Posle jednog teksta u današnjoj POLITICI (koji mi se dopao), a pošto znam da ovde ima onih koji se razumeju u tematiku, pitao bih:
Zna li neko ovde kako savremena nauka o jeziku gleda na tzv. Paleolitsku teoriju kontinuiiteta?
Dotična teorija (glavni zagovornik Mario Alinei), dotiče poreklo slovenskih jezika.
A ako ima još pristalica... moraćemo da oduvamo prašinu sa zaboravljene knjige "Srbi, narod najstariji".
Malopre nađoh ovo: http://www.continuitas.org/ (http://www.continuitas.org/)
Ali, koliku težinu to ima kod ostalih stručnjaka?
Potraži negde - Nostratic, ako još postoji.
Samo da dodam, i Mario Alinei odbacuje priču da su Sloveni došli ovamo u Velikoj seobi naroda.
Po njemu, oni su ovde - odavno...
Nisi valjda sve čitao? Muka svih lingvista je što pomalo viku na svoju stranu. Rumunski i Neolit su kao baba i uštipci.
Meni su lingvistički dokazi uvek bili simpatični. Šta god hoćeš oni mogu da dokažu. I da su Cetina i Đetinje isto što i Konjska reka ( :) )...
A da li verujem da nije bilo nekakve velike seobe Slovena u VI veku - pa, sve više mi liči... šta god lingvisti rekli...
Ima ovaj relativno skori tekst u kome se ova teza kritikuje relativno jasnim jezikom pa može da se pročita kao kontrapunkt:
http://www.languagesoftheworld.info/historical-linguistics/paleolithic-continuity-theory-assumptions-problems.html (http://www.languagesoftheworld.info/historical-linguistics/paleolithic-continuity-theory-assumptions-problems.html)
To je, Mićo, isto kao kad tvrde da su Kelti došli sa zapada Evrope. A, kako su stigli na taj zapad ni reči.
Da, Meho, relativno jasnim jezikom... :)
Scallope, meni i dalje nije jasno da li su Kelti stigli s zapada ili otišli na zapad...
Po broju keltskih hidronima (ako je verovati lingvistima da su keltski), ako je tačna hipoteza da
su došli sa zapada, onda je sasvim sigurno da su došli ovde da se okupaju...
Ono što svi izučavaoci ove teme zanemaruju, a ne mogu drugačije jer nema nikakvih podataka, to je ko je vladao Evropom pre 4-5000 godina. Gde su i kako živela plemena, koja plemena? Sigurno je nekog života i živosti bilo ali gradnja u drvetu, korišćenje drveta za sve (za razliku naroda na potezu od Mediterana do Indije) učinio je da praktično nikakvi tragovi ne ostanu. Grci uopšte nisu išli na sever dalje od Dunava i nisu imali pojma šta se tamo događa, pa tako toga i nema u njihovim spisima koji se uglavnom danas koriste za taj stari period.
Kad smo već kod lingvistike, evo da vam situaciju ilustrujem ovim zanimljivim tekstom koji nudi razmišljanja jednog rumunskog lingviste, na meni omiljenu temu Dunav, iz još draže nam Gradine. Većina lingvističkih tekstova koje sam pročitao na ovu temu su ovog tipa.
http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Gradina/XLI_15/03/download_ser_cyr (http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Gradina/XLI_15/03/download_ser_cyr)
Ako vam posle ovoga išta bude jasno, skidam kapu...
Samo zato što se bave jezikom ne znači da su lingvistički.
Mislim, meni je dovoljno da vidim da je u časopisu o književnosti, pod odeljkom Savremena rumunska književnost, i da je naslov lingvističko-mitološki pristup. Odmah znam da to lingvistike viđelo nije.
Oni udžbenici koji služe kao uvodi u istorijsku lingvistiku (recimo, preporučujem ovaj (http://www.amazon.com/Trasks-Historical-Linguistics-Robert-McColl/dp/0415706580)) obično upozoravaju na sve te pseudonaučne pristupe, ali i na špekulacije onih naučnika koji zadiru previše u prošlost, gde je kao što su neki ovde već natuknuli, premalo toga pouzdano.
EDIT: Recimo, u poslednje vreme je trend da se genetičari, konsultujući samo tanane dokaze iz svoje oblasti, pačaju u lingvistiku, pa dobijamo ovakve stvari:
http://newbooksinlanguage.com/2015/07/21/the-indo-european-controversy-facts-and-fallacies-in-historical-linguistics-cambridge-university-press-2015/ (http://newbooksinlanguage.com/2015/07/21/the-indo-european-controversy-facts-and-fallacies-in-historical-linguistics-cambridge-university-press-2015/)
Slažem se, Oče... Nisam mislio ništa loše o struci, naravno... Naprosto, bave se stvarima koje nisu egzaktne... Generalno, malo je pravih stručnjaka koji su zaista svesni svoje ograničenosti...
Uzgred, misliš li da je bolje kod mojih hidrologa... Ili hidrogeologa... Ili (upiši sam)...
Pa ovako kao laik, očekujem da jeste nešto bolje. Jer verovatno nemate previše ljudi iz druge struke koji pišu nadahnute izmišljotine koje romantizuju hidrogeologiju. :lol:
Grananje naučnih disciplina ukinulo je pravoverne nauke. Da je lingvistika nešto definitvno rešila srodne nauke ne bi imale šta da traže.
Pa jeste *nešto* definitivno rešila, ali tamo gde nije, druge discipline treba valjda da se sa svojim metodama popnu na ramena lingvistike, a ne da ulete kao muva bez glave.
EDIT: Apropo knjige koju sam gore pomenuo, videti recimo komenatare ovde:
http://languagehat.com/the-indo-european-controversy-an-interview/ (http://languagehat.com/the-indo-european-controversy-an-interview/)
Uz rizik da opet neko izjavi kako ja "solim pamet" po forumu, molim da obratite pažnju na sledeće:
1. Milankovićeva astronomska teorija ledenih doba sigurno nije bila pozdravljena od strane geologa, pa je na kraju potvrđena biološkim metodama istraživanja slojeva taloga foraminifera na dnu Atlantskog okeana;
2. Neko je na ZS već pominjao efekte metoda različitog naučnog pristupa u potvrđivanju iste teorije. Da se ne mučim da sada tražim odrednicu za taj pristup. Čak, što različitije, sa istim rezultatom, bivaju vrednije;
3. Moguće je da teorija porekla jezika nije najbolje odabrana odrednica, meni je više doprinos teoriji porekla naroda, a jezik tu samo posredno određuje narodnosnu grupu. Ipak, ako ta teorija daje doprinos dovođenja u sumnju teoriju "velikih i nasilnih migracija", onda neka je zovu kako im volja. Ako i genetska istraživanja haplogrupa daju slične rezultate, onda smo našem poreklu nešto bliži.
4. Sigurno su takva istraživanja, ne na ramenima, nego navrh glave i arheolozima, ali je bolje da se u tome gleda bolja strana. U vreme kad ispitivanja koprolita daju značajnije rezultate od Šlimanovih iskopavanja Troje, metodološki diverzitet je pravi pomak.
Quotea jezik tu samo posredno određuje narodnosnu grupu
Ovo je jedan od najvećih problema za savremenog laika — odupreti se ramišljanju po šablonu "jedan narod, jedan jezik".
Prvo, jedan narod može menjati potpuno jezike (videti npr. Jevreje i hebrejski->aramejski->rane forme španskog/nemačkog, a sve to za manje od hiljadu godina); drugo, jedan jedan jezik može govoriti više naroda; treće, bilingvizam odnosno polilingvizam je normalno stanje za čoveka — monolingvizam je taj koji je markiran kroz istoriju čovečanstva.
Tvoj post nije odgovor, ali se neću sporiti.