Hydroelectric power's dirty secret revealed
14:29 24 February 2005
Exclusive from New Scientist Print Edition
Contrary to popular belief, hydroelectric power can seriously damage the climate. Proposed changes to the way countries' climate budgets are calculated aim to take greenhouse gas emissions from hydropower reservoirs into account, but some experts worry that they will not go far enough.
The green image of hydro power as a benign alternative to fossil fuels is false, says Éric Duchemin, a consultant for the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC). "Everyone thinks hydro is very clean, but this is not the case," he says.
Hydroelectric dams produce significant amounts of carbon dioxide and methane, and in some cases produce more of these greenhouse gases than power plants running on fossil fuels. Carbon emissions vary from dam to dam, says Philip Fearnside from Brazil's National Institute for Research in the Amazon in Manaus. "But we do know that there are enough emissions to worry about."
In a study to be published in Mitigation and Adaptation Strategies for Global Change, Fearnside estimates that in 1990 the greenhouse effect of emissions from the Curuá-Una dam in Pará, Brazil, was more than three-and-a-half times what would have been produced by generating the same amount of electricity from oil.
This is because large amounts of carbon tied up in trees and other plants are released when the reservoir is initially flooded and the plants rot. Then after this first pulse of decay, plant matter settling on the reservoir's bottom decomposes without oxygen, resulting in a build-up of dissolved methane. This is released into the atmosphere when water passes through the dam's turbines.
"Drawdown" regions
Seasonal changes in water depth mean there is a continuous supply of decaying material. In the dry season plants colonise the banks of the reservoir only to be engulfed when the water level rises. For shallow-shelving reservoirs these "drawdown" regions can account for several thousand square kilometres.
In effect man-made reservoirs convert carbon dioxide in the atmosphere into methane. This is significant because methane's effect on global warming is 21 times stronger than carbon dioxide's.
Claiming that hydro projects are net producers of greenhouse gases is not new (New Scientist print edition, 3 June 2000) but the issue now appears to be climbing up the political agenda. In the next round of IPCC discussions in 2006, the proposed National Greenhouse Gas Inventory Programme, which calculates each country's carbon budget, will include emissions from artificially flooded regions.
But these guidelines will only take account of the first 10 years of a dam's operation and only include surface emissions. Methane production will go unchecked because climate scientists cannot agree on how significant this is; it will also vary between dams. But if Fearnside gets his way these full emissions would be included.
With the proposed IPCC guidelines, tropical countries that rely heavily on hydroelectricity, such as Brazil, could see their national greenhouse emissions inventories increased by as much as 7% (see map). Colder countries are less affected, he says, because cold conditions will be less favourable for producing greenhouse gases.
Despite a decade of research documenting the carbon emissions from man-made reservoirs, hydroelectric power still has an undeserved reputation for mitigating global warming. "I think it is important these emissions are counted," says Fearnside.
Th4nx t0 P1r4nh.4 f0r t3h l1nk (http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn7046)
Pa naravno da nisu bezopasne. Najbolje se vidi na primeru Djerdapa i okoline. Okolina se pretvara polaku u pustinju, a klima u Negotinskoj krajini je sve ostrija i ostrija (jake zime i vrela leta). Ranije nije bilo tako.
Ljudi, ne verujete u sve sto se pise u novinama. Koristite zdrav razum.
Ovo prvo se veoma lako moze spreciti ciscenjem akumulacije pre njenog prvog punjenja, sto se kod nas u poslednje vreme radi kao redovan postupak.
Sto se tice Djerdapa, to je suvise slozeno pitanje da bih ti ovde odgovarao, ali budi siguran da to sto si naveo, a to je, uslovno receno, povecanje klimatskih ekstrema, nije posledica postojanja Djerdapske akumulacije.
Quote from: "Mica Milovanovic"Ovo prvo se veoma lako moze spreciti ciscenjem akumulacije pre njenog prvog punjenja, sto se kod nas u poslednje vreme radi kao redovan postupak.
misliš, metan potiče od koječega ostavljenog da truli na dnu?
E, ti ne citas tekstove koje okacis? :lol:
Steta sto Micu pocesto mrzi da malo vise pise, mogli bi i nesto da saznamo.
U tekstu, ciji mi se ton uopste ne dopada, se recimo racuna da su sve akumulacije u sumovitim predelima, sto ni u kom slucaju nije tacno. Zatim, racuna carbon budget za samo prvih deset godina, cini mi se da je racunica kad se prosiri na tipicni radni vek hidro- i termocentrale daleko povoljnija po hidro...
Quote from: "S."E, ti ne citas tekstove koje okacis? :lol:
:oops: partialy busted
Quote from: "S."Steta sto Micu pocesto mrzi da malo vise pise, mogli bi i nesto da saznamo.
ovo je i bila podla provokacija, ali nije naseo
čak i da je sve tako - a nije - u poređenju sa termocentralama, koje su ovde svetinja i nužno zlo, i dalje su najbolje rešenje. da ne pominjem rezerve vode.
Quote from: "Mica Milovanovic"Sto se tice Djerdapa, to je suvise slozeno pitanje da bih ti ovde odgovarao, ali budi siguran da to sto si naveo, a to je, uslovno receno, povecanje klimatskih ekstrema, nije posledica postojanja Djerdapske akumulacije.
Pa nisu samo ekstremi u pitanju (oni se povecavaju u celoj nasoj zemlji, a i sire). Okolina se pretvara u pustinju (tako kazu i ljudi koji zive tamo). Suse se biljke i ogoljuje tlo. E sad da li se to slucajno poklapa, a uzrok je nesto drugo ne znam. Ali izgleda da je tako...
Vidi,
ne treba da budeš ekspert iz ove oblasti da bi ovo razumeo. Koristi zdravu logiku.
Navedi mi jedan jedini iole logičan razlog zbog koga bi postojanje velike akumulacije dovelo do "sušenja biljaka i ogoljavanja tla" u njenoj okolini, a ja ću se onda potruditi i navesti ti bar pet veoma logičnih razloga za suprotno.
Uopšte nije sporno da se to o čemu pričaš zaista događa, ali veruj mi da Đerdapska akumulacija sasvim sigurno nije razlog za tako nešto.
Quote from: "Mica Milovanovic"Vidi,
ne treba da budeš ekspert iz ove oblasti da bi ovo razumeo. Koristi zdravu logiku.
Navedi mi jedan jedini iole logičan razlog zbog koga bi postojanje velike akumulacije dovelo do "sušenja biljaka i ogoljavanja tla" u njenoj okolini, a ja ću se onda potruditi i navesti ti bar pet veoma logičnih razloga za suprotno.
Uopšte nije sporno da se to o čemu pričaš zaista događa, ali veruj mi da Đerdapska akumulacija sasvim sigurno nije razlog za tako nešto.
Pa to je veliko pitanje. Verovatno svaki razlog koga se setim moze logicki da se opovrgne. Medjutim to logicki se prostire do kraja nasih znanja, pa samim tim moze da se desi da smo nesto propustili, sto bi dodalo logiku u neki od tih razloga.
Ko sto rekoh, mozda se izgradnja akumulacije slucajno poklopila sa nekim drugim razlogom, ali promena ima (mozda onaj Kozloduj nesto nije u redu, mislim da je on dosta blizu). Zasto su nastale i kako ih spreciti/izleciti, to ne znam.
Milant, opet se nismo razumeli. Ne pokušavam da se igram s tobom logičkih igara. Nisam od tebe trazio da smisliš razlog da bih ti ga opovrgao. Pokušaj da smisliš bilo kakav razlog zbog koga bi velika akumulacija mogla da doprinese da u njenoj okolini vlada suša. Ja ne umem.
Onda ću ti ja izneti nekoliko razloga zbog kojih bi prisustvo akumulacije trebalo da doprinese da klima bude vlažnija, a koji su prilično logični i koje možeš naći u svakom boljem udžbeniku hidrologije.
Generalno se u našoj hidrološkoj literaturi može naći da je u poslednjih tridesetak godina došlo do značajnog smanjenja padavina u istočnim krajevima naše zemlje (neki od hidrologa su davali čak i katastrofične prognoze na nekim kongresima :) ). Ali to se ne odnosi samo na Negotinsku niziju već na čitav istočni deo Srbije.
Većina naših hidrologa to povezuje sa globalnim tendencijama vezanim za promenu klime. Verovatno da ima i toga. Mada ja mislim da je nešto drugo pre u pitanju.
U hidrologiji poznata je pojava cikličnosti sušnih i kišnih perioda. Dunav se sistematski osmatra negde od 1840 i moguće je primetiti postojanje hidroloških ciklusa promenljive dužine, ali relativno dugačnih peroda (20-40 godina). Mi se sada nalazimo pred kraj jednog dugačnog sušnog perioda koji je trajao još od 80tih godina prošlog veka (ili smo na početku jednog kišnijeg perioda). Po meni je verovatnije da je dug niz sušnih godina doveo do generalnog opadanja nivoa podzemnih voda, što može da oteža biljkama pristup vodi, a samim tim i da dovede do njihovog sušenja. Za razlog za postojanje ovih dugih perioda nemoj me pitati, jer ih ne znam, odnosno, niko ne zna. Ova poslednja perioda je zapažena na svim hidrološkim i meteorološkim stanicama u našoj zemlji, ali je izraženija u istočnom delu zemlje, dok je u zapadnim krajevima znatno manja.
Što se tiče Kozloduja, ja zaista ne znam da li može da ima uticaj na klimu u Negotinskoj niziji.
Da li to znaci da je period smanjenih padavina i zima bez snega prošao za Beograd?
Ja pamtim da je, kada sam išao u osnovnu školu, svake godine u Beogradu padao sneg oktobar-novembar i da je bivalo po 10-15 dana za sankanje, a poslednjih 15 godina praktično nijednom.
Mislio sam da je zbog Đerdapa i akumulacionog jezera došlo do promene mikroklime, ali ako nije, onda nam predstoji decenija zabave, kiša, snega i smanjenih žega... ili opet nisam nešto dobro shvatio?
snega sve više...
samo ne kad treba :(
QuoteDa li to znaci da je period smanjenih padavina i zima bez snega prošao za Beograd?
Teško pitanje. Ne verujem da iko može da ti na njega sa sigurnošću da odgovori. Ovo o čemu sam govorio nema veze sa količinom snega, već sa količinom padavina. Ako cikličnost padavina postoji, a ja mislim da je to gotovo sigurno, trebalo bi da sada nastane period sa više padavina. Ali niko ne može sa sigurnošću da kaže da zbog eventualnog globalnog otopljavanja neće doći do njihovog smanjivanja u apsolutnom iznosu, bez obzira na to što se nalazimo na uzlaznoj grani periode. Mogu da ti pošaljem ako hoćeš dijagram sa prosečnim proticajima Dunava kod Oršave od 1840, gde se ta cikličnost jasno vidi...
QuoteJa pamtim da je, kada sam išao u osnovnu školu, svake godine u Beogradu padao sneg oktobar-novembar i da je bivalo po 10-15 dana za sankanje, a poslednjih 15 godina praktično nijednom.
Pa generalno svi pamtimo da je ranije bilo više snega u Beogradu, ali subjektivni osećaj zna da zavara. Pa zar nije prošle (ili pretprošle?) godine bilo vezanih 30tak dana sa temperaturama ispod nule, i sa neprekidnim snegom u Beogradu.
QuoteMislio sam da je zbog Đerdapa i akumulacionog jezera došlo do promene mikroklime, ali ako nije, onda nam predstoji decenija zabave, kiša, snega i smanjenih žega... ili opet nisam nešto dobro shvatio?
Pa, po teoriji bi trebalo da zbog akumulacionog jezera klima bude nešto blaža. Đerdapska akumulacija ima zapreminu od oko 2,5 milijardi kubika, tako da bi trebalo da bude i neka vrsta akumulatora energije. Koliki je taj uticaj, veoma je teško reći, odnosno nije lako osmisliti kako bi se taj uticaj procenio. Takođe, teško je reći koliki je uticaj Đerdapske akumulacije kod Beograda - ovde je povišenje nivo Dunava zbog akumulacije ipak relativno malo. Imaš li neko lakše pitanje?
Gospodine Mico,
hvala na iscrpnim odgovorima. Meni je logicno da jezero doprinosi blazoj klimi, u smislu temperature. Medjutim, pretpostavljao sam da ima cinjenica koje ne uzimam u obzir, i da one eventualno uticu na klimu. Za oscilacije, tj. periode sa manje/vise padavina nisam znao. Znaci da je moguce da su se poklopila ta dva dogadjaja, a ljudi (ja) povezali stvari pogresno.