Momci i devojke, evo kako to braca rade:
Specijal "Parseka" pod brojem 82, a povodom Worldcona 2005.
Sadrzaj:
Darko Macan, Across Kalavalahalatine
Aleksandar Žiljak, Price Of Freedom
Tereza Rukober, Everything She Was
Marina Jadrejčić, Sad Madonna
Mario Berečić, Love Story
Dalibor Perkovic, Misjump
Aleksandar Ziljak, Science Fiction In Croatia
Zivko Prodanovic, Robots In War (Six Situations)
Darko Macan, BEMMET
Dalibor Perkovic, SF Conventions in Croatia
Nego šta!
da, tak treba raditi. ako ne pokažeš svoje priče, ko če znati, da je uopše imaš. na engleskom, baš lepo.
Mislim, iskreno, druge više nema. Čak i da smo skribomani (a nismo) u Hrvatskoj se trenutno, osim SFERAKONSKE zbirke i fanzina za kraću formu, SF-priča nema gdje objaviti.
Osobno, u Njemačkoj sam objavio jednu priču u INTERNOVI, časopisu za međunarodni SF koji se izdaje na engleskom. Još jednu priču će objaviti, prije toga sam je stavio na jedan danski sajt (www.phantazm.dk).
Mislim da je stvar u ovom: Ili možemo ostati u svojim malim nacionalnim baricama i do sudnjeg dana kreketati kako su nam bare male i voda u njima ustajala i mlaka, ili možemo pokušati preći u veću baru. Da, u većoj bari su veće žabe, pa treba glasnije kreketati da te se čuje i pod vodom možda pliva i kakava štuka, ali bi zato i muhe možda mogle biti veće i sočnije.
Quote from: "Aleksandar Žiljak"Ili možemo ostati u svojim malim nacionalnim baricama i do sudnjeg dana kreketati kako su nam bare male i voda u njima ustajala i mlaka, ili možemo pokušati preći u veću baru.
Pa u cilju ostvarenja ovoga postojeca bara je usitnjena na 4-5 delova, valjda se dalje dobaci kada je polazište skromnije. Na kraju krajeva, možda smo mi samo umislili da nam nedostajete i da ste nam potrebni za bilo kakav uspeh. Možda će ovo razgraničenje pomoći i nama da spoznamo koliko zaista vredimo.
Do ovog trenutka četiri autora iz Srbije imaju objavljene priče ili romane na USA tržištu. Plus se radi naručena antologija srpske fantastike za njih.
Možda je to malo, a možda i nije.
Dakle, bitno je preći preko velike bare...
Dapace, ja verujem da dobrih pisaca i dobrih citaca ima mnogo van engleskog govornog podrucja, ali su nasi nekadasnji sunarodnici katolicke veroispovesti nametnuli imperativ objavljivanja u Americi kao jedino merilo uspeha.
Quote from: "Boban"Dapace, ja verujem da dobrih pisaca i dobrih citaca ima mnogo van engleskog govornog podrucja, ali su nasi nekadasnji sunarodnici katolicke veroispovesti nametnuli imperativ objavljivanja u Americi kao jedino merilo uspeha.
When your big in japan, tonight
Big in japan, be tight, big in japan where the eastern sea's so blue
Big in japan, alright, pay, then I'll sleep by your side
Things are easy when you're big in japan, when you're big in japan
Quote from: "Ghoul"Quote from: "Boban"Dapace, ja verujem da dobrih pisaca i dobrih citaca ima mnogo van engleskog govornog podrucja, ali su nasi nekadasnji sunarodnici katolicke veroispovesti nametnuli imperativ objavljivanja u Americi kao jedino merilo uspeha.
When your big in japan, tonight
Big in japan, be tight, big in japan where the eastern sea's so blue
Big in japan, alright, pay, then I'll sleep by your side
Things are easy when you're big in japan, when you're big in japan
xjap
A to za Japan nam poručuje ni manje ni više nego njemački Alphaville 8)
Prave integracije, nema šta :lol:
you should all ease up on happy smilies ukoliko ste svesni o chemu se u toj hitchini,na nivou teksta,radi...or the rest of us we'll get some funny ideas!
:shock: :shock: :shock: :shock: :shock:
Quote from: "Boban"Dapace, ja verujem da dobrih pisaca i dobrih citaca ima mnogo van engleskog govornog podrucja, ali su nasi nekadasnji sunarodnici katolicke veroispovesti nametnuli imperativ objavljivanja u Americi kao jedino merilo uspeha.
Možda je netko i nametnuo imperativ koji spominješ, ali majci ne ja u svom postu. A i ja sam ateist. :)
Now seriously, folks! Baš nasuprot, smatram da je daleko interesantnije (barem iz moje bare) pokušati proboj na evropskim tržištima, pri tom mislim i na UK. Ja sam s Njemcima koje spominjem u svom postu ostvario prilično dobru suradnju bez nekog velikog problema, a ne samo ja, već i još nekoliko pisaca.
Jednostavno, mislim (a dopuštam da je tu i neka moja predrasuda) da su za ono što nas u Hrvatskoj (ne znam kod vas, procijenite sami) zanima bolje otvorene uši u Evropi, nego li u SAD.
Ima, međutim, jedan čisto praktičan problem. Ja, na primjer, mogu prevesti svoje priče samo na engleski i onda je ispalo da radim sa njemačkim magazinom koji objavljuje ne engleskom, priznajući da je engleski
de facto lingua franca globalne SF-zajednice.
Tu je i još jedan problemčić: Čini se da su SF časopisi u Evropi - blago rečeno - u banani. Situacija u Njemačkoj je prilično slaba, svelo se na jedan-dva časopisa.
Interzone u UK je u popriličnoj komi. Bio sam se javio jednom finskom časopisu, još prošlog ljeta, i nula bodova, nisu ništa odgovorili. Češka
Ikarea: Javili su se, ali su zamuknuli kad sam poslao priče. Sajt im, čini se, nije apdejtan godinama.
Phantazm, danski časopis, je mrežni časopis. Ako ga pažljivije pogledate, vidjet ćete tamo podosta priča bugarskih autora, među ostalima. Naravno, sve je to utrošeni trud i napor, a bez para.
Možda bi bilo zanimljivo stupiti u kontakt sa
SF World, kineskim časopisom. Mislim, tko tamo objavi, čita ga bar milijun ljudi, onako, u startu. Na žalost, njihov je sajt prilično problematičan: engleske verzije nema. Isto, dobro je pitanje što Kinezi hoće objaviti. Izgleda da je generalno njihovo poimanje SF-a stalo negdje na pedesetima i SF-u kao načinu naučnog prosvjetljivanja naroda.
Međutim, uvijek je problem jebenog prijevoda. Mislim da malo nas ima para da si plati profesionalnog prevodioca. Iskreno, ja se u ovom trenutku ozbiljno pitam ima li mi uopće smisla više pisati na hrvatskom. Čak ako se onda i prevodi, prevodi se s engleskog, a to je već jedna stepenica manje.
A.Ž. Čubi napisa:
> ja se u ovom trenutku ozbiljno pitam ima li mi uopće smisla više pisati
>na hrvatskom.
Ovisi ssto se zzeli postichi, pretpostavljam. Kad zzelim pisati za pare (recimo, stripove) onda je engleski 90%na nuzznost. Kad, medjutim, zzelim pisati najbolje ssto mogu, tada je hrvatski 100%na nuzznost.
mcn
Uze mi rec iz usta.
Mnogo volim ove sto im je svejedno da li pisu na maternjim ili na engleskom.
QuoteMožda je netko i nametnuo imperativ koji spominješ, ali majci ne ja u svom postu. A i ja sam ateist.
Da malo parafraziram McLeoda, okej, ali jesi li pravoslavni ili katolički ateist? :)
Osim toga, ako ti to nisi rekao, ne znači da Boban to ne može izmisliti :lol:
QuoteBio sam se javio jednom finskom časopisu, još prošlog ljeta, i nula bodova, nisu ništa odgovorili. Češka Ikarea: Javili su se, ali su zamuknuli kad sam poslao priče.
Hehe, gdje Čubi pošalje priče, trava ne raste :lol:
Quote from: "Izitpajn"
Da malo parafraziram McLeoda, okej, ali jesi li pravoslavni ili katolički ateist? :)
Komunistički, druže Izitpajn, komunistički.
Quote from: "Boban"Uze mi rec iz usta.
Mnogo volim ove sto im je svejedno da li pisu na maternjim ili na engleskom.
Ovo je donekle odgovor i mcn-u, al' tebe radije citiram. :)
Dobro, nisam do sada napisao ni jednu priču na engleskom. Jesam jedan scenarij za film (duga priča i iz nje nikad ništa, ali napisao jesam), bilo ga je cca 180 stranica scenarija, ne znam, je l' se to računa. Stvar je u tome, da mi se čini da mi ne bi bila neka velika razlika, bar po kvaliteti. Imam već iskustva po prevođenju svojih priča, koje jeste malo problem, jednostavno zato jer mislim da ima stilski i jednostavnijeg hrvatskog od mog. Kad radim na engleskom, onda tako i razmišljam, i mislim da bi mi stvarno bilo svejedno. Naravno,
that remains to be seen.
A što se tiče svejednosti, da, svejedno mi je ako vidim da šta god se piše i koliko god dobro (ne mislim tu više na sebe), odjek je k'o da pišaš podno Nijagare. A i mjesta za objavit gotovo pa i nema. A para još manje. Mislim, zaboli me već glava od tog jalovog posla. Ili se meni bar čini jalovim, sve je relativno i subjektivno.
Quote from: "Aleksandar Žiljak"
A što se tiče svejednosti, da, svejedno mi je ako vidim da šta god se piše i koliko god dobro (ne mislim tu više na sebe), odjek je k'o da pišaš podno Nijagare. A i mjesta za objavit gotovo pa i nema. A para još manje. Mislim, zaboli me već glava od tog jalovog posla. Ili se meni bar čini jalovim, sve je relativno i subjektivno.
Da li to znači kako računaš na veći odjek na engleskom tržištu?
Quote from: "libeat"
Da li to znači kako računaš na veći odjek na engleskom tržištu?
Za odjek stvarno ne znam. InterNova u kojoj sam objavio priču je za englesko (mislim na jezik) tržište, tek se sad pojavila recenzija prvog broja u jednom engleskom časopisu (Vector), ali mislim da nemaju na netu. U svakom slučaju, nisam je još vidio.
U ovom trenutku hrvatskog SF-a se radi o nečem sasvim drugom: Situacija je, kako je ja vidim, destimulirajuća. Prostora je za objavljivanje jako malo (ima ga: SFERAKONSKA zbirka i ISTRAKONSKA za minijature), a odjek gotovo pa nikakav. O nečem što se zove plaćanje da ne govorim. To važi i za priče (jer je FUTURA
de facto mrtva) i još više za romane. Da sad ne odajem poslovne tajne, tipa koliko je Gavran izdavača povlačio za rukav prije no što je objavio vrlo dobru "Sablju" ili koliko je Perković dobio honorara za "Svu krv čovječanstva"? To više nije čak ni pljačka! Sve to skupa blago rečeno ubija u pojam.
Izuzetak su bila ona tri kola autorskih zbirki u izdanju "Mentora", ali i taj se projekt zaključuje s antologijom, a onda se ne zna baš što dalje.
Ne računam fanzine, bez namjere da nipodaštavam, znam da je Emitor kod vas praktično igrao ulogu SF-časopisa, ali ruku na srce, to nikad nije više od pedesetak primjeraka (sto, možda)?
Da zaključim, mislim da svi ozbiljni autori koji s ovog prostora (ex-YU) imaju namjeru ozbiljno dalje napredovati, to moraju pokušati u inozemstvu.
U principu se slažem, naravno, samo...
Ne želim da me pogrešno razumeš, pa ću krajnje obazrivo da primetim kako je gotovo sva dosadašnja SF proza (istina, to bazirano na segmentu kojem sam do sada imala pristupa) pisana isključivo za domaće tržište.
Kao takva, teško da ima dovoljno intrigantnosti da bi ostavila pozitivnu impresiju na anglo-terenu.
Naravno, prihvatam da je sam fakt objavljivanja na stranom terenu neka vrst uspeha; ali ako govorimo o impaktu kao takvom, stojim iza gore izjavljenog.
Posto se od mene ocekuje ovakvo pitanje, ajde da ga i postavim.
A i zanima me. Mozda je odgovor opstepoznat u krugovima bliskim Lazaru Komarcicu, ali ja ocigledno nisam dovoljno blizu da bih dopro do takve informacije.
Dakle, šta se dogodilo sa srpskom zbirkom na engleskom za Glazgov?
Pompezno najavljivana sa raznih strana, jednostavno nije realizovana.
Ili nije tako jednostavno?
Uzgred, kada smo na temi: kada će ugledati svetlo dana "Jedna ugašena zvezda"?
Quote from: "libeat"
Ne želim da me pogrešno razumeš, pa ću krajnje obazrivo da primetim kako je gotovo sva dosadašnja SF proza (istina, to bazirano na segmentu kojem sam do sada imala pristupa) pisana isključivo za domaće tržište.
Kao takva, teško da ima dovoljno intrigantnosti da bi ostavila pozitivnu impresiju na anglo-terenu.
Nema pogrešnog razumjevanja, sve je OK. Ne znam jesi li čitala SFERAKONSKE zbirke, te autorske zbirke biblioteke SFERA u izdanju Mentora? Mislim da tu ima dovoljno materijala koji nije ni na koji način tako lokalno hermetičan da bi bio nezanimljiv negdje drugdje. U radu na antologiji hrvatskog SF-a sam nagazio na čitavu hrpu materijala iz zadnjih 30 godina za koju se može ustvrditi isto.
Verovatno si u pravu. Osim Future slabo sam upoznata sa tvojim terenom.
Ali iskreno da ti kažem, ne smeta me toliko hermetičnost koliko bezličnost. Većina domaće SF proze ne pripada ni ovom svetu ni onom zagrobnom: likovi ne da nisu čak ni dvodimenzionalni nego su tek skicirani (i to nevešto) a radnja je sasvim trivijalna i forsirana, bez poruke i poente.
Verujem da za proboj na stranom tržištu treba ponuditi nešto autentično i endemično, nešto što može iole da odskoči od globalne osrednjosti. Sa te strane gledano, 'lokalna hermetičnost' može čak i da bude interesantna, pod uslovom da je prezentovana na prihvatljiv način, zar ne?
Lično mislim da bi neke Fipine stvari bile impresivne, samo kad bi ih preveo neko ko nije VKV kasapin.
Quote from: "libeat"Verovatno si u pravu. Osim Future slabo sam upoznata sa tvojim terenom.
Kvaliteta hrvatskih priča u Futuri je iz niza razloga (neću sad u to, nije tema topica, možemo ih ogovarati negdje drugdje) slabija nego li u SFERAKONSKIM zbirkama. Međutim, usput sam pročitao i neku stranu priču u FUTURI, pa čak i neke nagrađene. Da je to nešto udarno... Hmmm...
Quote from: "libeat"Ali iskreno da ti kažem, ne smeta me toliko hermetičnost koliko bezličnost. Većina domaće SF proze ne pripada ni ovom svetu ni onom zagrobnom: likovi ne da nisu čak ni dvodimenzionalni nego su tek skicirani (i to nevešto) a radnja je sasvim trivijalna i forsirana, bez poruke i poente.
Tu bismo sad morali o konkretnim autorima, i ne znam što podrazumijevaš pod "domaćim". Ja mogu koliko-toliko kvalificirano ogovarati samo ove s ove moje strane Drine. Noviju srpsku produkciju naprosto ne poznajem.
Quote from: "libeat"Verujem da za proboj na stranom tržištu treba ponuditi nešto autentično i endemično, nešto što može iole da odskoči od globalne osrednjosti. Sa te strane gledano, 'lokalna hermetičnost' može čak i da bude interesantna, pod uslovom da je prezentovana na prihvatljiv način, zar ne?
Da, uglavnom se slažem. Pitanje je samo kome ponuditi. Ne znam da li su, recimo to tako, američki visokotiražnjaci zainteresirani za neke strogo lokalne kolorite, koje jedva razumiju. Evropa mi se čini boljim poljem za neke ideje.
Quote from: "libeat"Lično mislim da bi neke Fipine stvari bile impresivne, samo kad bi ih preveo neko ko nije VKV kasapin.
I Fipine, i Bobana Kneževića, koliko se sjećam nekih njegovih starih stvari, i možda Čurćića u nekoj komercijalnijoj izvedbi. O Skrobonji da ne govorim, ako razgovaramo o horroru. A što se kasapljenja tiče, to vrijedi za bilo koga.
Mislim, sve je ovo dosta akademska diskusija. Treba se primiti prevodilačkog posla, ili tko može, pisati na engleskom. Preskače se jedna stepenica, što nije samo pitanje manje posla, nego i kvalitete teksta, bojim se.
S jedne strane si u pravu: ton se lakše sačuva kada autor sam prevede na engleski. A tu je i dodatni bonus što autor ima dovoljno slobode da izbegne 'analognu' tranzlaciju i usput malkice adaptira teks, for better or worse.
S druge strane, to dovodi u nezavidan položaj autore koji nisu u stanju da sami prevode. A tako postoji realna opasnost da se kvalitetna dela zanemare.
Zeznuto, a?
Mislim da bi trebalo forsirati kvalitetan prevod, od samog početka. Inače se otvara mogućnost potpuno neopravdanom elitizmu.
(eh. ova poslednja izjava će samo učvrstiti mišljenje da sam zakeralo. :( )
Ajmo, ljudi, budimo malo realni, pa u istoriji čovečanstva i književnosti zabeleženo je manje od 10 autora koji su paralelno, samostalno i podjednako dobro pisali na dva jezika.
Quote from: "Boban"Ajmo, ljudi, budimo malo realni, pa u istoriji čovečanstva i književnosti zabeleženo je manje od 10 autora koji su paralelno, samostalno i podjednako dobro pisali na dva jezika.
Bobane, većina književnika o kojima govoriš je pisala u zemljama kojima nije trebalo da se 'probijaju' na ičijem tržištu sem domaćeg.
Pa čak i da si u pravu, so what? to samo znači ima dovoljno mesta za presedane.
>Pa čak i da si u pravu, so what? to samo znači ima dovoljno mesta za
>presedane.
Je l' to srpski za "presjedanje". :?:
Sori na glupom vicu. Nemam nissta protiv bilo ccijeg pokussaja da pisse bilo ssto na bilo kojem jeziku niti da se pokussa prevesti gdje god mu uspije (meni je osobno bilo vrlo drago vidjeti moje KNJIGE LAZZU prevedene/lektorirane na srpski u izdanje Kreativnog centra <- reklama).
Takodjer nemam nissta protiv autorskog haluciniranja da che igdje biti primijecheni. Doma je tessko ("Nemo propheta ..."), a vani je hard (ili "grave" ili "schwer" ili ...).
SStono recce moj susjed, a meni ne izlazi iz glave pa me ponekad ccini jadnim, a ponekad sretnim: "U vassem se poslu slavan postaje poslije smrti."
Itakoto.
mcn
Quote from: "mcn"SStono recce moj susjed, a meni ne izlazi iz glave pa me ponekad ccini jadnim, a ponekad sretnim: "U vassem se poslu slavan postaje poslije smrti."
Uz dodatak koji se podrazumeva: ''...pod uslovom da to što radiš stvarno valja. Inače, može i za života.''
ghoule, posvetio si zivot izucavanju onostranog i zagrobnog i bilo bi nerealno da ocekujes slavu za zivota.
pa naravno.
al probaj to dexi da dokažeš!
on se uvatio za svog pajtaša i životnog idola, kandžastog vidojkovića, i oće tiraže i pare i slavu SAD IZODMA!
Kao da vidim kolone mrtvih kako u pravilnom poretku iscekuju tvoju besramnu dusu.
Nadam se da ih neces pustiti da odvise cekaju.
ko čeka - dočeka!
što bi im ja olakšavao?
they'll have eternity to feast on my soul! mada će im im 10-ak minuta biti dosta... (gnjeh!) :P
Ako nekoga zanima kako smo se to prezentirali u bijelom svijetu, može virnuti na
http://www.sfera.hr/parsek
Quote from: "libeat"
S jedne strane si u pravu: ton se lakše sačuva kada autor sam prevede na engleski. A tu je i dodatni bonus što autor ima dovoljno slobode da izbegne 'analognu' tranzlaciju i usput malkice adaptira teks, for better or worse.
S druge strane, to dovodi u nezavidan položaj autore koji nisu u stanju da sami prevode. A tako postoji realna opasnost da se kvalitetna dela zanemare.
Zeznuto, a?
Eh, well... Life is a bitch.
Quote from: "libeat"
Mislim da bi trebalo forsirati kvalitetan prevod, od samog početka. Inače se otvara mogućnost potpuno neopravdanom elitizmu.
(eh. ova poslednja izjava će samo učvrstiti mišljenje da sam zakeralo. :( )
Može, i ja bih forsirao prevode. Evo, imam cca 300-400 kartica, ko će mi ih prevesti kvalitetno za džabe? Ja nemam para da platim.
See what I mean?
Činjenica je jedno: U se i u svoje kljuse. Nisam previše sretan s time, ali to ti je kapitalizam, nisam ja to doveo na vlast. K'o može, proći će, k'o ne može, neće.
Ay. Point taken. Life is a bitch. xjap