sam juče gostovao na štandu, naiđe mlada dama (nema više od trideset godina) i pita: Šta bi ste mi preporučili?
Reč po reč, da vidim šta voli... Predložim, ona pita: A o čemu se tu radi?
Pazarila je GOSPODARA SVETLOSTI. :)
Lepe vesti. Pošto je Hrim?
Košta 500 din.
(Ser Oliver: Cijena? Prava sitnica!)
Nisam Bing, ali sam upecan. :)
Bobane, jel ti radi knjižara dok traje Sajam, da se uzme Hrim i još ponešto?
ne radi, pa ne mogu da budem na dva mesta.
sva sreca
Nista nije stiglo
Kad je poslan
Nisam ga poslao.
I bolje je
Mrzim poste
Jel ima HRIM da se uzme u nekoj knjižari sem Čudne?
Sent from my iPhone using Tapatalk
za tebe je obezbeđena kurirska isporuka u svakom trenutku dana i noći... osim za vreme Sajma.
Vidis da se zuri covjeku
Salji
Prvo, hvala Varvarinu što je brzo poslao knjigu xjap .
Drugo, zašto ovo već nije u objavljenim delima?Knjiga je izašla, očigledno...
Sad malo nešto i o samoj knjizi 8) .
Na nivou jednog zabavnog, epskofantastičnog romana sa sf elementima, jedne konanovske herojske avanture pisane za širu publiku, možda i nešto mlađu ( što nije ništa loše i sasvim je legitimno ), ova knjiga sasvim solidno funkcioniše.
Što se tiče umetničkog dojma i književnog kvaliteta, realno , Varvarin ume mnogo, mnogo bolje od ovoga ( što smo uostalom, imali prilike da se uverimo u Sokolaru ).
Početak me je oduševio i odmah zgrabio-sjajan stil, dolazak magle, noći, topot kopita, u najboljem Varvarinovom maniru, ali su me onda sledeće stranice ohladile, pogotovo ( po meni ) nepotrebno objašnjavanje o atomskom ratu i onom što je dovelo svet u stanje u kome se nalazi u romanu.
Cela knjiga mi varira između odličnog na nivou koncepata i ideja ( promišljanja o društvenim odnosima, sudbini i nas na lokalu i celog sveta, pogleda u prošlost i budućnost , odnos germanstva i slovenstva, mešanja i spajanja podžanrova i žanrova ) koje će Varvarin mnogo bolje razraditi u svojim kasnijim pričama, i toga kako su faktički realizovani u ovom mini-romanu. Sve se odvija prebrzo, ide se iz situacije u situaciju, gotovo stripski ili kao u tv seriji, nema mi širine koja je potrebna u epskoj fantastici. Najveću zamerku ipak imam na dijaloge ( koji su mi prilično tanki i neuverljivi ) i likove koji su, izvini Varvarine, ali totalno plastični, neživotni i klišeizirani. Utisak kao celinu izvlače koncepti i ideje, ali ne mogu prenebregnuti ni proste ,,tehničke'' elemente ).
Opet, ponavljam, u vremenu kada je pisan, roman je sigurno sasvim dobro funkcionisao. Verovatno bi i meni mnogo više legao da sam ga pročitao tada, ili koju godinu kasnije, ali u međuvremenu sam i ja nakupio 30+godina čitalačkog staža, te prosto neke stvari koje bi mi ranije bile dovoljne, sada više nisu.
Moram spomenuti i uredništvo.
Da sad ne idem u širinu, ali moralo je biti intervencija na tekstu. Ako recimo na strani 23. imamo Bili su divljeg izgleda, neki čak namazani bojama, šaroliko obučeni. Neki su imali...itd, pa sledeća rečenica opet počinje sa Neki su nosili bele, ukrštene kaiše itd. Pa rečenicu dve ispod toga Svi su nosili mačeve, neki sekire ili kratka koplja. Mogli su se malo srezati neki.
Ili na strani 70-To su bili razbojnici, pa malo ispod toga-To je bila osveta.
Ima dosta ovakvih stvari, i tankih dijaloga, i mnogo toga se moglo skratiti, preformulisati itd. Varvarin je odličan pisac i mislim da zaslužuje da se predstavi publici u najboljem svetlu, bez obzira što je ovo pisano pre 32 godine.
Toliko od mene, viđenje je potpuno iskreno, bez kritike radi kritike, nadam se da se niko neće ljutiti.
HRIM, RATNIK Vladimira Lazovića dobio je svoje reizdanje 2019. godine, više od tri decenije od kada je prvi put izdat kao roto-roman u ediciji X-1000 pod pseudonimom Valdemar Lejzi. Pored izdanja, zaslužio je i novo čitanje i što se mene tiče, ono je izuzetno povoljno po Lazovića i njegov roman. Naime, ovaj roman je optužen čak i u pohvala da je palpoidan ili da je konanovski pojednostavljen i mačistički u pogledu tretmana žena.
Posle čitanja romana moram priznati da to što je palpoidno u ovom romanu prepoznajem samo kao jasan žanrovski i stilski okvir koji po meni nije nužno svojstven nekakvoj industrijski proizvedenoj literaturi za masovnu konzumaciju. Zašto ne bismo u Lazovićevom slučaju mogli to posmatrati kao piščevu odluku da se jedna bogato osmišljena priča naprosto ekonomično i efikasno ispriča? Ako je format pisanja "palpičan", onda sam sadržaj svakako nije jer Lazović nudi nadgradnju tog petparačkog imaginarija roto-romana.
Njegov roman je sveden ali ne i oskudan. Lazović sigurno vodi priču u pogledu dramaturgije. Neko bi čak rekao da je ovaj roman jači u dramaturškom nego u stilskom pogledu, ali na kraju krajeva sve je sadržaj, i sve je stil. Možda stvarno ključ moje oduševljene reakcije na ovaj roman jeste u toj snažnoj dramaturškoj postavci gde Lazović uspeva da postavi tenzične situacije, da dovodi junake u konflikte i da iz toga crpi snagu za svoju knjigu. Njegovi likovi su jasno profilisani, iako u osnovi jesu tipski, njihove emocije su snažne, i što je najvažnije njihove kognitivne moći variraju u skladu sa pripadnošću različitim grupama u Lazovićevom svetu. Glavnom junaku Hrimu se može spočitati da ima ukupno tri raspoloženja u ovom romanu, ali isto tako Lazović uspeva da ispiše jasnu transformaciju junaka. Za razliku od petparačkog junaka koji počinje i završava roman u istom stanju, što je i preduslov masovne proizvodnje i serijalizacije, Lazovićev Hrim sazreva kroz ovaj roman, i plaća skupu cenu monolitnosti svojih uverenja koja se kroz priču menjaju ali su uvek monolitna. To jeste estetizacija, neko reći simplifikacija, psihološkog života junaka, ali u svetu magije i mača, i epovima koji oblikuju njegove protagoniste, to jeste psihološki format junaka.
U tom smislu, ženski likovi ne samo da nisu tu da bi bile odmora ratnika, jabuka razdora i agens njegovog sunovrata već naprotiv. One su glavni pokretač junakovog delovanja i glavni agens njegove transformacije. One jesu proročice koje postavljaju iskušenja pred njega, majke. sestre i ljubavnice (srećom ne sve to u isto vreme) ali je lik Menje na kraju ključni uticaj na rasplet romana i Hrimovo dospevanje u novu ravan ličnog rasta. Ovo nije roman koji donosi žensku vizuru u većem delu svog toka, ali daleko je od nekog mačističkog artefakta. Svi odnosi koji se mogu smatrati mačističkim u ovom romanu jesu vrlo direktno prikazani kao odnosi dominacije, mogući i prihvatljivi samo u okolnostima civilizacijske nulte tačke. Menja je praktično jedini lik u ovom romanu koji uspeva da izdigne nad tim statusom quo i doživi emancipaciju, ali i doprinese sazrevanju muškaraca oko sebe.
Dramski sukobi možda jesu okosnica Lazovićevog romana, ali ima tu i moćnih, efikasno izgrađenih slika, i imaginarij ovog romana je moćan iako stilski nenametljiv. Malim sredstvima, Lazović nam pokazuje mnogo i verujem da ovakav roman može biti odličan predložak za film ili televizijsku seriju u žanru fentezija sa naučnofantastičnim temeljom.
Neke od ideja iz ovog romana u međuvremenu su prikazane na filmu i televiziji, ali to je po meni samo potvrda njihove validnosti, mnogo pre nego razlog da se o njemu ne razmišlja kao materijalu za ekranizaciju.
Dopunski tekst Zorana Stefanovića je dobar po citatima koje nudi ali u tumačenju romana je nedorečen, rekao bih u nekim aspektima i netačan. No, dobro je da izdanje ipak sadrži i nešto dopunskog materijala koji razjašnjava kontekst nastanka i prvobitnog izdavanja ovog romana.
HRIM, RATNIK na svu sreću nema neke naročito potrebe za kontekstualizacijom kao poštapalicom. Naprotiv, ovaj roman dan-danas stoji. Možda mi živimo u svetu koji nije doživeo apokalipsu, ali čini se da naša književnost jeste, i to baš u vreme kad je izašao ovaj roman. HRIM, RATNIK je roman Predaka, u staro vreme prodavan na na kioscima, koliko god to danas neverovatno zvučalo jer sve manji broj romana koji se prodaju u knjižarama danas dobacuje do ovog nivoa.
Upravo čitam. ;)
Znaci imam ovo u ediciji roto sf
Samo mi fali br 24
Znaci ekstra
Ko zna jos sta imam a ne znam da imam
Kad bi koristio bibliografiju koja se nalazi negde na ovom sajtu, mnogo toga bi ti bilo lakše:
http://www.znaksagite.com/sfbiblio/index.php?cmd=q&ord=&page=0&autor=&naslov=&izdanje=x-100+sf&datum= (http://www.znaksagite.com/sfbiblio/index.php?cmd=q&ord=&page=0&autor=&naslov=&izdanje=x-100+sf&datum=)
Kripl, stvarno me obradovalo da neko puno mlađi ovako prihvati Hrima.
Hvala !!
xcheers
Quote from: varvarin on 06-12-2019, 10:39:05
Kripl, stvarno me obradovalo da neko puno mlađi ovako prihvati Hrima.
Hvala !!
xcheers
Nadam se će uskoro HRIM započeti još raskošniji život. Učiniću sve što je do mene.
Quote from: crippled_avenger on 05-12-2019, 17:00:17
Dopunski tekst Zorana Stefanovića je dobar po citatima koje nudi ali u tumačenju romana je nedorečen, rekao bih u nekim aspektima i netačan. No, dobro je da izdanje ipak sadrži i nešto dopunskog materijala koji razjašnjava kontekst nastanka i prvobitnog izdavanja ovog romana.
Ovaj tekst je izvadak iz obimne Zstefove studije o Lazoviću objavljene u Sokolaru (što i piše u knjizi na samom početku teksta). Jednostavno je izvučen segment u kome se govori o Hrimu bez da se, što je možda trebalo, pravi zaseban, zaokružen tekst. Otud taj utisak nekakve nedorečenosti. Moje razmišljanje je bilo da je bolje da ide jedan ovakav tekst nego nikakav ili da se naručuje novi, čija bi izrada ko zna koliko potrajala. Čekali smo sedam godina na pogovor za Sokolara. Naprosto, nismo mi više tako mladi i nemamo neograničeno vremena pred sobom.
Quote from: Boban on 06-12-2019, 17:54:44
Naprosto, nismo mi više tako mladi i nemamo neograničeno vremena pred sobom.
Brinuo si da nećete dočekati nov pogovor? xrofl
Doduše, prvi post na ovom topiku je iz 2013. godine. Možda ta briga nije sasvim bez osnova.
Quote from: Boban on 06-12-2019, 17:54:44
Quote from: crippled_avenger on 05-12-2019, 17:00:17
Dopunski tekst Zorana Stefanovića je dobar po citatima koje nudi ali u tumačenju romana je nedorečen, rekao bih u nekim aspektima i netačan. No, dobro je da izdanje ipak sadrži i nešto dopunskog materijala koji razjašnjava kontekst nastanka i prvobitnog izdavanja ovog romana.
Ovaj tekst je izvadak iz obimne Zstefove studije o Lazoviću objavljene u Sokolaru (što i piše u knjizi na samom početku teksta). Jednostavno je izvučen segment u kome se govori o Hrimu bez da se, što je možda trebalo, pravi zaseban, zaokružen tekst. Otud taj utisak nekakve nedorečenosti. Moje razmišljanje je bilo da je bolje da ide jedan ovakav tekst nego nikakav ili da se naručuje novi, čija bi izrada ko zna koliko potrajala. Čekali smo sedam godina na pogovor za Sokolara. Naprosto, nismo mi više tako mladi i nemamo neograničeno vremena pred sobom.
Ја сам рукопис "Хрима, ратника" предао издавачу 2013. Нисам могао знати да ће књига овако брзо изаћи, нити ми је ико тражио пратећи текст (који је иначе започет у мом рачунару).
А за "Соколара" је лично аутор инсистирао да ће да чека да би био мој текст унутра. У резимеу: осим што сам прикупио приче, унео у рачунар сабрана дела и кориговао, био сам љубазан да истражим фактографију и напишем студију од близу 40 шалјфни са детаљном библиографијом. Само удрите.
Ево тог делића текста из Соколара о Хриму, ратнику, па сад процените факторграфију
QuoteРвање са романом и скривене поруке
Лазовић има репутацију мајстора краћих форми, али знамо и да је реч о човеку који и структуром романа влада суверено – како из радова у рукопису, тако и по пулпоидном роману Хрим, ратник. Објављен је 1988. под псеудонимом Валдемар Лејзи у едицији ,,Романи Икс–100", новосадске куће ,,Дневник", која је тада објављивала и НФ часопис Алеф под уређивањем Б. Кнежевића. Роман се у рото–облику продавао на киосцима и прочитало га је десетине хиљада људи.Иако је имао скромну, рото–форму, роман је примећен унутар заједнице фантастичара. Ђорђе Писарев тада каже:
Типичан роман фантазије, рекли бисмо. Доследно у концепту ,,прича мача и магије". Чак би се време у којем се одвија радња романа могло назвати ,,време секира, време мача, време магије". Оквир који га чини SF лелуја изнад саме радње; само су замењене неке граничне координате. Опасност која прети земљи у постапокалиптичким временима препуним мутаната и чаробњака, приказана је као ванземаљска, али је у суштини само оличење ,,уобичајеног" Мрачног Зла које људској — и не само људској — раси одувек прети.Стил којим је писан роман одаје, у овом случају, добре утицаје нордијске митологије. Доследно спроведен у границама одабраног, чистог језика и узбудљиве радње о херојским временима, роман још више добија на значају када се зна да се иза имена Валдемар Лејзи крије домаћи аутор коме је ово првенац. (Писарев, 1988)
Ипак, по проф. Недељковићу, неуморном борцу за филозофске идеале и културну функцију научне фантастике, овај роман је несумњиво научна фантастика (Недељковић, 2002; поглавље ,,Зоранова листа"). У биографској одредници о писцу у Историји српске научне фантастике, Недељковић то и образлаже:То је, за овакву забавну масовну едицију, зачуђујуће добро писан роман. Почиње на Балкану, у далекој будућности када се човечанство, због тоталног атомског рата, вратило на ниво варварских раноантичких племена; али, врло брзо се показује да ултрамодерне космичке цивилизације, малтене божански моћне, настављају међусобну борбу за планету Земљу. Ово јесте спејс опера, али је, у својој категорији, одличног квалитета. (Недељковић, 2002)
Међутим, скидајући прве слојеве овог забавног и занимљивог жанровског штива, кад се сав лук огули наилазимо на павићевске сузе: прича из романа није само ескапистичка забава већ је у неколико дубљих слојева прича о нама данашњима.
Земља Утгард је Балкан, камена шума Јарнвид је некада био Београд, брдо Авали је планина Авала, река Вимур је Дунав, Нифлунзи су народ у низији, далеко преко Дунава (Украјина?), Муспел је севернија земља (Пољска) где се налази и Муспелхејм и вероватно река Слид, Фон је наша Бока Которска, док је Вигрид–поље — то знамо по другој Лазовићевој причи, ,,Преко дуге" — смештено у Босни.
Успут нам је занимљиво да у Хриму, ратнику скоро да нема еротике (осим са бабом, сиц), што је атипично, али можда говори и о специфичном историјском духу времена када је роман писан.
Опасност долази са северозапада (германизација), етичке дилеме су код протагониста прејасно блиске модерним. У оквиру теме романа смислен је чак и псеудоним писца који Недељковић овако коментарише:Псеудоними страног звучања — Добро је знано да је српским ауторима лакше да објављују под псеудонимима ,,странског" звучања, него под својим правим, српским именом. Издавачи су, наиме, процењивали, тачно или нетачно, да ће се на пример рото–роман боље продавати ако на њему пише да је аутор ,,Валдемар Лејзи" него (као што је уистину било ауторово име) Владимир Лазовић; или, да је комерцијалније ,,С. Тиркли" него Слободан Ћурчић, и тако даље. Овај факт, да се радило тако, не бранимо нити га заступамо као оправдан или пожељан; само га констатујемо. (Недељковић, 1985/2002.)
Али, професор се не осврће на етимологију Лазовићевог псеудонима иако би требало. Германско Валдемар је нордијски дериват старијег словенског Владимир, које опет корене вуче из протоиндоевропских времена. Носилац имена дословно ,,влада светом".
Лазовић, урођено увек у равнотежи, не маше политичким ставовима, ни у овом роману о германизацији, нити на другим местима Али ставове и не крије нешто посебно.
А мишљење о савременим ратовима и напетостима на Балкану, дискретно је ипак дао у причама, нарочито у ,,Друга страна мржње", ,,Преко дуге" и ,,У темељима". (крај цитата)
ja ne shvatam šta tebe žulja. Uradio si tekst kada si stigao, stao si iza teksta da je kompletan i zaokružen.
Kad je Hrim već bio na korak pre štampe, palo mi je na pamet da dodam deo iz te studije gde se donekle rasvetljavaju određeni momenti vezani za Hrima. Mislio sam da tih nekoliko dodatnih informacija neće unazaditi knjigu. Svakako i dalje mislim da je bolje što je knjiga izaša i što sadrži taj dodatni tekst, a ko želi da uprati celu studiju o Lazoviću ima jasne smernice kako do njih da dođe. Zaista nisam u stanju da shvatim kakva je šteta napravljena sem da bi verovatno bio bolji tekst urađen specijalno za Hrima, ali pitanje je kada bi sve to uopšte stiglo na red u tvom gustom rasporedu. Kao što sada ne možemo znati da li bi bilo bolje da je Sokolar izašao pre 15 godina bez pogovora ili što se čekalo ovoliko. Ponekad naprosto dara bude skuplja od mere...
Quote from: Boban on 19-12-2019, 22:58:48
Kao što sada ne možemo znati da li bi bilo bolje da je Sokolar izašao pre 15 godina bez pogovora ili što se čekalo ovoliko. Ponekad naprosto dara bude skuplja od mere...
Како мислиш пре 15 година? Па ја сам у мају 2008. почео да радим Лазовићева сабрана дела. 2013. је завршен главни део посла и теби предати рукописи. Али ајде, да се не препуцавамо око тога.
Него, Димитрије да нам каже где сам све омашио око фактографије.
А студију јесам завршио 2017, кад сам могао.
Kao što sam rekao svojoj kćerci kad se požalila da ne uspeva da ostvari sve sa spiska:
"Veliki ti spisak."
Quote from: scallop on 19-12-2019, 23:51:25
Kao što sam rekao svojoj kćerci kad se požalila da ne uspeva da ostvari sve sa spiska:
"Veliki ti spisak."
Е нека си јој рекао. Бар кћерки и истраживача домаће* фантастике имамо напретек. Можемо се и шалити с њима. Тупанима.
Što se ne bismo šalili? Ne mereš sve uraditi. Eto, Kimura mi je napisala sjajan pogovor, a ti ćeš studiju, kad stigneš. Jednom. Zgodno je što se ja jesam bavio i stripom i fantastikom, pa se ne mora natezati.
Ajd' da kažem još jednom, iako sam rekao više puta:
Ja sam tražio da pogovor SOKOLARU piše ZStef, jer uz sve što je uradio pripremajući knjigu, pročitao je još jednom sve priče, i imao je najkompletniju sliku pred očima. Pa koliko potraje.
Potrajalo je, i nisam se pokajao. I danas bih tražio isto.
Boban je instiktom urednika osetio da bi valjalo dodati još nešto HRIMU, i uradio je to. Kao i uvek, u tim stvarima bio je u pravu.
Možda jedini faktografski propust - osim seksa sa babom, u HRIMU ima još jedan seks :lol: , sa robinjom... Ali ovo stvarno nije važno.
Sve vas voli autor. :lol:
Perspektiva se vremenom menja... ono što je dvadestpetogodišnjaku seks sa babom, šezdesetogodišnjaku može izgledati kao seks sa najpoželjnijom ženskom na svetu... Elem, zjapeći prostor između vremena kada je roman pisan i vremena kada je objavljen naprosto je vapio da se doda neka reč u tom smislu i meni se zaista činilo da je izvadak iz studije u Sokolaru najbolje rešenje. Zaista mi nije padalo na pamet da cimam zstefa da radi takav tekst zasebno za ovu knjigu.
Quote from: Boban on 20-12-2019, 11:29:23
Zaista mi nije padalo na pamet da cimam zstefa da radi takav tekst zasebno za ovu knjigu.
Управо је ту неспоразум. Посебан текст сам планирао као обавезан. Овакви пројекти (сабрана дела итд) носе пуно ресурса и заслужују посебан третман. На Лазовића сам се фокусирао својевремено јер је он негде у географском средишту тема, идеја и стилова српске жанровске фантастике, а одатле се рачвају све друге појаве. И лакше се кроз њега разјашњава културно-историјски контекст и оно време. Ово није прича о томе ко је бољи, јер се и то временом мењало. Али је група писаца деценијама остала неприкосновена на квалитативном врху (Тамни вилајет 1 и 2), барем за мене.
Као посебно питања остаје нов феномен: академска заједница сада пажљиво чита опусе наших писаца (тренутно је Лазовић под пажњом Универзитету у Новом Саду). Тијана и ја смо, рецимо, на научном скупу у Тршићу говорили бар о 5-6 писаца са овог форума...
А са друге стране, сама фандомска заједница недовољно ефикасно дочекује ту пажњу. Мало се и вести пишу, а камоли дубље историје — и целе домаће фантастике (Мићи свака част) и појединачних писаца.
И онда проф. АБН овде испада ексцентричан, Мића штур, Невидљиви нематеријалан, а ја као приређивач и уредник спор и лењ...
И шта је са скенирањем Емитора? Је ли готово?
Quote from: scallop on 20-12-2019, 00:15:58
Ne mereš sve uraditi.
Pa, da kvotujem sebe.
Nisam rečit kao ti, ali su moje reči teže. Jednostavno ne možeš da pokriješ domaću fantastiku, strip, avangardu, signalizam i ko zna šta još. Znam jer sam se ja zaglavio sastavljajući autobiografiju i Apokrif o Helmu.