Ovakav topik je vjerovatno bio već sto puta, ali mrzi me da preturam po prastarim stranicama (to ostavljam Virusu). Elem, napišite nazive nekoliko (3,4,5, tako nešto, ne pedeset) priča koje jako volite i za koje ste emotivno vezani. Meni padaju na pamet npr. sljedeće:
Oni - Robert Hajnlajn
Nijema sonata (čini mi se da se tako zove) - Orson Skot Kard
Zločin po kazni (Time in Advance) - ne znam ko je napisao, radi se o tipu koji unaprijed odsluži kaznu za ubistvo i onda otkrije da ima razloga da pobije gomilu ljudi
Savana - Rej Bredberi
Vjetar - Ditto
Melonta Tauta - E. A. Po
Okej, ovaj spisak nije baš najbolji, mislim da nisam naveo nekoliko finih pričica, ali eto sad ne mogu da se sjetim.
Hmmm, prelepa tema... Samo sad treba pokrenuti mozak. Naravno, Leonid Andrejev, Borhes i ekipa ovde ne dolaze u obzir, samo hardkor naučna fantastika, što malko olakava stvar, ali ipak...
Pi Man: Alfred Bester
Ovu priču zovu 'mathematical fiction' u nekakvom suludom pokušaju cepkanja naučne fantastike na još sitnije i sumanutije podžanrove. Meni se kod nje užasno dopala silovitost tempa i imaginacije a iznenadio me je i emotivni naboj koji nisam očekivao. Glavni junakje obdaren natprirodnom sposobnošću prepoznavanja obrazaca, koju Bester tretira na veoma inteligentan način mešajući malo pulpa i conspiracy theory šmeka sa čvrstom matematikom. Film Pi Darena Aronofskog i Gibsonov roman Prepoznavanje Obrazaa su oba daleko od Besterove snage i vizije.
The Men Who Murdered Mohammed - Alfred Bester
Kad već pominjem Bestera... Od svih priča napisanih na temu putovanja kroz vreme i paradoksa koji mogu nastati na taj način, ova mi je verovano najdraža jer tretira temu na neviđeno napredan način (s obzirom da je objavljena 1958.), ima duha i, ponovo, dočekuje čitaoca emotivnim sadržajem kad mu se najmanje nada. Postmoderna pre nego što je izraz uopšte i izmišljen
The Psychologist Who Wouldn't do Awful Things to Rats - James Tiptree Jr. (Alice Sheldon)
Od svih njenih priča koje sam mogao da odaberem, a Alah zna da je napisala neke od meni najdražih priča ikad, ova mi je nekako najdraža. Danas shvatam da je u pitanju nepodnošljiva post-hipi liberalna, komi-pinko-fegot fantazija, al jebiga. Prvi put kad sam je čitao bio sam mali i zaplakao sam. Manje SF, više fantazmagorija, ovo je vapaj za razum jednog teškog levičara iškolovanog na hladnoratovskom liberalizmu, feminizmu i, verovatno anarhizmu, kao i apologija geekova, smotana u jedno.
Burning Chrome - William Gibson
Dobro, mogao je da bude i Johnny Mnemonic, ili bilo šta iz onog doba, ali Burning Chrome je verovano najparadigmatičnija Gibsonova priča iz onog vremena. Kako su osamdesete zamišljale kul budućnost. Napisano savršenim palp jezikom, sa više humanosti nego što bi iko očekivao, prepuna avanture iako se većina stvari događa u jebenom potkrovlju i nekakvoj bednoj kafani, ova priča je izmislila mitove koji i danas postoje u literaturi, stripu, filmu, videoigrama.
The Death of Doctor Island - Gene Wolfe
Wolfe je napisao nekoliko zaprepašćujućih priča, a ova je možda i najbolja (barem od svega što sam ja čitao). Iako je uverljivost političkog komentara koji na kraju iz nje možemo ekstrahovati pomalo, da kažem, sumnjiva, to ne kvari utisak. Ovo je jedna od najbrutalnijih priča koje sam ikada čitao (u bilo kom žanru) najviše zahvaljujući tome što se artificijelnost sistema koji posmaramo razotkriva sasvim polako i nepravednost kao njegova suština udara ko macola na kraju. Ne najsavršenija metafora ikada u knjiženosti, ali veoma snažna.
With the Bentfin Boomer Boys on Little Old New Alabama - Richard Lupoff
Već sam je pominjao ovde: za mene savršen primer spoja naučne fantastike sa savremenom umetničkom prozom. U smislu da Lupoff koristi visokostilizovan jezik da svoju priču ispriča, do te mere da jezik postaje priča. Sam zaplet i narativ nisu nezanimljivi i, kao i mnogo toga što je Elison turao u svoje Dangerous Visions antologije, ima jasnu političku konotaciju, ali jezik je ono što ovu priču izdvaja od skoro svega ostalog 'avangardnog' što mogu da nabrojim u SFu.
The Days of Perky Pat - Philip K Dick
Mogla je da bude i neka druga priča, ali ova mi je nekako najjača. Dik u onome što radi najbolje: promišljanje i pretresanje granice između realnosti i mašte? fantazije? bolesti? ludila? Sve kroz sjajnu priču o igri koja satirizuje potrošačku kulturu, kulturu marketinga i mentalitet srednje klase.
Riders of the Purple Wage - Philip Jose Farmer
Još jedna iz Elisonovih Opasnih Vizija... Sa Farmerom ja imam love/ hate odnos, neke stvari koje je napisao su neviđeno smeće. Ali kad ubode, on baš ubode. Posle silnih Orvela, Hakslija i Zamjatina, Farmer svoju kritiku autoritarnog sistema totalne kontrole piše sa puno duha i, ako danas političku komponentu priče možemo da smatramo pomalo naivnom, stil i oštra satira nisu zanemoćali protokom vremena. Sjajna priča.
Sketches Among the Ruins of My Mind - Philip Jose Farmer
I, da, ponovo Farmer. Al zasluženo. Ovo je sjajna priča zato što ima sličan postmodernističi šmek gorenavedenoj u smislu odbacivanja (autoritarnog) žanrovskog formata, ali uz usvajanje discipline svojstvene žanru. Dakle, osnovna premisa je apsolutno neobjašnjena. Ali su zato posledice ispitane gotovo forenzičkom preciznošću. Priča o apokalipsi koju ljudska rasa sprečava na prilično šokantan način. Zabavna i istovremeno zastrašujuća.
Vaster Than Empires and More Slow - Ursula Leguin
Već smo ovo pominjali, a Libeat je i linkovala poemu iz koje je citiran stih za naslov ove priče. Šta reći, ja Ursuline priče, otkrio sam to s čuđenjem, zapravo i ne volim. Većina mi se dopada znatno manje nego njeni romani. Ali ova je moćna. Kao Stanislaw Lem obrnut naopačke, ovo je priča iz koje poverenje u humanost i empatiju praktično kipi, a kontakt sa potpuno stranim oblikom života oplemenjuje obe strane.
Golem XIV - Stanislaw Lem
Kad već pominjem gazdu... Romane smo mu hvalli pre par meseci,a ova priča je s jedne strane esejistički suvoparna, s druge fantastično opčinjujuća snagom vizije. Ovde nema ni akcije ni zapleta ni peripetija, ovo je čista intelektualna proza gde je prozna forma zapravo samo okvir za filosofiju. E, sad, možda sam ja samo slaba uma, ali na mene je ta filosofja ostavila tako jak trag da nije preterano reći da jako veliki deo svog pogleda na svet baziram na ovoj priči. Užasno...
Surface Tension - James Blish
Mene je ova priča užasno potresla a i oduševila. Što se tiče 'naučnofantastičnog' sadržaja, on je sjajan i maštovit, ali same slike su ono što mi je uvršćuje u važne priče mog života. Izvanredna studija pojma 'malog' (nadahnutije mada ne i šarmantno kao onaj roman, beše li Karik i Valja ili Mravlji Lav?) i sjajno pogođen osećaj transcedencije u susretu sa svetom toliko magičnim da je praktično nezamisliv, iako je to samo svet koji mi vidimo kao svakodnevan.
Bright Moments - Theodor Sturgeon
Ghoul ovu priču stalno zaziva i ne bez razloga. Sterdžen je napisao više dobrih priča, ali ova je najmoćnija, najpotresnija, najtragičnija. Kad se još uzme u obzir da nije u pitanju naučna fantastika, čak ni horor, niti bilo koji prepoznatljiv žanr, stvari su još čudnije. Radi se samo o produktu visoko nadarenog pisca. Ničem manjem.
Sandkings - George R. R. Martin
Odmah i javno priznajem da ništa što je Martin napisao u poslednjih deset godina nisam ni takao. Nešto me odbija ideja čitanja užasno detaljno razrađenog fentezija. Ali kad sam bio mlad i zelenkast, Martin je bio jedan od najvažnijih pisaca u mome univerzumu. Voleo sam mu sve priče. I Vindhejvn, i onu o sumaglici, ma sve... I evo koliko je moj mozak odumro. Malopre sam pomislio da treba da ovde navedem i priču iz onog nekog Siriusa u kojoj neki baja drži neke zajebano mutirane mrave u terarijumu a oni prave statue s njegovim likom. Užasno jebeno strašna priča sa neviđeno prodornim metaforama o autoritarnosti (opet, danas malčice naivnim, al šta fali, napredujemo svi). Al džaba kad nisam mogao da se setim ni kako se zove ni ko je autor. I, cap, ispada da je to Sandkings koju je napisao baš GRR Martin. Ponekad Alah i Google odrade sav posao umesto mene. Moćna priča.
Repent, Harlequin! Said the Tick-Tock Man - Harlan Ellison
Još jedna klasična priča o antiutopiji i Elison koji je osvežava stripovsko-superherojskim pristupom koji joj daje čitav spektar atributa: žovijalnost, ispunjenost nadom, ali i tragičnost na kraju.
I Have No Mouth, and I Must Scream - Harlan Ellison
Da, opet Elison. Ovu priču (vele, napisanu za jednu noć i objavljenu u gotovo nepromenjenoj formi) nazivaju antiutopijom, ali ona je mnogo gore od toga. Ona je košmar. Metafora totalne kontrole koju nad čovekom uspostavlja sistem (u ovom slučaju tehnologija) koji je sam stvorio ene bi li sebi život olakšao. Krajnje zastrašujuće s obzirom da uspeva da nekoliko ljudskih najdubljih strahova zgura u jako mali broj strana. Evo je ovde, kome se čita:
http://www.scifi.com/scifiction/classics/classics_archive/ellison/ellison1.html
Flowers for Algernon - Daniel Keyes
Još jedna priča koju smo pominjali nedavno a zbog koje sam pustio suzu. Pička sam, pa šta. Izuzetno toplo istraživanje razvoja (i propadanja) ljudskog intelekta i pripadajućih socijalnih percepcija i veština. Čovek ne može a da se ne zaplače kad stigne do kraja. Priča praktično lišena drame jer je sve u njoj prilično jasno vrlo rano, ali koja i pored toga čoveka natera da se sav rastoči...
Four in one - Damon Knight
Dobro, i da završim sa jednom teškom palpčinom. Ovo je jedna od relativno ranih Knightovih priča i koliko god stil i karakterzacija bili naivni (ali zato krajnje šarmantni), sama ideja i pripadajuće slike su užasno snažne. Na kraju krajeva, svaki čovek jeste ostrvo, naša tela i umovi su odvojeni i jedino što nas spaja većinu vremena su jezik i kultura. Knight uvodi spekulativnu premisu koja granicu između ljudskih bića ukida i, malo je reći da je rezultat strašan.
E, tako, mogao bih bar još dvadeset priča da navedem, al to niko ne bi čito pa ću ovde da stanem. Možda kasnije, ako ovaj topik zaživi...
Edit: typos
Nego, evo uzgred jedna mala meditacija...
Prvo, jasno mi je kao dan da je moj SF ukus formiran u detinjim & tinejdžerskim godinama. Samo pogled na listu priča jasno pokazuje da su u pitanju dela između početka pedesetih pa do početka osamdesetih, dakle, od literarnih početaka SFa (prelaženja u ne-trivijalni ogranak književnosti) negde do kraja novog talasa/ početka kiberpanka. Dakle, užasno sam ograničen i treba da učinim svestan napor da se upoznam sa savremenm Sfom jer tu možda ima i nečeg vrednog pažnje...
Drugo: sve sam go anglofon na listi. Lem je jedini časni izuzetak. Džaba su vredni urednici ovdašnji utrpavali Ruse, Francuze, Talijane end Japance u svaki Sirius, Andromedu, Monolit i Politikin Zabavnik, meni je to, očigledno preletelo preko mozga i ostavilo vrlo malo traga.
Treće: jako veliki broj priča koje su na mene ostavile traga su priče koje je ZŽ objavljivao (u svojstvu urednika) u Politikinom Zabavniku. Ali, vraga, tu moram da kažem da se radi samo o nivou ideja s obzirom da su, to my knowledge, te priče skraćivane i uređivane tako da se uglave u relativno mali prostor rubrike u Zabavniku. Bilo je tu zanimljivih stvari, sećam se priče prevedene kao 'Telesat' (googlovanje za Telewatch mi daje samo neke silne sekjuriti kompanije) koja je uspela da kulturu mobilnih telefona predvidi sa zastrašujućom preciznošću. Pa onda one, čijeg se imena ne sećam, sa televizorom koji omogućuje virenje u živote drugih ljudi, koja je fenomen reality showowova i pripadajućeg voajerizma uhvatila sa bolnom tačnošću. Pa ond aona, ne sećam se imena either, o nekakvom, hm, mikronautu koji puzi kroz jabuku i u jezgru naleće na osu... brrrrrr...
nemam vremena a ni snage da pišem mudre komentare, pa ni da se prisećam SVEGA, jer sf odavno ne pratim, a neke odlične zbirke koje donesoh nedavno iz usa još stoje netaknute; dakle, evo nekih odličnih priča kojih se prisetih listajući bibliografije monolita i alefa, dakle, čitanih pre 10-20 godina, a one ostale... kad se vratim kući.
dakle, timeless classics iz ovih izdanja, bar za mene (BOLD su BAŠ favoriti):
Silverberg, Robert, "Rođen sa mrtvima",
Kard, Orson Skot, "Enderova igra",
Kejz, Daniel, "Cveće za Alxernona",
Elison, Harlan, "Dečak i njegov pas",
Silverberg, Robert, "Kada smo i{li da gledamo kraj sveta",
Farmer, Hoze Filip, "Jahači rumene nadnice",
Kesel, Xon, "Veliki san",
Silverberg, Robert, "Plovidba za Vizantiju",
Kard, Orson Skot, "Oko za oko",
Kesel, Džon, "Još jedno siroče",
Zelazni, Roxer, "24 pogleda na brdo Fuxi, od Hokusaija",
Robinson, Kim Stenli, "Bekstvo iz Katmandua",
Bear, Greg, "Muzika krvi",
Zelazni, Roxer, "Ruža za propovednika",
Sterxen, Teodor, "Svetli trenutak",
Oldis, Brajan, "Balavo drvo",
Andrevon, Pjer, "Malezijska tigrica",
ova poslednja, francuska, je izvanredna, a puna je takvih ona antologija francuske fantastike (koju mi, na žalost, neki zlodej uzeo i nevratio, grom ga spalio!)
ja sam, inače (predvidivo, rekao bi neko od kojih koji ne skroluju preko mojih postova), uvek naginjao književnijim i emotivnijim stvarima, te mi vrsta pričica kakve je politikin zabavnik objavljivao nije ništa posebno značila: čitao sam ih, ONIH dana, ali ne mogu da se setim NIJEDNE kao posebno bitne i drage.
1. the world well lost - theodor sturgeon
2. flowers for algernon - daniel keyes
3. faith of our fathers – philip k. dick
4. the cage – miriam allen de ford
5. dradin, in love – jeff vandermeer
ovo su neke kojih sam se odmah setila (no googlovanje included :wink:), citane u razlicitim zivotnim periodima.
mrzi me da objasnjavam sta sam nasla u kojoj i kada, ali spadaju medju ono pisanije koje mogu cesto da citam.
Prostranija od carstava, i sporija - Ursula Legvin
Psiholog koji nije htio raditi strašne stvari štakorima - Džejms Tiptri Jr
Bila je još jedna u "Savremenicima budućnosti" kojoj se ne sećam naslova ni pisca, o slepom klincu/mutantu (ili šta je već bio)/iscelitelju. Ubedljivo najbolji kraj priče, bar meni.
Ruža za Propovednika - Rodžer Zelazni
For A Breath I Tarry - isti pisac
Sandkings - Martin
Malezijska tigrica - Pjer Andrevon
Ovo je onako na prvu loptu, bilo je toga još, ali sf odavno čitam samo povremeno.
Cool, Meho me je podsjetio na sjajnu priču Ljudi koji su ubili Muhameda.
Inače, nisam ni zahtijevao da se sve potanko obrazlaže, prvenstveno me interesuju spiskovi :)
Jebeš spiskove, ja to onda stvarno ne bih imao snage da čitam. Moje je geslo da ako čovek ne može da zainteresuje nekoga za svoj spisak nekakvim obrazloženjem, ond ane vredi ni da piše spisak.
Nego da izkomentiram malko ovo što videh do sada.
Gulina lista me podseti na još neke drage priče. Veliki San, recimo, za koga sam ja mislio da će biti samo pastiš Čendlera, a zarao... Opaka priča. A onda me je to podsetilo na Hemingway Hoax koju je napisao Joe Haldeman, koja me je u ono vreme poprilično oborila s nogu. Sličan motiv kao Powersov Anubis Gate, ali nekako transcedentnije.
24 pogleda na planinu Fuji, od Hokusaija je, verovatno moja najomiljenaija elaznjeva priča i udaram se po glavi što je nse nisam setio. Razmišljao sam šta da uglavim od Zelaznija na listu i na kraju odustao. Ruža za prpovednka mi je bila prva na pameti (kao, vidim i drugima) al sam shvatio da od nje, actually više volim 'The dors of his face, the lamps of his mouth', a onda sam shvatio da od svega toga više volim He Who Shapes, al od njega je posle napravljen roman i tu sam negde odustao... Ima još jedna priča koje se sad sećam, onako emotivna, The Beast Who Cried Love At The Heart Of The World, ali sad guglujem i, iako sam mislio da je to Zelazny, ispada da je Ellison. Do đavola..
Bekstvo iz Kamandua je neviđeno zabavna priča i sećam se da mi je osvežila čitanje tog Monolita na najbolji moguć način. Toliko je odskakala od svih onih ozbiljnih storija...
I, da Saliva Tree, Aldisovo remek delo viktorijanskog pastiša je vredno pomena. A 'Aother Orphan', sećam se naslova al se ne seam ničega što se u priči događa. Sta to beše?
Quote from: "Meho Krljic"'Aother Orphan', sećam se naslova al se ne seam ničega što se u priči događa. Sta to beše?
moby dick
Ah, da!!!
Ma, serem, ne sećam se baš ničega. Saću je guglujem. Nego sad shvatam da sa Lilitinog spiska od petoro autora dvoje ne znam ko su. Auh, bruka...
Meni su najdraža djela za koja u glazbi kažu crossroad, zato nemojte mene pitati o SF pričama. Ako mi nešto dobro, nema tu žanrovskog čistunstva... (bježim u mišju rupu!) Kao što jednom napiso boban, meni je važno samo da ima otklona od realnosti...
Baba, nemoj sad da izmišljaš nekakve izgovore, nego daj da vidimo spisak. Ako je mogo Ghoul da da svoj spisak, možeš i ti. Plus siguran sam da nas sve interesuje da čujemo upravo dela koja su otklonjena na bilo koju stranu od realnosti, a smatraš ih dobrom literaturom.
Uzgred....
Ogreših se teško o svoju mladost, al do čega me je dovela, nije mi ni žao. Hoću da kažem, nisam pomenuo barem šačicu priča domaćh autora koje su mi definitivno ostavile traga u duši.
Jedna je Fipina 'Bežim u noć'. Ne znam kako se kotira u domaćem fandomu i sećam se da je Biciklista recimo bio znatno hvaljeniji u to vreme, ali meni je BuN ostala u fantastičnom sećanju svojom silovitošću, svojom nadrealističnom haotičnošću iz koje se ipak, plemenito, pomaljala uređenost, svojim duhom. Zarpavo, uvek sam je smatrao za nešto što bi Roger Zelazny napisao da jeizmešao pravi miks droga i sebi govorio da bih voleo tako nešto da pišem kada bih imao dara za literarnu fantastiku.
Druga je Raosov 'Škorpion na jeziku'. Zato što je Raos tu prikazao izuzetno vladanje žanrom i stilom, dao mi visoki palp i istovremeno glavnog junaka koji prolazi uverljivu katarzu i duševnu transformaciju.
Treća je Lidijin 'Kralj Grafita'. Danas, da me čovek ubije, ne mogu da kažem kakav je njen literarni nivo, da li je naivna, detinjasta, da li je stil tečan ili isforsiran, ali sećam se da mi je u poplavi domaćeg cyberpunka (dobro, poplava je prejaka reč...) ovo bio jedini naslov koji je nadišao prostu formalnu vežbu i pokušao da prodre do humanističke suštine.
I konačno, smejaćete se, ali.... Bobanova 'Protiv Irvinga'. Pre svega jer sam je pročitao kao jako mali, tako da nemam pojma koliko su stil i spisateljska veština bili razvijeni ili ne, ali meni je i danas to jedna od arhetipski(ji)h SF priča u kojoj se motiv prirodne selekcije najjačih varira na efektan način prikazujući ironiju evolucije kao gotovo usputan pančlajn...
Htjela sam editirati post, ali ne radi mi glava, ispričavam se. :(
Respektabilan spisak. Ali tema su priče, ne romani, uvažena gospođo. :)
For d rekord i meni je Majstor i Margarita ugodno i uverljivo smešten na all time top ten listi romana, bez obzira da li ga tretiramo kao fantastiku, alegoriju ili samo čudan mejnstrim.
Oops, pardon, na ruskom su priča (притча) pripovedno djelo bez obzira na dužinu, a meni na kraju radnog dana pomalo sve počne mješati se u glavi. Probat ću editirati ako mi server pusti
Nema potrebe, samo dodaj novi post sa pričama.
A, um, ti si Ruskinja???? Nisam to znao. :shock:
Pa i nisam, barem ne u cijelosti. Ali većinu svoje naobrazbe sam dobila u Rusiji.
Pojma neimah. OK, daj sad listu priča!!!! Mogu i ruske neke, tu sa ionako tanak do besvesti.
Quote from: "Meho Krljic"Ah, da!!!
Ma, serem, ne sećam se baš ničega. Saću je guglujem. Nego sad shvatam da sa Lilitinog spiska od petoro autora dvoje ne znam ko su. Auh, bruka...
lilit nije merodavan cinilac ni za sta, a posebno ne za SF price. :oops:
i ja sam htela da stavim domace autore, a onda sam shvatila da je to uglavnom: skrobonja i skrobonja i skrobonja...
izdvojicu bih ipak pricu:
kanada, kao jednu od onih koja je imala veliki impakt na maj krhki lajf. :wink:
Cool! Kanada je sjajna minijatura sa efektnim psovačkim pančlajnom.
Meni se jako sviđa i Igra (Tetris na život i smrt), Gumena duša je isto odlična ali je više fantazija, Rouzvil je horor itd.
Pa, moj spisak bi bio dug i obuhvatao dosta priča koje su već pomenute. Ali ako bih birao pet-šest omiljenih kratkih priča (bez novela), to bi bile sledeće:
1. Bruce Sterling - Dinner in Audoghast
Remek delo kratke forme. Jedna civilizacija na vrhuncu i prorok koji predviđa njen krah. Predivna atmosfera dočarana sa malo odabranih reči...
2. Daniel Keyes - Flowers for Algernon
Ovu ne treba objašnjavati...
3. Harlan Ellison - I Have no Mouth and I Must Scream
Prvo čitanje u SIRIUSU bilo je pravi šok za petnaestogodišnjeg mene. Nešto potpuno drugačije od svega što sam do tada pročitao. A sva kasnija čitanja samo su dodavala na snazi priče...
4. James Tiptree Jr. - And I Awoke and Found Me Here on the Cold Hills Side
Alien sex. "Idi kući i pravi decu. Dok još možeš." Američki odgovor na Hloygea (ili je bilo obrnuto?).
5. Roger Zelazny - Rose for Ecclestiastes
Prva značajna Zelaznijeva kratka priča. Svesno prkosi svim otkrićima vezanim za Mars i obraća nam se na čistom jeziku simbola...
6. Connie Willis - At the Rialto
Kvantna fizika posmatrana iz veoma neobičnog ugla...
Uspela sam da zaboravim na jednu od BAŠ omiljenih: Cat in the Box (http://www.scifi.com/scifiction/originals/originals_archive/morlan2/morlan21.html) - A.R.Morlan.
Kvantna fizika. Šredingerova mačka. A sve u svrhu... Ma, pročitajte, nije dugačko.
Kad smo već kod Hloygea, koliko ima "priča" o njemu i ko ono bijahu autori?
dodao bih od balarda VOICES OF TIME i THE TERMINAL BEACH.
ima on još odličnih stvari, ali moja memorija je sve slabija, a odavno ga nisam re-readovao. ipak, ove 2 su kvintesencijalni vintage balard.
takođe, i gibsona bi trebalo da obnovim, ali BURNING CHROME je uvek safe bet...
Teško pitanje. Ako se ne varam sve je počelo u Siriusu 92 iz februara 1984 pričom Ljubav na vasionskom brodu.
Znam samo da je velika niška trojka objavila 1991. kao samostalno izdanje HRONIKE O HLOYGEU.
"Hronike o Hloygeu" su u svoje vreme bile poslate kao rukopis u "Lazu Komarčića". Da ih imamo i da ih čitamo. Ja sam ih pročitao, ali ne znam gde se to posle našlo. Kod Bobana, kod Radmila, kod Miće...? Inače, nisu sve priče imale britkost "Ljubavi na svemirskom brodu".
Quote from: "Harvester"Kad smo već kod Hloygea, koliko ima "priča" o njemu i ko ono bijahu autori?
tačan broj 'priča' (bolja reč je 'fragmenata') ionako je irelevantan, dovoljan je da se ispuni knjižica od 115 strana, formata 14,5 x 9,5 cm i to je to.
baš sam nedavno repriziro hlojgea iz novopoklonjenog primerka (pošto je prethodni nestao u nekoj crnoj rupi), i mogu reći da, kako je iz niš, super je!
ovo je zrelo za reprint/rimejk/remiks/sikvel! a kako mi sigma reče, sikvel već postoji!
Kad sam već onlajn...
Mićo: And I Awoke and Found Me Here on the Cold Hills Side, jel' to izašlo kod nas? Ne mogu da se setim da li sam je čitao, a strah me da nisam.
Connie Willis - At the Rialto, ovo sam već čitao... Ali koja to beše priča.. Od njenih se onako napamet sećam one Winebago priče iz jednog od poslednjijih Siriusa, te one neke na površini nekog Sunca iz nekog Monolita. Al šta beše Rialto? Plašim se da je loš znak to što je se ne sećam...
Ballard. Ne mogu da se setim kako se zvala jedna priča iz nekog Siriusa o baji koji svake noći sanja more (u smislu velike vode) i more, naravno na kraju dođe i potopi. Mnogo mi se dopala i prikazuje Balarda u uobičajeno superiornom izdanju sa slikama arhetipske snage.
QuoteAnd I Awoke and Found Me Here on the Cold Hills Side, jel' to izašlo kod nas? Ne mogu da se setim da li sam je čitao, a strah me da nisam
Jesi. Neki idiot je preveo kao Veliko Stecište. Monolit 4.
QuoteAt the Rialto, ovo sam već čitao... Ali koja to beše priča.
Međunarodni kongres kvantnih fizičara i Grauman's Chinese Theatre u Holivudu... Koni mi je ljubimica... ne treba me shvatiti previše ozbiljno... S kojim je gađenjem Boban ovo objavljivao... Monolit 8
QuoteBallard. Ne mogu da se setim kako se zvala jedna priča iz nekog Siriusa o baji koji svake noći sanja more (u smislu velike vode) i more, naravno na kraju dođe i potopi
Svaka druga Balardova priča bi mogla da prođe sa ovim opisom... :evil:
Verovatno je ipak u pitanju "Budi se more" (Now Wakes the Sea) iz SIRIUSA 126
Zahvaljujem mada sam malo zabrinut što si onlajn u ove sitne sate. Mislim da mi je monolit 4 na polici udaljenoj od mene šest metara (za razliku od ostalih koji su udaljeni kilometrima) pa ću ujutro proveriti Šeldonku. Koni Vilis, nažalost i dalje ne mogu da se opsetim, mada mi je siže koji pominješ poznat. U tom Monolitu (ili u šestom-sedmom) bilo je još nekih kvantno-fizičkih priča, valjda je to bio neki trend, heh.
Hm, Now Wakes the Sea zvuči kao ta priča. Vrlo mi je draga i kao sve od Balarda što sam čitao, dobija na snazi što vreme više prolazi a moj slabašni intelekt u njoj nalazi sve dublje slojeve simbolike. Neverovatno je da je Balard u suštini palp pisac a koliko mu je proza bezvremeno duboka.
QuoteNeverovatno je da je Balard u suštini palp pisac a koliko mu je proza bezvremeno duboka
Šta ja znam? Ja, eto, nikada nisam doživljavao Balarda kao palp pisca, već kao solidnog "mainstream" pisca koje se folira da je pisac žanrovske proze...
QuoteU tom Monolitu (ili u šestom-sedmom) bilo je još nekih kvantno-fizičkih priča, valjda je to bio neki trend, heh
Ma da. Tad su otkrili da savremena fizika i njene sulude teorije mogu da reprodukuju pojedine obrasce ljudskog ponašanja, pa imaš Pamelu Zoline - The Heat Death of the Universe, Šredingerove mačke i na kraju, Koni, koja se dobro zabavlja na tu temu, dovodeći je do apsurda, zajebavajući i sebe i druge...
Sad kad si pomenuo zajebanciju, sviće mi pomalo da se sećam te priče. Da, bilo je tu svačega, beše i ona priča Elementarne Čestice koja je meni u ono vreme bila prilično dobra ali je iz današnje perspektive vidim kao klasičan primer stvaranja po pravilima kursa kreativnog pisanja.
Glede Ballardove palpičnosti, tu se zapravo oslanjam da Murkoka koji se u predgovoru neke zbirke romana o Elriku sa setom priseća vremena kada su svi oni bili palp pisci (doslovce kaže: vreme kada, ako priča nije mogla da bude napisana za 24 časa, nije ni vredela da se napiše) i o Balardu više puta nedvosmisleno govori kao o palp kolegi i dragom prijatelju. A ni jednog od njih dvojice ja ne bih opisao tim epitetom. Da li to znači da je britanski palp bio 'umetničkiji' od američkog? Laik poput mene to ne može da zna...
Britanski časopis "New Worlds" okupio je oko sebe najbolje autore NFa, prvo lokalne, a kasnije i američke koji nisu mogli da se izraze u američkom pulp djubrištu. Balard je u NW objavljivao svoje priče, ali i eseje. Tako je 1962. godine pisao o Barouzu, a posle je objavio i "Which way to inner space", tekst koji govori o napuštanju galaktičkih avantura i posvećivanju "unutrašnjim", duhovnim problemima. Murkok je postao glodur NW 1964. godine i uneo je rock'n'roll pristup, antiburžoaski stav. E, sad, na koje vreme misli Murkok, teško je reći. Ne treba da se zaboravi da svi ti slavni pisci, muzičari, političari, glumci i sportisti, vole da lažu o prošlosti i da se prikazuju u svetlu u kome smatraju da bi publika i kupci voleli da ih vide. Takodje, pale se na "kontroverzna ličnost".
QuoteElementarne Čestice
Misliš "Teorija čestica" Edvarda Brajanta?
I tu je preveo onaj isti idiot... :)
Meho, Kornelius je u pravu. Ti Britanci su se samo pravili da su palp pisci... U genetskom kodu Britanaca je postojala određena doza aristokratije i uštogljenosti koja ih je onemogućavala da budu istinski palp pisci. A onda je došao novi svetski poredak i mutacije...
Dan Mitre
Točak
Jeka
Sedam delova jednog pogleda
Tabernakul od ružinog drveta
Otisak zveri u pepelu
greys,
moj inbox ceka novu isporuku. :)
Quote from: "lilit_depp"greys,
moj inbox ceka novu isporuku. :)
Diši, Lilit, diši :lol:
(poslala.....)
Da ne bih otvarao novi topik, iskoristiću postojeći da nabrojim nekoliko omiljenih domaćih priče koje uglavnom nisu SF (ima par), već pretežno ono što zovete fantazijama ili hororom - čuo sam da postoji i taj pokret. Ovako iz glave:
Bakić: Gnoj
Više od devedeset fragmenata povratka
Jesen sakupljača
Beatović: Avatar 3D
Ljubav kao glad
Boban: Zaklana u Lapis Lazuliju
Aca Marković: Gondvana
Rešenje
Jakšić: Oda nevidljivom čoveku
Vasa Ćurčin: Božićna priča
Nešto sam, verovatno, zaboravio.
kuda kastor, tu i mali mujo.
nesto najbolje sto sam skoro procitala od skrobonje je naravno: O vukovima i ljudima. mega ekstra dobro.
tu su i sveti rat, gumena dusa, ljubavnici, no place like home.
(da, lepo je bilo na gigerovoj izlozbi :wink:)
dragan r. filipovic - tri miliona kostura
boban - ljudi ne ubijaju svoje sestre
ilija bakic - jato
ivan nesic - stoper koji je lecio pregazene zivotinje
Eh, da, Nešić: Posetilac iz La Manče
Quote from: "Mica Milovanovic"QuoteAnd I Awoke and Found Me Here on the Cold Hills Side, jel' to izašlo kod nas? Ne mogu da se setim da li sam je čitao, a strah me da nisam
Jesi. Neki idiot je preveo kao Veliko Stecište. Monolit 4.
kaže ABN za šeldonku: preveo Miodrag Milovanović, svemirska SF priča o seksu ali bez ijedne erotične scene.
inače, ja ne bih mešao horor priče sa ovima na ovom topiku: dajte novi, na adekvatnom mestu, ako mislite da treba.
:cry:
I ti sve moraš da znaš...
Čekao sam da meho otkrije...
Dan Mitre
Točak
Jeka
Sedam delova jednog pogleda
Tabernakul od ružinog drveta
Otisak zveri u pepelu
Uska staza kojom hodiš
Djura
Gorko srce
Spiridonova potraga za neuhvatljivim
Prosjak i kockar
....Morala sam da dodam. Spisak je poduži. Postoji bar 20 omiljenih priča, i sve su od domaćih pisaca. Nije da ne čitam "stranjske", daleko bilo, ali volim ove...
Greymalk, ti si fantastična !!!
Quote from: "varvarin"Greymalk, ti si fantastična !!!
Nisam ja. Ti si.
Sokolar me je uveo u svet domaće fantastike.
Marica rasplakala a
Zigfrid toliko pomerio s mesta da sam se nedeljama preispitivala... hmmm
William Gibson - "Fragments of a hologram rose"
Ne znam ima li uopste prevoda na srpski, imam verziju na engleskom ali svejedno...
Ima, u nekom od Siriusa, ali ubij me, ne mogu da se setim u kom...
Danas se setih: mislim da se priča zove 'Navigator', jedna od najboljih koje sam pročitala. Naravno, ne znam ko ju je napisao.
Zašto li mi je sve što napišem podvučeno crvenim? :shock:
QuoteIma, u nekom od Siriusa, ali ubij me, ne mogu da se setim u kom...
Sad tek videh... Sirius 159/160
QuoteDanas se setih: mislim da se priča zove 'Navigator', jedna od najboljih koje sam pročitala. Naravno, ne znam ko ju je napisao.
Ne znam da je kod nas objavljena priča sa tim naslovom. Daj nešto o njoj... Domaća, strana... Kad je otprilike objavljena i gde...
Quote from: "Meho Krljic"
Connie Willis - At the Rialto, ovo sam već čitao... Ali koja to beše priča.. Od njenih se onako napamet sećam one Winebago priče iz jednog od poslednjijih Siriusa, te one neke na površini nekog Sunca iz nekog Monolita. Al šta beše Rialto? Plašim se da je loš znak to što je se ne sećam...
Poslednji Winebago je priča izašla u poslednjem broju Siriusa (baš simbolično). Inače meni je ostala u sećanju priča ratnik i filozof Roberta Silverberga.
Eeeee, da znam gde sam je pročitala, rekla bih vam i autora...
beše u nekoj antologiji, stvarno ne znam. :cry:
Radi se o svemirskom brodu koji funkcioniše kao organiyam, ali je ostao bez navigatora. Svaki njegov deo je sa druge plane, neko živo biće... a navigator mora da bude - Zemljanin, pa vi vidite šta se dalje dešava. :lol:
Robert Sheckley, Specialist. Nisam sigurna kako je prevedena kod nas. Mislim da sam je videla u dve antologije.
Sirius 54 - 1980 - Stručnjak
Kentaur, Najbolje svetske SF priče 1984 - Stručnjak
Do budućnosti i dalje - 1989 - Stručnjak
I nije ti neka priča... :(
Šekli, dakle! :lol:
Hvala, oboma.
U toj priči su mi se najviše svidjeli Gurači :twisted:
Gurači?
Tu??
(Pushers??? nisu li oni negde drugde??ovo je osrednje delce, baj ol minz...))
Kliford Simak - Veliko prednje dvorište
priča o kontaktu sa vanzemaljcima koji su dvorište jednog farmera spojili sa drugim svetom/planetom ili više njih
Herbert Džordž Vels - Kraljevstvo slepih
davno beše ali u kraljevstvu slepih jednooki je kralj, ili nije..
Kim Njumen - Ubermensch!
šta bi bilo da je Supermen umesto u SAD sleteo kao beba u Nemačku i postao pripadnik Naci trupa
Den Simons - Vani Fuči je živ i zdrav eno ga u paklu
potpuno otkačena priča, a još bih izdvojio i Sliku mog razreda ili nekako slično, gde učiteljica drži časove deci zombijima,
Orson Skot Kard - Enderova igra
o njoj sve najbolje
Robert Silverberg - Plovidba za Vizantiju
bez teksta sam, nema mane,
Toliko za sada kad mi padne na pamet još koja eto me opet
a evo vesti o ABN-ovim najboljim sf pričkama:
ako Vas mozhda naucna fantastika ne interesuje osobito, ali biste
mozhda zheleli da znate da li uopshte postoji srpska knjizhevnost
u tom zhanru i da li ona iole vredi - - evo prilike.
Izashao je, danas, novi, cetvrti broj casopisa "Liber" – znate, to je onaj,
kako neki kazhu, "dugacak", tj. uzan a visok casopis, a u njemu,
ovog puta,
dve najbolje srpske naucnofantasticne
price svih vremena!
Izuzimajuci, medjutim, poslednjih 7 godina; dakle, zapravo su to
najbolje u XIX i XX veku – i to, najbolja duzha i najbolja kratka srpska
SF prica u ta dva veka, po izboru dr Aleksandra B. Nedeljkovica,
koji srpsku naucnu fantastiku intenzivno prati i proucava vec vishe
od 30 godina. Ove dve price su najbolje po svojoj knjizhevnoj
vrednosti, to je bio kriterijum. Obe su bile prvi put objavljene
u poslednjoj deceniji dvadesetog veka, a ovo im je drugo objavljivanje.
To su price "Ravnodushnost crvenog Sunca" Miodraga B.
Milovanovica, i "Istok" Ilije Bakica iz Vrshca.
MIĆO, JEL TO ONA PRIČA ZA KOJU TI BOBAN KAZAO DA NIŠTA NE VALJA, POSLE KOJE SI MANUO KARIJERU PISCA I POSTAO KRITIČAR?
Tako sada imate retku priliku – dok se ovo izdanje
ne rasproda – da pribavite (cena je 90 dinara) i procitate dva vrhunska
dostignuca srpske proze u SF zhanru, i da sami jednom zauvek
donesete svoj sud: da li to jesu, ili nisu, dela visoke knjizhevne vrednosti.
"Liber" br. 4 zasad se mozhe naci samo na Sajmu knjiga
u Beogradu, nigde drugde, i to na galeriji Hale 1 na shtandovima
izdavaca "Liber", "Utopija", i "Tisa", i u parteru Hale 1 na shtandu "Logosa". :evil:
Quote from: "libeat"Gurači?
Tu??
(Pushers??? nisu li oni negde drugde??ovo je osrednje delce, baj ol minz...))
Skoro sam siguran da su Gurači u ovoj priči, ali sačekaćemo da nam neko razjasni misteriju.
dobre su one erotske priče iz siriusa
guranju je kraj
prolaz eros
dnevnik djevojke iz 25. stoljeća
živjeti samo utorkom (manje sexa više romantike)
planet silovanja
višestruki
ljubav s usisivačem... ne znam kako se zove priča
ali je jedna i jedina... Jamesonov satelit
valjda prva koju sam pročitao pa mi je ostala u sjećanju
Tor protiv Kapetana Amerike. Sad ne mogu da se setim autora - jako mi se svidela. Cini mi se da je objavljena u nekom Alefu ili tako negde.
Objavljena je u Siriusu (Mića će znati broj) i autor je Dejvid Brin. Dobra priča, actually.
Quote from: "Harvester"Quote from: "libeat"Gurači?
Tu??
(Pushers??? nisu li oni negde drugde??ovo je osrednje delce, baj ol minz...))
Skoro sam siguran da su Gurači u ovoj priči, ali sačekaćemo da nam neko razjasni misteriju.
Da, Gurač je u ovoj priči. Možda postoje i negde drugde, ali ovde ih ima sigurno.
I cinilo mi se da je Brin autor, nego 'ajd da ne nagadjam...
Tor susreće kapetana Ameriku - David Brin (Sirius 133)
Naravno ja sam bio sasvim razočaran kada sam shvatio da ni Tor ni Kapetan Amerika u priči nisu Marvelov Tor i Kapetan Amerika. Ipak, solidna priča, zbilja.
Ciklus prica Lavkrafta od kojih je jedna 'Srebrni kljuc' , divna prica o povratku u detinjstvo ili odlasku u neki bolji, emotivno topliji svet.
Ova nije SF ali cu reci svejedno , 'Jetering i Dzek' K. Barkera.
dakle, 2 horor priče kao najbolje sf priče?
super, podržavam! :lol:
QuoteMIĆO, JEL TO ONA PRIČA ZA KOJU TI BOBAN KAZAO DA NIŠTA NE VALJA, POSLE KOJE SI MANUO KARIJERU PISCA I POSTAO KRITIČAR?
Ne, ta nikada nije objavljena.
Ova je rezultat jedne kasnije opklade sa Bobanom koja je rezultirala verovatno najjačim konkursima u istoriji domaćeg SF-a... Aca preteruje...
ali bez zezanja, ti si taj mića, autor te priče koju abn pominje?
mislim, ionako sam planirao da kupim taj primerak časopisa, ali sada... kupiću ga 100%! :lol:
Aj sad, ne mogu da se vadim sto sam stavio Barkera , osim da pocnem da pricam da je Horor cesto podzanr NEKAKVE fantastike, ali Lafkraft i njegove price o 4 dimenzije i paral. svetovima su uticale na BUKVALNO SVE pisce, od Klarka do Kinga.
Quote from: "angel011"Quote from: "Harvester"Quote from: "libeat"Gurači?
Tu??
(Pushers??? nisu li oni negde drugde??ovo je osrednje delce, baj ol minz...))
Skoro sam siguran da su Gurači u ovoj priči, ali sačekaćemo da nam neko razjasni misteriju.
Da, Gurač je u ovoj priči. Možda postoje i negde drugde, ali ovde ih ima sigurno.
Well,
Gurača ima u priči "
Gurač", mada jedino Mića može da ti u potpunosti rasvetli misteriju o koju sam se ovako lahko saplela. Elem, u pitanju je odlična priča o tipusu koji mundano rinta na kojekakvim brodovima što opskrbljuju daleke zemaljske kolonije. (Ergo "gurač"; što mu u kontekstu dođe kao neki pandemički termin za manualca, pa još k tomu trivijalnog.) U priči, baju juri policija kao zadnjeg perverznjaka- pedofila, to uglavnom zato što se vazda muva oko dece koja se zateknu na dečijim igralištima.
Na kraju se ispostavi da baja na Zemlju svraća svakih 50-tak godina ili tako nešto, pa na taj način pokušava da uspostavi kakvo-takvo prijateljstvo koje, makar teoretski, može da prevaziđe taj drastičan tajm-spen.
Vrlo lepa i emotivno sadržajna priča, kad se sagleda u svojoj celini; definitinvno jedna od vrednijih u Siriusu.
Libe, to ti je priča The Pusher - John Varley. Sirius 112...
Solidna priča. Bila je u nominaciji za Nebulu...
Solidna?
Solidna??
Bože blagi, Mićo, ti si zaista surov čovek; nastavi tako i prerašćeš ceo žanr.
Dakle, Varli. Neverovatno. Nikad ne bih pomislila. Kakve krajnosti u tom Varliju: od zadivljujuće smaračine tipa Retrogradno Leto pa preko genijalne Postojanosti Vida sve do fenomenalne Pritisni Enter. To se zove dijapazon.
Nego, pala mi na pamet Ginunga Gap. Ko je to napisao? (ne sećam se više... a ni gugl mi ne daje to što tražim.)
Da. Varli je dosta obećavao, ali se utopio u prosečnost...
Ja sam preveo Postojanost vida u Monolitu 2... Boban je čak stavio tu novelu kao poslednju, a svako ko voli SF zna šta je sve objavljeno u njemu. U to vreme takve priče su mi se jako dopadale... Pitam se kako bih je danas doživeo...
Ginungagap je jedna reč i zato ne možeš da nađeš.
Majkl Svonvik - Alef 2...
So it iz, ju, Donovanz brejn, so it iz.
Dalje, par blesavih pitanja; da li su ikad prevedene priče: Datableed od Pat Kadigan, Lemuria Will Rise od Kage Baker i The Mycojuana Incident od Fran Van Cleave?
...forsiram ženskinje, in kejs nobadi nouz... :evil:
Nisu, koliko je meni poznato...
Znam da nije uobičajeno, možda ni svrsishodno, da novajlija daje neke preporuke,
ali evo ja ću se drznuti, možda ih neko (ko prati forum iz prikrajka) nije čitao,
a možda i topik ponovo zaživi...
Pošto ništa od ovog nije skoro čitano, upozoravanje na eventualne greške će se smatrati dobronamernim :)
Bez kriterijuma ređanja, čega se setim...
Artur Klark: Sve vreme sveta
(Arthur Clarke: All the Time in the World)
Jedan od najvećih lopova dobija ponudu da ukrade važna umetnička dela,
a oni koji mu nude taj posao, daju mu i uređaj (narukvicu) koja 'zaledi vreme'.
Iako verujem da je priča i previše popularna, stavio sam je ovde jer sam zbog ovog dela zavoleo SF.
Sirius br. 8
Harlan Elison: AM
(Harlan Ellison: I Have No Mouth, and I Must Scream)
Videh da je ovde već preporučena. Postapokaliptična priča o grupi poslednjih živih ljudi na zemlji
i kompjuteru koji je istrebio čovečanstvo i koji se odlučio da samo njih ostavi u životu.
Sirius br. 5
Isak Asimov: Ružni dečak
(Isaac Asimov: The Ugly Little Boy)
Dirljiva priča o prijateljstvu između naučnice i deteta-kromanjonca
koji je vremenskom mašinom dovučen iz prošlosti.
Sirius br. 15
Rej Bredberi: Poslednja noć sveta
(Ray Bradbury: The Last Night of the World)
Ni sam ne znam zašto mi se ovo toliko svidelo...?
Muž i žena razgovaraju o tome da je to poslednja noć i kako će svet prestati da postoji.
zbirka "Tetovirani čovek"
i
Sirius br. 64
Frederik Pol: Fermi i nuklearna zima
(Frederik Pohl: Fermi and Frost)
Jedno od objašnjenja Fermijevog paradoksa i istovremeno upozorenje čovečanstvu.
Vrhunska priča.
Sirius br. 127
Robert Šekli: Savršena planeta
(Robert Sheckley: The Perfect Planet) - nisam siguran da je ovo originalan naziv priče
SF komedija. Ni utopija nije kao sto se zamišlja...
zbirka "Savršena planeta"
Goran Skorobonja: U 5 i 15 za Nekropolis
Čovek se budi u vozu, 2 devojčice koje su u kupeu, obaveštavaju ga gde je voz krenuo.
zbirka "Tihi gradovi"
Andre Moroa: Kuća
(André Maurois) - nisam našao naziv priče u originalu
Kratka priča, da ne znam kako je treba opisati,
a da se ne pokvari ugođaj čitanja.
Devojka često sanja neku kuću, da šeta u njoj.
Na putovanju, ona na tu kuću nailazi, prepozna je, pokuca na vrata i...
Odlična priča!
antologija "Moderna svetska mini priča"
Hans Dajber: Stoji zapisano
(Hans Daiber) - ni ovu nisam našao
Priča o čoveku koji dolazi u grad i naiđe na knjigu koja opisuje ono što mu se malpre desilo.
Recimo, čita o tome kako je došao u grad i naišao na knjigu u kojoj piše...
antologija "Moderna svetska mini priča"
Predrag Popov: Ljubav u lansirnoj cevi (za vreme konačnog odbrojavanja)
Komičan SF. Putovanje kroz vreme. Odlična.
Galaksija br. 268
Šiniči Hoči: Utopija
(Shinichi Hoshi) - treba li reći da ni ovu nisam našao
Prvo spuštanje ljudi na planetu na kojoj je moguć život.
Ili ipak nije?
Galaksija br. 243.
Jeste, Šeklijeva "Savršena planeta", tera na razmišljanje, bogami 8-)
Pa pošto niko nije imao ništa protiv mog prethodnog posta,
(iako sam napravio grešku - ubacio 2 domaća pisca)
mogao bih da bacim još par preporuka :)
Artur Klark: Daleko od kolevke
(Arthur C. Clarke)
Prvi satelit, prvi čovek u svemiru, spuštanje na Mesec... Ne, ne.
Ovo je priča o događaju kojim je čovek zaista osvojio svemir.
Standardno dobar Klark.
Galaksija br. 264
Filip Dik: Trik sa olupinom broda
(Philip K. Dick: Shell Game)
Na udaljenoj planeti, neku grupu ljudi napadaju Zemljani.
Samo se oni baš i ne vide. Pa napadaju li oni uopšte?
Ili je ovo grupa paranoika, koja sve to umišlja?
Otkriće svemirskog (trasportnog) broda daće im odgovor.
Sirius br. 40
Džek Mekdevit: Tajanstvena poruka
(Jack McDevitt)
Svaki naučnik u SETI-ju ima samo jednu želju - da uhvati signal vanzemaljske civilizacije!
Zašto je onda jedan od naučnika to sakrio, i od ostalih i od celog sveta?!
Polarisova SF antologija '93
Džejms Tiptri mlađi: Jedino povoljno rešenje
(James Tiptree Jr.: The Only Neat Thing to Do)
Radoznala devojčica se švrćka neistraženim delom svemira
i tamo nailazi na nepoznati vanzemaljski životni oblik.
I to prilično neobičan oblik.
Monolit br. 6
Stiven Bakster: Lizerl
(Stephen Baxter: Lieserl)
Čovečanstvo ima veliki problem,
možda mu može pomoći dete koje svaki dan
odrasta kao da je prošla godina...
Polarisova SF antologija '96