Cenjeni ,
u današnjem (i jučerašnjem) ,,Danasu", pa na str. XVII, Aleksandar Manić (to je skoro sigurno naš Monja) ima veliki članak sa naslovom:
Zašto sam napisao knjigu o stripu i posvetio je ,,Beogradskom krugu 2".
A naslov te knjige glasi: Strip, crtanje reči i pisanje slike. Izdavač je ,,Informatika".
U prvom i drugom pasusu pominju se klub ,,Lazar Komarčić", i neki od naših iz tog kluba – Željko Pahek, Slobodan V. Ivkov, Vlada Vesović, i drugi.
dopuna ,
(5) u današnjem (i sutrašnjem) ,,Danasu", pa na str. 15 i 16, vidimo obiman intervju pod naslovom ,,Iza kulisa farmaceutskog sektora" i nad-naslovom ,,Pavle Zelić, pisac i strip-scenarista, o svojoj novoj knjizi Gorka pilula". Intervju potpisuje Vladimir Matković.Da podsetimo, Pavle Zelić je znatno doprineo da naš ,,Emitor" dobije, 2004. godine, nagradu ,,Eurokona" kao najbolji evropski SF fanzin. (Išli smo nas četvorica, u Plovdiv. O tome možete čitati u knjizi A. B. Nedeljkovića Istorija srpske naučno-fantastične književnosti XIX i XX veka, na str. 602-604.)Intervju se, na ,,Danasovoj" str. 15, pretežno odnosi na tu Zelićevu knjigu o nekim nepoštenim stvarima koje postoje u industriji i prodaji lekova, u Srbiji, danas; Zelić, koji je stručnjak za tu oblast, razotkriva neke nezakonite i nečasne postupke u tom biznisu, uključujući baš i bukvalno falsifikovanje lekova. Ali u preostalim delovima intervjua, na str. 16, on govori o fantastici, stripu, i o početku snimanja dugometražnog igranog filma po njegovom romanu Peščana hronika, u produkciji (tako je navedeno) Living Pictures studija, a u žanru natprirodne i krimi strave.
Cenjeni...,
danas je interesantan i redak datum, 12 12 2024,
dakle dvanaesti dan u dvanaestom mesecu, a 12 i 12 daju zbir 24, a tu je i još jedna dvojka. Znači samo su dvojke i četvorka (koja je zbir 2 i 2), i nula. Sledeći put će se slično tome, i sa tolikom dominacijom dvojke, namestiti, gle, kroz dvesta godina, na dan 12 12 2224.
Šta fali 12 12 2044...
Fali jedna dvojka?
Sent from my SM-A715F using Tapatalk
Cenjeni...,
danas u ,,Politici", na strani gde su aforizmi, humor itd, imate vrlo kratku (malo više od pola šlajfne) šaljivu SF priču ,,Vanzemaljac u Srbiji", autor Željko Žele Jovanović. Na kraju je panč-lajn, tad shvatimo u čemu je vic.
Evo te kratke priče, za one koji ne žele da kupe Politiku:
(https://i.imgur.com/j5yiKaa.jpeg)
Pa, dobar je vic..
Cenjeni...,
u svojoj kolumni koja ide ponedeljkom u ,,Blicu", Slobodan V. Ivkov (na str. 16) danas govori o 40-toj godišnjici (! – toliko mnogo!) izlaska Gibsonovog Neuromansera (koji je tada, godine 1984, bitno doprineo afirmaciji kiber-panka); i, razmatra novu knjigu Ilije Bakića Vilijam Gibson ili fragmentarni pogled na kiber-pank, i još nešto. Naime, vredni i veoma strpljivi Ivkov upoređivao je tekst prvog i drugog izdanja Živkovićeve Enciklopedije naučne fantastike (1990, i, 2010), čega se ABN više od 30 godina nije setio, i – pronašao je (Ivkov) razlike. Izgleda da je dr Zoran A. Živković ponešto u Enciklopediji menjao, ažurirao.
U prvom izdanju (na str. 238) čitamo rečenicu: ,,Gibsonov pristup SF žanru postao je osnova kratkovečnog i marginalnog žanrovskog pokreta nazvanog 'kiber-pank'".
U drugom izdanju (pa, na str. 141), proverili smo, ispale su reči ,,kratkovečnog i marginalnog".Ivkov u današnjoj kolumni kaže da je zapazio još poneku izmenu u drugom izdanju Zoranove Enciklopedije.
Dobro, lepo je videti da je ipak časno pojeo metaforičko gomno. :lol:
Quote from: Meho Krljic on 23-12-2024, 19:05:39
Dobro, lepo je videti da je ipak časno pojeo metaforičko gomno. :lol:
Živković je s enciklopedijom za strane autore stao zaključno sa 1985. godinom. Bilo je teško predvideti kuda će šta da ide...
Ove izmene na Enciklopediji bi ladno mogle da idu u Riplijevo Verovali ili ne. Što bi rekli klinci, izneverovao sam. :lol:
Quote from: Boban on 23-12-2024, 20:50:03
Quote from: Meho Krljic on 23-12-2024, 19:05:39
Dobro, lepo je videti da je ipak časno pojeo metaforičko gomno. :lol:
Živković je s enciklopedijom za strane autore stao zaključno sa 1985. godinom. Bilo je teško predvideti kuda će šta da ide...
Ko ga je onda tuko po ušima da napiše kratkoživeći i marginalni?
Možeš da izbaciš enciklopediju iz pisca, ali ne i pisca iz enciklopedije... ili tako nekako
Najveci ublehas koji je unistio sf scenu za sljedecih 100 godina silujuci klarkom i asimovom
Tojest vsojim doktoratima i knjigama koje je morao proctati za njih
Cenjeni...,
(1) sa zakašnjenjem saznajemo (danas, na ,,Pogledu iz svemirskog broda") da je večeras proslava 20 godina rada udruženja SCI&FI:
https://sfpisb.wordpress.com/
(2) danas u ,,Danasu" na str. 27 imate kratak članak ,,Omiljeni Ratovi zvezda", nadnaslov ,,najuticajniji naučnofantastični film po mišljenju nauke", potpisuje F.M. Počinje sa nekoliko kratkih komentara, sa puno dobre volje, o SF uopšte, generalno.
Cenjeni...,
juče je u ,,Politici", na str. valjda 14 (nije naznačeno koja je), objavljen tekst o pesniku i uredniku po imenu Ivan V. Lalić (1931 – 1996), potpisuje Dimitrije Milenković, tu je dat pregled uglavnom Lalićevog pesničkog rada, a ni jedna jedina reč o tome da je bio i urednik SF edicije ,,Kentaur" i u tom svojstvu dobio i nagradu Eurokona.
Milenković čak ističe da je bio Lalićev dobar prijatelj, i citira nekoliko reči Lalićeve poezije, a o dobijenoj evropskoj nagradi – ništa.
The success of ANDROMEDA urged the revival of "Yugoslavia's" SF series KENTAUR, a series that set a tremendously high bar, and won its editor Ivan V. Lalić an ESFS award also, at Eurocon in Poznan, Poland, 1976.
https://file770.com/serbian-sf-fandom-celebrates-55-years-of-kosmoplov/
legendarno i možda najbolje izdanje sf-a na istočnoj inačici hrvatskoga jezika
čemu duguje tu popularnost
vjerojatno što su bili prvi
dobar format
i realno predivne naslovne stranice
spojlere na poledjini, pos prijevod i kasapljenje nećemo spominjati
sad vidim polaris izdavao agatu kristi
dobio jednu knjigu
Цењени...,
са закашњењем од 1 дан преносимо, са ,,Погледа из свемирског брода", следећу информацију:
Predavanje: Vedri horizonti naučne fantastike (https://sfpisb.wordpress.com/2025/01/10/predavanje-vedri-horizonti-naucne-fantastike/)
U Palati nauke – centru za istraživanje i popularizaciju nauke, održaće se u petak 10. januara, sa početkom u 17 časova, predavanje pod nazivom "Vedri horizonti naučne fantastike". Evo šta se kaže u najavi:
Na ovom predavanju govorićemo o narativima koji su dominirali svetom fantastike. Iako su distopijski i postapokaliptični narativi bili najistaknutiji u poslednjim decenijama, u novije vreme pojavljuju se novi autori koji se usmeravaju na optimistične i utopijske priče unutar naučne fantastike. Ovi autori, koji se često nazivaju solarpunk ili hopepunk, u svojim delima manje se fokusiraju na tehnološki napredak, a više na njegovu održivost. Takođe, naglašavaju važnost međuljudske solidarnosti i zajedničkog delovanja u stvaranju svetlije ili barem održive budućnosti.
Predavanje će se održati u sali Horizont.
Učesnici
Prof. dr Ivana Damnjanović, Fakultet političkih nauka, Beograd
Dr Tijana Tropin, Institut za književnost i umetnost, Beograd
Cena ulaznice: 600 dinara.
Palata nauke (Kralja Milana 11) – Zadužbina Miodraga Kostića nalazi se u samom centru Beograda, na raskrsnici ulica kralja Milana i kneza Miloša.
Програм друштва Лазар Комарчић за фебруар 2025.
ЗМАЈЕВА КУХИЊА АДРИЈАНА САРАЈЛИЈЕ
3. фебруар 2025. године
19:00
трибинска сала Дома омладине Београда
После две успешне збирке прича: ,,Мануфактура Г" (Тардис, 2010) и ,,Голи гласови" (Еверест медиа, 2017) пред нама је и трећа збирка Адријана Сарајлије – ,,Змајева кухиња", као 81. наслов у едицији ЗНАК САГИТЕ. Сарајлија се етаблирао као аутор са препознатљивим гласом и фасцинантим избором тема већ првим причама објављеним у Емитору. Након тога читамо га у српским и у регионалним збиркама фантастике. Осим што је преступио са кратким романом Огледало за вампира (Чаробна књига, 2012) одржава темпо писањем неколико кратких прича годишње, а најновије су сабране у збирку коју вам представљамо.
Из рецензије Миодрага Миловановића издвајамо: ,,Нове приче Адријана Сарајлије настављају да измичу терминима којим су приказивачи ранијих остварења настојали да их поставе на неке мање или више препознатљиве полице фантастичне књижевности. У питању је аутор дистинктног приступа књижевности и нема смисла покушавати да његову прозу сместимо у чврсте калупе. Језички разигране, интелектуално изазовне али никада херметичне приче припадају само једном препознатљивом књижевном правцу – прози Адријана Сарајлије. Уживајте!" У најбољој традицији домаћих приказа из овога се не може закључити много сем да је похвално и да је нека уметност у питању, али не дајте да вас то обесхрабри — дођите у великом броју да започнемо нову сезону!
Учествују: Адријан Сарајлија (аутор), Бобан Кнежевић (издавач)
Модератор: Жарко Милићевић
prenosimo sa Pogleda iz svemirskog broda:
LK samo dva puta mesečno u DOB-u, povratak Književne radonice! (https://sfpisb.wordpress.com/2025/01/21/lk-samo-dva-puta-mesecno-u-dob-u-povratak-knjizevne-radonice/)
Posted by sfpogled (https://sfpisb.wordpress.com/author/sfpogled/) on January 21, 2025 (https://sfpisb.wordpress.com/2025/01/21/lk-samo-dva-puta-mesecno-u-dob-u-povratak-knjizevne-radonice/)
Pažljiviji pratioci dešavanja u Društvu ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić" su primetili da je od septembra broj dešavanja (predavanja, promocija...) u Domu omladine značajno opao. Mnogi su navikli na druženja ponedeljkom od 19 časova, ali to više nije bilo tako.
Dom omladine je, očigledno, promenio svoju politiku i LK je izgubio jednonedeljni prostor za svoje delovanje u Tribinskoj sali. Sa početkom 2025. godine, stvari su definitivno "zapečaćene". Doduše LK će i dalje moći da koristi Tribinsku salu, ali to će biti jednom mesečno, prema narednom rasporedu:
1) 3. februar
2) 3. mart
3) 14. april
4) 26. maj
5) 16. jun
6) 15. septembar
7) 13. oktobar
8) 17. novembar
Ako je za utehu, LK će bar moći da i dalje održava svoje sastanke u Tribinskoj sali (gde će sigurno fokus biti na promocijama i predavanjima), dok su drugi korisnici ovog prostora prebačeni u Klub.
Druga pozitivna stvar je što će LK ipak imati dva termina mesečno – taj drugi će se održavati u Psihološkoj radionici – za one koji ne znaju, to je manja prostorija u samom dnu Tribinske sale, gde je već par puta bilo raznih dešavanja, kao jedno druženje sa Ilijom Bakićem, recimo... I LK će te termine iskoristiti za književnu radionicu, fantastičnu čitaonicu i druga manja dešavanja.
Kao što se vidi iz ove najave – književna radionica se vraća! U svojoj objavi LK je pozvao zainteresovane za Književnu radionicu da se:
"jave na lazarkomarcic@gmail.com
i pošalju priču fantastike, žanr nebitan, al hajd nek bude cosy fantasy ako ne znate šta biste. Dužina max 30.000 karaktera ili tu negde. Ne morate biti tu IRL ali poželjno je, kritika bolje leže uz kafu".
Cenjeni ,
umro je, od raka, jedan od najvećih srpskih SF pisaca, dr Zoran S. Jakšić (iz Pančeva) koga smo zvali Jakša. (Rođen 14. aprila 1960.) Sahranjen je danas.
U mojoj knjizi Istorija srpske naučno-fantastične književnosti XIX i XX veka (2024), Zoranu S. Jakšiću posvećen je znatan prostor (str. 461-465), a naročito njegovom najboljem ostvarenju, romanu Kradljivci univerzuma (drugo, dopunjeno izdanje, Beograd, izdavač ,,Polaris", 1997).
Цењени ,
прво, ја сам на страни студената, они су у праву, подржавам их.
Друго, ово нам је стигло прекасно, одржано је јуче, али, ипак, ево информације:
Tribina LK: Otpor i pobuna u delima fantastike
Tribina pod nazivom ,,Izmaštane revolucije: otpor i pobuna u fantastici" biće održana u ponedeljak 03. marta 2025. godine s početkom u 19 časova u Tribinskoj sali Doma omladine Beograda. Tribinu organizuje Društvo ljubitelja fantastike ,,Lazar Komarčić" a o datoj temi govoriće Ivana Damnjanović i Jelena Jokanović.
Fantastična književnost je gotovo od samih svojih početaka služila ne samo kao ogledalo društva, već i kao prostor za ispitivanje mogućih putanja društvenih promena i društvenih previranja. Prevazilazeći okvire izrazito političkih (i politizovanih) žanrova utopije i distopije, i savremeni pisci fantastike u svojim delima oblikuju društva kojima je revolucija preko potrebna, ona na ivici revolucije i ona koja kroz tu revoluciju prolaze, ali i ona koja se suočavaju sa posledicama revolucije i pobune.
U različitim kontekstima, u izmaštanim svetovima koji preslikavaju, karikiraju, uveličavaju ili do apsurda dovode prošle ili savremene društvene sisteme i procese, ovi autori preispituju različite mehanizme društvene kontrole, staze mogućeg otpora ali i izglede pobune na uspeh. Pri tome oni nekada sasvim namerno, a nekada nesvesno, na teren konkretne akcije, i konkretnih aktera, prevode ideološka i teorijska razmatranja o pravu na pobunu, prihvatljivim i neprihvatljivim načinima iskazivanja nezadovoljstva postojećim sistemom, efikasnim i neefikasnim metodama političke borbe.
Od pesimizma i defetizma klasičnih distopija dvadesetog veka – Zamjatina, Hakslija i Orvela, preko složenijih i nijansiranijih vizija Ursule Legvin i Oktavije Batler i duhovitog ali oštrog društvenog komentara sakrivenog u alternativnim svetovima Pračeta, Sapkovskog i Brusta, do generacijske pobune protiv stega režima u serijalima savremene YA (young adult)književnosti, fantastična književnost ponekad predstavlja predah, ponekad inspiraciju, a ponekad upozorenje.
Predložena literatura:
– Mi Jevgenija Zamjatina – prvi moderni distopijski roman o totalnoj kontroli društva i buđenju individualnosti
– Metropolis – roman Tee fon Harbou i čuveni film Frica Langa o klasnoj borbi, tehnološkoj revoluciji i dolasku fašizma u futurističkom gradu
– 1984 (https://kontrastizdavastvo.rs/knjige/knjiga-1984-dzordz-orvel-10962) – distopijski roman Džordža Orvela o totalitarnom društvu i individualnom otporu, odnedavno van kopirajta pa dostupan kod maltene svakog izdavača: Laguna, Kosmos, Kontrast, Vulkan, Tea Buks, strip adaptacija (https://www.art-anima.com/promocija-grafickog-romana-1984-u-ceskom-centru-beograd/) Matijaša Namaija iz Darkvuda, Leo Komerc,
– Farenhajt 451 Reja Bredberija – roman o svetu koji zabranjuje knjige i znanje
– V kao Vendeta Alana Mura – strip i film o borbi protiv fašističkog režima
– ,,Dan uoči revolucije" – priča Ursula Le Gvin, kao i roman Čovek praznih šaka (u novom prevodu dr Mladena Jakovljevića Lišeni svega, u izdanju Kontrasta)
– Sluškinjina priča – roman Margaret Atvud koji je nedavna TV adaptacija učinila posebno aktuelnim
– Oblik stvari koje će doći Herberta Džordža Velsa, o svetu opustošenom kugom koga obnavljaju anacionalne areligijske tehnokrate i prosvećenom diktaturom vode u utopiju
Spisak dela o kojima će biti reči nije konačan, jer je tribina zamišljena i kao otvoren razgovor u kome će moći da se uključe i posetioci sa svojim predlozima.
Ulaz je slobodan.
Цењени ,
прво, ја сам на страни студената, они су у праву, подржавам их.
Друго, ово нам је стигло прекасно, одржано је јуче, али, ипак, ево информације:
Tribina LK: Otpor i pobuna u delima fantastike
Tribina pod nazivom ,,Izmaštane revolucije: otpor i pobuna u fantastici" biće održana u ponedeljak 03. marta 2025. godine s početkom u 19 časova u Tribinskoj sali Doma omladine Beograda. Tribinu organizuje Društvo ljubitelja fantastike ,,Lazar Komarčić" a o datoj temi govoriće Ivana Damnjanović i Jelena Jokanović.
Fantastična književnost je gotovo od samih svojih početaka služila ne samo kao ogledalo društva, već i kao prostor za ispitivanje mogućih putanja društvenih promena i društvenih previranja. Prevazilazeći okvire izrazito političkih (i politizovanih) žanrova utopije i distopije, i savremeni pisci fantastike u svojim delima oblikuju društva kojima je revolucija preko potrebna, ona na ivici revolucije i ona koja kroz tu revoluciju prolaze, ali i ona koja se suočavaju sa posledicama revolucije i pobune.
U različitim kontekstima, u izmaštanim svetovima koji preslikavaju, karikiraju, uveličavaju ili do apsurda dovode prošle ili savremene društvene sisteme i procese, ovi autori preispituju različite mehanizme društvene kontrole, staze mogućeg otpora ali i izglede pobune na uspeh. Pri tome oni nekada sasvim namerno, a nekada nesvesno, na teren konkretne akcije, i konkretnih aktera, prevode ideološka i teorijska razmatranja o pravu na pobunu, prihvatljivim i neprihvatljivim načinima iskazivanja nezadovoljstva postojećim sistemom, efikasnim i neefikasnim metodama političke borbe.
Od pesimizma i defetizma klasičnih distopija dvadesetog veka – Zamjatina, Hakslija i Orvela, preko složenijih i nijansiranijih vizija Ursule Legvin i Oktavije Batler i duhovitog ali oštrog društvenog komentara sakrivenog u alternativnim svetovima Pračeta, Sapkovskog i Brusta, do generacijske pobune protiv stega režima u serijalima savremene YA (young adult)književnosti, fantastična književnost ponekad predstavlja predah, ponekad inspiraciju, a ponekad upozorenje.
Predložena literatura:
– Mi Jevgenija Zamjatina (https://www.art-anima.com/knjige-evgenija-zamjatina-u-izdanju-ukronije/) – prvi moderni distopijski roman o totalnoj kontroli društva i buđenju individualnosti
– Metropolis – roman Tee fon Harbou i čuveni film Frica Langa o klasnoj borbi, tehnološkoj revoluciji i dolasku fašizma u futurističkom gradu
– 1984 (https://kontrastizdavastvo.rs/knjige/knjiga-1984-dzordz-orvel-10962) – distopijski roman Džordža Orvela o totalitarnom društvu i individualnom otporu, odnedavno van kopirajta pa dostupan kod maltene svakog izdavača: Laguna, Kosmos, Kontrast, Vulkan, Tea Buks, strip adaptacija (https://www.art-anima.com/promocija-grafickog-romana-1984-u-ceskom-centru-beograd/) Matijaša Namaija iz Darkvuda, Leo Komerc,
– Farenhajt 451 Reja Bredberija – roman o svetu koji zabranjuje knjige i znanje
– V kao Vendeta Alana Mura – strip i film o borbi protiv fašističkog režima
– ,,Dan uoči revolucije" – priča Ursula Le Gvin, kao i roman Čovek praznih šaka (u novom prevodu dr Mladena Jakovljevića Lišeni svega, u izdanju Kontrasta)
– Sluškinjina priča – roman Margaret Atvud koji je nedavna TV adaptacija učinila posebno aktuelnim
– Oblik stvari koje će doći Herberta Džordža Velsa, o svetu opustošenom kugom koga obnavljaju anacionalne areligijske tehnokrate i prosvećenom diktaturom vode u utopiju
Spisak dela o kojima će biti reči nije konačan, jer je tribina zamišljena i kao otvoren razgovor u kome će moći da se uključe i posetioci sa svojim predlozima.
Ulaz je slobodan.
Цењени ,
прво, ја сам на страни студената, они су у праву, подржавам их.
(2) Недавно је у ,,Политикином забавнику" (бр. 3813, петак 07.03.2025, стр. 58-59) била СФ прича, али давно позната, неколико пута објављивана код нас: Исак Асимов, ,,Колико су се само забављали" кад су деца имала чврсте, штампане књиге.
(3) у садашњем броју, који је још на киосцима: ,,Политикин забавник" бр. 3818, петак 11.04.2025, стр. 58-59, СФ прича, али хумористична и слаба: Доналд Бартелми, ,,Позив на главну расправу", скромни грађанин у бирократском друштву направио, кљештима и шрафцигером, паметног робота (кога на слици видимо са краватом), који му прави друштво.
(4) уз књигу Александра Б. Недељковићa
Историја српске научно-фантастичне
књижевности XIX и XX века
(издавач ,,Еверест медиа", 2024)
Допуна књиге – први део
Цењени читаоци, ево шта у овој Допуни дајемо.
Први део Допуне, ту су само две делимично коментарисане библиографије,
и то:
библиографија ,,Галаксије",
и, ,,Сириуса",
– тиме се завршава први део ове Допуне.
Други део Допуне (то окачињемо као засебан фајл, други), ту су још неке делимично коментарисане библиографије, и то:
,,Алефа",
,,Монолита",
,,Знака сагите",
антологије Тамни вилајет 1, 2, 3 и 4,
антологије Нова (алтернативна) српска фантастика,
антологије Нова српска ОФФ и СФ прича, и,
антологије Прича за крај века;
ту су затим неке додатне напомене у вези са писцима већ увршћеним, исправке, и, разно (о још неким личностима, темама и питањима),
после тога је баш обиман (око 250 шлајфни), детаљан програм рада клуба ,,Лазар Комарчић" за период 2002 – 2024, у коме, нажалост, поједини месеци недостају;
па онда, на самом крају:
ДОДАТНА ЛИСТА 58 српских СФ писаца.
Све ово заједно јесте текстуелна допуна поменуте врло обимне књиге, књиге која има 712 штампаних страна; ево дакле тих додатних, пратећих материјала, текстуелних.
Ето... то је сада додатних око 1.200 шлајфни (хиљаду и двеста). А пошто ту има баш и доста прореда, кад би се штампало то би вероватно било преко хиљаду штампаних страница.
Али ова допуна није папирна, није штампана књига, него су то два електронска документа, у компјутерском програму Word (није pdf). Окачени су бесплатно на нет. Нису заштићени никаквом шифром. Идеални су за брзо и лако претраживање, можете за трен да пронађете било које име, наслов, датум, појам, било коју реч или цифру (зато и нема индекс помињања), или да извадите неки цитат, ма ког обима. Можете свим својим пријатељима, ако их интересује СФ, препоручити, и послати, ова два документа, или само препоручити линкове.
Ако желите да знате како изгледа поменута (врло обимна, 712 страница, зато је тако дебела) књига, коју ћемо поменути још много пута, али не желите или нисте у прилици да је купите, можете је видети, и ту слику бесплатно узети, овде:
http://www.srpsko-dnf.com/uploads/Nedeljkovic-Istorija-srps-SF-foto-2024-06-13b.jpg
А трећи део допуне биће (надамо се), једног дана,
такође текст документ, а у њему
линкови за СЛИКЕ, слике,
неколико стотина линкова за слике у вези са историјом српске СФ.
О том, потом.
дакле, изволите:
http://www.srpsko-dnf.com/uploads/Nedeljkovic-Aleksandar-B-Istorija-srps-SF-dopuna-1.doc
http://www.srpsko-dnf.com/uploads/Nedeljkovic-Aleksandar-B-Istorija-srps-SF-dopuna-2.doc
Хвала на допунама!
Цењени,
на дан 9. новембра (субота) 2024. запазили смо у дневном листу ,,Данас", па на стр. XV, приказ српског СФ романа АЛТ о светској енергетској кризи у будућности; издавач је издавачка кућа ,,Бесани"; а аутор је Александар Недељковић. Али то није проф. др Александар Б. Недељковић! то је други Александар Недељковић! a његово средње слово нисмо успели да сазнамо. Мада смо покушали.
Његов велики интервју, са великом сликом у колору (он је млађи од АБН-а, и има кратку сиву браду), појавио се у дневном листу ,,Политика" на дан 2025 03 02, на стр. 15, потписала је Марина Вулићевић, а разговарали су углавном о том роману, и о екологији и економској кризи:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.srpsko-dnf.com%2Fuploads%2FPolitika-2025-03-02-nije-Aleksandar-B-Nedeljkovic.jpg&hash=a1f83e9e4b5e57855f2dad37cb2b007f7a2f538d)
Узгред, можемо се запитати шта уопште значи реч ,,криза" у контексту светске привреде: зар није криза нешто негативно што нагло наиђе и кратко траје. А ако траје рецимо пола века непрекидно, онда је то ваљда лоше стање, а не криза. Али кад се каже реч ,,криза", онда то звучи ургентније, алармантније.
Изашла је вест о том роману и у ,,Блицу", 2024 12 05, али само кратка вест (), а може се видети, бесплатно, на:
https://www.blic.rs/kultura/roman-alt-aleksandra-nedeljkovica-pred-domacim-citaocima/c3egvs4 (https://www.blic.rs/kultura/roman-alt-aleksandra-nedeljkovica-pred-domacim-citaocima/c3egvs4)
Ту се види и корица те књиге, баш врло крупно и оштро дата, неки мутан пејзаж и велико плаво небо, али све то виђено кроз делимично разбијен прозор, са многим напрслинама.
Поента: то није АБН.
Цењени,
(1) у ,,Политици" је на дан 2025 02 06 изашао, на стр. 13, чланак о књижевним интересовањима (за Медитеран као књижевну тему) др Зорана Живковића. Али то није наш у СФ, др Зоран А. Живковић! то је други Зоран Живковић! a његово средње слово не знамо.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.srpsko-dnf.com%2Fuploads%2FPolitika-2025-02-06-drugi-dr-Zoran-Zhivkovic.jpg&hash=688be3f135f6eb11aeef31595ef63dd39db38835)
Рођен је 1958. у Новом Саду (дакле десет година је млађи од нашег Зорана Живковића); основну школу и гимназију завршио је у Бару, а дипломирао је, магистрирао, и докторирао на Филолошком факултету у Београду. У једном мандату био је помоћник савезног министра за културу Савезне Републике Југославије. Неко време био је и главни уредник издавачке фирме ,,Нолит".
Ту је, у чланку, и слика, његов портрет, са кратком седом брадом.
(2) Али! морамо поменути једну велику забуну која нам се десила једанаестог јуна 2024, дакле 2024 06 11. Тада је у штампи помињано да ће др Зоран Живковић одржати у ,,Коларцу" предавање ,,Медитерански светионик: о историји, традицији и сликама Медитерана у српској књижевности" и тада је АБН јавио о томе, уз напомену: ,,претпостављамо да је то наш др Зоран А. Живковић"; али, претпоставка је била погрешна!!! Био је то овај други, млађи др Зоран Живковић. Нико се није потрудио да упозори на ту грешку!!!
То предавање тог другог Зорана Живковића, о Медитерану, можете слушати (и лако препознати да то није глас нашег Зорана Живковића, ако га познајете) на:
https://www.youtube.com/watch?v=sMOZi_2bjns
(3) У чланку нас интересује и једна необична реч. Цитирамо: неки писци ,,немају такозвано магистрално место у историји српске књижевности".
магистрално место?
магистрално?
Постоји ли списак, листа, тих магистралних писаца? Колико их има на листи? ко ју је саставио, потписао? има ли на њој иког из СФ?[/font]
Цењени,
(1) у ,,Политици" је на дан 2025 02 06 изашао, на стр. 13, чланак о књижевним интересовањима (за Медитеран као књижевну тему) др Зорана Живковића. Али то није наш у СФ, др Зоран А. Живковић! то је други Зоран Живковић! a његово средње слово не знамо.
Nemaju svi ljudi srednje slovo..
Jel ono boban imao udes s likom koji se zove zoran zivkovic :cry:
Cenjeni ,
u današnjem ,,Danasu", na str. XVIII kulturnog priloga, pa u rubrici ,,nagrade, priznanja, laureati", imate vest, naslov glasi ,,nagrada 'Miodrag Bulatović' Dejanu Ognjanoviću". U vesti saznajemo da je naš Ghoul, naš jedini doktor horora, dobio tu nagradu koju dodeljuje JU (Javna ustanova) Narodna biblioteka ,,Njegoš" iz Nikšića, za najbolji roman u kategoriji karnevalske, groteskne i fantastične književnosti. Sa strane vidimo i izgled te knjige, naslov glasi Zadušnice, a ilustracija, u stilu fotografskog realizma, prikazuje drveni mrtvački sanduk, reklo bi se skroman i jeftin, iz koga neko viri, odiže poklopac, i pruža ruku van.
E, pa nek mu je sa srećom. :| :| :| :| :|
Sns mu dao nagradu
Штета због због здравствених разлога нисам могао да потегнем до Никшића да присуствујем Фестивалу.
Danas u "Danasu", na celoj strani 22,
intervju, Aleksandar Manić Kornelijus, stripista:
je li to naš Monja? Na slici je sed, sa kratkom bradom. Na početku petog stupca pominje Paheka, Vesovića, Ivkova.
Valjda je on. Imao pre neku nedelju u Komarčiću prezentaciju svoje knjige o stripu.
https://www.instagram.com/p/DK7WgV2IOeS/
Ima negde i snimak sa tribine, mrzi me sad da tražim.
Našao:
https://www.youtube.com/watch?v=Nib2-MihBZY
,,Политикин забавник" бр. 3829, петак 27.06.2025, нема СФ, али је ту прича:
стр. 58-59, Грегорио Лопез и Фуентес, "Писмо богу", хумор, сиромашни сељак послао га кад му је град уништио летину, поштари написали одговор и сакупили паре да му помогну, али, само половину, па је онда он написао жалбу Богу.
стр. 48-49, Стеван Субић из Зрењанина цртао стрип о Супермену у Београду
стр. 28, историјат радничког самоуправљања у Југославији, од 1950, интересантно
стр. 10 – 13, има ли живота у свемиру
стр. 9, врло лепа слика слона у порцеланској радњи
,,Политикин забавник" бр. 3830, петак 04.07.2025, има СФ, на стр. 57-59, превела Бранка Такахаши. Прича је: Шиничи Хоши, "Богови и њихови обичаји", на планету чији становници имају реп и машу њиме, и имају на небу два Месеца, стиже брод са планете која има само један Месец али и велике међусобне свађе и неслоге становника. Прича је слаба, лоша, неуверљиво-комична, са јаком атмосфером фантазије; и не покушава да буде уверљива. Али је ту сасвим СФ илустрација, слика астронаута на необичној планети, илустровао Дарко Гркинић.
Cenjeni ,
izašao je roman alternativne istorije, autor Marko Božić, naslov 2091: bilo bi jednom u Jugoslaviji,
imate prikaz na Art Animi, na linku:
https://www.art-anima.com/predstavljanje-romana-bilo-bi-jednom-u-jugoslaviji-marka-bozica/
Цењени ,
данас у ,,Блицу" на стр. 16, у својој колумни Ивков извештава да је изашло фототипско издање једног српског романа из године 1939 (или ипак 1937 ?), који је претежно у жанру фантазије, али са елементима СФ, наслов је Мртва стража, а тема је протагонистова духовна веза са девојком која је овде живела у време Римског царства, и можда између осталог и алтернативна историја наше земље, аутор се зове Младен Ст. Ђуричић, имате о томе необично опширно у Мићиној књизи Српска научна фантастика (стр. 53 – 54).
(Та два слова у средини су иницијали, претпостављамо да значе да му се неко од мушких предака, можда прадеда, звао Стојан, и био значајна историјска личност, па тако та два слова доприносе угледу породице.)
po onoj ime, ime oca... malo vjerojatno.
u to doba bilo je "chick" (i vrlo od prednosti) tako ubaciti proizvoljnu skracenicu (u ovom slucaju vjerojatno nadimka) i publici sugerirati zzidovsko podrijetlo, buditi asocijaciju na zzidova koji je "poslavenio" ime.
kao sto su mnogi za yukom pisali pod anglosaksonskim pseudonimom ili se ja povremeno predstavljao kao herr friedmann.
Cenjeni ,
danas u ,,Blicu" na str. 16 Ivkov u svojoj kolumni ,,Fantastikologija" opširno izveštava o romanu Ilije Bakića sa (neprijatnim i neprivlačnim) naslovom Ljudska grla ili levoruki gde se pojavljuju barem dve alternativne istorije, u jednoj nacisti pobeđuju u Drugom svetskom ratu, a u drugoj Amerikanci ulaze u Moskvu.
Ujedno Ivkov daje nekoliko rečenica o alternativnoj istoriji kao pod-žanru SF.
Cenjeni ,
program LK za danas (trebalo je ranije... pardon... a za oktobar još nemamo):
Кад
понедељак, 22. септембар, 2025
19:00 - 20:30
Где
Dom Omladine
Makedonska 22, Beograd
Event Type
Tribina
Након необично ниских зарада најновијих филмова о Супермену и Фантастичној четворци, отварамо дебату о будућности жанра. Да ли је у питању замор публике, скуп биоскоп, све слабије приче или политика која се пласира кроз филмове?
Придружите се дискусији и поделите своје мишљење.
#Superman #FantasticFour #ToxicAvenger #Thunderbolts #DogMan #TheOldGuard #CaptainAmerica:BraveNewWorld
Модератор: Миљан Танић
... osim toga, danas u Blicu na str. 16 u kolumni "Fantastikologija" Ivkov govori o knjizi: Goran Gavrić, Robokop i filmski dvojnici, izdavač Centar za promociju nauke.
Цењени ,
данас у ,,Политици" на стр. 12 врло велики чланак о најновијем СФ роману енглеског писца Ијан Макјуана; о пропалој Енглеској у 22. веку.
Quote from: Aleksandar_B_Ned on 22-09-2025, 20:01:05... osim toga, danas u Blicu na str. 16 u kolumni "Fantastikologija" Ivkov govori o knjizi: Goran Gavrić, Robokop i filmski dvojnici, izdavač Centar za promociju nauke.
Исправка, издавач је Филмски центар Србије.
Quote from: Aleksandar_B_Ned on 27-09-2025, 17:41:55Цењени ,
данас у ,,Политици" на стр. 12 врло велики чланак о најновијем СФ роману енглеског писца Ијан Макјуана; о пропалој Енглеској у 22. веку.
kako se zove roman?
Zove se What We Can Know:
https://en.wikipedia.org/wiki/What_We_Can_Know
Pa, u Politici kažu, već na početku prvog stupca, da se zove ,,Ono što možemo znati" ali se ograđuju (ne znam zašto...) da je to ,,u slobodnom prevodu". Na engleskom, mislim da glasi, sasvim jednostavno: What We Can Know.
Imao je on i SF roman Machines Like Me (2019).
Cenjeni ,
danas u Blicu na str. 16 u kolumni "Fantastikologija" (koja izlazi ponedeljkom) Ivkov nastavlja da govori o knjizi: Goran Gavrić, Robokop i filmski dvojnici, izdavač Centar za promociju nauke. Dakle već je Ivkov govorio o toj knjizi, a sad nastavlja o njoj, evidentno impresioniran njenim kvalitetima. Naslov kolumne glasi: ,,Robokap (2)".
(Узгред, написано је, на предњој корици те књиге, ,,робокап", тако, са ,,а", али сматрамо да то не треба тако изговарати. Жаргонска реч за полицајца, енгл. cop, која је иначе настала скраћивањем речи copper, бакар, због некадашње бакрене дугмади на полицијским униформама, данас и у Америци вероватно треба да се изговара са кратким гласом ,,о", као, на пример, у енглеској речи top.)
Molim da kaže neko ako zna, da li je domaći (našega Dekse, u Nišu) film (ili, TV serija?) Konstantinovo raskršće ikada snimljen, kada, gde, sa kojim uspehom? To nije SF, nego fantazi, ali ipak bih da znam, jer sam naišao na ovu najavu iz 2010:
https://www.srpsko-dnf.com/uploads/Blic-2010-05-17-najava-filma-Konstantinovo-raskrsh.jpg
Константиново раскршће је надолазећа српска серија из 2023. године настала по сценарију Ђорђа Милосављевића и базирана на истоименом роману Дејана Стојиљковића. Током 2025. године ће се премијерно емитовати на Суперстар ТВ. (https://sr.wikipedia.org/sr-ec/%D0%9A%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BA%D1%80%D1%88%D1%9B%D0%B5_(%D0%A2%D0%92_%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0))
Hvala. Ali, nisam uspeo da snimim Vašu informaciju kao tekst (u Word-u) jer je svako slovo plavo kao link, neće da pređe u font Times New Roman.
Paste special -> plain text?
Evo ovako:
Константиново раскршће је надолазећа српска серија из 2023. године настала по сценарију Ђорђа Милосављевића и базирана на истоименом роману Дејана Стојиљковића. Током 2025. године ће се премијерно емитовати на Суперстар ТВ.
Hvala!
Cenjeni ,
(1) u današnjem ,,Blicu" na str. 16 Ivkov u svojoj kolumni kaže, povodom jednog romana, da je SF žanr zahtevniji nego fantazi, jer traži više znanja:
jeste NF i to čisti, ,,tvrdi" (,,hard SF"). Danas retkost, jer iziskuje egzaktna naučna znanja! Ne kažem da je ,,mač i magija" književno manje vredan F-podžanr (sve pisce je pozdravio Tolkin!), ali baratanje konvencijama kletvi, letećih zmajeva, čarobnjaka i slične daždi i nečasti u pseudosrednjem veku fakat jeste manje zahtevno.
(2) Ivkov kao da nagoveštava da postoji neka svojevrsna tarifa kad siromašni kritičar mora ogromno, daleko preterano da pohvali neko delo, da bi dobio mito: ,,za 100 ili 1000 dolara".
Jadni smo ako je to tako, ali, nije, nije... nije valjda...
Izašla je, juče, nova knjiga, zbirka 75 najboljih SF priča Konstantina Tezeusa. Urednik te knjige je vaš skromni dr ABN.
(https://www.srpsko-dnf.com/uploads/Tezeus-Konstantin-2025-zbirka-75-SF-prica-a.jpg)
Naslovna strana:
(https://www.srpsko-dnf.com/uploads/Tezeus-Konstantin-2025-zbirka-75-SF-prica-b.jpg)
I, zadnja korica:
(https://www.srpsko-dnf.com/uploads/Tezeus-Konstantin-2025-zbirka-75-SF-prica-c.jpg)
Cenjeni ,
u današnjem ,,Danasu" (koji će biti na kioscima i sutra prepodne) pojavio se veliki članak našeg Aleksandra Manića Monje (o kome imate opširno u knjizi Istorija srpske naučno-fantastične književnosti XIX i XX veka, na str. 515-516; ali, strogo uzev, postoji i drugi Aleksandar Manić, koji nije Monja). Članak je u ,,Danasovom" nedeljnom prilogu o kulturi, u kome zaprema gornju polovinu str. XIX, i to na sva četiri stupca širine. Okružen je tankom crnom linijom. Ima vrlo krupan naslov:
,,Naučna fantastika, ogledalo stvarnosti 20. veka"
i to, već, nije dobro, jer sad je 21. vek, nije dvadeseti, a osim toga, SF baš i ne treba da bude ogledalo stvarnosti; u današnjoj teoriji književnosti, ta takozvana ,,teorija odraza" je manje-više napuštena.
Članak ima prilično dugačak podnaslov:
Posvećeno članovima Društva ljubitelja naučne fantastike ,,Lazar Komarčić"
(na šta mi odgovaramo: hvala, Monja! jer, on je i potpisao članak).
Ovaj članak zapravo je prikaz Monjine knjige koju je ove godine objavila beogradska ,,Informatika" a čiji naslov je identičan kao naslov članka: Naučna fantastika, ogledalo stvarnosti 20. veka.
Oko sredine članka se pominju neki SF pisci kao najvažniji i najistaknutiji, i to, osam stranih i dva domaća – Pekić, i, Anđelković (to je verovatno Radmilo).
Članak je maksimalno dobronameran, ali je, na nivou teorije književnosti, pun grešaka i promašaja, uglavnom iz razloga zastarelosti. Ima i drugih grešaka, na primer: Pekić nije veliki SF pisac.
Quote from: Aleksandar_B_Ned on 01-11-2025, 15:45:15Ima i drugih grešaka, na primer: Pekić nije veliki SF pisac.[/size]
A dobro ajde sad...
To nije niko
Cenjeni ,
to je prva besplatna dopuna uz moju veliku knjigu, ogromna je, 575 šlajfni, a ustvari su to samo dve delimicno komentarisane bibliografije, Galaksije i Siriusa. Dokument od tri megabajta.
Možete preuzeti, besplatno, sa linka:
https://www.everest.rs/ABN/Nedeljkovic-Aleksandar-B-Istorija-srps-SF-dopuna-1z.doc
Cenjeni ,
u današnjem ,,Blicu" na str. 16 imate (u kolumni Ivkova) prikaz knjige Fantastikologija, akademski sačinjene, o fantastici.
Цењени ,
,,Политикин забавник" бр. 3850, петак 21.11.2025, нема СФ, али је ту прича: стр. 58-59, Исидора Секулић, ,,У Норвешкој нико не живи иза божјих леђа", путопис, није СФ.
Овај број ПЗАБ има велику слику Франкенштајна на корици, приказан је у неком уобичајеном модерном мушком оделу (сако, панталоне) али знатно исцепаном; и, без кошуље и поткошуље, да би се видели ожиљци од операција; он, такав, снажно закорачује ка нама.
На стр. 44 – 48 је велики, илустровани чланак о Франкенштајну, потписује Сања Лазић. Отприлике половина чланка је о животу Мери Шели и о околностима настанка тог лика, а друга половина о многобројним филмским верзијама. Што се тиче жанровске припадности, Лазићева на стр. 45 па у четвртом ступцу каже да роман Франкенштајн припада ,,значајним представницима готског хорора", али, на стр. 46 у трећем ступцу, у одељку са насловом ,,О лудом научнику", каже да ,,данас лик Виктора Франкенштајна посматрамо углавном као научника".
,,Политикин забавник" бр. 3853, петак 12.12.2025, дакле данашњи, на стр. 58-59 има српску СФ причу, наиме, причу која може, али једва, да се провуче као СФ: Симон Марић, ,,Саваждаха, чудовиште из Баре Венеције (Savasaurus rex)"
То ,,Саваждаха" би значило: на реци Сави, аждаха тј. аждаја.
Прича је комична и има многе елементе фантазије. Али за нијансу преовлађују елементи СФ.
На стр. 59 је и биографија и слика аутора, чије име је допуњено латинским речима ,,scribo zemunicus". Каже са да је ,,тридесетседмогодишње створење" али на слици он изгледа млађи од тога. Такође се каже да ,,претежно обитава у Земуну".
У причи, чудовиште налик донекле на Годзилу (али са неким зеленим воденим биљкама на себи, и са огромним отприлике-људским рукама, тако је нацртано) терорише народ око ушћа реке Саве. – Неки читалац би се могао запитати зашто ми не закуцамо ту животињу једном против-тенковском кумулативном мином од 5 килограма... Требало би то да буде довољно.
У истом овом броју ,,Политикиног забавника", али на стр. 50-53, имате велики добро илустрован чланак ,,Човек међу роботима, робот међу људима", са наднасловом ,,живот је бајка, Исак Асимов, биохемичар и писац научне фантастике".
А на претпоследњој страници овог броја ,,Политикиног забавника" (стр. 67) имате избор Асимовљевих мисли тј. цитата. Али ту је и још једна илустрација, уметнички насликана, величанствено добра, брилијантна, на којој Асимов стоји изнад једног робота (робота са врло паметним и мисаоним лицем) који мирно седи на гомили неких ваљда књига, златно-жуте боје.
(2) Прошле недеље, ,,Политикин забавник" бр. 3852, петак 05.12.2025, није било СФ, али је на насловној страни био комични робот (и лик из једног ваљда француског комичног стрипа) и натпис ,,ЈА, РОБОТ!"
(3) Заборавили смо да вам кажемо пре неколико недеља: у свом броју 3850, петак 21.11.2025, ,,Политикин забавник", имао је на корици велику слику Франкенштајновог створења, и, тај створ је обучен, има сако и панталоне, али, гле, тек сад смо приметили: бос је, нема ципеле, ни чарапе, па изгледа баш смешно.
To je iz knjige koju sam izdao nedavno... https://oradio.rs/sr/vesti/kultura/knjiga/savamalologija-za-pocetnike-4946.html
Данашњи ,,Политикин забавник", то је бр. 3854, петак 19.12.2025, на стр. 58-59 има СФ причу, наиме: Тери Бисон, ,,Месо је суштина", о начину како нас ванземаљци виде. Превод Ана Ацић.
Класик, из америчког часописа ,,Омни", из броја за април 1991 (Terry Bisson, "They are Made Out of Meat").
Била је ова прича у ,,Политикином забавнику" и раније. Трипут.
Била је у ПЗАБ броју 2064, датум је био 19.07.1991, уредник за СФ био је др Зоран Живковић, наслов је преведен као ,,Здраво, овде месо које пева...".
Појавила се и у ПЗАБ броју 2813, на дан 6. јануар 2006, на стр. 68-9, али под насловом, гле сад, ,,Месо које мисли".
Трећи пут, Политикин забавник" бр. 3417, на дан 4. 08. 2017, али сад под насловом ,,Месо је суштина" и прилично друкчијим преводом (преводилац потписан иницијалима ВС), тако да су вероватно два разна преводиоца добили свако свој хонорар. Илустровао је, тада, Добросав Боб Живковић. Преводилац није био потписан.
И данас, ево, четврти пут. Али, гле, превод наслова је остао ,,Месо је суштина".
Цењени ,
Арт Анима јавља да је СФ драма Драгутина Ј. Илића После милијон година унета (један велики одломак) у управо објављену антологију најраније светске научне фантастике – The Routledge Anthology of Global Science Fiction Origins.
То је огроман успех за српску књижевност. Највећу заслугу имају проф. др Зорица Ђерговић-Јоксимовић и њених шест студената који су у Новом Саду превели ту драму на енглески, и објавили.
Да ништа друго нисмо постигли у ових последњих 50 година, било би одлично.
Вест и књигу можете видети на:
https://www.art-anima.com/
Поздрав,
др Александар Б. Недељковић
Cenjeni ,
u današnjoj ,,Politici" na str. 21 je veliki članak o piscima iz Niša, pod naslovom ,,Tajna niških pisaca", potpisuje Nikola Trifić.
Tu su i portreti, u koloru, trojice tih pisaca, Sva tri muškarci, jedan portret veliki i dva manja; od ta dva manja, jedan je Dexa, koji se u tekstu (već u drugom pasusu) i pominje zbog svog, naravno, Konstantinovog raskršća, koje je navodno dosad prodato u oko 80.000 primeraka. Mi znamo da je to fantazi, ne SF.
U antrfileu je pomenuto nekoliko pisaca među kojima i dve žene, i, nama poznati Ghoul.
Gul pomenut među piscima? Svašta.
Tiraž 80000, vrlo zanimljivo, danas sam baš bio sa štamparom koji radi tu knjigu, dakle, zna koliko je zaista štampano. Nije podatak za javnost, ali brojke sa kojima se frljaju su smejurija.
S druge strane, da li postoji ikada, igde ijedan pozitivan komentar na taj roman, a da nije plaćen od izdavača?
U najuži izbor za NIN-ovu nagradu (6 najboljih) ušli su i Darko Tuševljaković (delo Kanota) i Laura Barna (delo Frau Beta), ali ja ne znam da li im je to fantastika.
Cenjeni ,
okačena je i treća besplatna velika dopuna uz moju knjigu Istorija srpske naučno-fantastične književnosti XIX i XX veka.
Sastoji se uglavnom od linkova za 1400 slika srpskih SF pisaca, knjiga, časopisa, fandoma, primera kako se u našoj štampi (a kako u naučnim časopisima) pominje srpska SF, itd.
Uz većinu tih linkova dao sam i poneki komentar, kratka objašnjenja, i slično. Pa, i poneku anegdotu, ili digresiju. Dakle, tu ima i teksta.
Nekoliko slika pokazuje kako je pre desetak godina izgledala nastava SF na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu; tu je, okružen studentima SF, i vaš skromni dr ABN.
Linkovi (sa komentarima) za hiljadu i četristo slika, nije malo, nije to moglo da stane u knjigu koja, i bez ikakvih dopuna, ima 712 stranica ! ! !
Zapravo ima linkova i u toj knjizi, papirnoj, u bibliografiji, ali, ovde ih ne morate prekucavati, nego, samo: Copy – Paste.
Ako ste i vi bili prisutni u srpskoj SF tokom poslednjih četrdesetak godina, vrlo je lako moguće da ste i vi na nekoj od tih slika.
Jedan veliki fan, poznat u ono vreme kao Nešaburbon, video je sada slike na kojima je i on, a njegov komentar glasi: Mladi besmo li...
Ovu, treću veliku dopunu, možete uzeti sa linka:
http://everest.rs/ABN/Nedeljkovic-Aleksandar-B-Istorija-srps-SF-dopuna-3z.doc
Pozdrav,
prof. dr Aleksandar B. Nedeljković
Cenjeni,
danas, večeras, je u Novom Sadu premijera prve SF drame u istoriji sveta,
Posle milijon godina
autor Dragutin J. Ilić
https://nova.rs/kultura/premijera-komada-posle-milijon-godina-u-snp-u/
Cenjeni,
izašao je Emitor 501, ima 46 stranica, može da se uzme kao pdf dokument težine oko pet i po MB,
sa linka:
https://emitor.rs/2026/02/emitor-501/
Naslovnu stranicu nacrtao je isti onaj ilustrator koji je nacrtao i za Emitor br. 1, pre nekih 45 godina, Željko Pahek.
Donosimo, evo, kompletnu Reč urednika:
Реч уредника
Пред вама је Емитор #501, први из мог редовног уредништва. Радио сам ја раније понеки специјал, ал ово је друга утакмица. Као и за председниковање, нисам баш одушевљен овим што ме снашло, али ту смо где смо.
Шта сам намерио? Свашта, и то свашта се пречесто мења, уредно добијам ове идеје које одлажу и одлажу и одлажу излазак, тако је овај број требало да буде пред вама сигурно пре годину ипо.
А није да се није десило ништа сем моје прокрастинације и паралишућег перфекционизма: Дом омладине Београда је после низа вршилаца дужности 2024. добио пуноправног директора, па нам је програм за 2025. спуштен са Сваког Понедељка на Један (неки) понедељак месечно. Борили смо се, нисмо се изборили. Програм смо мислим реализовали како треба, гледали смо да правимо нова познанства и дајемо глас неким новим људима и пројектима на сцени, али убило је нас у погледу посете (више и од пандемије и сталног раскопавања центра града) што се више не зна кад смо тамо. Да, најаве се постављају и на сајт Емитора и на сајт Дома омладине и на друштвене мреже, али ко то још гледа ако се 45 година није гледало него се просто долазило. У 2026. смо добили макар мање нејасан календар: термин је последњи понедељак. Сваки месец, сем јануара, јула, августа, децембра — дакле 8 термина годишње. Мало, за наше навике и алаве прохтеве. Пратите програм, измислиће се нешто додатно. Такође, држава нам се опет распада, није нам први пут ал мени ко да јесте. Врло ми није исто искуство са 20 и 45. Ал хајд, то је као за кафану а не за уводник.
У јануару је било годину дана од ненадане смрти Зорана Јакшића (1960-2025), по речима више њих најбољег што је овај клуб каналисао, и даље једног од најбољих наших (домаћих) аутора фантастике иако није написао ништа од распада претпрошле државе. Није било толко до нас него до Зорана, хвала му што је баш са нама делио своје време.
Услед свега тога требали бисмо а преусмеримо снагу на штитове Емиторе и у смислу креативног процесуирања стварности, и у смислу потребе за додатним смисленим активностима. Па хајдемо редом:
Насловницу за #501 је радио мајстор Жељко Пахек, као враћање његовој насловници за #1 из новембра 1981. У #502 ћемо после 45 година и Емитора #2 и #4 видети рад Драгана Боснића, а #503 припада честом и драгом сараднику Владимиру Весовићу који је недавно напунио 70 година — сретно Владо! Стрип Филипа Станковића којим отварамо број, као и илустрација Тамаре Маринковић резултат су сарадње са групом Стрипоид, а биће тога још, тек се уходавамо.
impressum
емитор је гласило Друштва љубитеља
фантастике ,,Лазар Комарчић"
први број изашао у новембру 1981.
петсто први број фебруар 2026.
тираж 100 штампаних,
штампа СкриптаПтица
уредник Жарко Милићевић
редакција: треба да се направи
контакт: lazarkomarcic@gmail.com
AI/LLM радове не желимо
донирали време и рад, осим у горе поменутим улогама:
Боривој Грбић, Ана Петровић Дакић, Филип Станковић
Нова врата су нам се отворила преводилачким и
културним радом Бојана Тарабића, што нас је
довело на 81. Worldcon у Кини 2023 (дођем
вам текст о томе...).
У наредним бројевима читаћете и приче кинеских аутора, а крећемо од приче ,,Умна кутија" ауторке, уреднице и преводитељке Реџине Канју Ванг, у Бојановом преводу, уз илустрацију Марка Зечевића @artofzeka.
Домаћа (српска) прича је ,,Хронике Нинове паткице", премијера у Емитору Ненада Јовановића који се игра локалним метатемама, једним поджанром књижевности који добија додатне поене код жирија НИНове награде. Коинцидентално (јер Ненадова прича чека да изађе јаче од две године), НИНа за 2025. годину је управо освојио Дарко Тушевљаковић за роман Карота, на чему му сви срдачно честитамо и ј- - - - - смо одушевљени ТО БРЕ ЦАРЕ!!!1111 иако је из управо тог поджанра а не из овог нашег. (Дарко и ја смо истовремено ступили у тамни вилајет Лазара Комарчића 2003, а он се брзо показао као аутор на кога треба обратити пажњу.) Један од кафанских циљева Друштва је овиме испуњен, и начињен је битан корак ка доминацији над српском (домаћом) књижевном сценом. Следеће: Европа! Него да се вратимо на Ненада, Ненад је цар и надам се да ћемо га читати опет ускоро иако је са роковима гори од мене.
Илустрацију је радио Боривоје Грбић, који је такође цар и заслужан за неке стрипске акције у прогаму и у емитору, као и за рад са илустраторима.
Миодраг Миловановић је идентификовао књиге домаће (српске) фантастике које су изашле у 2025. па прилаже списак, и туробну анализу писалаштва и читалаштва. Стерџенов закон је неумољив и надамо се да ће оволики квантитет довести и до већег квалитета. Питање је 'оће л' то само од себе, или морамо нешто и да радимо брајко а не само да манифестујемо из високог дворца.
Др Александар Б. Недељковић професор у пензији, наш и ваш АБН, написао је а и објавио огромну једну књигу нескромног имена Историја српске научно-фантастичне књижевности XIX и XX века. Наћи ћете на јућуб каналу Комарчића шта смо Мића, ја и АБН имали да кажемо о томе. Овде доносимо импресије Петра Ранђеловића о том делу, и Елене Лачок о том представљању књиге у ЛК. АБН је у међувремену прихватио да је направио неке ,,ситније" пропусте, па је спремио и доставио и допуне, у једнаком обиму.
Александар Манић је недавно објавио две књиге од интереса за ову софру:
Стрип, писање слике и цртање речи (поводом чега смо направили окупљање летос, имате то на јућубу Комарчића), а Научна фантастика, огледало стварности 20. века се појавила за (последњи?) Сајам књига. Из те друге смо мало штрпнули да вам покажемо, а ви набавите код издавача Информатике.
Зоран Пеневски студирајући дела Ранка Мунитића компилирао је речник термина везаних за фантастику. Пене има новe збиркe прича ,,Опсесије" (Макарт, 2024), ,,Стаклена секира друге бајке" (Дата статус, 2025) и уредничку књигу о списатељству ,,Прикажи не препричавај" (Лагуна, 2025).
Тамара Лујак нам пише фељтон о писцима које волимо. Ја сам жанровски јазавац па ми је ово била прилика нешто да научим. Илустровала Тамара Маринковић
Оно са чим смо танки су прикази, а није да се нема о чем писати, па вам тражим, иштем и очекујем да ми напишете и пошаљете шта сте то импресивно гледали, слушали, читали, било да вам је дизало дијафрагму или голицало ганглије.
Дакле, Никола Гоцић из Ниша нам пише о неким занимљивим филмовима за ова смутна времена, Мехо Крљић о стрипу Бесмртни Хулк (АПСОЛУТНИ рекордер по чекању у фиоци, Чаробна књига је у међувремену објавила стрип), Ненад Грујић Scarfinger о ПЛАНЕТЕС, манги и анимеу Макотоа Јукимуре (Винланд сага). Тоето.
Жарко Милићевић / zakk
човек у стању растрojства
Cenjeni,
u "Politici" danas na str. 14 veliki članak o jednom građaninu Užica koji se zove Zoran Filipović i navodno mu je nadimak Fipa,
ali ako pomislite da je to naš Fipa, nije,
naš je Dragan R. Filipović, poznat i kao DRF, i kao Fipa.
A taj članak je, verovatno, o njegovom bratu, koji se (ako smo dobro shvatili) bavi muzikom ali i pisanjem.
Quote from: Aleksandar_B_Ned on 15-03-2026, 18:19:02A taj članak je, verovatno, o njegovom bratu, koji se (ako smo dobro shvatili) bavi muzikom ali i pisanjem.[/size]
Nije brat... zvanično potvrđeno.
Cenjeni,
u "Politici" danas na str. 13 imate kratku vest, a u "Danasu" takođe na str. 13 kratku vest ali ipak nešto opširniju i sa slikom iz mladosti, da je preminuo Božo Koprivica (rođen 1950), urednik i organizator, koji je bitno doprineo da Prvi srpski fandom nađe prostor za rad. Naš veliki prijatelj i oslonac.
U knjizi Istorija srpske naučno-fantastične književnosti XIX i XX veka, on je pomenut na str. 487, 546, i 611.
Uvijek se obradujem abn vijestima
Ali ne kad neko umre:cry:
Cenjeni,
u "Politici" danas, u subotnjem prilogu "Kultura, umetnost, nauka", pa na str. 5 tog priloga, imate veliki članak (jaka donja trećina stranice) sa naslovom "Pozorišna naučna fantastika", potpisuje Milica Vučković,
pa, oko sredine članka, ima pohvalno o izvedbi "Kroz milijon godina" u Novom Sadu.
(2) U štampi, poslednjih nekoliko dana, zbog ovog sad puta oko Meseca, nekoliko novinara su se pokazali kao neznalice geografije, naime ladno pominju "tamnu stranu Meseca", koja, međutim, ne postoji.
Quote from: Aleksandar_B_Ned on 04-04-2026, 16:54:58(2) U štampi, poslednjih nekoliko dana, zbog ovog sad puta oko Meseca, nekoliko novinara su se pokazali kao neznalice geografije, naime ladno pominju "tamnu stranu Meseca", koja, međutim, ne postoji.[/size]
Tamna strana Meseca je fraza koja označava stranu Meseca koja nije vidljiva sa Zemlje... realno mi sa Zemlje vidimo 59% Meseca, a 41% nam je uvek nedostupno.
A ja sve do sad mislio "tamno" znači odsustvo svetla, a ne nedostupno ljudima. Ali dobro, pošto su tamni fizičari kasnije uveli i tamnu materiju i tamnu energiju, koji takođe nisu tamni, tamne crve više ne možemo vratiti u tamnu konzervu.
sintagmu ne treba raščlanjivati na pojedine reči.
Mi kao civilizacija možemo i trebamo da ispravljamo svoje greške iz prošlosti.