ЖАНРОВИ ДОМАЋЕ ФАНТАСТИКЕАјмо једну малу игру као одмор од великих тема.
Овде дајем научнофантастичне жанрове, поджанрове и тематске групе, из есеја Брајана Стејблфорда, "СФ поджанрови" (Монолит 3, превео Зоран Јакшић), са идејом да видимо за које домаће писце везујете одређене жанрове, поджанрове и тематске целине.
Можете убацити и драмску механику (трилер, авантура, ратни) или метажанр (трагедија, комедија, страва, мелодрама, еротика) и све друго што одређује једно уметничко дело или опус тог писца.
Дакле, ово је тек игра шта читаоци жанровски мисле о писцима (или писци о себи), а не исцрпљивање у теорији.
Ако ово успе, сваки писац који има књигу добиће свој топик.
Дефиниција домаћег је тзв. "штокавски". ;)
Човек и машина
Утопија и дистопија
Путовање кроз време
Ванземаљци
Пут у свемир
Галактичка царства
ЕСП (ванчулно опажање и психичке моћи)
Катастрофе
Религија и митологија
Паралелни светови и алтернативна историја
Секс и сексуалност
Ванземаљске екологије
Магија
Медији
Унутрашњи простори
A đe ti je:
Prčeviti otpor kreiranju svake sadašnjice
i
Otmeno učešće u bitkama čiji se ishod zna
Jedina tema koju nemam u svom opusu, a pobrojana je gore je "unutrašnji prostori".
Mislim da uopšte nije realno opredeljivati se na ovakav način.
Ipak je ovo XXI vek.
Quote from: "Boban"Jedina tema koju nemam u svom opusu, a pobrojana je gore je "unutrašnji prostori".
Mislim da uopšte nije realno opredeljivati se na ovakav način.
Ipak je ovo XXI vek.
Ма, треба додати и фантазијске жанрове (епска фантастика/мачеве и врачеве), и доста другог фришкијег. Али сам се одушевио кад сам видео дијапазон тема после оволико времена... Обрати пажњу чега све ту има.
Значи ово је игра, ништа нека велика мудрост, него како ми ментално смештамо неку ствар кад је прочитамо. Могу и кључне речи: мач, магија, XIV век, паралелна Србија, уклети принц, оковано зло. Знаш оне мрачне ствари :)
Quote from: "drf"A đe ti je:
Prčeviti otpor kreiranju svake sadašnjice
i
Otmeno učešće u bitkama čiji se ishod zna
Па има засебан жанр Ф.И.П.А. (Foundation for Intelligent Physical Agents), то су му поджанрови.
Уху. Више би лежало да се код неких аутора везују поједина дела. Можда.
Али и тако је понегде скучено. Рецимо Грбовник Радмила Анђелковића. Ту имамо више "праваца и путоказа."
Влада Лазовић ми је некако више у алтернативној историји.
Илија Бакић ... има га у свим фазама, стадијумима и групама. Код њега баш по делима.
Зорана Јакшића имамо од ...Паралелни светови и алтернативна историја, преко магије до Човек и машина ...
Quote from: "drf"A đe ti je:
Prčeviti otpor kreiranju svake sadašnjice
i
Otmeno učešće u bitkama čiji se ishod zna
Ovi podžanrovi mnogo mi se dopadaju! Posebno drugi!
Quote from: "varvarin"Quote from: "drf"A đe ti je:
Prčeviti otpor kreiranju svake sadašnjice
i
Otmeno učešće u bitkama čiji se ishod zna
Ovi podžanrovi mnogo mi se dopadaju! Posebno drugi!
Да ли си се сам то пронашао Варварине!? А ја думам где да те разврстам.
:wink:
To je igra za one koji čitaju domaću fantastiku, a takvih je na ovom forumu manje nego što sam očekivao.
Andjelković - Putovanje kroz vreme, vanzemaljci, ESP, paralelni svetovi i alternativna istorija.....
čisto ako vas zanima statistika, cenjeni: 4 dana; 8 postova; 6 ljudi; 1 mišljenje.
Mislim da se to može definisati kao auto-diskusija. :lol:
Može.
Problem je u tome što je pokrenut topik postavlja veoma ozbiljna pitanja, na koje nije lako odgovoriti bez puno rada...
A vremena nemam, pa radije ćutim nego da pucam iz praznih pištolja...
Vratićemo se ovome...
Quote from: "libeat"čisto ako vas zanima statistika, cenjeni: 4 dana; 8 postova; 6 ljudi; 1 mišljenje.
Mislim da se to može definisati kao auto-diskusija. :lol:
Може, јер видим да сам, не схватајући, поставио два уместо једног питања:
- Жанрови/теме домаће фантастике.
- Чиме идентификујете неког домаћег писца? Односно, на које дело мислите када кажете: Радмило, Фипа, Јакшић, Лазовић итд... Шта је то типично њихово? Итд.
Наставак по вољи.
Quote from: "zstefanovic"Quote from: "libeat"čisto ako vas zanima statistika, cenjeni: 4 dana; 8 postova; 6 ljudi; 1 mišljenje.
Mislim da se to može definisati kao auto-diskusija. :lol:
Може, јер видим да сам, не схватајући, поставио два уместо једног питања: -.
Ne verujem da je to jedini razlog, cenjeni zstef; no ako vas toliko raduje preuzimanje krivice, ko sam ja da vam tako sitne satisfakcije uskraćujem? :lol:
PS. volja je danas in short supply... :(
Quote from: "Mica Milovanovic"Može.
Problem je u tome što je pokrenut topik postavlja veoma ozbiljna pitanja, na koje nije lako odgovoriti bez puno rada...
A vremena nemam, pa radije ćutim nego da pucam iz praznih pištolja...
Vratićemo se ovome...
Оно што је Зоран назвао игром, није игра већ озбиљан приступ и морам да признам да сам била мало збуњена. Ако је то разложено:
Може, јер видим да сам, не схватајући, поставио два уместо једног питања:
- Жанрови/теме домаће фантастике.
- Чиме идентификујете неког домаћег писца? Односно, на које дело мислите када кажете: Радмило, Фипа, Јакшић, Лазовић итд... Шта је то типично њихово? Итд. већ има више могућности за разговор.
Ако се не варам, овако одокативно, сви, или скоро сви наши писци сф-а, испробавају се у паралелним световима и алтернативној историји?
Ovde prenosim mišljenje Ilije Bakića, jer ima problem sa logovanjem na forum. Dakle, Ilija kaže ovako:
Pozdrav,
evo mojih razmisljanja na `prvu loptu`.
Iščitao sam ovo što ste mi poslali i stvar je očito na samom početku (čak su i provokacije takve).
Ideja je važna iz dugoročne perspektive i dobro je što je ZS razdvojio pitanja jer su ona različitih kvaliteta:
1. žanrovi/teme su nešto sasvim objektivno: čime su se bavili ovdašnji autori, gde su išli, a gde ne?
Spiskovi priča i romana o određenim temama postoje i u pomenutom eseju pa se, kroz diskusiju na forumu, mogu napraviti i u domaćoj varijanti, sa naznakama gde je delo objavljeno; tako nešto, mada će biti nepotpuno pa će valjati dopunjavati ga novim delima i novootkrivenim starim, uvek može biti korisno i za čitaoce koji bi mogli da znaju gde šta mogu da nađu a i za eventualne teoretičare; na ovaj način se stvaraju osnove za ozbiljniji tretman žanra među ambicioznijim čitaocima i onima koji bi da ga proučavaju
2. šta prvo pomislite kad čujete ime nekog pisca je krajnje subjektivna kategorija
(kako reče naslov jedne SF priče 'šta osećate kada vam radim ovo?')
i, u krajnjem, svodi se na afinitete i načitanost onoga ko se pita;
odgovori na ovo pitanje bi mogli da otkriju koje delo/dela nekog autora su najpoznatiji/najpopularniji među čitaocima pa bi se, kroz to, videlo i šta domaći čitaoci najviše vole/cene od domaćih priča/romana
za ambicioznije pisce ovi podaci bi bili značajni ako hoće da se umili publikumu i postane još poznatiji nego što jeste ili nije
naravno, dopadanje nije u potpunosti objektivna kategorija i neke dobre priče mogu ostati nezapažene; osim toga, u raznim periodima na isto pitanje bi se dobili različiti odgovori
s druge strane, ako bi se pisci međusobno 'ocenjivali' verovatno bi bilo poklapanja sa čitaocima ali bi postojale i neke sasvim drugačije ocene
iz ovoga se može izroditi nešto novo - može nastati pandan američke podele na 'huga' i 'nebulu'
'huga' dodeljuju čitaoci, dakle konzumenti, pa i naši mogu praviti rang listu najboljih SF dela (mada će tu biti i baba i žaba; valjalo bi zato odeljivati SF od horora i fantazija ako su posebni žanrovi neke i stoje posebno, dobro je to za otrežnjenje i vežbanje u razlikovanju elemenata žanra) za jednu godinu ili za sva vremena
'nebulu' dodeljuju kolege pisci i tako rangiraju tekuću produkciju ali i opštu.
Da li bi tako nešto uspelo ovde pitanje je.
U svakom slučaju, umesto besmislenih preganjanja na ličnim osnovama treba raditi nešto što će biti korisno svima.
Toliko za sada.
Svako dobro.
Ilija
Quote from: "Sova"To je igra za one koji čitaju domaću fantastiku, a takvih je na ovom forumu manje nego što sam očekivao.
Jedan od najboljih dijaloga na filmu ikada, u "Bilo jednom na Divljem Zapadu", kada trojica dočekuju Bronsona na železničkoj stanici sa tri konja. Beonson: "Ima jedan konj manjka"; oni njemu: "Ima tačno konja koliko treba"; on njima: "Onda ipak ima dva više."
Elem, možda čitača domaće fantastike ipak ima mnogo više nego što domaća fantastika to zaslužuje.
Domaće fantastike, realno, ima neuporedivo manje nego prevedene plus prevode se uglavnom dobra, najbolja i vrhunska dela, a od domaćih pisaca imamo na tacni celokupnu produkciju koja je retko kod koga postojana u količini i kvalitetu.
Nemamo više od pet ljudi koji imaju više od pet priča natprosečnog kvaliteta. To je definitivno malo za 25 godina smaranja s SF&F-om.
Pojednostavljivanje je dobro kad izlažeš ideju, ali preteruješ. Ima više od pet ljudi koji imaju po nekoliko natprosečnih priča, koje su izdržale probu vremena:
Filipović, Bakić, Jakšić, Anđelković, Skrobonja (rekli su da u Svetom ratu na momente dotiče kvalitet D.Simonsa!), Knežević...
Zatim Z. Stefanović (vi ste, ljudi, izgleda zaboravili onu fenomenalnu PREKO REKE...), Oltvanji (gospodo, Bladi Meri Bluz i danas vredi!) S. Marković (neka je i pisac jedne priče, ali ta jedna je BELI NOSOROG,bre!!), pa od noviteta Ivan Nešić- prebrojte pobede na konkursima, a usput se prisetite, recimo, Jedan na jedan)...
Elem, bar deset ljudi koji su pisali svašta, ali svaki od njih ima više priča koje ne zastarevaju.
Dobro, ni desetak autora nije previše... ali ovo nije Amerika, a u ovoj bašti ipak ima više cvetova nego što površnom posmatraču izgleda!
Ja sam verovatno preterao 30%... kao i obično; ima 7-8 autora sa po pet priča koje vredi iščitati više od jednom.
Meni je to ipak malo.
Upravo sada se pokušava videti ko ima materijala za samostalnu zbirku priča i tek kada se sve rasprostre na stolu ispred sebe, uvidi se koliko je to zapravo malo.
A zbirke su ono što ostaje i što se pamti i na šta će se ljudi pozivati za 50 ili 100 godina.
Ja sam rad da dam para kol'ko god da treba da bih imao zbirku od dvadesetak najboljih SF (ili sa jakom dozom SF-a) priča domaćih autora. Ne mora samo jedan autor, niti je obavezno samo jedna priča po autoru.
Quote from: "mac"Ja sam rad da dam para kol'ko god da treba da bih imao zbirku od dvadesetak najboljih SF (ili sa jakom dozom SF-a) priča domaćih autora. Ne mora samo jedan autor, niti je obavezno samo jedna priča po autoru.
Pa potraži
Tamne vilajete (koliko ih je beše do sada izašlo?) i/ili antologiju pod nazivom
Nova srpska alternativna i postmoderna fantastika (alternativna je ipak bolja), tu ima puno vrhunskih stvari kao što su:
Jeka od Zorana Jakšića,
Begunci, krv od Ilije Bakića,
Na proleće ljubićemo se od Zorana Stefanovića itd.
Naravno, to samo po knjižarama antikvarnicama ako nađeš ili na sajmu knjiga ako odeš prvog dana...
btw Mislim da bi bilo lepo da se ponovo pokrene
Tamni vilajet
U planu je jedna lepa antologija ovog tipa, ali možda uopšte ne bi bilo loše da se napravi anketa među prisutnima&zainteresovanima šta je reprezentativno za kog autora. OK, za Saleta je to nesumnjivo Nosorog, ali šta najbolje predstavlja Radmila ili Lazovića?
Radmilo - bilo šta o Rašanima.
Evo, ako se glasa za Radmila: SVA VUČJA DECA.
(Ima on i jednu vrlo dobru priču u nekom SIRIUSU, zove se Spiridonovo bekstvo, ili tako nekako: grupa naših ljudi, u budućnosti, posle mnogo muka uspe da probije zaštitnu barijeru kojom se okružilo ono što je nekada bilo Ujedinjena Evropa - jer, mi smo, naravno, bili izopšteni. I kad se probiju i stignu tamo, uz sve žrtve - tamo nema nikog. Stanari su nekud otišli... Još kako ima veze se ovim SADA, samo što je Radmilo to napisao osamdesetih!!)
Spiridonova potera za neuhvatljivim... kod Radmila su definitivno najbolje stvari koje opisuju putovanje grupe ljudi (Rasani)... cim mu se junaci negde ulogore i nastane, pocnu problemi.
Quote from: "varvarin"Evo, ako se glasa za Radmila: SVA VUČJA DECA.
(Ima on i jednu vrlo dobru priču u nekom SIRIUSU, zove se Spiridonovo bekstvo, ili tako nekako: grupa naših ljudi, u budućnosti, posle mnogo muka uspe da probije zaštitnu barijeru kojom se okružilo ono što je nekada bilo Ujedinjena Evropa - jer, mi smo, naravno, bili izopšteni. I kad se probiju i stignu tamo, uz sve žrtve - tamo nema nikog. Stanari su nekud otišli... Još kako ima veze se ovim SADA, samo što je Radmilo to napisao osamdesetih!!)
Sećam se te priče! Uuuu, a nisam znala da je Andjelkovićeva. Mnogo sam je davno čitala ali bih volela da je ponovo pročitam.
Što se Radmila tiče slažem se: Sva vučja deca.
Quote from: "Radmilo u SIRIUSu"Približavanje (Sirius 109)
Mana, mana (Sirius 115)
Intermezzo za kontakt (Sirius 117)
Zatvor za smrtne (Sirius 129)
Spiridonova potera za neuhvatljivim (Sirius 144)
Ginekoid za Ciganina (Sirius 163)
ovo nit imam nit sam čitao, a hteo bih.
ako neko ima, plz nek skenira i baci mi na mail.
hvala.
Quote from: "zakk"ovo nit imam nit sam čitao, a hteo bih.
ako neko ima, plz nek skenira i baci mi na mail.
hvala.
isto.
Ima još i "Galaktički tunel" R. Angelakis, X100, 1986
Quote from: "Cornelius"Ima još i "Galaktički tunel" R. Angelakis, X100, 1986
Taj sam chitao. Kad se samo setim stare dobre edicije X100...
Quote from: "Usul"Kad se samo setim stare dobre edicije X100...
U kojoj je pored Angelakisa objavljivao i odredjeni Andrew Osborne "Smrt na Neptunu", a recenzent mu bio Radmilo Andjelković. Ko je drug Osborne?
Quote from: "Cornelius"Quote from: "Usul"Kad se samo setim stare dobre edicije X100...
U kojoj je pored Angelakisa objavljivao i odredjeni Andrew Osborne "Smrt na Neptunu", a recenzent mu bio Radmilo Andjelković. Ko je drug Osborne?
Boban
Baš tako. A, bio je i jedan Ch. A. Bell.
Evo vidim sad na drugom topicu ceo spisak (izvor: Boban)
1. Ch. A. Bell (Dusan Belča) RAT ZA ANDROMEDU 17 (avanture Marka Silarda)
2. Ch. A. Bell (Dusan Belča) PLANETA OPCINJENIH (avanture Marka Silarda)
3. S. Turkley (Slobodan Ćurčić) UJED KOBRE
4. Ch. A. Bell (Dusan Belča) GALAKTICKA STAZA (avanture Marka Silarda)
5. Ch. A. Bell (Dusan Belča) LOV NA PLANETI GABON (avanture Marka Silarda)
6. Ch. A. Bell (Dusan Belča) POVRATAK KIBORGA (avanture Marka Silarda)
7. S.Turkley (Slobodan Ćurčić) ZVEZDANI KONKVISTADORI
8. M.L. Arnaud (Ljubiša Jovanović) POSLEDNJI FENIKS
9. Ch. A. Bell (Dusan Belča) OBRACUN KOD CRNE JAME (avanture Marka Silarda)
10. S. Turkley (Slobodan Ćurčić) DIVLJI LOVAC ZVEZDA
11. J.G. Vandel ZLODUH NAUKE
12. A. Osborne (Boban Knežević) SMRT NA NEPTUNU
13. R.E. Vardeman KLINGOSKI GAMBIT (Star Trek roman)
14. R. Angelakis (Radmilo Anđelković) GALAKTICKI TUNEL
15. Ch. A. Bell (Dusan Belča) DUHOVI KAJUS MEDIJUSA (avanture Marka Silarda)
16. S.Turkley (Slobodan Ćurčić) COVEK VAN VREMENA
17. H. Vajnstajn ZAVESTANA KRUNA
18. D.T. Bird (Durman Rastislav) ZELENE ZVEZDE
19. Liberti Borom (Slobodan Marković) GOSPODAR KEDROVE SUME
20. S. Turkley (Slobodan Ćurčić) GOSPODARI KRUGA
21. S. Marsak - M.Kalbret OPERACIJA PROMETEJ
22. Arkadij i Boris Strugacki STAZERI
23. Ch. A. Bell (Dusan Belča) POVRATAK ATLANTIDE (avanture Marka Silarda)
24. Lin Karter POD ZELENOM ZVEZDOM
25. Soni Kuper CRNA VATRA (Star Trek roman)
26. Valdemar Lejzi (Vladimir Lazović) HRIM, RATNIK
27. Dejvid Dz. Strorm (Zoran Jaksić) KRADLJIVCI UNIVERZUMA
28. Stiv Meklejn (Stevan Babić) ZUTA PLANETA
29. Arkadije i Boris Strugacki GRABLJIVE STVARI STOLEĆA
30. Vilijem F. Nolan LOGANOV SVET
31. Kit Lomer POSLE SVEGA HEROJ
32. Ch. A. Bell (Dušan Belča) IGRA MEDJU ASTEROIDIMA (avanture Marka Silarda)
33. Lin Karter TONGOR PROTIV BOGOVA
34. S. Tyrkley (Slobodan Ćurčić) ALGOL TRANSMISIJA
35. Džon Braner OSLUŠKIVAČI ZVEZDA (The Stardroppers)
36. Ch. A. Bell (Dusan Belča) LETOVANJE NA SILENU (avanture Marka Silarda)
37. Tomas M. Dis PSI SA TERE
38. Majlis Larson PIONI I SIMBOLI (Star Trek roman)
Ja nemam pojma ko je taj čovek, jel' treba da me je sramota? :oops:
Treba... :)
У историји српске научне фантастике из пера нашег прослављеног и готово опеваног АБН-а пише да је M.L. Arnaud тј. Ljubiša Jovanović заправо ја, том доказивању посвећено је 75% одреднице намењене мени.
Ova edicija je izlazila od leta 1985 do leta 1988. Morate imati u vidu da je to bilo praktično prva prilika za jedan broj ljudi iz kluba da se oproba u dužoj formi (novela-roman): Boban Knežević, Radmilo Anđelković, Zoran Jakšić, Vladimir Lazović... Slobodan Ćurčić je već imao zbirku priča u Kentauru, ali ja mislim da su i njemu ovo bili prvi romani... Dušan Belča je pretežno pisac omladinske proze i već je imao objavljene romane za decu.
Iako su pojedini ljudi iz kluba već pisali drugačiju vrstu proze, ovde se svesno išlo na zanrovski čistiju, masama prijemčiviju prozu...
Ima u ovoj ediciji i nekoliko zanimljivih prevedenih ostvarenja, ali, koliko se sećam, kvalitet prevoda nije bio spektakularan...
Kako kad... recimo Kita Lomera je prevodio Zoran Jakšić u naponu svoje prevodilačke faze.
šta mislite, koliko je ostvarljivo da se neko čuje sa ovim ljudima i traži dozvolu da se ovo postavi na Rastka ili tako negde?
Quote from: "Boban"У историји српске научне фантастике из пера нашег прослављеног и готово опеваног АБН-а пише да је M.L. Arnaud тј. Ljubiša Jovanović заправо ја, том доказивању посвећено је 75% одреднице намењене мени.
Pa, zar ti, Bobane, nisi Ljubiša Jovanović? Čoveče, a ja čitavo ovo vreme živeo u zabludi i još sve ispričao Aci koji to turio u knjigu. Kako sam se zajebao, pa to je straota!!!
aaaah,
the plot thickens...
I to je samo početak. Boban Knežević nije samo Ljubiša Jovanović, on je i M.L. Arnaud, a ko zna - možda je on i Stevan Babić. Već postoji velika misterija oko toga da li je Radmilo Andjelković u stvarnom životu Slobodan Ćurčić, ili je Ćure, zvani R. Angelakis, radio u Vojno-tehničkom institutu. O tome postoji i čitava knjiga "Vrisak dobrih ljudi". Jedino što znam, a to je da Radmilo nije ABN, a da ABN nije (javno) Konstantin Tezeus. On se samo noću preoblači u Tezeusa i plaši starije ljude.
Najgore u svemu je sto se pravi Ljubisa Jovanovic nedavno ubio, tako da se mnoge stvari vise ne mogu dokazati.
Tu je ABN umešao prste da bi njegova faktografija ostala netaknuta. Pazi, Bobane, šta pričaš, inače ABN, da se oslobodi nezgodnog svedoka, može samo - fik, i nema te više.
Evo ga čovek, Ljubiša Jovanović original, na radnom zadatku posmatranja Sunca.
Ja sam u pozadini, naslonjen na dovratak, pazim da ga neko ne zaskoči.
Da, na stepeniku piše TITO.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.paramecijum.com%2FX%2Flj.jpg&hash=c9bd7d3286bd928237327b098f26d2bb8dc8aaf9)
Znači, ti si se sklonio sa vrata, ušao ABN i rekao mu da pogleda kroz teleskop, a onda cvik.
mislila sam da otvorim novi topic, ali ipak cu ovde zloupotrebiti vasu pricu o zanru i izneti moje porazavajuce vecerasnje otkrice (mislim, to je za nekoga "topla voda", ali ja toga nisam bila svesna do veceras).
listajuci moje knjige domacih SF/H autora napokon sam uvidela da tiraz svake knjige ne prelazi 500 primeraka (ajde, jedan je 550) i to mi je zazvucalo kao stravicno malo. :(
Nije... Mi smo mala zemlja, a ljudi ne čitaju...
Generalno, tiraži knjiga kod nas su tog reda veličine (500-1000 primeraka), ako izuzmemo par pisaca i par izdavačkih kuća...
Nije to vezano za F/SF/H...
Prosečna (neto) plata u Srbiji je 24.000 dinara (300 evra), a knjige koštaju skupo, 300 do 2000 dinara. Drugo, sve se manje čita. A, kad se čita, onda se čita smeće i ono ide u tiražima koji su iznad 1000. Ono ostalo, jedva se proda u 500 primeraka. Treće, tržište u Srbiji je jednako Tarzanovom carstvu, pa se pojavlju neregularnosti za koje se u pravnim zemljama robija. Sve su to dečje bolesti i proći će za dve, tri decenije.
Corneliuse, 20-30 godina, qu-qu! :x
Utukao si mi divno raspoloženje koje gajim još od ranog jutra! :wink:
Nemoj, molim te da sneveseljuješ Lilit! :?
Mislim ipak da je 8000 primeraka neponovljivo, a toliki tiraž je upravo imao 'Čovek koji je pao na zemlju', jel' tako Bobane?
Ja sam radio knjige u tiražima od 1 (jedan) primerak do 10000... najčešće 600-1000. BIGZ-ova 1984. je 1984. otišla u 80000.
Realan tiraž za domaće knjige je 1000-2000 a za strane 2000-5000, ali to nije uvek lako propratiti.
Quote from: "Boban"Evo ga čovek, Ljubiša Jovanović original, na radnom zadatku posmatranja Sunca.
Ja sam u pozadini, naslonjen na dovratak, pazim da ga neko ne zaskoči.
Da, na stepeniku piše TITO.
Dobro je da imaš ovu sliku, LJubišu su znali oni koji su nekada išli na Narodnu Oservatoriju na Kalemegdanu, ko ne veruje može da proveri kod nekadašnjih članova Društva, ako ne veruju nama...
Nisam znao da se ubio, zaista mi je žao
Slobodan Škerović - vančulno opažanje i psihičke moći, unutrašnji prostori, galaktička carstva
Adrijan Sarajlija - unutrašnji prostor, seks i seksualnost
Zoran Živković - paralelni svetovi i alternativna istorija, uvrnuta seksualnost
Boban Knežević - religija i mitologija, paralelni svetovi i alternativna istorija, čovek i mašina, seks bez seksualnosti
Dragan R. Filipović - paralelni svetovi i alternativna istorija, bez seksa i bez seksualnosti
Mirjana Novaković - paralelni svetovi i alternativna istorija, unutrašnji prostori, religija i mitologija, seks i seksualnost
Quote from: Harley Quinn on 07-07-2016, 14:11:04
Dragan R. Filipović - paralelni svetovi i alternativna istorija, bez seksa i bez seksualnosti
pa ti bre ne znaš šta pričaš.
Fipa ima seriju sex-pornografskih priča; praktično sve njegovo objavljeno u Siriusu spada u ovu fazu.
Ne možeš na osnovu malog uzorka da ekstrapoliraš kompletan zaključak.
Pročitala, ali ne upamtila. Čim ne upamtila, ne važi se. :lol: Ali, gle, imam sve na hardu, sad ću da obnovim, pa da vidimo.
verovatno je bilo neko nipodaštavanje žena u pitanju... trpanje bez konca i kraja.
Quote from: Boban on 07-07-2016, 15:08:54
verovatno je bilo neko nipodaštavanje žena u pitanju... trpanje bez konca i kraja.
Upravo. :lol: A ja bila mlađahna i naivna, na takvo što ne obraćah pažnju... no, sad imam da kažem štošta o tome.
Najpre ovo: ja znam da su muškarci pekmezare, krhkih ega i ne tako snažnih psiholoških karakteristika u odnosu na žene, ali da li ste ti i drf
stvarno na temi "Zašto ima više muškaraca nego žena u SF-u" kukali kako je urednik Sirijusa jedno vreme objavljivao priče mase nekih žena, samo zato što su erotske, i da je većina tih žena nestala u moru (ispod)prosečnosti nakon toga? :lol: Pregledala sam sadržaj svakog Sirijusa, svih 164 brojeva, žena ima toliko malo da je to smešno. A pogotovo nepoznatih ženskih imena, a pogotovo domaćih. I, čini mi se, u svega dva ili tri broja u sadržaju preovlađuju ženska imena, sve ostalo je masovna muška dominacija, gde je u svakom trećem Sirijusu u sadržaju zastupljena jedna (do dve, tri maksimum) žena.
Ja znam da su u očaju velike oči, ali molim da se istorija ne gleda kroz njih. Nije fer prema ženama. Štaviše, imam nameru da napišem analizu zastupljenosti žena u Sirijusu i kvaliteta njihovih priča u odnosu na muške.
Elem,
od drf-a sam našla sledeće priče:
1. Svemirska bajka (zaboravih broj)
2. Tragom stare priče (broj 73)
3. Trominutni preskoci (broj 77)
4. Mašnica za Margaritinu lutku (broj 101)
5. Govnokradica (broj 135)
6.
Možda sam neku propustila, a možda je drf neku pisao pod pseudonimom sa kojim nisam upoznata...
Pošto si se zakačio za kategoruju "Seks i seksualnost, evo i moje ocene za drf-a:
Dragan R. Filipović - nepotrebni seks bez seksualnostiPriče 1., 4. i 5. ne spadaju u ovu kategoriju.
U priči broj 2. pominje se neko švalerisanje i kresanje lokalnih žena, kao da su sve odreda u tom selu radodajke i, štaviše, kao da im je to jedina zabava i uloga u selu. Priča mi se nije dopala, slaba je, da ne obrazlažem zašto.
Ti si verovatno mislio na
Trominutne preskoke kad si upamtio sex-pornografiju u drf-ovim pričama, i ova priča zaista i spada u kategoriju pornografije i to samo zato što seks, tako vulgaran, banalan, opisan tako da žena ispadne i bukvalno objekat tog trpanja koje pominješ, pa još ni to nije bilo dovoljno autoru, nego je o njoj, nakon odnosa, morao da razmišlja i na tako uvredljiv način, bez trunke poštovanja, pa makar bila i najgora kurva na svetu (upravo je spavao sa njom, kada nema ni trunke poštovanja za osobu sa kojom je upravo spavao, delio neku intimu, kakvu takvu, junak ga nema ni za sebe). Ali, pazi sad, nije samo ona radodajka (nimfomanka) već i sve njene sestre i sve jure našeg obdarenog junaka koji
teslači sve sestre. I to je ok za pornografiju, ali kakve to veze ima sa osnovnom tematikom priče, a to je putovanje kroz vreme? Ok, napravljena je tu neka daleka veza sa, hm, nekim telesnim procesima u toku odnosa, trudnoćom itd. ali činjenica je da je ova priča mogla i bez seksualnih referenci i otvorenih opisa, kojih ima u 70% priče. Kada odbacimo plastične i nevešte opise nekog odnosa, koji nas uopšte ne uvlači u atmosferu i nema nikakvu posebnost, koju pornografija i te kako može da ima (ne fali joj ništa), ostaje ideja koja je dobra i to putovanje do kraja planete je zanimljivo, ali je šteta što je autor potrošio toliko slova na zaludnu pornografiju, umesto da se bavi osnovnom tematikom.
Od ranije je poznato da su drf-u ženski likovi slaba tačka, zato mu i dodelih prethodnu kategoriju. Dodelila bih je opet, jer, eto, par pornografskih priča, ispričanih na
ovaj način, nije dovoljno da neko upadne u kategoriju "sex i seksualnost". Ali eto, neka bude.
I onda drf kaže da su žene prolazile zbog pornografije u Sirijusu? :lol: :lol: :lol:
Btw, "radodajka" je drf-ov termin. Meni je mrzak. :) I dosta toga govori o mestu žene u pričama.
ti to kada pomeneš, mislim, to trpanje i sve što ide uz to, žene kao niža bića i seksualni objekti... zaista zvuči kao da je nešto loše ili u najmanju ruku društveno neprihvatljivo.
xrofl
Nije društveno neprihvatljivo, ali je loše za pisca. Bar ga ja neću čitati. Kakav je to pisac koji ne razume ženu? Nezreo, eto kakav. Koji ume da piše samo iz sopstvenih potreba? Ali čak ne ni to, hajde potrebe itd., nego što drf laže u svojoj priči. A lažeš i ti. Ne verujem da ste ikad tako razmišljali u realnim situacijama. To su vaše fantazije. Ono kako vi zamišljate pornografiju, umesto da pišete iskreno. Ali iskrenost bi podrazumevala da se pomalo i otkrijete, zar ne?
Lažni mačo meni.
hm... pisac koji ne razume jednu upadljivo manjinsku količinu žena...
Ako su žene u svetu u 98% slučajeva podređene, iskorišćavanane, zanemarivane, skrajnute... zašto ti umišljaš da je pisanje o 2% populacije zrelo, a prikazivanje stvarnog stanja loše za pisca.
Pretpostavljam da nikada nisi slušala muškarce kako pričaju o ženama kada nema žena u blizini, onda i ne možeš da sudiš o tome.
Dobro, ovo je tema o žanrovima domaće fantastike, ali svet je mnogo komplikovaniji i dublji od onoga kako ga većina (i domaćih i stranih) SF pisaca vidi. Ne znam šta je to u SF-u što isključuje ljudsku dramu, iskrenu emociju, njeno pravilno razumevanje, shvatanje uzroka i posledice, samokritike... umesto bauljanja po mraku pojavnog, površnog, pogrešno protumačenog, ega, sujete itd... Jedino je Hrundi (da se ogradim: od onoga što sam ja čitala) uspeo da pređe tu granicu trivijalnosti i to svojom novom pričom u ZS.
Čudno je kako jedan žanr, koji se, u konačnom, bavi suštinom postojanja i pronalazi odgovore o svrsi i smislu kroz bavljenje mogućim, budućim, natprirodnim, onostranim, uglavnom ne uspeva da razume mrak i svetlo ljudske duše i emocije i poreklo ljudske (ne)sreće. Tome se samo Klark približio u Odiseji i Rami, ali čak i to je samo dobro oslikano platno, da izgleda kao realnost. Tu nas privlači cilj putovanja, kraj. U tome je magija njegovih romana. I on dobro opisuje tu ljudsku večitu potrebu za konačnom spoznajom.
Ja uvek ističem "Zapise iz podzemlja" kao genijalni psihološki roman, moj omiljeni. Zašto toga nema u SF-u? Nedavno dobih i preporuku za roman "Senke na Hadsonu", koji se bavi problematikom osmišljavanja besmislene masovne patnje koju su Jevreji proživeli u Holokaustu i koji pokušava da objasni i opiše masovno nesvesno u njima, sve sa jurnjavom za novcem, mržnjom i oprostom itd.
I uvek pominjem "Ogledalo za vampira", jer je taj roman imao potencijal da razvije dobru psihološku priču, ali je ostao na pojavnom. I smorio negde od sredine, iako ima sjajan početak. Ima tu empatije za junaka, ispravnih tumačenja njegovih motiva i osećanja, ali kao da i sam autor nije hteo da grebe dublje, pa se, na kraju, zadovoljio opisima, umesto uzrocima, mračnih junakovih stanja, želja i postupaka.
Mislim da pisac mora dobro da razume sebe i ljude oko sebe da bi se izdigao iznad trivijalnosti i površine.
Čitam juče tu drf-ovu pornografsku priču i dođe mi jasno kao dan - drf laže (u toj priči). Piše kako misli da treba, a ne kako zaista jeste. Ne sporim da ljudi uživaju u seksu na čisto fizičkom, čulnom nivou, ali ograničiti junaka isključivo na to, pa to je laž. Čak i oni koji ne misle, koji kroz život idu utabanim stazama materijalizma i ega, pa čak i oni znaju da nešto ne valja sa njima, da često nisu zadovoljni, srećni, imaju nekog crva koji ih (povremeno) grize, koji ih čini zajedljivima, hejterima, ljubomornima. Iako ne umeju ili neće da priznaju sebi da je to samo njihovo nezadovoljstvo sobom, sopstveni kompleksi i nesigurnosti, traume, strahovi...
Kad sam već kod toga, gledam juče klip o Čarliju Šinu. Bogat i slavan od detinjstva, dobar glumac, talentovan, ogrezao u heroinu i seksu sa prostitutkama, nazivao je to zabavom. A onda se oženio. Pa maltretirao Deniz Ričards. Pa razveo. Pa prsao pred kamerama. Pa obelodanio da ima HIV. Pa da svoje partnerke o tome nije informisao pre seksa. Autodestruktivan i još druge vuče u svoj mrak. Vrtlog crnila. A zašto? Pa na to pitanje je trebalo sebi da odgovori još dok je drogiranje i neumereno seksanje nazivao "zabavom". Može to da bude zabava, ali zašto? I dokle? I zašto baš to? Ja imam neke svoje teorije koje se tiču svih bogatih i slavnih, a oštećenih ili umrlih zbog autodestrukcije. A skoro svi bismo se zapitali - ali zašto? Čovek ima sve. Izgleda da nema. I dobar pisac uspešno razotkriva te i takve mehanizme funkcionisanja nesvesnog. Ne zanima me da znam koga je Čarli kresao, detalje iz njegovog braka (što su informacije koje se jedine nameću u ovo Kardašijan doba), zanima me zašto je Čarli Šin nesrećan? Zašto je pravio izbore u životu koji su, očito, vodili krahu? I šta je potrebno da bi bio srećniji? :lol:
Nije ni čudo što SF spada u trivijalni žanr. Koliko god mi bio drag. U nekom naporu da se osmisli buduća tehnologija, svet, da se domisli onostrano, nemoguće i grandiozno, žanr je izgubio čoveka.
I 2% žena maj as. Ti vidiš ono što želiš da vidiš, a odbacuješ ono što ti ne odgovara (bilo zato što te uznemirava, bilo zato što ti urušava sliku o sebi, tvoj identitet itd.). I to radi 99% čovečanstva. S tom razlikom što si ti pisac. Mislim da je zadatak pisca da razotkrije uzrok, a ne da ga samo opiše i ostavi ga drugima na tumačenje.
"Zločin i kazna" već u samom naslovu otkriva genijalnost dela. A kada pročitaš i vidiš da se ne radi o kazni društva nad prestupnikom, već o kazni sopstva nad sobom, samospoznaji sopstvenog mraka, onda shvatiš zašto je to delo pečat čovečanstva. I da je Dostojevski pisao o sebi. Ali je prvo morao da bude hrabar za to. I iskren prema sebi. A ne da laže (sebe i svet) u svojim romanima.
Eh, da, hajde još da pomenemo i horor i Lavkrafta. Lavkraft nije bio dobar pisac. Smarač do besvesti. Ali ima ono nešto što su mnogi prepoznali u njegovim delima: sve njegove priče emituju atmosferu straha od smrti, horora duše, usamljenosti, stvarne jeze beskrajnog svemira u kojem je čovek ništavna tačka - što je zajedničko svakoj individui na planeti zemlji. Pišući iz sopstvenih strahova, ne lažući u pričama, Lavkraft opisuje sebe i svakog drugog čoveka. Zato je, iako tako loš u pisanju, i postao kultna ličnost.
Horor se u tome razlikuje od SF-a. Čovek je ipak tu ostao u centru. Bez čoveka nema horora. Čovek je recipijent i emiter straha. I eventualna trivijalnost horora (koju neki kritičari prepoznaju) mogla bi da se ogleda samo u tome što taj žanr često opisuje pojavne oblike straha, umesto da se bavi njegovim uzrocima.
Keri, Stivena Kinga je super primer bavljenja uzrokom onoga što mi nazivamo - horor. Mehanizam nastanka horora od početka do neminovnog i jedino mogućeg kraja. Od zle (a zapravo nezadovoljne, nesvesne, nelečene, besne) majke do zle (maltretirane i besne) ćerke. I taj kraj nije stvaran, jer strah se, zapravo, širi dalje, nasleđuje, on je sveprisutan i samo menja pojavne oblike. Živi život, rađa se i umire, kako to radi svaka stvar i pojava u svemiru.
Biće da sam upravo objasnila zašto je SF inferiorniji žanr od horora. :lol:
Мени се чини да су те старије сфрј генерације своју сексуалност ослобађале уз помоћ часописа Чик, који је мушкарце тог времена саветовао на који начин то да ураде.
Хорор је остао ван утицаја науке, док се наука инфилтрирала у сф и подредила је жанр себи.
Фантастика звучи много лепше, занимљивије и живописније без префикса научна.
Како очекујеш да у нечему научном буде љубав зрело описана?
Наука не познаје љубав, а и кад је буде упознала - дефинисаће је и скучиће је у величину једне проширене реченице.
Quote from: T2 on 08-07-2016, 14:23:09
Мени се чини да су те старије сфрј генерације своју сексуалност ослобађале уз помоћ часописа Чик, који је мушкарце тог времена саветовао на који начин то да ураде.
cik uradi :)
Pa, o seksualnosti, kao i o sebi i drugima, uči se iz iskustva, a ne iz magazina. A onda se piše o tom iskustvu, a ne o prelistavanju magazina. :lol: