Kako su kamile došle u Lebane
Na lokalitetu Caričin grad , na kome su pored naših okupljeni i francuski i nemački stručnjaci, nađene su očuvane kosti šest pustinjskih deva
Caričin grad – Istraživanja koja su na lokalitetu Caričin grad započeta 30. juna, a završavaju se sutra, predstavljaju najozbiljniji arheološki projekat u Srbiji u ovogodišnjoj kampanji.
Projekat je okupio po šest stručnjaka sa Arheološkog instituta u Beogradu, Nacionalnog istraživačkog centra Francuske i Muzeja u Majncu i oko četrdeset fizičkih radnika sa lokalnog područja, tako da je na iskopavanjima svakodnevno angažovano šezdesetak ljudi.
Dolazak nemačkih stručnjaka koji su se prošle sezone pridružili srpskim i francuskim arheolozima, koji ovde rade zajedno nekoliko decenija, kao i uvođenje savremenih tehnologija i metoda, otvorili su nove puteve saznanja o životu grada koji se naglo razvio u periodu od 530. do 615. godine, a zatim nestao pod naletom varvara.
Arheolozi se nikada dosad nisu vratili praznih ruku iz Caričinog grada, jednog od najmoćnijih vizantijskih gradova iz šestog veka, koji je u mestu svog rođenja, u podnožju Radana, sedam kilometara od Lebana, 30 od Leskovca, podigao car Justinijan Prvi, koji je vladao od 527. do 565. godine.
Iskopali su žitarice, razno voće, uključujući i cele orahe i grožđe, što je dragocen podatak o vinogradarstvu u šestom veku.
Fragmenti kostiju kamile nađeni su i tokom ranijih iskopavanja, ali ovoga puta nađene su očuvane kosti šest kamila.
Kako za ,,Politiku" objašnjava dr Vujadin Ivanišević, viši naučni savetnik Arheološkog instituta SANU, dugogodišnji rukovodilac istraživanja na Caričinom gradu, tek će analizom kostiju biti utvrđeno kako su kamile dospele ovde.
Moguće je da su došle sa trgovačkim karavanima ili su ih koristile vojne jedinice, jer je još car Konstantin osnovao jedinice kamilara. Ukoliko su kosti ishabane, kamile su korišćene kao tovarne životinje, a ako nisu, onda su služile za jahanje u vojnim jedinicama. Ne isključuje se ni pretpostavka da su korišćene u ishrani.
Na osnovu zasečenih kostiju medveda utvrđeno je da su te životinje korišćene u ishrani, a na trpezama se često nalazilo i meso jelena, ali i morune, čije su kosti pronađene. Krupniji primerci usoljene morune, preko dva kilograma, u šestom veku su stizali sa Dunava. Krzno i kosti životinja, posebno rogovi jelena, korišćeni su za izradu raznih predmeta za svakodnevnu upotrebu.
Ovim iskopavanjima počeo je trogodišnji zajednički projekat srpskih, francuskih i nemačkih arheologa. Po njegovom završetku biće održana naučna konferencija u Majncu na kojoj će biti sumirani rezultati istraživanja.
Biće pozvani i istraživači drugih delova Vizantijskog carstva. Na taj način Caričin grad će se naći u žiži evropskih arheoloških istraživanja.
– Ovde će se raditi nešto što do sada nije rađeno u srpskoj arheologiji, a mislim da je retko rađeno i u evropskoj arheologiji, a to je istraživanje uticaja čoveka na okolinu u šestom veku, u antici – koji uticaj na promenu prirode i klime je imao čovek tog doba, da li su možda klimatski uslovi doveli do pada antičke civilizacije? Uradićemo analize osteološkog materijala, ali i analize sitnih glodara i pacova, koje takođe mogu da ukažu na širenje kuge. To je važno da bismo razumeli kako je došlo do sloma antičke civilizacije na ovim prostorima. Jer, posle šestog veka ovde dolaze Sloveni, a mi pokušavamo da saznamo na kakve prostore su naišli. Radi se o kraju jedne i dolasku nove civilizacije. Da li su uzrok bile epidemije, klimatske promene, zahlađenja? Caričin grad pruža idealnu mogućnost za takve analize, jer su slojevi sačuvani i u njima ima puno podataka na koje do sada nismo obraćali pažnju jer nismo imali metode i stručnjake. Ovaj program je važan i zbog toga što se naši stručnjaci edukuju, a sa druge strane, nemački stručnjaci će pisati doktorate koji su vezani za Srbiju, za naš materijal, tako da će na taj način nemačka akademska zajednica biti upoznata s građom iz Srbije, ne samo kroz publikacije već i kroz doktorske disertacije. Na taj način, naš materijal uvodimo u nemački obrazovni sistem – ističe Vujadin Ivanišević.
Vođa nemačke ekipe Rajner Šveg potvrđuje nam da su slojevi dobro očuvani i da se tradicionalna arheološka istraživanja kombinuju sa naukom koja se bavi istraživanjem podova i slojeva kako bi se utvrdilo šta su ljudi zaista radili na objektu na kojem trenutno vrši iskopavanja.
– Za nas je posebno važno koji su bili resursi ovog grada, kako se snabdevao i kakav je bio efekat uticaja ljudi na okolinu – kaže Šveg.
Bernar Bavan iz Nacionalnog istraživačkog centra Francuske, koji je ovde od 1978. godine i govori naš jezik, kaže da Caričin grad nikada nije završen po prvobitnom planu, već je njegova funkcija menjana, jer su takve bile istorijske okolnosti.
Naš arheolog Ivan Bugarski sa ekipom radi na istraživanju horeuma (žitnica, vrsta javnog skladišta koje se koristilo tokom rimskog perioda) u gornjem gradu. Reč je o velikom objektu koji je, kako ističe, dosad nedostajao Caričinom gradu.
Uzimaju se uzorci iskopina i zemlje koji su, svi se slažu, dobro očuvani u organskim i neorganskim slojevima zemljišta koji će biti analizirani u Nemačkoj. Istraživači se nadaju bogatim saznanjima i s nestrpljenjem iščekuju rezultate koji će, prema očekivanjima, biti gotovi do kraja godine.
http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Kako-su-kamile-dosle-u-Lebane.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Kako-su-kamile-dosle-u-Lebane.lt.html)
Caričin Grad (Iustiniana Prima) je sjajan arheološki lokalitet i spada u grupu sa Viminacijumom ili Felix Romulianom, jer odslikava kratak period naseljavanja, samo stotinak godina, bez starijih i mlađih slojeva. Taj grad je imao čak i akvadukt i drago mi je da se pristupilo sistematskim istraživanjima. Kamile i nisu toliko značajne.
Fotografija je od prošlog leta:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi58.tinypic.com%2Fbfur5.jpg&hash=f19c87fef9176bebab57c8f4139150e8b112f2c5)
Kad mogu slonovi u Rim, što ne bi kamile u Lebane?
Ako znate za kakvu dobru knjigu na ovu temu, molim da mi preporučite.
O arheologiji i arheološkim istraživanjima?
Tako je, scallope. Imao je akvadukt koji je dovodio vodu sa Radan planine, preko 20 kilometara daleke, ako me sećanje ne vara. :-|
Imao je i jednu od najstarijih brana na ovim prostorima (6. vek), doduše zatrpanu, a onda je pre petnaestak godina došao lokalni majstor sa buldozerom da je "otkrije".
Sad se plašim da odem da vidim šta je s njojzi bilo... :(
Nadam se da ovi Francuzi i Nemci ne rade s buldozeri...
Kimura, ako te zanima Caričin grad o njemu ima više knjiga i članaka, a treba početi od Deroka i Radojčića, koji su posle drugog svetskog rata počeli sistematičnije da rade na tome.
Ako te zanimaju kamile na tlu Srbije, to već ne znam. Možda scallop pomogne, on je svašta radio po jugu Srbije...
Mislim da Kimuru više interesuje odakle potiču saznanja sa kojima pojedinci raspolažu. Radoznalost i percepcija. Činjenica je da 99% ljudi ni svoj rodni grad ne vidi iznad prvog sprata zgrada u ulicama kojima prolazi.
Tja. Knjige, pre svega. A posle knjiga, špartanje po terenu i radoznalost, kao što kažeš.
Meni je za upoznavanje Srbije pomoglo što sam prilikom izrade Vodoprivredne osnove
Srbije prošao svaku opštinu, obišao sve brane i većinu vodovoda, slušao ljude okolo šta pričaju.
Doduše, za kamile, to ne pomaže... :)
Zanima me i jedno i drugo, mada sam ovog puta mislila baš na Caričin grad.
Quote from: scallop on 31-07-2014, 15:18:44
99% ljudi ni svoj rodni grad ne vidi iznad prvog sprata zgrada u ulicama kojima prolazi.
Ovo je tačno, znam upravo po mom primeru. Na pojedine zgrade u Beogradu sam obratila pažnju tek pošto sam čitala o njima.
Ako te Caričin Grad zanima, tu ima pomoći.
Dakle, osnovna literatura je knjižica (veliki format, malo stranica) koju je Deroko izdao negde 1947. godine.
Imam je negde u kući, ali teško da bih je našao u haosu koji tamo vlada. Probaću, ali ne obećavam.
On i Svetozar Radojčić su objavili u to vreme i nekoliko članaka u časopisu Starinar o Caričinom Gradu.
Šezdestih godina je Nevenka Petrović, takođe u Starinaru, takođe objavila nekoliko zanimljivih radova.
U poslednjih dvadesetak godina u članku pomenuti Vujadin Ivanišević, sa Francuskom ekipom sa kojima radi već dvadesetak godina, objavio je dosta članaka na tu temu.
Postoje o Caričinom Gradu i različite popularne knjižice, ali to nije lako naći.
Izdali su svojevremeno i neki CD.