B92 Život Art & Dizajn
7. april 2007.
Dećirilizacija
Kada su pre nekoliko godina poznatom dizajneru Mirku Iliću pokazali primerak jednog beogradskog nedeljnika koji se štampa ćirilicom, njegova reakcija je bila: ,,Kakva su ovo slova?! Zaboga, kupite (dobru) ćirilicu!". Ovaj Ilićev komentar nije se nimalo odnosio na štivo – u pitanju je bila kritika upotrebljenih fontova, a savet da se domaće pismo pazari možda je zvučao apsurdno.
Pripremio Ivan Apostolski, d.i.a.
časopis Ambijenti
Ćiri-bu, ćiri-ba, ćirilice nestade!
Vizuelna komunikacija deo je svakog javnog ambijenta, a tipografija je njena suština. Ako danas pogledamo oko sebe, retko možemo da vidimo grafički kvalitetan ćirilični znak, bilbord ili putokaz. Ćirilica se u ovom polju uglavnom potiskuje, pa i potpuno isključuje iz upotrebe; izuzetak čine reklame za dečju literaturu i politička propaganda – u tim slučajevima angažovani dizajner mora da je koristi, ne bi li prikazao rodoljublje cenjenog naručioca.
Bez udubljivanja, argumenti protiv upotrebe ćirilice svodili su se na čuvene rečenice tipa ,,S tim se ne može u Evropu,, (a šta je sa Grčkom?), ,,Nerazumljivo je strancima,, (napiši srpsku reč latinicom, stranac je i dalje neće razumeti!), a kad se iscrpi sve, obično se čuje izjava –,,Ružna je!"
Dovoljno je samo pogledati kako profesionalno oglašavanje funkcioniše u Rusiji, Bugarskoj, pa i u Makedoniji, gde je ćirilica jedino pismo. Bilbordi koji se mogu opaziti na ulici deluju savremeno, skladno i potpuno zapadno. Uz malo udubljivanja, sagledava se i šta je zaista problem. To su kvalitetni ćirilični fontovi.
Znakovi pored puta
I zaista, na šta liče ćirilični natpisi koje možemo danas videti? Pre svega, besomučno korišćenje Miroslavljevog pisma za sve namene, ma koliko se ono slagalo s kontekstom. Kada se ovim crkveno-arhaičnim fontom, ureže natpis Hационални ресторан Oпанак na komadu drveta, veoma prija oku, ali kad se na vratima garaže istim slovima ispiše АУТО СЕРВИС, učinak može da parira filmovima strave i užasa.
Tu je zatim ćirilična helvetika. Sedamdesetih godina u Evropi ovo pismo nije bilo samo pismo, već i način života. Međutim, krivine i neujednačene širine ćiriličnih slova u potpunom su sukobu sa osnovnom, geometrizovanom postavkom ovog popularnog fonta. Ovo za rezultat daje natpise koji, za današnje pojmove, deluju potpuno neskladno i prevaziđeno.
Fontastično!
Danas kvalitetni ćirilični fontovi postoje, i to ne samo kao dela domaćih tipografa, već i okviru paketa velikih stranih firmi. Dovoljno je baciti pogled na pisma familije Myriad, koje je izdao Adobe, zatim ćirilične varijante Europe, Hermes i Kabel, ruske kompanije ParaType, ili pak Microsoftova pisma Segoe i Franklin Gothic, da bi se shvatilo koliko savremeno i ,,zapadno" ćirilični natpis može da izgleda. Sva ova pisma regularno sadrže sva slova srpske i makedonske ćirilice (ј, љ, њ, ћ, ђ, џ, ќ, ѓ, s). Činjenica je da nisu svi besplatni, ali trošak legalne upotrebe jednog kvalitetnog pisma danas ne predstavlja nikakav stravičan izdatak. Dakle, Mirko Ilić je znao o čemu priča.
Primer odličnog pristupa ćiriličnom oglašavanju vidi se na bilbordima koji pozivaju na štednju u banci Kraljevića Marka (i njegovog vernog pomoćnika Sarme). U pitanju je font Cocon, čija se latinična varijanta aktivno koristi na poznatoj TV stanici, kao i u reklamama za najpopularniju marku kondoma. Slično osveženje može se videti na novim staničnim oznakama GSP-a – ćirilična Futura, jednostavna a efektna. Da li je ovo početak intenzivnijeg korišćenja našeg pisma ili su to samo usamljeni izuzeci – videćemo.
Šta činiti?
Poznata je priča o lenjivcu koji je sedeo ispod drveta i čekao da kruška sama padne. Kada se to konačno desilo, nije je pojeo jer ga je mrzelo da žvaće. Situacija sa ćiriličnom tipografijom danas je kod nas potpuno ista – nismo se trudili da sebi napravimo fontove, da bi ih na kraju stranci pravili za nas. Ne budimo sada toliko lenji da ih ne upotrebimo.
Korisne adrese:
- domaći tipografski sajt: www.tipometar.org, autori Olivera Stojadinović, Rastko Ćirić i drugi
- mnoštvo besplatnih ćiriličnih fontova: www.cirilica.com, autor Nikola Kovanović
- sajt o ćirilici: www.cirilica.com, autor Ranko Tomić
cirilicu treba upotrebljavati zato sto potice iz grckog, tako da kad pises cirilicom odmah si povezan sa izvorima zapadne civilizacije, sa Helenima i helenizmom, ama sa samim Aristotelom i Platonom, a ko upotrebljava latinicu taj se opredelio za put Rimljana, vojnicina, kukicavih i ostrih militaristickih slova, izvitoperenih od razmisljanja o orgijama i grubih od teritorijalnih pretenzija.
osim toga, cirilica je ostala u pravoslavnome svetu i to se i vidi po strukturi pravoslavnih gradjevina, koje su oble i skladne, kao i slova u cirilici, dok su katolicke katedrale ostrih ivica, vrhova koji strce u nebesa i kukicavih pravolinijskih ukrasa - latinicna arhitektura.
kako je stvarnost omedjena jezikom, pisati latinicom ili cirilicom znaci opredeljvati se izmedju dve stvarnosti - mira, spokoja i pozrtvovanja cirilice, vizantijske tradicije podviznistva i introvertnog pesnistva, i ostrine, agresije i krstastva latinice, rimskog inkvizitorstva.
(da, ako se bolje pogleda, i sprave za mucenje spanske inkvizicije podsecaju na latinicna slova - N na giljotinu, na primer.)
Quote from: "Zika Kisobranac"
kako je stvarnost omedjena jezikom, pisati latinicom ili cirilicom znaci opredeljvati se izmedju dve stvarnosti - mira, spokoja i pozrtvovanja cirilice, vizantijske tradicije podviznistva i introvertnog pesnistva, i ostrine, agresije i krstastva latinice, rimskog inkvizitorstva.
vidiš, nikad nisam o tome na ovaj način razmišljao, ali ovo mi zvuči smisleno;
u svakom slučaju, može poslužiti kao jedno ne sasvim besmisleno objašnjenje moje militantne naklonosti latinici...
mislio sam da samo rukopis otkriva karakter: a sad ispade da i pismo... hmmmm...
mora da je abn veoma smirena i obla osoba...
Quote from: "Ghoul"
mislio sam da samo rukopis otkriva karakter: a sad ispade da i pismo... hmmmm...
Једног давног Беокона:
Закк: Охохо, свеска (вади ми је из торбе)
Ја: Бре, смарачине с предавања, ништа паметно, батали то.
Закк: Ма кога брига шта пише? У
твом рукопису увек има нешто занимљиво да се види!
:evil:
Иначе, пишем ћирилицом, штампам латиницом. У куцању махом користим латиницу, јер глупи рачунар/и не препознаје/у пречице задате са тастатуре, а смара мењати језике сваки час.
О томе зашто ћирилица одлази дођавола смо пријатно (и цинично) продискутовали пре доделе ЛК награда.
Kvalitetni fontovi zaista ne služe ničemu ako nema nekog poput Mirka Ilića u uredništvu da kaže šta valja a šta ne.
***
Kad se setim da su jednog mog kolegu na faksu svi gledali kao da je poludeo kada je za diplomski uzeo da radi novi ćirilični font, svi sem, naravno, sjajnog profesora pisma Aleksandra Dodiga.
***
:( Svojevremeno naleteh na pečenjaru pod nazivom - ЧИКИН ГРИЛЛ - sve ispisano Miroslavljevim pismom ručne (nožne) izrade. :cry:
Što oni crippled-ovi linkovi ne rade?
zato sto su se u link potkrale zapete...
jer zarezi su vezani za rez, oni režu, dok su zapete za petu.