...obavezno treba da se pročita: u pitanju je "Kratka istorija bezmalo svačega" Bila Brajsona koji je prevashodno poznat po putopisima, ali je u ovoj bucmastoj knjizi na veoma popularan način dao sažeti pregled razvoja nauke usmerene prema krajnjem cilju poimanja vasione oko nas i niza srećnih događaja koji je doveo do nastanka života na Zemlji i razvoja čovečanstva.
Koliko god da me je zamorila dok sam je prevodio, knjiga mi je bila sjajna kada sam iščitavao prevod pre predaje "Laguni". U neku ruku, reč je o džinovskom Bleferskom vodiču za nauku punom pikantnih detalja iz života istaknutih geologa, hemičara, astronoma, genetičara i ostalih likova obično skrajnutih iz javnog života, za koje (eventualno) čujemo samo kada dobiju Nobela. Ako mu se oprosti jedan gaf (Ajnštajnova Mileva je bila - Mađarica!), Brajson je uradio dobar posao - što, uostalom, pokazuju i podaci o prodaji širom sveta u proteklih godinu dana.
Možete očekivati knjigu u prodaji najverovatnije pred godišnje odmore.
:!:
Nadam se da si prepravio Madjarica u Srpkinja.
I to su stvari koje podrazumeva dobar prevod.
Ne ide da menja autora. Ako se autor zeznuo (namerno ili ne), neka ga ostavi tako i doda jednu fusnotu sa objašnjenjem (citatom) kako je u originalu. Barem bih ja tako uradio.
Quote from: "Boban"Nadam se da si prepravio Madjarica u Srpkinja.
I to su stvari koje podrazumeva dobar prevod.
Stavio sam fusnotu koja izgleda bukvalno ovako:
?!*@!!? – prim. prev.
Trole, dobar ti je Avatar!
jebale vas fusnote.
Citaocima u Japanu ili Australiji je svejedno da li je Mileva bila Madjarica, Bugarka, Rumunka ili Spkinja... kao sto je nama svejedno za nesto drugo da li je Obala Slonovace, Gana ili Siera Leone...
Drzanje slepo do autorovih reci je nepotrebno, vrlo često ni sami autori ne znaju šta su hteli da kažu.
Zar neko misli da su ti strani pisci mnogo suvisliji nego naši domaći?
Quote from: "Boban"jebale vas fusnote.
Citaocima u Japanu ili Australiji je svejedno da li je Mileva bila Madjarica, Bugarka, Rumunka ili Spkinja... kao sto je nama svejedno za nesto drugo da li je Obala Slonovace, Gana ili Siera Leone...
Drzanje slepo do autorovih reci je nepotrebno, vrlo često ni sami autori ne znaju šta su hteli da kažu.
Zar neko misli da su ti strani pisci mnogo suvisliji nego naši domaći?
... a inace 31.03./na danasnji dan/ :wink: 1921 - Albert Ajnštajn održao je predavanja u Njujorku predstavivši pri tom svoju novu teoriju - teoriju relativiteta.
QuoteDrzanje slepo do autorovih reci je nepotrebno, vrlo često ni sami autori ne znaju šta su hteli da kažu.
rece on i promeni kraj romanu... :)
Quote from: "Mica Milovanovic"QuoteDrzanje slepo do autorovih reci je nepotrebno, vrlo često ni sami autori ne znaju šta su hteli da kažu.
rece on i promeni kraj romanu... :)
Jeste! Jeste! Htela sam oči zbog toga da mu iskopam! Dilejni beše, zar ne?
Znaš šta mi Boban onda rekao? Rekao mi čovek "prevodilačka sloboda"!
Pa eto mu sada ABN i prevodilačke mu slobode!
Nije, imas prava jos 32 puta da pogadjas
Postoji urbana legenda da je to bio PRIST... i, zašto 32 puta ??
Prist? Invertirani svet?
Šta je tu izmenjeno?!
Brzo, molim! To je sjajan roman, želim hitno da znam šta je kako i koliko promenjeno!
Ako javno kažemo, još uvek može da nas tuži...
Quote from: "Mica Milovanovic"Nije, imas prava jos 32 puta da pogadjas
Naravno. Pa mi još kaži da je objavio 32 strana dela.
A danas ima obraza da mi spotčitava SF
čistunstvo!
E da bar zna dovoljno materinjeg mu jezika pa da shvati šta je to čistunstvu u opoziciji! :twisted:
Quote from: "Boban"jebale vas fusnote.
Citaocima u Japanu ili Australiji je svejedno da li je Mileva bila Madjarica, Bugarka, Rumunka ili Spkinja... kao sto je nama svejedno za nesto drugo da li je Obala Slonovace, Gana ili Siera Leone...
Drzanje slepo do autorovih reci je nepotrebno, vrlo često ni sami autori ne znaju šta su hteli da kažu.
Zar neko misli da su ti strani pisci mnogo suvisliji nego naši domaći?
Zar nije bolje pokazati da se pisac zajebo, nego da zli jezici posle kenjaju kako se prevodilac zajebo i/ili se pravi pametan? Fusnote su dobro rešenje za prevodioca. Sviđa mi se Goranova fusnota. :)
Quote from: "Goran Skrobonja"Trole, dobar ti je Avatar!
Heh, ako je tako, evo još jedne sličice sa iste dve slatke curice (Kim i Gabrijela) koje su pozirale za taj album. :)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fimg.photobucket.com%2Falbums%2Fv638%2Ftrolwitchdoctor%2F1993TypeONegative.jpg&hash=032c42735ef1f9753442bbbfd12eb2917ec957d7)
Fusnote u knjizevnom delu su znak nesposobnosti ili nespremnosti pisca/prevodioca da na umetnicki prihvatljiv nacin razresi sporne situacije.
Quote from: "Boban"Fusnote u knjizevnom delu su znak nesposobnosti ili nespremnosti pisca/prevodioca da na umetnicki prihvatljiv nacin razresi sporne situacije.
mož da bidne, al UOPŠTE ne mora da znači
Quote from: "Boban"Fusnote u knjizevnom delu su znak nesposobnosti ili nespremnosti pisca/prevodioca da na umetnicki prihvatljiv nacin razresi sporne situacije.
Okej, kako bi bez fusnote rešio ovu arhetipsku fusnotsku situaciju?
U automobilu:
Vozač: Left?
Suvozač: Right.
Vozač: Riight! (skreće udesno)
Quote from: "Lurd"Quote from: "Boban"Fusnote u knjizevnom delu su znak nesposobnosti ili nespremnosti pisca/prevodioca da na umetnicki prihvatljiv nacin razresi sporne situacije.
Okej, kako bi bez fusnote rešio ovu arhetipsku fusnotsku situaciju?
U automobilu:
Vozač: Left?
Suvozač: Right.
Vozač: Riight! (skreće udesno)
Pazi Bobane, ovo je trik pitanje. Imaš samo dve rešenji, A i B:
A.
U automobilu:
Vozač: Da krenem levo (Pajo)?
Suvozač: Može.
Vozač: Možeee! (skreće udesno)
B.
U automobilu:
Vozač: Da krenem levo (Pajo)?
Suvozač: Desno.
Vozač: Desnooo! (skreće udesno)
Quote from: "Boban"Fusnote u knjizevnom delu su znak nesposobnosti ili nespremnosti pisca/prevodioca da na umetnicki prihvatljiv nacin razresi sporne situacije.
Obožavam fusnote. Bez njih bi u našim prevodima Amerikanci jeli "Pekabelu", vozili "Stojadina" (hm, neki su, doduše, to radili "Jugu") i slušali "Cecu" (namerni znaci navoda), dok bi Francuzi pijuckali "Banatski" i umesto do Pigala išli pod Plavi most. Ako bi voleo da čitaš
takve prevode, onda: alal ti ćufte (ili u kontri:
Kudos for the meatballs!).
Uh, šta je navodnika...*
_____________________
* navodnik: još jedan znak interpunkcije kojem često pribegavaju "nesposobni" prevodioci :D
Evo jednog primera, upravo iz Brajsonove knjige. Citat:
"Godine 1812, kod Lajm Redžisa na dorsetskoj obali, jedno izuzetno dete po imenu Meri Ening – staro jedanaest, dvanaest ili trinaest godina, u zavisnosti od izvora koji koristite – pronašlo je neobično fosilno morsko čudovište dugačko preko pet metara, sada poznato kao ihtiosaur, u strmim i opasnim liticama duž Engleskog kanala.
Bio je to početak jedne sjajne karijere. Eningova će sledećih trideset pet godina sakupljati fosile i prodavati ih posetiocima. (Opšte je gledište da je ona izvor čuvene brzalice "She sells sea shells on the sea shore.")
Imajući u vidu kontekst, ovo jedino može da se prevede bukvalno, sa fusnotom koja navodi kako ta brzalica zvuči u originalu. Ako bih primenio Bobanov princip i upotrebio neku našu brzalicu, npr. Raskiseliše li ti se opanci?, kakvog bi smisla pa to imalo?
A da probaš sa 'četiri fosila na čamcu čuče i čekaju čet'ri čoveka'?
Još jedan primer iz istog izvora:
"Nekoliko godina kasnije jedan postariji, šarmantni redovni posetilac u odeljenju sa mekušcima – 'veoma otmeni gospodin', kako su mi rekli – uhvaćen je da ubacuje vredne morske školjke u šuplje noge svog Cimer-rama."
Koliko čitalaca zna šta je Cimer-ram? Ja priznajem da nisam znao, dok nisam ustanovio šta je u pitanju. Da li je fusnota sa objašnjenjem potrebna, ili ne?
Ja nisam rekao da je sve resivo bez fusnota, ali mozda i jeste; bolje je u tekstu dodati vešto nekoliko reči ili pola rečenice da bi se nešto pojasnilo.
Nemam pojma šta je cimer-ram, ali tu je ključna stvar da li je to uopšte bitno za priču, razumeš? Postoje situacije kada pisci bezrazložno pominju takve stvari da bi pokazali kako imaju veci fond reči, u tom slucaju ladno možeš da napišeš "da ubacuje školjke u postavu... ili džepove... shvataš, poptuno je nebitno, no, ako je taj cimer-ram bitan za priču onda je neophodno da se to u priči na valjanom mestu objasni, takođe kroz tekst.
Ima mnogo pisaca koji samo nabacuju raznorazne rečenice bez stvarnog smisla, recimo, umesto "sačekali su da prodje kamion", on napiše " sačekali su da prodje... pa sad tu stavi neku specijalnu vrstu kamiona za ne znam šta što nema blage veze ni sa čim, smisao je da oni čekaju da prodje neko veliko vozilo.
Prevodilac mora da oseti šta je bitno a šta nije i da ne insistira na objašnjavanju stvari koje su neprevodive a nemaju nikakvu bitnost za priču.
Sem toga, da li i svi Amerikanci znaju šta je cimer-ram? Zar misliš da npr. kod nas svi kapiruju fazone Indexovog pozorišta, posebno one početne epizode? Da li bi trebalo svakih pet minuta da se pravi pauza da neko pojasni šta se na kogaodnosi? Te stvari razbijaju radnju, dekoncetrišu, odvlače pažnju. Meni je postojanje fusnote u delu znak da je nešto vrlo bitno, a ako ti staviš (kao u knjizi "To" objašnjenje da je "Ajkula" film Stivena Spilberga) ti zapravo ponižavaš čitaoca.
Quote from: "Goran Skrobonja"Još jedan primer iz istog izvora:
"Nekoliko godina kasnije jedan postariji, šarmantni redovni posetilac u odeljenju sa mekušcima – 'veoma otmeni gospodin', kako su mi rekli – uhvaćen je da ubacuje vredne morske školjke u šuplje noge svog Cimer-rama."
Koliko čitalaca zna šta je Cimer-ram? Ja priznajem da nisam znao, dok nisam ustanovio šta je u pitanju. Da li je fusnota sa objašnjenjem potrebna, ili ne?
Da li se kasnije u tekstu nalazi bilo kakvo dodatno objašnjenje, makar i indirektno? Jer ako se nalazi onda je fusnota relativno bespotrebna.
Ali u svakom slučaju, slažem se sa tobom da je pri prevodu jasno definisanih fraza koje imaju specifično značenje zaista poželjno imati fusnotu sa originalnim tekstom.
Ti Bobane možda i imaš point po tom pitanju ponižavanja čitaoca ali ovde navodiš prilično banalne primere. Mislim da dodatna informacija može da bude samo od koristi, pogotovo kada je reč o piscima koji imaju svojstven način izražavanja. Recimo, ne mogu da zamislim prevod DRF-a bez fusnota.
To niko ne može da zamisli...
Hehehe. Već vidim sebe kako lemam nekog sirotana što je izbrljavio prevod. :lol:
Cimer-ram (Zimmer-frame) je ona slatka pomoćna spravica sa četiri noge o koju se oslanjaju ubogi i slabi koji teško hodaju bez pomoći. U konkretnom slučaju, u pitanju je bio neki čikica koji je iz Britanskog muzeja mažnjavao vredne uzorke tako što je filovao šuplje noge svog CR-a i bezbrižno sve to iznosio napolje.
Koga više zanima, može dotičnu spravu da nađe na svakom boljem sajtu koji se bavi ortopedskim pomagalima.
na nekim mestima se ova sprava prevodila kao "hodalica".
Quote from: "johnson bronson"na nekim mestima se ova sprava prevodila kao "hodalica".
Hm. "Hodalica." Može da prođe, samo nešto ne verujem da je u jednako širokoj upotrebi kao Cimer-ram na zapadu. Uopšte, ovde govorimo o brendovima koji su tamo poznati u svakom domaćinstvu, kako to već vole da kažu.
Da, Zimmer je brend za medicinsko pomagalo, kao sto je Xerox za fotokopir-masine. Inace je ta sprava poznata upravo kao "walker" iliti "hodalica". U svakom slucaju, fusnota bi bila pozeljna. (Te stvari jos uvijek nisam vidio kod nas, ali jesam strasnu pomocnu aluminijumsku stapinu koja na dnu, umjesto jednog oslonca, ima cetiri - poput minijaturne stolice.)
Quote from: "Tripp"Da, Zimmer je brend za medicinsko pomagalo, kao sto je Xerox za fotokopir-masine. Inace je ta sprava poznata upravo kao "walker" iliti "hodalica". U svakom slucaju, fusnota bi bila pozeljna. (Te stvari jos uvijek nisam vidio kod nas, ali jesam strasnu pomocnu aluminijumsku stapinu koja na dnu, umjesto jednog oslonca, ima cetiri - poput minijaturne stolice.)
Dakle, pisac je mogao da izabere između dve varijante - da upotrebi "walker", kao opšti pojam, ili "Zimmer" kao brend. Uradio je ovo drugo. Zato je i prevod takav, sa fusnotom.
Ali, u čitavoj knjizi mojih fusnota je relativno malo (pored one sa školjkama, Milevom i Cimerom, čini mi se da ima samo još jedna, koja objašnjava šta je "Meccano" ("they built a Meccano-like model" - kod priče o otkrivanju strukture DNK). Međutim, ima poprilično fusnota koje je dao sam Brajson, i svaka je na svom mestu.
Quote from: "Goran Skrobonja"Cimer-ram (Zimmer-frame) je ona slatka pomoćna spravica sa četiri noge o koju se oslanjaju ubogi i slabi koji teško hodaju bez pomoći.
Aaa-ha!
Je li ta hodalica ona sprava kojom bakutaner u Cronenbergovom SHIVERS-u prignječi jednog od parazita?
Fusnote su sjajna stvar. Pogledajte samo fusnote u knjizi Iana Benksa "Hod po staklu" u izdanju drage nam Narodne knjige. (Trippe dobro si ti prošao, mogli su i fusnote da ti dodaju u knjigu). Prevodiljka Svetlana Seferović, "student prve godine interdisciplinarnih magistarskih studija Univerziteta umetnosti u Beogradu, odsek za teoriju umetnosti i medija":
Barry Manilow - pevač lakih nota (prim. prev.)
John Cage - avangardni kompozitor (prim. prev.)
Demiss Rousos - grčki pevač i muzičar (prim. prev.)
canopus (eng.) - Kanop, zvezda u sazvežđu "Brod Argo"; ovde je upotrebljena kao iskvareni izgovor za kanabis, indijsku konoplju (prim. prev.)
tres (fr.) - veoma (prim. prev.)
itd. itd.
Čovek svašta nauči čitajući knjige...
Ponavljam: ako je lik bitan, onda sigurno negde postoji detaljan opis njega i toga kako i s kakvim pomagalima hoda. Ako tog opisa nema, ako lik nije bitan, vec se pominje samo tu i na tom jednom mestu, onda mozes da napises bilo sta: "uhvaćen je da ubacuje vredne morske školjke u tajne pregrade svoje drvene noge." Ne treba smarati citaoce sa sitnicama koje zapravo nista ne znace u radnji i atmosferi.
Meni se svidjela ona fusnota u prevodu IT, kad Kristina dolazi po Henrija Bauersa.
Ako ikada iz štampe bude izašla zbirka Lavkraftovih najboljih priča koju sam delimično prevodio a delimično redigovao tuđe prevode, plus anotirao, imaćete fusnota da glođete koliko hoćete u dugim zimskim noćima...
To pod uslovom da ih Boban ne izbaci po svom ćefu, ili ih ubaci u text samih priča, kao što je uradio sa mojim fusnotama u textu o italo hororu u ZS 13...
hm... nismo pominjali fusnote.
Prvi put čujem za to.
Mislim da ću morati malo da razmislim.
QuoteQuoterece on i promeni kraj romanu...
Jeste! Jeste! Htela sam oči zbog toga da mu iskopam! Dilejni beše, zar ne?
Hej, za ovo sam čak i ja čuo, a to je bilo davno prije mog aktiviranja u SF-u! :) I da, i meni se činilo da je Delaney...
Inače, u vezi "prilagođavanja" prijevoda, mogu reći da se Bobanovi prijevodi (čekaj, ili su to pričali o ABN-u? Ili o obojici?) prilično legendarni među starijim SFerašima :)
Ne verujte svemu što čujete.
I naravno da nije Dilejni.
Hehehe. Kad kažete "hodalica" mene to automatski asocira na onu ingenioznu napravu sa točkićima u koju strpaš dete pa ga pustiš da obija nameštaj i prevrće saksije.
Ali priznajem, na mukama ste po tom pitanju. Engleski ima više od 70 hiljada reči, srpski skoro upola manje; zeznuto je prevoditi bez fusnota. Ali zaista mrzim kada mi prevod fusnotom objašnjava nešto što sam autor par strana kasnije indirektno objasni.
Da pariram Mićinim biserima: najbolji prevod koji sam ikada čitala definitivno ostaju Rušdijevi Satanski Stihovi. Aleksandar Saša Petrović. Tom čoveku je trebala da se tutne kakva žešća nagrada ili bar brdo love, čisto da se stimuliše takva profesionalnost.
Nadam se da jeste, pošto nisam u toku.
Da, zaboravih da dodam: ne sećam se da je uopšte bilo fusnota u Stihovima.
Naravno da nije bilo fusnota.
Sustina dobrog prevoda nije potpisati rec prevoda ispod originalne reci, ili sto tacniju recenicu prevoda ispod originalne, vec je smisao da citalac dobije isti osecaj ili istu atmosferu kao originalni citalac... a nacini da se to postignu su beskrajni, pa cak i naizgled drasticno menjanje reci, recenica ili izraza.
Recimo, kada Amer kaze da prodavnica radi "non-stop" to njemu znaci da nema pauzu za rucak, a nama da je otvoreno 24 casa dnevno; i obrnuto; dakle, jednostavno se mora pronaci drugi nacin da se kazu te stvari, ne moze se potezati izgovor da je "pisac tako napisao" ili još gore tutnuti fusnotu da se objasni o čemu se radi.
Da, ali pored osećaja i atmosfere treba da ima i tačnu informaciju. Meni je i dalje najbolji prevod u fantastici Stanojevićev Gospodar prstenova, a tu je fora da možeš da pročitaš dve knjige - u prevodu i originalu.
Ko ne zna, daje mu/joj se na znanje: "Kratka istorija bezmalo svačega" izašla je o Sajmu knjiga i možete je kupiti bezmalo svugde. Prijatno čitanje!
Između 22. i 25. decembra održaće se u SKC-u zvanična promocija ove Brajsonove knjige. Ima li neko neku dobru ideju o primerenoj promociji ovakvog teksta? "Laguni" su dobrodošle sugestije.
"Da skrenem ja mirno levo?"
"SSto bi mirno? Skreni besno!"
"Desno? Mozze!"
I uopchsste ne funkionishera na rvackom...:)
mcn
"Laguna" objavila Svinjotopiju Kiti Ficdžerald. Svesrdno preporučujem
'Šljivin cvet' - najlepše od haiku poezije.
'Kada svane dan svitac postaje buba.' - oborilo me je još na prvoj strani.
Quote from: "dmitras"'Šljivin cvet' - najlepše od haiku poezije.
'Kada svane dan svitac postaje buba.' - oborilo me je još na prvoj strani.
Gde i kada je izaslo???
Ako je to ona stara zbirka, odavno je nema u prodaji.... :(