Na zahtev mnogobrojne publike, evo konačno topika o antiutopijskim filmovima. Ožežite sve što vam padneeee napamet!
13th flor :evil:
Farejnhajt 451 :D
Quote from: "taurus-jor"Na zahtev mnogobrojne publike, evo konačno topika o antiutopijskim filmovima. Ožežite sve što vam padneeee napamet!
vidim da si ti ozezio
pa valjda ti prvi neshto napishesh? :roll:
Vec smo poceli na THX1138 i Zardozu. A i malo sam sinoch bio mrtav umoran za pisanje. Samo sam odrzao obecanje.
Veceras neshto vishe.
1984
Brazil
Farenheit 451
------------------------------
a po meni domaci antutopijski(o komunizmu) filmovi:
Bice skoro propast sveta
Zivot je lep
Kad budem mrtav i beo
Decko koji obecava
------------------------------------------
Mozda i o filmovi nisu konkretno po temi antiutopijskih, ali se u njima oseca zadah antiutopije... i njima preovladava prilicno crna i ciklicna - paklena atmosfera...
zaboravih Poseban tretman to je poprilicna antiutopija.
ali zato opija... :D :D
Diče,
ako ćemo već i tako slobodno da ubacujemo domaće filmove (nothing wrong with that) onda ima još više smisla u ovom kontextu pomenuti žanrovske 'antiutopije' komunizma Gorana Markovića, namely VARIOLA VERA, pa u nekom smislu i VEĆ VIĐENO.
Crna i mračna atmosfera - do bola! ( I, usput, odlični filmovi)
Zar su to antiutopijski filmovi, mislim na te domache?
`Ajde prvo lepo da definishemo antiutopiju. Mrachna vizija (bliske)buducnosti, po meni, nije isto shto i antiutopija. Antiutopija podrazumeva naizgled "fini", idealizovani drushtveni poredak u kojem je sve sredjeno i svi (ili bar odredjeni slojevi) su, kao, srecni i kvalitet zhivota im je na nivoju, a ispod povrshine neshto sushtinski smrdi. Da, pojednostavljena i banalizovana definicija. Dajte bolju.
Nabrojani domaci filmovi su mrachne vizije buducnosti drushtva kakvo je ono bilo u tom momentu. Protiv njih nemam ama bash nishta. Antiutopije su slozheniji sistemi. Antiutopije su: Farenhajt 451, Brazil, 1984, Rolerbol, Zardoz, Paklena pomorandzha, Dechak i njegov pas (jednim delom), Pobesneli Maks 1, 2, 3...n, Minority report (ovde ne govorim o kvalitetu filmova, pa ne skachite odmah na mene), Vremeplov ... Ako proshirite ugao gledanja i Blade runner sadrzhi antiutopijske elemente, kao i gomila drugih SF filmova.
Altmanovi Kratki rezovi, navedeni domaci filmovi, pa chak i Americhka lepota su samo mrachne vizije sadashnjosti ili bliske buducnosti. One sadrzhe iste odnose i iste vrednosti kao i postojece drushtvo, sa tendencijom propadanja, regresivne evolucije, dekadencije i sl. Antiutopije su sistemi zasnovani na sasvim drugachijim vrednostima i odnosima. Najcheshce udaraju na humanizam i vrednovanje ljudskog zhivota, pa na onda na intelektualne vrednosti i kulturu. Zanimljivo je da skoro sve antiutopije podrazumevaju totalitarne ili diktatorske rezhime, torture, nasilje nad lichnim i intelektualnim slobodama itd.
Tol`ko za pochetak. :lol:
jel Pješčana planeta antiutopijski film?
možda i Starship troopers :?
A shta ti mislish?
Quote from: "Unicorn"A shta ti mislish?
Ja znam mnoge kojima je svet STARSHIP TROOPERS-a --- Utopija!
QuoteJa znam mnoge kojima je svet STARSHIP TROOPERS-a --- Utopija!
A tu bi se mogao ubrojati i Robert Hajnlajn. :lol:
Samo da pobrojim moje favorite:
1.Brazil
2.Rollerball
3.Zardoz
...
Ja i dalje ne mislim da je gledano u uzem smislu A Clockwork Orange antiutopija, ali to je samo moje misljenje. Inace, ako bi i taj film uzeo u razmatranje bio bi ubedljivo prvi (bas sam predvidljiv :wink: ).
Detaljniji spisak filmova, kao i eventualna obrazlozenja, opravdanja i sta vec ne...neki drugi put. Za sada ovoliko od mene. :)
Paklena pomorandža jeste antiutopija. I to baš u smislu koji je opisala Unicorn. Definicija uopšte nije loša. U centru pažnje je naličje "idealnog" društvenog sistema.
Za prvog Pobesnelog Maksa ne bih mogao da kažem da je antiutopija. Ali Drumski ratnik i Gromovna kupola svakako jesu. U prvom Maksu vidimo laganu razgradnju sveta koji poznajemo. Tu je samo njegova oblanda. Unutrašnjost se raspada. Nisam primetio nikakve utopijske elemente u tom filmu.
Unicorn? Ostali?
Jedan prilično dobar antiutopijski film iz sedamdesetih je Svet Divljeg zapada (Westworld) sa Julom Brinerom. To je, beše, radio Majkl Krajton?
U pravu si za Pobesnelog Maksa (prvi film nije antiutopija, ali se vide naznake novog sveta).
Secam se Sveta Divljeg zapada i Jula Brinera, ali prilichno slabo - bila sam dete kad sam ga gledala.
Moja omiljena antiutopija je Brazil - nema jasan hepiend, pun je emotivnog naboja i cinichan do bola. Medjutim, poenta svakog antiutopijskog filma je da se u takvim drushtvima uvek pojave buntovnici, neprilagodjeni ili mozhda suvishe pametni da ne osete smrad, koji na kraju ovako ili onako pobede sistem. Meni samo ponekad smeta shto se iz antiutopijskog mraka na kraju filmova obichno uskache u egzaltiranu, shecerlemastu "svetlu buducnost", tj. iz krajnosti u krajnost. Reshenje za antiutopiju ne mozhe biti Utopija. :lol:
Na prvu loptu, mogu da kažem da Brazil nema hepiend. Ali, pošto je glavni junak našao sreću u ludillu, stvari postaju vrlo relativne... :lol:
GENIJALNO!!!
Nego, Dečak i njegov pas - ta priča je briljantna. Tek nedavno mi je pala šaka i ostavila me bez teksta. Ma bilo koja priča iz MONOLITA 2 je odlična. Antologijski broj!
Postoji i film Dechak i njegov pas (sa Donom Dzhonsonom), ali na mene je veci utisak ostavila pricha (Harlan Elison forever!). Zanimljiv je kraj :lol: Hepiend iz izvesnog ugla gledanja :lol: :lol: :lol:
kad je snimljen film 1984.?
nisam ni znala da je snimljen
kakav je?
Snimljena je, odgovarajuce, 1984-te.
Odlican film, po meni. Mnoge stvari iz knjige su izbacene, ali one koje se bave glavnom pricom su tu. Nekako izgleda kao odlicna nadgradnja knjige zato sto ne objasnjava sve fenomene tog sveta, ali opet funkcionise bez konfuzije. John Hurt ima neverovatno dobru ulogu tu, kao i uvek odlicni Richard Burton koji igra O'Briena (Velikog Inkvizitora).
Kraj je utoliko promenjen sto ne vidimo izvrsenje krucijalne smrtne presude, zato sto je ona i nepotrebna. Atmosfera filma inace je odlicna, nadrealni pasazi iz knjige i ovde izgledaju nadrealno, sve je inace vrlo prljavo, i ima i nekih nadgradnji u odnosu na knjigu.
Inace, ovde je u nekom broju Znaka (cini mi se) objavljen i odlican nastavak Elisonove The Boy and His Dog, naslova Run, Spot, Run! (Trci, Zuco, trci!).
Postoje dve verzije 1984. Otprilike se slazem sa Unicorninom definicojom, s tim da bih rekao da antiutopija nije nalicje savrsenog drustva, nego pravo lice uredjenog drustva u kome se potpuno sputavaju slobode pojedinca i individualnost uopste. Ja ne mislim da je Pomorandza antiutopija zato sto ne postoji neki savrseni sistem, niti ogranicavanje individualnosti - to je surov svet, sa gomilom bandi i mladih bludnika. Sve sto je tamo "savrseno" je novi lek protiv nasilja, koji je na kraju i sam propao.
A Maksovi su valjda postapokalipticni filmovi a ne antiutopije. Ili mislite da je to podzanr antiutopije. Malo je tu svasta strpano. Ali, opet, prva dva Maksa su prevashodno akcije. Eto, cisto da iskoristim ovaj trenutak i da kazem da Drumski ratnik film koji sam najvise puta gledao u bioskopu - 21. A onda sam dobio video i prvi film koji sam nabavio bio je...pogodite.
Jeste postapokaliptični.
I jeste antiutopijski.
Da li je akcija ili nije, posve je nevažno. Na kraju krajeva, ovde govorimo o SF elementima.
A postoji i sasvim legitimno mešanje žanrova.
P.S: Pomorandža jeste antiutopija. Zaboravio si težnju vlasti za stvaranjem "idealnog sistema" za kriminalitet. Nije nimalo važno da li je ta težnja uspela ili nije.
e bash nije antiutopijski :)
tu josh uvek postoji pravo na izbor
josh uvek postoje pojedinci chiji dignuti glasovi actually make difference
Jeste, slazem se :wink:
Pa teznja da se stvori savrseni svet postoji, ali nije dovoljna. Po toj analogiji u antiutopije bi mogli da se svsrstaju filmovi o globalnim zaverama koji zele da urede svet, zar ne?
Mislim, jeste hladan, jeste futuristicki, ali mi nekako nije antiutopija - ima previse slobode.
Koji bre izbor?
Plan vlasti u Pomorandži jeste da smanji broj zatvorenika, uvođenjem utopijskog rešenja. To rešenje glasi: trajno prevaspitati zločinca u nekog ko je "dobar". Videli smo šta to znači.
Ako je plan vlasti već takav - a znamo i da Aleks nije prvi na kojem je "ludoviko" tehnika primenjena - ostaje za pretpostaviti da se zatvorenici neće pitati hoće li ili neće da budu prevaspitani. A to što je Aleks sam prihvatio (iz lične koristi) da na njemu bude primenjena ta eksperimentalna tehnika, druga je stvar.
evo danas pogledah petnaest minuta BARBARELLE
da li ovaj film spada u ovaj topic :D
ps. fonda je prava mačka (bila)
:roll:
Komunjaro, molim te, objasni mi po kom principu "birash" filmove koje cesh gledati? Sve shto ti dopadne shaka?
Nemoj da propustish Sudiju Dreda, vrlo zabavan film. Spada li on u ovaj topic?
P.S. onaj Stalone je bash stud (bio) :lol: :lol: :lol:
Quote from: "Unicorn"onaj Stalone je bash stud (bio) :lol: :lol: :lol:
Oprezno, Unicorn! Pocinjes da pokazujes znake ljudskosti! :wink:
Niko nije savrshen. :lol:
Quote from: "Unicorn":roll:
Komunjaro, molim te, objasni mi po kom principu "birash" filmove koje cesh gledati? Sve shto ti dopadne shaka?
Nemoj da propustish Sudiju Dreda, vrlo zabavan film. Spada li on u ovaj topic?
P.S. onaj Stalone je bash stud (bio) :lol: :lol: :lol:
po principu dobrih grudi
koja ženska u filmu ima bolje grudi taj ću film prije pogledati
varam li se ili osjećam potcjenjivanje moje osobe u tvom pisanju :cry:
imam poduži spisak filmova koje trebam pogledati
i tog spiska se držim
jučer sam ponovo gledao Donija Draka
prekjučer malo Barbarele (kompjuter mi je star pa trza)
prije dva dana sam gledao Noć živih mrtvaca
pa Prozor u dvorište
večeras ću gledati Kubrikovu Lolitu...
čisto po spisku gledam filmove
a tek Demolition Man, em igra stud em je antiutiopija, jel' vam ide vodica kada ga gledate?
Ne potcenjivanje, komunjaro, samo malkice ironije.
Ja se na pokushaje provokacije u tvom pisanju ne obazirem, pa se ni ti ne obaziri na moju ironiju. :)
Quote from: "Unicorn"Ne potcenjivanje, komunjaro, samo malkice ironije.
Ja se na pokushaje provokacije u tvom pisanju ne obazirem, pa se ni ti ne obaziri na moju ironiju. :)
ok
ja sam priznao da ste svi profesionalci i odlicni poznavaoci filma
pa uvijek trazim vaše mišljenje
'Ajde, Komunjaro, ne preteruj. Nismo mi BAS toliki strucnjaci. Pishi slobodno. Opusti se. Medju svojima si.
:)
A sto umeju profesionalno da zajebavaju...
Quote from: "Mica Milovanovic"A sto umeju profesionalno da zajebavaju...
između ostalog
najviše mrzim neozbiljnost
ja postavim topik
šta se desilo na kraju ovogfilma
i dobijem odgovor:
... pojavio se crn ekran i počela su se slova kretati odozdo ka gore...
hej :x
Quote from: "taurus-jor"'Ajde, Komunjaro, ne preteruj. Nismo mi BAS toliki strucnjaci. Pishi slobodno. Opusti se. Medju svojima si.
:)
vjeruj mi
da ne pretjerujem
poznajete i film i pisani SF i horor
čitam vaše postove i saznajem mnoge stvari
Inace, i ZORA MRTVACA 'ladno moze da se uvrsti u antiutopijske filmove. I to bolje.
Zatvaranje cetvoro ljudi u supermarket, u doba zombi-kataklizme, i ispoljavanje potrosackog mentaliteta u vreme kada vrednosti predjasnjeg sveta vise ne postoje - stvarno je utopija za sebe.
Rasplet je sasvim antiutopijski.
Zora živih mrtvaca
hm ima tu logike
u stvari
kako ste krenuli, ispashce da je svaki SF film antiutopija :roll:
Quote from: "komunjara"Zora živih mrtvaca
hm ima tu logike
nema tu logike ni za ispod nokta
Night of the living dead
ajd tu da im se oprosti oximoron jer josh nisu znali shta su u stvari zombiji :)
kasnije im je sinulo da je to Dawn of the Dead, but not living :)
hahahahahha
kako glupo
i, u krajnjoj liniji, Romero je zaboravio da snimi Dusk of the Dead
Quote from: "DUNADAN"u stvari
kako ste krenuli, ispashce da je svaki SF film antiutopija :roll:
na to sam i ja pomislio
evo
Metropolis
a jesam li dobar :D
Pa, veliki broj SF filmova ima elemente antiutopije, ali to ne znaci da ih mozemo svesti samo na taj podzanr, niti da je on uvek preovladjujuci. Ja sam Dawn of the Dead uvek posmatrao kao film apokalipse (ima tu i drugih podzanrova, ali mi se cini da ovaj preovladjuje), dok bi Day of the Dead bio film postapokalipse. U ovom drugom se mnogo jasnije vide elementi antiutopije, ali mislim da bih tek taj eventualni cetvrti mogao da bude prava antiutopija. Ono sto u ovim filmovima nedostaje je postojanje nekakvog jasnog poretka stvari (iako u Day of the Dead imamo zacetak istog), da bi ih nazvali antiutopijama. Svet je jos uvek u haosu i trpi posledice katastrofe, a "novo drustvo" jos uvek nije uspostavljeno i jasno definisano.
Zapravo, cini mi se da je pretapanje raznih podzanrova i elemenata istih toliko sveprisutno u nekim filmovima da je jako tesko povuci jasne granice. :?
Ja sam pokusao da odredim sta bi to bili filmovi apokalipse i naisao sam na jos vise problema.
...
:( Jasno sam naglasio da ovi filmovi nisu mozda antiutopijski, ali ja ne govorim o teorijskom misljenju vec o subjektivnom misljenju u vezi nekog filma. Ti (domaci) filmovi svakako u zanrovskom smislu nisu antiutopije, ali u mojoj licnosti oni izazivaju antiutopijsku reakciju. Kao sto na primer, u Bredberijevom realisticnom romanu/noveli "Maslackovo Vino"
osecam onaj duh misterije i fantastike, iako je taj roman cista realisticka proza. Mnogi pisci ili reditelji prave dela koja nisu po zanru fantastika ali se u njima oseca taj duh.
Quote from: "DUNADAN"u stvari
kako ste krenuli, ispashce da je svaki SF film antiutopija :roll:
Vidim ja po tvome avataru da te cesto vuku za uvo. :wink:
Nekoliko pitanja.
Da li je antiutopija nuzno povezana sa SF-om, ili bi mogli da tu kategoriju prosirimo i na filmove kao sto su npr. Fight Club?
Da li bi to onda bila podela na antiutopiju u sirem i uzem smislu?
I da li bi za antiutopiju u uzem smislu (SF antiutopiju) morao da postoji odredjeni vremenski odmak od sadasnjosti?
I gde onda svrstati Paklenu Pomorandzu? Ja sam gledajuci ovaj film uvek imao utisak kako taj vremenski odmak u odnosu na sadasnjost i nije toliko prisutan (osim na nivou stilizacije), ali nekako ne mogu ni da ga svrstam u istu grupu sa Fight Club-om (osim po subverzivnosti).
Ili je bilo kakva podela potpuno nepotrebna?
...
QuoteKomunjaro, molim te, objasni mi po kom principu "birash" filmove koje cesh gledati? Sve shto ti dopadne shaka?
To je
moj "princip", ali samo kada je rec o hororima. Nauci covek ponesto i kroz gledanje shit filmova... :evil:
Quote from: "taurus-jor"Quote from: "DUNADAN"u stvari
kako ste krenuli, ispashce da je svaki SF film antiutopija :roll:
Vidim ja po tvome avataru da te cesto vuku za uvo. :wink:
HA HA :D
Quote from: "Milosh"QuoteKomunjaro, molim te, objasni mi po kom principu "birash" filmove koje cesh gledati? Sve shto ti dopadne shaka?
To je moj "princip", ali samo kada je rec o hororima. Nauci covek ponesto i kroz gledanje shit filmova... :evil:
MOJ MOTO Tri filma dnevno
evo danas sam pogledao:
Femme fatale: Dobro Rebekino tijelo
Star trek: Search for Spok, šiljate uši
The conversation, klasik kojeg je pobijedio Sting
i zadnjih 40 minuta Kubrikove Lolite: skoro sam zaplakao
Komunjaro, TO je papazjanija, a sistem koji primenjujesh (tri filma dnevno - bilo koja) ja zovem "samosilovanje". Ako su ti vec dostupni mnogi filmovi, a zhelish neshto da nauchish, zar ne bi bilo mnogo bolje, bezbolnije i svrsishodnije da ih birash na osnovu nekog BITNOG principa (isti rezhiser, ista tema, ista tema a razlichit zhanr itd.)? Chisto relevantne usporedbe radi. Kako mozhesh da gledash Zvezdane staze posle Femme fatale, a da ti se ne zavrti u glavi? U srecnija vremena ishla sam iz bioskopa u bioskop i gledala po tri filma dnevno, ali tri PAZHLJIVO odabrana filma.
Ovo NIJE kritika, niti nipodashtavanje - gledaj, brate, shta god i koliko god hocesh - samo prijateljski savet. :lol:
Da se vratimo na antiutopiju. Mislim da antiutopija mora da ima neku, makar malu vremensku distancu. Zato shto antiutopija podrazumeva "savrsheno" drushtvo, a za postizanje tog cilja je potrebno neko vreme. Inache nije antiutopija. Uskochiti iz liberalnog kapitalizma i americhke demokratije u antiutopiju isto je kao uskochiti iz opanaka u ekstratesne shimike. Boli! :lol:
E, da! Komunjaro, jel` tebi bitna sushtina filma ili lepa tela i da znash da preprichash radnju? Vrlo chesto ne mogu da prepricham u detalje radnju filma koji sam gledala pre izvesnog vremena, ali poenta, sushtina i pojedine scene mi ostaju u pameti DUGO.
Quote from: "Unicorn"Komunjaro, TO je papazjanija, a sistem koji primenjujesh (tri filma dnevno - bilo koja) ja zovem "samosilovanje". Ako su ti vec dostupni mnogi filmovi, a zhelish neshto da nauchish, zar ne bi bilo mnogo bolje, bezbolnije i svrsishodnije da ih birash na osnovu nekog BITNOG principa (isti rezhiser, ista tema, ista tema a razlichit zhanr itd.)? Chisto relevantne usporedbe radi.
Ovo NIJE kritika, niti nipodashtavanje - gledaj, brate, shta god i koliko god hocesh - samo prijateljski savet. :lol:
Aaaaaahh, jos prijateljskih saveta i mudrozbora, kao sto sam i pretpostavljao.
Divno, divno. 'Oce biti toga jos?
Quote from: "taurus-jor"Quote from: "DUNADAN"u stvari
kako ste krenuli, ispashce da je svaki SF film antiutopija :roll:
Vidim ja po tvome avataru da te cesto vuku za uvo. :wink:
idi begaj
zar nisi zamijetio da on u stvari igra :)
Quote from: "Spider Jerusalem"Aaaaaahh, jos prijateljskih saveta i mudrozbora, kao sto sam i pretpostavljao.
Divno, divno. 'Oce biti toga jos?
Reci, Spajderu, shta ti treba - dobicesh popust kao zapushten sluchaj.
Quote from: "Unicorn"Komunjaro, TO je papazjanija, a sistem koji primenjujesh (tri filma dnevno - bilo koja) ja zovem "samosilovanje". Ako su ti vec dostupni mnogi filmovi, a zhelish neshto da nauchish, zar ne bi bilo mnogo bolje, bezbolnije i svrsishodnije da ih birash na osnovu nekog BITNOG principa (isti rezhiser, ista tema, ista tema a razlichit zhanr itd.)? Chisto relevantne usporedbe radi. Kako mozhesh da gledash Zvezdane staze posle Femme fatale, a da ti se ne zavrti u glavi? U srecnija vremena ishla sam iz bioskopa u bioskop i gledala po tri filma dnevno, ali tri PAZHLJIVO odabrana filma.
Ovo NIJE kritika, niti nipodashtavanje - gledaj, brate, shta god i koliko god hocesh - samo prijateljski savet. :lol:
jebiga
da ti znaš kakve su videoteke kod nas prestala bi me kritikovat
meni videotekari podvaljuju filmove kao što su Body chemistry 4 kao odlične trilere
naravno ne nasjedam na njihove fore
vi u beogradu imate vidoteku Homer
ja samo mogu sanjati da ću u skorjoj budućnosti pogledati neki film sa spiska specijalne ponude Homera
inače Rebekino tijelo je jedina dobra stvar u filmu
star trek je definitivno sranje (još samo da pogledam Wrath of kan i odsta od mene)
Conversation mi se svidio
Ko se mača hvata i od njega gine
Quoteinače Rebekino tijelo je jedina dobra stvar u filmu
Staaa?! :? Femme Fatale ja uvrstavam medju tri najbolja filma 2002-e (uz Narc i Frailty), a De Palma nije snimio ovako dobar film jos od Raising Cain (dobro, Carlito's Way je isto sjajan, ali ovaj mi je nekako drazi). Uvodna, skoro polusatna, scena pljacke sama po sebi zasluzuje vise gledanja... :!:
Spajderu, intervenisi... :x
QuoteConversation mi se svidio
Ko se mača hvata i od njega gine
Conversation je medju sirom publikom potcenjeno Copolino remek-delo, i po meni je mnogo bolji film od Kuma (koga isto obozavam). :) :wink:
Komunjaro... samo te gledam. Onak'og si coveka nas'o da blatis.
Nemoj. Nije lepo.
Da ne popijes jednu disciplinsku.
Ima manijaka koji mogu da gledaju neprekidno filmove.
Evo ga jedan neleceni slucaj, nas drugar Vlada Vesovic, davne 1983. smo bili zajedno u Trstu na festivalu SF filmova i dnevno je islo devet sati programa u nekoj lepoj sali. Uvece se sve to ponavljalo u tvrdjavi St. Djusto iznad grada. Ja sam uspevao da odgledam vecinu redovnog programa (mada sam nemilosrdno izlazio na raznim francuskim palamudjenjima gde se u prvih pola sata nista ne dogodi) i kada je poneki film bio posebno interesantan isao sam na ponovljene projekcije nocu... A VV je ladno gledao sve redom i sve reprize opet redom...
Posle deset dana takvog maltretmana ja sam bio smozden, a covek cio i veseo, zeljan da se stanje blazenstva produzi u beskraj.
jednostavno, ljudi su razliciti...
Elem... pozivam cenjene ucesnike ovog diskusionog prostora da se uzdrze koliko-toliko od medjucascavanja svakojakim ruznjikavim pridevima, jer mi se cini da za tako nesto zaista nema razloga...
Probao ja na BEOCONU da pogledam tri filma zaredom.
Uspeo sam!
I posle toga bio samo za krevet.
Za vreme FESTa sam gledao i po svih cetiri-pet filmova na projekcijama, onda bih otisao do DKC-a na nesto sto na projekcijama nije bilo, a onda otisao kuci sa ortacima i gledao jos dva filma na piratu. sve u manje od 24 sata.
Speaking of which, citavu prvu sezonu najgenijalnije serije "24" sam odgledao za dva dana, gotovo back to back.
I nista mi se nije pomutilo i pomuckalo.
Jebiga. Attention span 8)
p.s. zamislite da treba da idete na Briselski Festival Fantasticnog Filma gde SVE treba gledati, jedno 100 filmova u sedam dana. A onda sve to pokriti zasebnom kritikom za svaki film.
Quote from: "Boban"
jednostavno, ljudi su razliciti...
Elem... pozivam cenjene ucesnike ovog diskusionog prostora da se uzdrze koliko-toliko od medjucascavanja svakojakim ruznjikavim pridevima, jer mi se cini da za tako nesto zaista nema razloga...
slazem se... ovo, naravno ni u kom slucaju ne treba da vazi za "ljude koji JOS nisu procitali gospodara prstenova". "ljudi koji JOS nisu procitali gospodara prstenova" su niza rasa ljudi, bica drugog reda (ako ne i treceg reda), bez pravih ljudskih emocija i treba ih bez milosti gaziti u svakoj prilici. "ljude koji JOS nisu procitali gospodara prstenova" treba jednom trecinom prisilno naterati da zavrse knjigu (tj, vecinu onih koji su je actually zapoceli i "nije im islo"), jednu trecinu proterati u gudure republike srpske (sa integralnim izdanjem pod miskom, naravno) a jednoj trecini do smrti pustati audio-traku sa odlomcima koje cita Tolkin licno...
Po "biserima" se, Sandmane, istices i sam. Zato prvo gledaj sebe, pa druge.
Sandmane, okaljao si casno ime Gaimanovog junaka...mislim...svaka cast vama Tolkinovcima samo brate mnogo smarate.
Predlazem terapiju: citanje prica Rajmonda Karvera iz zbirke Katedrala. Cisto da vidite kako mikrokosmos moze da ima mnogo vece razmere od grandomanskih poduhvata. Nakon toga malo poezije Vaska Pope.
joco, ne kapiram te ili ti nisi mene...
okaljao bevc? pa tek je sandman grandiozan pothvat, pogotovo kad se mikroskopira...
Quote from: "SANdMAN"pa tek je sandman grandiozan pothvat, pogotovo kad se mikroskopira...
xex... kolko ce tek krvi ovde da potece kada krene vivisekcija stripa Sendmen i ukazivanje na sramotnu kradju ideja i situacija od Zelaznija i Hajnlajna...
Imam i ja zamerke na princip "nisam procitao/nisam dovrsio, ali pljujem po knjizi, kao i po onima koji je jesu procitali".
Ali Bobana na neki nacin razumem.
Vi "tolkinovci" (ja sam tu jeretik, jer mi se svidja i film, i to izuzetno :lol:) umete da budete agresivni i NETOLERANTNI kao malo koja fanovska grupa. Pisao sam o tome u dva clanka (jedan je izasao, drugi se ocekuje), a Marko i ja smo se dotakli te teme na oba predavanja u Klubu.
Prilicno odbojno za ostatak sveta, ako mene pitas.
nisu Tolkien fanovi agresivni i netolerantni vec su pojedinci neverovatno glasni, kao npr. SANdMAN pa na kraju ispadne da je svako ko je prochitao LOTR i svideo mu se, postao zagrizeni fanatik sa novom misijom u zivotu da shto veci broj ljudi "preobrati" u tolkinovce.
jebote, sandmane, govorish ko pripadnik ne znam kakve sekte
:x :x :x
oklen ti pravo za tako neshto? (imala sam momka koji mi je jednom rekao, poshto smo prichali o nekom filmu i ja rekla da sam odgledala samo kraj filma: "odakle ti pravo da gledash film od kraja?!") :)
U pravu si, Dun. Moram da se korigujem. Nisu svi fanovi agresivni i netolerantni. Ali ih ima puno koji JESU.
Pa meni se Gospodar svidja, ali ne smatram da je najbolja i najbolje napisana knjiga na svetu.
Siroma Tolkin. Ponekad mislim da bi se obrnuo u grobu da sazna do koje mere je fanatican jedan deo obozavatelja njegove knjige. Pa nije to sveto pismo!
da
ali nalikuje Svetom Pismu :)
u silmarilionu i LOTR imas sve, od incesta do ubistva, prevare...
Ne mogu da zamislim Bobana kako cita Silmarilion. :lol:
U stvari mogu - ali samo kako se usput priprema za harakiri.
Banzaiiiii!
Doduse, prevod jeste za harakiri.
E, dobra ti je primedba za inceste, ubistva, prevare. Stvarno je tako.
Quote from: "Milosh"Quoteinače Rebekino tijelo je jedina dobra stvar u filmu
Staaa?! :? Femme Fatale ja uvrstavam medju tri najbolja filma 2002-e (uz Narc i Frailty), a De Palma nije snimio ovako dobar film jos od Raising Cain (dobro, Carlito's Way je isto sjajan, ali ovaj mi je nekako drazi). Uvodna, skoro polusatna, scena pljacke sama po sebi zasluzuje vise gledanja... :!:
Spajderu, intervenisi... :x
Femme fatale je film sa gomilom nepotrebnih dijaloga i GOMILOM nevjerojatnih slučajnosti koje ne mogu sažvakati
jedina svijetla tačka filma su Splitskrinovi i jedna klupa na kojoj sam sjedio dok sam bio u parizu a mislim da je snimljena u filmu
odmah pored šanzelizea :) :) :)
inače sam smoren nakon tri filma
U vezi sa antiutopijskim filmovima i primedbom da je skoro svaki SF-film antiutopija:
Moglo bi se reci da svaki SF-film sadrzhi elemente antiutopije ako se radnja odvija u nekom futuristichkom, josh nevidjenom ljudskom ili vanzemaljskom drushtvu. Medjutim, mislim da se antiutopijskim filmovima mogu nazvati SAMO oni u kojima su izvitoperenja i privid savrshenosti takvih drushtava GLAVNA tema/problem/zaplet, a ne samo pozadina, background, milje, oblanda i sl.
I mali izlet u knjizhevnost:
Ursula Legvin pishe neshto shto je vrlo blizu antiutopijama, jer opisuje takva drushtva u skoro svakom delu, ali kod nje to nikad nije glavna tema/problem - samo se da nazreti.
Quote from: "Boban"Quote from: "SANdMAN"pa tek je sandman grandiozan pothvat, pogotovo kad se mikroskopira...
xex... kolko ce tek krvi ovde da potece kada krene vivisekcija stripa Sendmen i ukazivanje na sramotnu kradju ideja i situacija od Zelaznija i Hajnlajna...
bobane, nisi bre svestan kakvu pandorinu kutiju otvaras. sustina gejmana kao pisca i jeste da je on hiper-literaran, ali na mnogo sirem niovu poznavanjem klasicne i fantasticne aglosaksonske i svetske knjizevnosti od onog koji ti iz ove perspektive male skucene srbijice mozes i da pojmis. on nije pisac iskustva kao barouz, barker ili bukovski, on je razmazeni sin bogatog engleskog industrijalca, fabrikanta lekova koji je kao nerd totalni proveo pola zivota po najvecim svetskim bibliotekama kopajuci i trazeci bas izvore od kojih su zelzazni i hajnlajn krali. tako, u uvodu za "brief lives" harlan ellison mu se divi nacinom na koji on manipulise svojim izvorima, jer nalazi izvoriste za mega-quateted "it's better to reign in hell.." za svog Lucifera u Miltonovom "Izgubljenom Raju" i to objavljuje kroz nacerena Luciferova usta ("Milton said that") kao najveci teaser za fanove. meni omiljen sandmanov citat "everything changes but nothing is lost forever" ustvari latinski je citat: "omnia mutantur, nihil iterit". poenta sandmana i gejmana kao pisca nije originalnost (jer iskreno, covek nije proziveo nista) vec upravo taj slozeni unutrasnji mehanizam postmodernistickih referenci. covek je literarni genije, zanatlije poput Moorea ili Millera zlorabili su ga masovno za reference za svoje stripove. ja sam u svojoj fanovskoj opsesiji obilazio na hiljade sajtova, nailazio na milione najrazlicitijih referenci koju su razni freakovi nabacivali upravo u tim pokusajima vivisekcije, bar dve ili tri godine u svom fanatizmu iskljucivo citao romane i dela koji su tamo najvise referencirani kao gejmanovi uzori.
ko god bio autor tog hipotetickog eseja, ako je tek do zelaznija i hajnlajna stigao onda je slabo dobacio, jer za sve ove godine researcha nikad ne cuh da doticni i recju spomenuti...
Bobane, sta ti podrazumevas pod terminom "kradja"?
Miloshe, 'ajde mi, molim te, objasni zasto mislis da je Fajt klab antiutopija?
I ja mislim da je antiutopija. Par ekselans. Jer, shta to stvorishe Dirdanovi saborci? Shta se dogodilo sa drushtvom? Protiv cega se u poslednjoj trechini filma glavni junak bori?
Daaaaa?
Slusam.
Ja sam pitao tebe. Priseti se.
Shta je stvarao Tajler Dirdan? Kakav je bio njegov cilj?
Shta je uspeo da stvori, i u kojoj razmeri? Tacnije, kakav je uticaj njegovog projekta na drustvo?
Shta je pocelo da se dogadja unutar njegove organizacije?
Kakve su se ideje pojavile?
Zashto je glavni junak, idejni tvorac Projekta Haos, poceo da se distancira od svog dela?
Odgovori na ova pitanja daju odgovor na pitanje koje si postavio.
Pa, njegov cilj je bio da promeni drustvo, a stvorio je veliku organizaciju koja se nalazi svuda gde se on krece. Tajler je na kraju imao veliki uticaj i promenio je drustvo na nekom nivou. Ali, uticaj na drustvo ne mora da bude antiutopija, pogotovo ne te vrste. Mislim da bi trebalo da definisemo sta je i kako antiutopija.
Meni se cini da u antiutopiji ugrozeni i osporavani pojedinac mora da se bori protiv izuzetno uredjenog i represivnog sistema, a toga nema u Klubu.
Cak i ako se ljudi Mejhema nalaze u svim porama drustva, ono nije promenjeno u celini. Osnovni principi funkcionisanja drustva nisu promenjeni, ljudske slobode nisu osporavane, sistem nije represivan prema individualcima i tako dalje.
Represija nije poenta antiutopije.
Da li si čitao klasično delo antiutopije, KRAJ DETINJSTVA (Artur Klark)? Tamo nema represije nego uzaludnih stremljenja jednog utopijski zasnovanog društva.
U antiutopijama prvo posmatramo UTOPIJSKO društvo. Nekakvo uređeno društvo. Nije bitno da li je represivno. Bitno je da postoji na idealističkim osnovima. A idealizam može biti nastojanje po svaku cenu da se npr. iskoreni siromaštvo, kriminal, bolesti, fizička ružnoća, da se zaustavi starenje, ukinu ratovi, uništi kapitalizam (vidi Borilački klub), zasnuje vlast nad privatnim životom pojedinaca, kontroliše prošlost, sadašnjost i budućnost...
Za antiutopiju je, čini mi se, bitan i način ostvarivanja ideala. Nije bitno da je nasilan, nego da je besmislen ili nepodesan, suprotan zdravom razumu, ili ciljevima koji se utopijom proklamuju.
Nije čak bitna ni borba usamljenog pojedinca za drugačiji poredak. Bitno je da je ustrojtsvo konkretnog društva utopističko. Da se MI kao gledaoci ili čitaoci bunimo protiv njega.
Ljudsko društvo u Borilačkom klubu gotovo je potpuno prožeto idejama Dirdanovog pokreta. Nije bitno da li su vrhovi vlasti promenjeni. Tokom filma vidiš da je društvu PROMENJENA SUŠTINA, i da je od starog sistema ostala puka ljuštura (padom onih zgrada, potencijalno je nestala i ljuštura). A to novo društvo, koje se borilo protiv kapitalizma, zapravo je sve protiv čega se Tajler bunio. To nije društvo individualaca koji su odbacili konformizam i konzumerizam radi življenja punim plućima. To je društvo bezličnih ljudskih robota koji su do besmisla posvećeni izvršavanju naređenja koja su im data. Jedno ispiranje mozga zamenilo je drugo ispiranje mozga. Iz sistema robovanja stvarima prešlo se u sistem robovanja pricipima. Savršeni uvod za totalitarizam.
jore, nemo da mi se ljutis ali iz tvoje definicije antiutopije mogli bi (paradoksalno) da zakljucimo da su sve u krvi stvorene antiutopijske diktature zapravo produkat utopistickih stremljenja tirana. razmisli malo o tome. takodje, cini mi se da nemaju sva antiutopijska drustva imaju taj paravan utopistickih stremljenja, niti bi o nekim sf delima uopste mogli da sudimo na taj nacin, jer taj njihov aspekt uopste nije vidljiv.
rekao bih da je glavni faktor razmimolazenja i nesaglasja na ovom topiku cinjenica da niti su definicije utopije i antiutopije jasno i nedvosmislno postavljene (vec je ostavljeno svakom ucesniku da ih sam daje po nahodjenju i volji) niti su granice izmedju njih jasno date, niti se uzima u obzir da drustveni sistem buducnosti, ma koliko los bio, ne mora po svojoj prirodi biti ni jasno utopisticki ni antiutopisticki. ipak je utopija, na nacin na koji je jos Tomas Mor postavio sustinski jedan nedostizivo idealisticki sistem. sa druge strane, bez obizra koliko nisko postavimo granice antiutopije zar cemo svaku viziju mracne buducnosti, koju je umetnik najcesce dao kao multiplikovanu alegoriju danasnjih drustvenih sistema, nazvati distopijom? i zasto bi?
Sto se tice "Fight Cluba", bez obzira sto je to u filmu mozda nije najjasnije predstavljeno, jedini ideal koji Palahniuk predstavlja je borac protiv sistema. Palahniuk i danasnji drustveni sistem percipira kao jednu totalnu distopiju, u otudjenosti pojedinca od samog sebe, njegovoj malodusnosti i prepustenosti sudbini. samo borba, suprotstavljanje toj nametnutoj sudbini, samo konstanta promena i otpor donose spas. Tajler Dirdan je borac protiv sistema, rak rana koja ce, multiplikovanjem kroz druge anonimne i ogorcene Tajlere Dirdane naneti odlucujuci udarac. Palahniukova ideja u tom svom aspektu izrazito je utopisticka. Ali Palahniuk-pisac je mnogo jaci zagovornik borbe protiv sistema nego njegov junak. Palahniuk i u Tajleru Dirdanu vidi opasnost, za Palahniuka je i sistem koji je Dirdan od stapa i kanapa napravio potpuno ista preteca distopija kao i prethodni. Narator, pasivni aspekt Tajlera Dirdana aktivira se kao novi protiv sistema, protiv samog Tajera, trazeci nove mehanizme da taj sistem unisti i kada mu to neuspe nalazi spas u ludilu (u knjizi, ne u filmu). Palahniuk je rusilacki raspolozeni anarhista, Palahniuk je revolucionarni marksista-lenjinista koji je ubedjen da borba nikad nije zavrsena, njega ne zanima nikakav sistem (pa samim tim je iluzorno previse razglabati dali je sistem "fight cluba" utopisticki/antiutopisticki) vec jedino i po svaku cenu individualno ispoljavanje.
Je l ti gledaš film i ono što film priča ili sve gledaš kroz psihologiju junaka - koja uzgred budi rečeno i nije okosnica Fight Cluba, nego samo štos. I nije bitno šta Čak Polanjuk misli, nego šta je na filmu prikazao. Knjigu sam čitao, film gledao. Vizije se ne razlikuju mnogo. Jedino je kraj knjige mnogo strašniji. Ono što je glavni junak hteo se IZVITOPERILO. On nije hteo svet jednoobraznosti. A šta je efektivno dobio?
Može Palanjuk da posmatra naš svet kako hoće, ali taj svet je jedini trenutno postojeći. A nama za antiutopiju treba neki pomak od tog sveta. Inače bi se svaka socijalna kritika današnjice mogla bi definisati kao distopija. Što je, naravno, sranje. Ponavljam, za vrednovanje FIGHT CLUBA nije uopšte bitno ko je Palanjuk i šta on misli.
Da bismo definisali antiutopijski film, moramo prvo definisati UTOPIJU.
Kraj detinjstva se smatra klasikom antiutopijske književnosti.
1984 se smatra klasikom antiutopijske književnosti. To su dva sociološki vrlo udaljena dela. Ali su i dalje ANTIUTOPIJSKA.
(Inače, ko je rekao da je svaka vizija mračne budućnosti istovremeno distopija? Ja to nigde nisam napisao, niti je to istina. Za priču o utopiji, i samim tim o antiutopiji prvo moraš imati DRUŠTVO. Terminator sigurno nije antiutopija, a eno ti uništene planete sa robotima koji vladaju ljudima).
Tiranija je, bojim se, prečesto produkt utopističkih stremljenja. Ili tiranskih ciljeva zaodentih u utopijske proklamacije. Nije važno šta hoćemo (tj. proklamujemo da hoćemo) nego kako do cilja stižemo. U 1984, ekipa oko Velikog brata napravila je "revoluciju", ali je zapravo napravila ono što se u marksizmu zove "premanentna revolucija" (što je nonsens - revolucija ne može biti trajno stanje, nego se radi o trenutku promene), ili kraće rečeno - diktatura. Pročitaj pažljivo 1984, i brižljivo iščitaj neku dobru sociologiju. Takođe posmatraj stvarnost. Posmatraj političare, posmatraj opravdanja koja su Hitleru pomogla da dođe na vlast. Proklamacije i krajnji cilj nisu ista stvar.
U antiutopiji nas zanima nesklad između proklamovanog i ostvarenog.
Da li si ti uopšte primetio IRONIJU i SAMOOTKLON koji se provlače kroz film i knjigu? Vidiš, to je možda najvažniji element FIGHT CLUBA. Revolucionar se suočio sa mračnom stranom svoga projekta. Ispostavilo se da je onaj svet koji je želeo da uništi - bolji od onog koji je stvorio?
Zašto je poslednja scena u knjizi - ona u ludnici - kada se raspravlja sa bogom, a potom mu radnici u ludnici, NJEGOVI SABORCI, kažu "sve će biti u redu, šefe?" toliko strašna?
dosta pricamo jedne te iste stvari drugim recima. svet izvan jednoobraznosti jeste svet individualnosti. ja ne posmatram palahniuka, ja posmatram knjigu kroz vrednosni sistem koji mi palahniuk kroz tu svoju knjigu namece. mozda sam ja u dusi preveliki makijavelista da se zgrozim nad nekih mehanizmima koji Tajron Dirdan primenjuje da bi osvario svoje ciljeve ali cini mi se mnogo blizim da poverujem da sama knjiga proklamuje jedan takav makijavelizam. bez obzira na sav cinizam. nakon svega toga, vrlo je tesko coveku da se zgrozi i kaze da je sistem koji je Dirdan stvorio zapravo gori od prethodnog. gori nama kao posmatracima, mozda, ali za Dirdana ciji su ciljevi izdani i iztopereni sasvim isti.
samootklon je posebna prica. tajlerova dualisticka priroda je njegov najveci samootklon. beg od samoga sebe, razornosti svojih ideja, beznadja svoje malodusnosti. tajler kao licnost u svom samootklonu nikada ne moze biti iskren, bar ga ja ne mogu doziveti takvog, jer je podeljen. on uvek bezi od sebe u onu drugu licnost, on nije kompaktan vec covek ekstremnih reakcija, aktivnosti ili pasivnosti i ima genijalno opravdanje za obe reakcije. revolucionar se suocio sa mracnom stranom sebe. fakticki, zabole njega za revoluciju jer se borio samo za sebe. i izgubio.
moj komenar da svaka mracna vizija nije i distopija nije se odnostila konkretno na tvoje postove vec je moja opsta primedba na ceo topic, mada mi se cini da su diskutanti, poput unicorn, to imali u vidu. razumem kako ti dozivljavas distopiju, na raspecu izmedju ostvarene i proklamovane utopije ali upravo zbog realnih politickih desavanja ne mogu da se slozim s tvojom vizurom i da kazem da je nesto sto je samo prateci element, perjanica, ono sto sustinski definise. ciljevi dikatora ipak su najnizi nivo upravljanja diktaturom. upravo sva jezivost epizode sa sobom 101 potice iz cinjenice da nam se u okviru toga servira ogoljena slika sistema 1984 izvan te svoje "utopisticke" oblande, slika odrzavanje "permanetne revolucije" kao prerogativ za "velikog brata" i sve one koji su ga (ce ga) naslediti u vlasti. ostavimo se "revolucije", sebicni interes svakog dikatora je da vlada. da li je realno definisati distopiju po snovima onih koji u njoj sanjaju i ignoristi svesni, namerni uticaj? kao mesto neostvarene utopije ili mesto otovrenog terora, represije i otudjenja svake vrste? priznajem, nisam citao KRAJ DETINJSTVA ali stvano mi je tesko da poverujem da je kobno jedino odstupanje od utopisticke ideje a ne i citav niz vidljivih, prepoznatljivih koraka u otudjenju coveka od svoje bica i svoje sustine, sto je po meni mnogo bitniji nivo funkcionisanja antiutopije...
ANTIutopija.
U ovoj reči sadržan je sav odgovor.
Procitaj KRAJ DETINJSTVA pa che ti stvari biti jasnije.
Quote from: "SANdMAN"...mozda sam ja u dusi preveliki makijavelista da se zgrozim nad nekih mehanizmima koji Tajron Dirdan primenjuje da bi osvario svoje ciljeve ali cini mi se mnogo blizim da poverujem da sama knjiga proklamuje jedan takav makijavelizam. bez obzira na sav cinizam. nakon svega toga, vrlo je tesko coveku da se zgrozi i kaze da je sistem koji je Dirdan stvorio zapravo gori od prethodnog. gori nama kao posmatracima, mozda, ali za Dirdana ciji su ciljevi izdani i iztopereni sasvim isti.
samootklon je posebna prica. tajlerova dualisticka priroda je njegov najveci samootklon. beg od samoga sebe, razornosti svojih ideja, beznadja svoje malodusnosti. tajler kao licnost u svom samootklonu nikada ne moze biti iskren, bar ga ja ne mogu doziveti takvog, jer je podeljen. on uvek bezi od sebe u onu drugu licnost, on nije kompaktan vec covek ekstremnih reakcija, aktivnosti ili pasivnosti i ima genijalno opravdanje za obe reakcije. revolucionar se suocio sa mracnom stranom sebe. fakticki, zabole njega za revoluciju jer se borio samo za sebe. i izgubio.
1) Ne gleda se primarno kakav je Tajler Dirdan nego ORGANIZACIJA/DRUSTVO koje je stvorio.
2) Ne radi se o ironiji i samootklonu Tajlera Dirdana nego o ironiji i samootklonu samog DELA. O
duhu dela koje se zove Borilacki klub. Procitaj dobro sta sam napisao:
Quote from: "taurus-jor"Da li si ti uopšte primetio IRONIJU i SAMOOTKLON koji se provlače kroz film i knjigu? Vidiš, to je možda najvažniji element FIGHT CLUBA. Revolucionar se suočio sa mračnom stranom svoga projekta. Ispostavilo se da je onaj svet koji je želeo da uništi - bolji od onog koji je stvorio
AUTOR - DELO - POSMATRACDalje,
vazniji je utisak gledaoca/citaoca nego stav autora o delu. Tako stoje stvari u knjizevnosti. Ako pisac kaze "e ja sam ovim hteo da (pri)kazem to i to", a posmatraci kazu "mi to ne vidimo" javljaju se dve situacije:
(a)
Poshto nije uspeo da navede posmatrace da u njegovom delu vide isto shto i on, autor je omashio stvar. Ili je neumeshan pripovedac (pocetnik), ili je netalentovan, ili ne zna o cemu pishe. [Jednom sam se profi, koji me je oborio na ispitu, zalio da mi nije jasno kako sam pao pored tolikog ucenja (a stvarno sam zaginuo). Profa mi je kazao: "Lepo je to shto ste vi ucili, ali ste
loshe iskazali to shto ste ucili".]
(b)
Posmatraci su u delu, umesto onog shto je trebalo, videli "neshto drugo" - shto autor mozda i nije hteo da (pri)kaze - pa delo dobija sasvim novu dimenziju - nezavisno od autorovih htenja. Nije bitan autor, nego delo u ocima posmatraca. Neki motivi se, prosto, uvuku u kontekst price. Bilo bi jako fino kada bi u procesu stvaranja ucestvovalo samo nase svesno "ja".
Podeljenost lika je
pripovedacka dosetka, a ne esencija filma/romana. Da je u pitanju suprotno, naslov Palanjukovog/Fincerovog dela verovatno ne bi glasio BORILACKI KLUB nego PSIHOLOGIJA TAJLERA DURDANA.
OTKLON I IRONIJAQuote from: "taurus-jor"Revolucionar se suočio sa mračnom stranom svoga projekta. Ispostavilo se da je onaj svet koji je želeo da uništi - bolji od onog koji je stvorio
Na kraju krajeva, Dirdan-anarhistu ubija onaj reformisani, ali i dalje oprezni Dirdan.
Da Palanjuk nije imao otklona, jasno je da bi pobedio ovaj prvi Dirdan. Time bi i delo dobilo sasvim drugu notu. Velicalo bi anarhizam, umesto shto bi
upozoravalo na opasnost od uletanja u krajnost pri borbi protiv jednog u osnovi nehumanog sistema.
QuoteNe gleda se primarno kakav je Tajler Dirdan nego ORGANIZACIJA/DRUSTVO koje je stvorio.
zasto? gde to pise?
kad bi trebali izvesti neki generalan zakljucak o nama dvojci iz ova dva topica na kojima smo lomili koplja onda je to da ja dosta posmatram delo sa aspekta analize likova (analiza celokupnog dela i licnosti pisca na neki nacin potpada pod to) dok ti tezis da mnogo vise posmatras stvari sa socioloskog apekta. ja mogu licno imati repekta za tvoje analize jer su dubinske, jer ocigledno ulazes dosta truda u njih, jer mi se dopada kad neko razmislja o stvarima umesto da ih prima zdravo za gotova, ali ne mogu nikada, ni pored najbolje volje, sagledati stvari na tvoj nacin, jer jebiga nisam ja ti. ja nisam neko ko bi se ikad upustio u sociolosko razmatranje "Mad Maksa" jer je po meni ima premalo elementa za takvu analizu. opet kazem PO MENI miller se potrudio drugu ravan potisne taj element serijala, izbegavajuci da prikaze opstu sliku drustva enklave, nacin na koji funkcionise sistem, dozivljaj sistema i drustva iz vizure likova koji nisu vezani za glavnu radnju filma. toga nema i pravo da ti kazem ja sam poprilicno iznenadjen sto naprimer imdb.com daje sebi za pravo da definise drustvo mad max-a 1 kao distopijsko. isto kao sto sam iznenadjen da ti ne primecujes jaku tenziju oko nafte jos u tom prvom filmu (ako te ne mrzi pronadji na netu i procitaj onaj isti transkript koji sam ja citirao u mad max topicu, mislim da ces biti jako iznenadjen nekim komentarima scenariste). sto ne percipiras serijal kroz linearnu gradaciju raspadanja tog sistema nego su ti neophodni katastroficki elementi izmedju dva filma da bi je prihvatio kao validnu. ali jos vise me iznenadjuju stvari poput ove:
QuoteProcitaj KRAJ DETINJSTVA pa che ti stvari biti jasnije.
zasto? stvarno mislis?
postoji jedan opsti trend na ovim diskusijama da se razliciti stavovi drugog diskutanta percipiraju kroz njegovu neznanje, neobavestenost, zaboravnost, infantilnost. ako neko ne kapira film bas na isti nacin kao mi onda ga je najsladje zapljunuti da mora da ga je odgledao kao klinac pa ga zato ne kapira (ako je lik mladji) ili ga je verovatno odgledao davno pa ga se ne seca u svojoj sleroticnosti (ako je lik stariji). ako neko ne dozivi neko delo bas onako kako smo mi, onda je to verovatno sto nije procitao neko drugo delo koje je nama znacilo pa ga ne precipira kroz njega. bullshit! tek se to nece desiti jore, jer opet ponavljam, ja nisam ti. moja interpretacija KRAJA DETINJSTVA bice uvek samo moja. tvoja recenica mi nista ne znaci. time sto si izbegao da u nekolikuo pasusa pokusas da objasnis (prvo lurdusamiju a onda meni i svima na ovom topicu o distopijama) u cemu je KRAJ DETIJSTVA zapravo toliko fuckin' unblelivable razlicit i znacajan znaci mi jos manje. zapravo, da te ne poznajem bolje gotovo da bih shvatio ovu tvoju recenicu kao pokusaj da zavrsis citavu raspravu nadmeno isticuci nesto epohalno bitno sto ti znas, a sto jebiga eto neces podetili s nama glupima nego ces nas eto poslati u zadnju klupu da prvo to iscitamo pa da ti se onda javimo.
na takve stvari se ne palim jos od petnaeste. jednostavnije mi je da prosecem do merriam-webster online, pogledam koliko se njihova definicija distopije razlikuje od tvoje teze i nisam ubedjen. not by far, tauruse...
Quotevazniji je utisak gledaoca/citaoca nego stav autora o delu
zasto? uuu bre...
mislim, razumem ja tebe sta pokusavas da kazes ali cesto autor nije napisao samo jedno delo, napravio samo jedan film. cak i da pretpostavimo da nije uspeo "jasno" da se izrazi neki motivi, neke teme ponavljace se u njegovom delu. kao "borac protiv sistema" u drugim delima palahniuka. kao dualisticnost - predstavljena kroz shizofrenu licnost kao u "borilackom klubu a dualizam blizanaca u "prezivelima". po meni, "preziveli" su puno jaca i bitnija palahniukova knjiga.
bez obzira sto se citalac transponuje kroz delo autora, bez obzira sto je lepo imati licnu i mastovitu interpetaciju nekog dela, ipak se neke granice i neki kriterijumi moraju postovati. recimo, koliko bi bilo uputno pricati o rasizmu u sceni Edward Nortong drzi monolog nad "fuck you" izgraviranom na ogledalu jednog Njujorskog bistroa ako znamo da je "25th hour" film Spike Lee-a? opet kazem, jako mi je simpaticno cak i kad totalno neupucene osobe daju totalno mastovite interpretacije koje se protive zdravom razumom, ali ne bih im bas davao jak kriticki respektabilitet...
QuoteDa Palanjuk nije imao otklona, jasno je da bi pobedio ovaj prvi Dirdan
zasto? jooooooj bre......
ne vidim da je iko pobedio. covek je naprosto puko i zavrsio u ludari. raspo se. sastavlja se, leci se. bas je zato ona recenica koji mu kaze njegov bisvi "podanik" jaka, jer plegira da nista nije zavrseno, da mu nece biti dozvoljeno izadje i da se stvari zavrse, da se nikad nece osloboditi te polovine svoje licnosti...
Quote from: "Sandman"na takve stvari se ne palim jos od petnaeste. jednostavnije mi je da prosecem do merriam-webster online, pogledam koliko se njihova definicija distopije razlikuje od tvoje teze i nisam ubedjen. not by far, tauruse...
Ja ipak više volim da RAZMIŠLJAM SOPSTVENOM GLAVOM, i da čitam KNJIGE, a ne merriam-webster online. Crpeti znanje iz merriam-webster online je isto što i sedeti na plaži, diviti se školjki koju su izbacili talasi, i misliti da si samim tim istražio more. Da bi se o nečemu argumentovano pričalo, treba malo ući i u vodu. Zagnjuriti malo glavu. Okvasiti kosu, a još bolje zaroniti. Ukratko, Sande, čitaj
knjige, i ne nastavljaj se na topicima gde nemaš dovoljno znanja. A ako već nemaš vremena da čitaš, ukucaj u jebeni net pretraživač
"CHILDHOOD'S END" + "Arthur C. Clarke". Umesto što druge nazivaš nadmenim - bar izblefiraj stvar pa se INFORMIŠI. Nije Znak Sagite mesto gde se prepričavaju knjige i filmovi.
Inače, da je merriam-webster zaista riznica sveg znanja ovog sveta, svi bismo bili mali Ajnštajni, a u slučaju imdb.com-a - replike Alfreda Hičkoka, Stenlija Kjubrika, Poline Kil ili Rodžera Ebera. Ali nismo. Ako su
ovo izvori tvoga znanja, čudi me da si "nakon petnaeste godine" zaista "prestao da se pališ na neke stvari".
Umesto merriam-webstera i imdb.com-a (sjajan put da znaš o svemu pomalo, i jako jako površno) za početak tvoga obrazovanja o utopijama i antiutopijama preporučujem knjigu koja se još uvek može naći u našim knjižarama, a to su:
OGLEDI O NAUČNOJ FANTASTICI
od Zorana Živkovića.(Čovek mlati pa mlati kad je u pitanju
horor - i tu se sa njime nikada neću složiti - ali sa teoretisanjem u domenu naučne fantastike vrlo je ubedljiv. Svim Živkovićevim kritičarima preporučujem da pre svake rasprave o njegovom delu prvo pročitaju OGLEDE. Sem toga, tu su dati osnovni pojmovi žanra, ključni motivi...
Onda, Sandmane, lepo okreneš stranu 115. te inače kratke knjige (uz to malog formata, sa dosta krupnim slovima), gde se nalazi poglavlje UTOPIJA. I tu se, upravo na primeru Klarkovog KRAJA DETINJSTVA objašnjavaju neke stvari koje su tema ovog topica.
Što se psihijatrije, šizofrenije i ludila tiče, ne bih se dalje nastavljao. Tri filma ista fora - Doni Darko, Psi od slame, sada Borilački klub. Ako zaista u to veruješ, veruj i dalje.
Reći ću samo još ovo: da li si svestan da se
jedino ti na ovom sajtu svuda baviš psihijatrijom - nalazeći je i tamo gde je apsolutno nema?
=================================================
A sada za sve članove foruma - a posebno za Monsinjora (Sandman ga je posebno pomenuo kao neobaveštenog) - evo razloga zbog kojih je
KRAJ DETINJSTVA toliko značajan za razumevanje antiutopijskog stvaralaštva.
Pomenuo sam ovu knjigu zato što tvrdim da tiranski i totalitarni sistemi
nisu deo definicije antiutopije.
Za početak, recimo da u Klarkovoj knjizi postoje motivi koji se lepo mogu prepoznati u
Hiperionu (takođe antiutopijsko delo).
Kod Simonsa imamo stagnirajuću Hegemoniju koja DRUGIMA (tehnosrži) duguje svoju tehnološku moć - i potpuno je nesvesna te činjenice, kao i zavere koja se iza toga krije!
U slučaju Klarka, imamo čovečanstvo koje su - navodno iz dobronamernih pobuda - pokorili znatno napredniji vanzemaljci. To je čovečanstvo kojem je darovano
sve, i koje baš zato stagnira. Takođe je potpuno nesvesno pravih namera "altruista" iz svemira, i činjenice da je ljudsko blagostanje za njih samo - opit.
Overlordi (vanzemaljci) su čovečanstvo oslobodili neposrednog proizvodnog rada (automatizovali su proizvodnju), odstranili borbu za opstanak, pružili čoveku materijalno blagostanje i beskrajnu dokolicu. Dali su mogućnost čoveku da vidi u svoju prošlost, pa su nestale i religije. Usledio je skok nivoa znanja, opao je broj ratova, raspuštene su stalne vojske. Napredovala je medicina, omogućena je potpuna zaštita od začeća. Čak je i kriminal suzbijen, zahvaljujući nadzornim oruđima Overlorda (vanzemaljci). Svet se stoga prepustio sportu i zabavama.
(Bitno je da naglasiti da su Overlordovi
samo omogućili uslove za stvaranje novog ljudskog društva. Sve ostalo su uradili ljudi).
Dokolica je počela da se pretvara u dosadu. Pošto su Overlordovi sve pružili čoveku, on je prestao da bude kreativan. Nije bilo ničeg da ga vuče napred. Stradala je umetnost. Uprkos velikom broju umetnika, nije se pojavilo niti jedno novo delo koje odskače od ostalih.
Svest o ovome počela je lagani da se pomalja, pa je stvorena
umetnička kolonija (evo još jedne paralele sa HIPERIONOM!). Premda osnivanje te kolonije Overlordovi nisu planirali, ona im nije nanosila štetu, pa je nisu osujetili - iako je predstavljala svojevrsnu pobunu.
Nadalje ću citirati Živkovića:
Ideal koji je trebalo da otelovljuje Nova Atina (kolonija) gotovo da je bio bez presedana u prošlosti. Osnovna zamisao utemeljivača ove utopijske zajednice bila je da se "stvori nezavisna i postojana kulturna skupina sa vlastitom umetničkom tradicijom". Preduslov za nastanak ove tradicije sastojao se u tome da se obezbedi visoka usredsređenost vrhunskih svetskih umetnika ("...nema ničeg podsticajnijeg od sučeljavanja umova sa sličnim zanimanjima") koji bi trebalo da postignu optimalno stvaralačko iskorišćenje dokolice. "Svi na ovom ostrvu", kaže jedan od upravljača Nove Atine, "imaju poneko stremljenje, a ona se sva lako mogu podvesti pod jednu definiciju. Raditi nešto, ma koliko to malo bilo, bolje od ma koga drugog".Očigledno je da vrednost ovoga rada određuje u isti mah i vrednost same umetničke utopije. Stvaralački napori žitelja Nove Atine bili su usredsređeni pre svega na iznalaženje originalnih oblika izražavanja, kako u okviru tradicionalnih, tako i novih umetničkih područja. Simptomatično je. međutim, to da se ova težnja ka originalnosti, kao potvrdi stvaralaštva, uglavnom svela na niz opita za koje se na jednom mestu ne bez razloga kaže da su bili "agresivno modernistički". Kako mogućnosti za vršenje opita u sklopu poznatih umetničkih područja izražavanja nisu neograničene, ubrzo su se naslutili krajnji dometi svih grana umetnosti. O Klarkovoj knjizi rekao sam već isuviše. Umesto toga, sutra ću analizirati jedan poznati antiutopijski film koji je po nekim motivima vrlo sličan KRAJU DETINJSTVA, ali uključuje - nasilje.
Radi se o ROLERBOLU (1975).
Za kraj, prilažem još neke poznate antiutopijske filmove:
- ALPHAVILLE (1965)
- FAHRENHEIT 451 (1966)
- SOYLENT GREEN (1973)
- WESTWORLD (1973)
- LOGAN'S RUN (1976)
Od knjiga mi još padaju na pamet:
- REKLAMOKRATIJA - Frederik Pol i Sesil M. Kornblut
- FLOW MY TEARS, THE POLICEMAN SAID - Filip Dik
- MI - Jevgenij Zamjatin
- BRAVE NEW WORLD - Aldous Huxley
znas jore, kad procitas brdo antiutopijskih knjiga, kao sto ti tvrdis da jesi (uopste necu ulaziti u to da li si ih stvarno procitao ili samo pokusavas da nas izblefiras na osnovu zivkovica i referenci s neta, mada je tvoj mali savet meni uneo izvestan nemir u vezi toga) a onda govoris stvari poput "ANTIutopija. U ovoj reči sadržan je sav odgovor" covek moze da ti kaze samo ono isto sto ti je nekad rekao tvoj profa, da si mozda citao ali jako lose iskazao to sto si procitao. treba razmisljati svojom glavom, treba zagaziti u vodu do kolenca, umociti glavu, zaroniti, da. ali ako nakon izranjanja zavrsis sa istom onom bukvalistickom definicijom reci kakvu si mogao ladno steci i da si tu rec prvi put cuo juce u podne negde u prolazu na pijaci onda tu ocito nesto ne stima. ako je ta definicija mlaka i bezivotna cak i u odnosu na merriam-websterkinu ili bilo koju drugu leksikografsku onda bi trebalo da se zapitas jore koliko zapravo RAZMISLJAS a koliko zapravo u just being a smartass (kako bi rekao cowboy-death iz lynchovog mulholland dr.-a). THINK jore, THINK. ne pricam ti ovo to piss you off, vec zato sto zaista verujem da imas potencijala za to. zato sto si sam, u prvoj recenici o "kraju detinjstva" dao mnogo vividniju i jacu definiciju distopije nego na tamo gde si se pravio smartass i trazio utopisticka stremljenja i tamo gde ih nema.
poenta svake definicije jeste da se sa sto manje reci iskaze sustina. da se fenomen definise po svojoj biti a ne propratnim tendencijama. za to ti je merriam-webster do jaja, ili barem dobar start. ovako, ti samo polazis od svog ispravnog osecaja da je drustvo antiutopisko i trazis njegova "utopisticka stramljenja" pa cak i kad je to nasilno pridavanje znacenja idejama koji one sustinski nemaju. nema gore distopije od Orvelove "1984", a opet, za drustvo koje kao izgovor za tiraniju, represiju, diktaturu koristi ratni poklic opste revolucije a fakticki odrzava "status quo" jedne vlasti ti dozivljavas kao zajednicu koja tezi utopizmu. to je za tebe sustina distopije Orvelovog sistema? ili propasti Paksa u Simonsovom romanu? come on, mozes ti i bolje. seti se samo sta kaze Anea tamo. Choose Again. Choose Again. Choose Again....
gde se to zaboga u Psima od slame javljaju psihijatrija, ludilo i shizofrenija (ili barem, gde sam ja o tome pricao na taj nacin) enlighten me....
Quote from: "taurus-jor"Ukratko, Sande, čitaj knjige, i ne nastavljaj se na topicima gde nemaš dovoljno znanja.
jore, ne znam koliko si svestan od neka dva ili tri posta unazad obojca se JAKO ponavljamo i pricamo jedan drugom sve iste stvari ko gluvome. ne znam za tebe ali to me smara poprilicno. da je i u bilo kom trenutku poenta mog ucestvanja na ova dva topica zelja da dokazujem koliko sam u pravu sirinom svega onoga sto sam procitao to bi vrlo lako ucinio navodeci gomile stripova sa disutopistickim i postapokalitickim temama, ako ne knjiga i filmova. to mogu i sad. mozda bih te cak i sahranio.. ;)
jedina stvarno zanimljiva stvar koja me vuce net diskusijama su upravo zanimljivi stavovi i misljenja koja se ne poklapaju sa mojim. joco brate, ne znam za tebe meni je bilo jako zanimljivo razmenjivati misljenje s tobom i nadam se da cemo ucestvovati u nekim slicnim raspravama na neke druge teme ubuduce ali sto se ovoga tice cini mi se da smo se ispucali obojca...
EXTRA IGNORED
Quote from: "taurus-jor"EXTRA IGNORED
ouuu, touchy boy... :lol:
LOAD ERROR
WRONG TOPIC ERROR
REDO FROM START? :evil:
OUT OF DATA ERROR
:|
neke chudne materije teku vam kroz arterije. izadjite malo na vazduh, lepih zena ima, a subota je veche.
nego tauruse ja sam gledao taj novi rolerbol koji brate nije ni za kurac. tajstari gledo nisam i jedno vreme nisam imo zelje da ga gledam, toliko je ovo bilo sranje. pa su mi rekli drugovi aaaa dovbar je taj dzuison, nadji to na divx-u pa poglefdaj.
kraj detinjstva sam citao kad sam bio u srednjoj i secham se vanzemalkjaca koji lice na djavole. meni je ta knjiga stoput bila bolja iod odiseje u svemiryu. i sastanak sa ramom je bio dobar. one pesjme daleke zemlje su me iznensadile jer sam navikao na klarka nayuchnika a sada se kod njega svako sa svakihm jebe. to ima i u rami, tamo na kraju knjige.
Ala ste se vi zagubili i odstupili od glavne teme!
Kad smo kod definicija:
Znachenje rechi utopija, koja je grchkog porekla, jeste "zemlja koje nema, koja ne postoji". Ona se koristi za oznachavanje svake drzhave sa idealnim uredjenjem, a postojala je, kao ideja, josh u vreme robovlasnishtva u Staroj Grchkoj. U prenesenom znachenju ta rech oznachava neostvarljivu zamisao, sanjariju, kulu u vazduhu. Utopistichkim razmishljanjem bavio se josh Platon - u njegovoj filozofiji samo su ideje savrshene, materijalne stvari koje ih preslikavaju to ne mogu biti. Ako se to prenese na drushtvo, onda sledi da je utopija nemoguca, tj. da su moguce samo razne distopije, kao bastardi jedne savrshene ideje. Interesantno je da se sva utopistichka dela smatraju fantastichnim delima, a "Utopija" Tomasa Mora nije jedino takvo delo. Svima im je zajednichka ljudska jednakost i sloboda.
Zashto smaram ovim? Pa, zato shto meshate stvari. Distopija ne proizlazi iz STREMLJENJA ka savrshenom drushtvu. Stremljenja i motivi ljudi ili vodja ili onih koji vladaju nisu bitni. Bitan je rezultat. Distopija je pravo lice naizgled savrshenog drushtva. Savrshenstvo je samo jedno, ali ono mozhe imati mnogo razlichitih nalichja. U principu, SVAKO realno postojece drushtvo je distopija, jer utopija ne mozhe postojati, kao shto joj i ime kazhe. Otud takva populatnost distopijskih dela. Otud toliko slichnosti distopija iz pomenutih filmova i knjiga sa nekim istoriji poznatim rezhimima, diktaturama, tiranijama. Medjutim, ne treba preterivati. Obichno distopijskim delima nazivamo ona u kojima je sama ideja slobode i jednakosti naglasheno deformisana kroz neko naizgled savrsheno drushtvo. Ostajem pri svom stavu da su SAMO oni filmovi u kojima je takvo drushtvo GLAVNA tema, a ne pozadina za zaplet, antiutopijski.
I najzad, "Tecite suze moje, reche policajac" sadrzhi nenametljiv opis jednog distopijskog drushtva (geto odmetnika od "savrsheno" uredjenog drushtva i onih koji "ne postoje" jerbo nisu ni u jednom kompjuteru i nemaju I.D. je univezitetski kampus :lol: ), ali to drushtvo nije glavna tema, vec odnos glavnog lika prema percepciji stvarnosti (inache jedna od dve omiljene Dikove teme). Ergo, ta knjiga po meni nije antiutopija.
potpisujem sve sto je unicorn rekla. svaka cast, temeljno i analiticki...
Quote from: "SANdMAN"potpisujem sve sto je unicorn rekla. svaka cast, temeljno i analiticki...
Ne zajebavaj.
Jore, ajde mi, molim te, objasni sta je znacilo ono gore? Zasto posebno za mene ona prica o kraju detinjstva i raazumevanju?
U stvari, nije bitno.
Ja mislim da Hiperion i Endimion nisu antiutopije. Daleko od toga.
Mislim da su najreprezentativnija dela antiutopije 1984, Mi i Vrli novi svet. Znaci, prostom analogijom, ako je utopija zamisljeni politicki i socioloski savrseno uredjeni sistem, antiutopija bi bila zamisljeni sistem koji je politicki i socioloski najnesavrsenije uradjen?
Ako bi ochigledno bio najnesavrsheniji sistem, onda ne bi mogao da bude antiutopija nego bi bio shit od sitema. Poenta je je u tome da je nesavrshen, a izdaje se za savrshen. Mimikrija :) . Mozhda je izraz ANTIutopija losh. Mozhda je bolji izraz distopija.
Ma, dobro, ali ja mislim da antiutopijski sistemi nemaju nikada nikakvu potrebiu da se izdaju za bilo kakve jer ga njegovi lojalni subjekti ne dovode u pitanje.
Quote from: "Unicorn"Poenta je je u tome da je nesavrshen, a izdaje se za savrshen. Mimikrija . Mozhda je izraz ANTIutopija losh. Mozhda je bolji izraz distopija.
NARAVNO da je bitan rezultat.
NEŠTO se htelo ili se proklamovalo.
DRUGO se dobilo - slučajno ili namerno.
I taj sistem se izdaje za savršen.
Takvim se izdaju i onaj u Kraju Detinjstva, i onaj u Rolerbolu, i onaj u 1984. Takođe i onaj u Hiperionu. Negde je omašio, zar ne?
unicorn, sad si i ti dobrano zagazila stazicom da me razocaras. kako bre, izdaje se za savrsen? svaki sistem od nastanka ljudskog roda izdaje se da je savrsen. it's default vladanja i politike a vi izvlacite definicije iz toga...
Priznajem da sam upotrebila trapav izraz "izdaju se". Nebitno je za shta se neko izdaje. Bitno je shta jeste, u pravu si Tauruse. Da probam ovako: sistem je naizgled savrshen, kad se bolje pogleda debelo nesavrshen, a vecina onih koji zhive u tom sistemu ili ne vidi tu nesavrshenost (jer su zaslepljeni ili izmenjeni kao posledica zhivota u tom sistemu) ili je vide ali nemaju nachina da stvari izmene (zato shto se plashe ili su pod teshkom represijom). I tu onda uskache heroj ili grupa heroja, sve sam odmetnik od sistema do odmetnika, koji na neki nachin "pobede" sistem, obichno tako shto izbegnu i/ili osnuju novo bolje, drushtvo. To je ukratko i u sushtini zaplet skoro svih antiutopijskih filmova/knjiga. Razlike su u detaljima i obogacenjima zapleta. Medjutim, dok ovo pishem imam horor osecaj :shock: da opisujem neshto vec vidjeno, preciznije, nashu stvarnost od pre 4-5 godina. A TO MI NIJE BILA NAMERA.
Pripishite to mom nocashnjem koshmaru - za razliku od Dunadan, ja ne sanjem horore, nego katastrofe. Nocas je "na programu" bilo unishtenje obale Dunava i svega mrdajuceg od strane dva mega-tornada (sa sve specijalnim efektima podrhtavanja tla) i bazaltom (??) zalivena, neprepoznatljiva naselja. :( Ultimate destruction? Tornada, vulkani, zemljotresi, dzhinovske plime, udari asteroida - sve na jednom mestu, pod Avalom? :( Onaj kome treba trash scenario za film katastrofe, slobodno neka mi se javi :wink:
Demokratija je još u antičkom dobu važila za "najbolji od najgorih oblika vladavine". A to što su je SAD stavile na pijedastal ne znači da istoričari, sociolozi i političari nisu svesni njenih slabosti.
Isto važi i za kapitalizam (koji se politički korektno naziva "tržišnom ekonomijom"), koji je od nastanka preživeo lavine kritika ali i brojne izmene (u dosta zapadnih zemalja je humanizovan, a u svom najgorem obliku javlja se u bivšim socijalističkim zemljama - izvorima jeftine radne snage). Isuviše je svesti o njegovim manama da bi se mogao smatrati savršenim. Preovlađuje osećaj tipa: "nije savršen, ali nađite mi bolji".
Ponavljam: bitno je definisati pojam UTOPIJE da bi se moglo pričati o bilo čemu. Utopija sama po sebi nije moguća, ali se do nje pokušava doći raznim metodama. Za nas, koji se bavimo naučnom fantastikom, bitni su naučni metodi (od socioloških do svih drugih). Sada pogledajte ono što sam napisao u prikazu KRAJA DETINJSTVA - i posmatrajte koji metodi su upotrebljeni radi stvaranja "savršenog društva", i kako su se ti metodi pokazali jalovim.
I Orvelovo društvo teži "savršenstvu". Nema ličnosti, nema emocija, nema sećanja, a uskoro će (do u romanu fiktivne 2050. godine) biti IZMENJEN JEZIK - u toj meri da će NESTATI ODREĐENI POJMOVI. Naučnim metodama Partije (rad lingvista) tako će se izmeniti ljudska svest, da će vladavina "Englsoca" biti jedina moguća. Neće biti moguće pobuniti se protiv vlasti jerbo pojmovi pobune i sumnje neće postojati - u samom jeziku. I to je vid savršenstva. A to što se nama takvo savršenstvo ne dopada - druga je stvar.
Quote from: "Unicorn"
Da probam ovako: sistem je naizgled savrshen, kad se bolje pogleda debelo nesavrshen, a vecina onih koji zhive u tom sistemu ili ne vidi tu nesavrshenost (jer su zaslepljeni ili izmenjeni kao posledica zhivota u tom sistemu) ili je vide ali nemaju nachina da stvari izmene (zato shto se plashe ili su pod teshkom represijom).
oho, mi smo znaci godinama ziveli u distopiji koju nam je nametnuo Slobodan Milosevic, u utopijskom cilju ostvarivanja Velike Srbije? :wink:
Unicorn, svidelo mi se kako si definisala utopiju kao viziju nedostiznog savrenstva koja ne moze postojati. Ne cini mi se da je utopija kao takva samo jedna, vec je moguc niz takvih totalno autorskih vizija. Tako su utopisticke vizije Legvinove nekakva bespolna drustva vanzemaljaca, sistemi koji uopste ne poznaju koncept ratovanja, u svakom pogledu odraz njenih sasvim licnih ideala. Isto je i kad Palahniuk, anarhista po ubedjenju, kroz Dirdana pokusava da stvari drustvo individualisticke borbe, sistem bez sistema, o kakvom je jos Bakunin sanjao. Klasicni anarhizam (pricam o ideologiji, a ne o kliseu koji nam se namece upravo kroz distopijsku viziju jednog takvog sistema) je u svojoj sustini duboko ustopisticki koncept. Isto kao Marksizam-Lenjinizam. Isto kao bilo koja druga ideologija ili drustveni sistem, jer je to samo
koncept. Nemamo nijedan koncept koji je u prirodi potpuno isto ostvariv u praksi kao sto izgleda u uvek preterano idealistickoj spiki. Imamo samo puno demagogije, poricanje negativnih stvari tog koncepta, sustinske dehumanizacije drustva koji SVAKI SISTEM donosi. Treba li na ovom mestu da pricam o losim stranama kapitalistickog sistema vrednosti (kao nekog, valjda, danas najsavrenijeg), da bih dokazao ovu svoju tvrdnju? Ja mislim da ne treba, mislim da je za to dovoljno odgledati neki film koji malo jace transponuje te negativne posledice, poput naprimer "Requiem for a Dream" ili "American Beauty".
ja ne sporim nekakve blago utopisticke tendencije distopijskih drustava Jore, samo ne vidim da su one taj kljucni faktor koji ih izdavaj od utopije (ili bilo kog drugog drustva, kad smo kod toga). utopija je toliko nedostizan koncept, da paradoksano ne postoji ni u jednom konceptu koji pokusava da je oslika. tomas mor je, u svom idealizmu, samo davao sliku jednog savrsenog drustva ne sagledavajuci njegove mane. i morov sistem bi takodje, posmatran kroz prizmu realnih drustvenih odnosa, pao. utopija je samo ideja. sta onda, po meni, razlikuje distopiju od utopije ili bilo kog drustvenog sistema? pa jedino gradacija, jedino stepen otudjenja coveka kao nesputanog bica od svoje sustine. bas se to dobro vidi na primeru endimiona, gde gradjani paksa ispunjavaju ultimativnu ljudsku teznju za nastavkom zivata posle smrti kroz besmrtnost i vecnu mladost koju nudi kruciforma. sta je sustina tog distopijskog koncepta govori nam Anea upravo kroz onu svoju jedinu mesijansku poruku, gubitak mogucnosti da se izbere drugacije jer je slobodan izbor jedna od odlika ljudskog bica, bas kao sto je ljudska gradacija kroz starenje do smrti, kao konacnog kraja koji citavom nasem bitisanju daje smisao. nije toliko bitno sto se simmons, prikazujuci paks kao papsku diktatoru manipulisanu od strane ultimativnih A.I. dodatno kompromituje ideju kruciformi, jer je ona sasvim neljudska po svojoj sustini. paks u endimionu je distopija jer je to, suprotno od utopije, mracna, obespokojavajuce dehumanizovana vizija represivnog ljudskog drustva, ogranicenog u slobodi ljuskog izbora i odlucivanja. uz rezervu sto sud dajem zivkovicevu teoriju i tvoj prikaz joco, cini mi se da nema bitnije razlike u dehumanizaciji drustva "kraja detinjstva" i paksa, oba su, kroz ultimativne tehnoloski napredak, lisavajuci coveka njegove sustine da bira i da se nadogradjuje, sputavajuci ga na neki nacin gore nego Veliki Brat iz Orvelove mracne vizije. Upravo je u "mracna" sustina, sto su autori poput palahniuka i legvinove ne samo odlucili da prikazu drustvo svojih idealistickih (necu reci utopistickih, ipak mi se cini da ta rec bolje lezi) stremljenja kao mooreovsku utopiju lisenu svakog realizma, vec su odlucili da je ispune mracnim tonovima, da naprave od tih sistema paradigme kroz koju ce kritikovati pojave u savremenom drustvu. distopije su mracni odrazi postojecih drustvenih sistema, vizije u kojima su teznje, strahovi i druge paradigme savremenog drustva multiplikovane i ogoljene u svojoj dehumanizovanoj sustini. zato je, mozda, ditopija kao motiv fantasticne knjizevnosti toliko sporna sa stanovista individualnog dozivljaja, jer obuhvata u sebi sve nase strahove i potpuno lican dozivljaj te dehumanizacije. ne znam za tebe Lurdusami, ali meni se stomak prevrtao na drustvo Paksa, ne zato sto gajim prerasude prema papinstvima (a gajim) vec je taj koncept toliko obespokojavajuci i razarajuci za mene, da mi se zeludac prevrtao tokom citave knjige. fantasticana zavrsnica (mada ocekivana) jedne od najlepsih ljubavnih prica u SF ikad....
Quote from: "taurus-jor"Utopija sama po sebi nije moguća, ali se do nje pokušava doći raznim metodama. Za nas, koji se bavimo naučnom fantastikom, bitni su naučni metodi (od socioloških do svih drugih). Sada pogledajte ono što sam napisao u prikazu KRAJA DETINJSTVA - i posmatrajte koji metodi su upotrebljeni radi stvaranja "savršenog društva", i kako su se ti metodi pokazali jalovim.
ne postoji utopisticko drustvo, samo idealisticki prikaz jednog takvog drustva u literaturi, koji ne opisuje negativne strane. utopija je ideja, a ne koncept. thus, svi metodi kojima se tezi dostizanje utopije (ili bilo kojeg sistema, ne cini mi se zaista nuznim da nekakva utopisticka imaginacija bude postavljena kao primaran cilj, niti vidim da se kao takava postava u vecini distopija, dovoljan je fundamentalisticki stav u sprovodjenju bilo kojeg koncepta) su realno jalovi. bas kao sto bi bilo fundamentalisticko sprovodjenje bilo koje ideje ili koncepta... zasto onda utopizam, jore?
Hmmm...bas ste se raspisali. Nisam procitao nekoliko poslednjih postova, ali anyway...
Mislim da smo se sada vratili na ono bitno. Na razlikovanje antiutopije kao pojma i antiutopije kao knjizevno/filmskog motiva. Kao sto je Unicorn lepo rekla, svako drustvo je antiutopijsko po definiciji, ali necemo zbog toga za svako umetnicko delo koje obradjuje to i takvo drustvo nazvati antiutopijsko. Upravo POTENCIRANJE tj. posebno isticanje tog ANTIutopijskog u nekom drustvu (sadasnjosti ili buducnosti) je kljucno, a to kako se do toga dolazi tj. da li su stremljenja pojedinaca i/ili organizacija koje uspostavljaju takvo drustvo utopijska ili ne, ja mislim da nije od sustinskog znacaja; gleda se rezultat, a neko je uostalom davno rekao da je put u pakao poplocan dobrim namerama, zar ne? To sto je u vecini konkretnih primera antiutopija zaista rezultat utopistickih stremljenja je samo jos jedan nacin za ukazivanje na neke gorke istine...
Drustvo ne mora delovati savrseno, da bi to bila antiutopija (npr. 1984), ali se to cesto koristi radi dodatnog potenciranja onog ANTI u samoj reci. Pojedinac koji se buni protiv sistema je opet cisto dramatursko sredstvo, pokretac radnje i ne definise motiv antiutopije kao takav.
Sada, ja bih ovde razlikovao i antiutopiju u tako odredjenom uopstenom smislu od SF antiutopije, koja bi trebalo da govori o nekom hipotetickom drustvu, obicno dalje ili blize buducnosti, redje alternativne istorije.
Rollerball bi recimo bio klasicna SF antiutopija, dok bi Fight Club bio antiutopija u onom prvom smislu (iako u drugoj polovini filma, ima elemenata i za ono drugo, ali to je ipak (po mom misljenju) nedovoljno izrazeno). Paklena Pomorandza bi mozda bila negde izmedju, mada je tu mnogo vise rec o mom subjektivnom utisku, posto film formalno jeste SF, pa cu zato ovde da pustim druge neka presude i daju svoje misljenje...
Zasto je Fight Club antiutopija?
Mogu samo da govorim o filmu, posto knjigu nisam citao, a koliko sam ovde procitao kraj im se razlikuje, mada meni ovaj filmski i dalje nekako zvuci bolje (ono u knjizi me previse podseca na Brazil, ali da ne prejudiciram previse posto nisam citao...). Moj argument se malo razlikuje nego Jorov, a odnosi se na ono gore napisano, i na ono sto je Unicorn rekla. Naime svako drustvo je formalno antiutopija, ali caka je u tome sto se danasnje zapadno liberal-kapitalisticko drustvo, u filmu istice i tretira kao antiutopija, ovde se prelazi sa prosto formalnog na jednu umetnicku intervenciju - sa pojma na motiv - gde se danasnje drustvo kriticki analizira i dekonstruise na potpuno isti nacin kako se to cini i u nekim SF romanima/filmovima. Nase drustvo formalno (kao i svako drugo) jeste antiutopija, ali ovde se ide dalje od toga, i to je valjda ocigledno. Tamo gde ovaj film zalazi u SF, i to sasvim uslovno receno, jeste pri kraju filma kada je jasno da se "novo" drustvo polako stvara, i da prevladava. I tu je upravo sva ironija, koja se ovde vesto koristi. Da li je bitno koje je drustvo pobedilo, da li je bitno koji je Tajlerov alterego pobedio? Ni najmanje, sva drustva su antiutopijska, meni je ovo upravo i jedna od poenta samog kraja filma koji na paradoksalan nacin spaja nihilizam sa svojevrsnim happy-endom, i pri tome ostaje nevidjeno subverzivan. Jedino sto Tajler na kraju dobija je svojevrsno pomirenje (makar privremeno, i prilicno nasilno) sa samim sobom i svest o uzaludnosti revolucije, a to je po meni i sustina paradoksa anarhije, koja ne moze imati ishod u nekakvom sistemu (za razliku od revolucije), ali se bez toga svodi iskljucivo na individualno osecanje, i kao takva u prakticnom, realnom svetu nema nikakvog smisla. Zato i zavrsno rusenje zgrada nema nikakvog smisla, ne nestaje STARI, a gradi se NOVI svet, nista se sustinski ne menja. Jedna antiutopija menja drugu...
Moj utisak je, da je jedina funkcija tog razaranja da obezbedi nekakvu bizarnu zamenu za onaj vatromet koji manje talentovani reditelji ubace na kraju filma...E pa ovde Fincher, ili cija je to ideja vec bila, fundamentalno jebe ceo sistem koristeci rusenje centra New York-a u te svrhe! To je upravo taj subverzivni, pomereni happu-end koji pominjem, a koji je istovremeno i vrhunska i beskompromisna proslava covekove individualnosti, ali i gorka istina o sudbinama revolucija i potvrda one teze sa pocetka o antiutopijama.
BTW Nikada, ali nikada vise niko nece moci da snimi ovako nesto, kao sto je kraj Fight Cluba, pogotovu posle onoga od 11 septembra.
Koliko je ovaj film naisao na nerazumevanja, kao i na odbijanja za razumevanjem (sto je jos strasnije), govori i sustinski idiotska, i nepodnosljivo povrsna kritika Rogera Eberta (koliko je taj covek prolupao, to je strasno...).
...
Mogao bih ja da pisem o Fight Club i jos, ali necu, barem dok ne procitam knjigu i uporedim je sa filmom. U medjuvremenu mogli bi da se vratimo na pomenuti Rollerball, meni jedan od najdrazih SF antiutopijskih filmova.
Dakle, Jore, najavio si analizu Rollerballa, nestrpljivo iscekujemo... :!:
Razumem vas sta pricate za Fight club i Hiperion, ali mislim da to ipak nije antiutopija, jer sam taj sistem, barem u Hiperionu, nije u prvom planu. Mislim ipak da je glavni "junak" antiutopije sam sistem.
Da li je Matriks antiutopija?
Sto se tice definisanja pojma utopije, evo sta kaze Webster (mrzi me da ustajem i prekucavam enciklopedije):
U-to-pi-a (yue toh'pee uh) n. pl. <-pi-as>
1. an imaginary island described in Sir
Thomas More's Utopia (1516) as enjoying
perfection in law, politics, etc.
2. (usu. l.c.) any ideal place or state.
3. (usu. l.c.) any visionary system of
political or social perfection.
[< NL (1516) < Gk ou not + tóp (os) a place + -ia
- Y 3]
I jos jedno pitanje: A kada to Ebert nije bio prolupan? Od kada je on neki relevantni faktor? Isto vidim da je neko pomenuo Polin Kejl u pozitivnom kontekstu (ako sam dobro razumeo). Kako to? Pa zena je dokazani liberalno-intelektualni zlikovac.
QuoteI jos jedno pitanje: A kada to Ebert nije bio prolupan? Od kada je on neki relevantni faktor? Isto vidim da je neko pomenuo Polin Kejl u pozitivnom kontekstu (ako sam dobro razumeo). Kako to? Pa zena je dokazani liberalno-intelektualni zlikovac.
Ne mislim ja da je Roger Ebert ikada bio ikakav faktor, ali ima i on par svetlih tacki u svojoj kriticarskoj karijeri.
Samo sto je to sve bilo jako davno, sedamdesetih, nesto manje osamdesetih. Ipak mu se ne moze osporiti jedna stvar, jedan je od retkih mainstream kriticara koji je tada 1986-e, napisao jako pozitivnu kritiku filma Henry-Portrait of a Serial Killer i svrstao ga medju nekoliko najboljih filmova te godine (sto ipak nije pomoglo da film ne provede u bunkeru narednih cetiri godine). Posle toga... :cry:
Za Rodzera Ebera, ZORA MRTVACA bila je uz NOCH VESTICA film godine '78.
O ZORI je pohvalno govorila i Polina Kil.
Ona se - opet - "proslavila" potpunim nerazumevanjem Paklene Pomorandze (1971). Njoj je jako bilo sporno to sto je Aleks, ultra-silovatelj i nasilnik, napravljen da se dopadne gledaocu. Pri tom je zaboravila/nije citala/ istoimeni roman Entonija Bardziza, koji je deset godina ranije ucinio istu stvar.
To, opet, ne znaci da Polina Kil nije napisala neke od boljih kritika koje sam citao. Ne bih ocenjivao ni Eberov ni njen rad na osnovu pogresnog vrednovanja par filmova koji se meni dopadaju a njima ne. Sem toga, ljudi prolupaju s godinama. :(, a slavni precesto obole od sindroma "ja sam sada veliki baja, pa i svoju pljuvacku mogu prodavati kao nao najvechu umotvorinu" (Eber je tipican primer).
Pre davanja etiketa (tipa "liberalno-intelektualni zlikovac") trebalo bi preorati sve faze necijeg stvaralastva. Cuvena Cinemania - gde su zastupljene ISKLJUCIVO kritike Ebera, Rodzera Maltina i Poline Kil -sjajno je mesto za (pre)ispitivanje stavova o njima. Toplo preporucujem narezivanje ove CD enciklopedije - bez obzira sto je poslednja obradjena godina - 1996.
Ovo dupliranje posta nije bilo posledica quotovanja nego (verovatno) toga sto sam se vratio korak nazad. Hmmm...
Inace, u poredjenju sa Eberom i Kil, Maltin mi se cini najslabijim. Mozda zato sto ja navikao da pise prikaze od pet-sest recenica, i da vrlo retko obrazlaze svoje ocene.
Ok, kapiram da se dosta kasno ukljucujem u raspravu ali nekako sam stekao utisak da ste se svi prevideli jednu bitnu stvar.
Koliko sam primetio sve knjige i filmovi koji se mogu shvatiti kao antiutopije su o drustvima u cijem se uredjenju nalazi jedna(ili vise) krucijalna mana (namerna ili slucajna, nije toliko bitno - naravno, ako je namerna tim gore) koja sprecava dalji razvitak tog drustva. Svuda ljudska rasa, kao posledica pravila tog uredjenja, stagnira ili, u jos gorem slucaju, deevoluira. Da bi covecanstvo nastavilo razvitak (pomislite na ajkulu - ako prestane da se krece gusi se) mora da izadje iz datog ustrojstva i seta pravila koje takvo antiutopijsko drustvo zadaje. Ako uzmemo da ljudska rasa nema neki krajnji cilj, to jest da su evolucija i razvitak vrhovni ciljevi sami po sebi, onda je svako drustvo koje svojim pravilima sputava prirodnu teznju rase antiutopijsko. Zato ni demokratija (ni kapitalizam) nisu u svojoj biti antiutopijski jer ne omedjavanju potencijalni napredak ljudske rase. Takodje treba imati na umu da pojedinci i individualizam koji se suprotstavljaju takvom drustvu nisu sami po sebi cilj vec covecanstvo u celini nalazi nadu(ili spas) u njihovom delovanju.
PS. Cudno da niko nije pomenuo Gataku.
PPS. Matrix nije antiutopija jer ne predstavlja ljudsko drustvo, vec nametnuti poredak.
O, Jore, ne znam ko te je to tako loše slagao, ali Polina Kel je ZLOGLASNA po svojoj gromovito lošoj kritici ZORE MRTVACA! Žena se bukvalno posrala po filmu.
Eber je čudan lik – on je bio 1 od najvećih protivnika prve NOĆI ŽIVIH MRTVACA, pa je možda iz griže savesti, kad je video kako se gadno zajeb'o u proceni, rešio da pohvali ZORU.
Cenim činjenicu da je za jednog mejnstrim kritičara imao muda da pohvali kultne filmove poput REANIMATORA, POVRATKA ŽIVIH MRTVACA, TEXAS MASAKRA, SANTA SANGRE itsl, ali ne sme mu se zaboraviti ni to što je kenjao po NOĆI, LOST HIGHWAYU, ili što je najčešće nesposoban da pojmi Linčove i Kronenbergove filmove, ili što mnogo više ceni HARI POTERA od LOTR...
Uprkos tome, njegove kritike su mi još uvek koristan barometar, i slagao se ili ne, mogu na osnovu njegovog suda da procenim da li bi mi se nešto i koliko dopalo pre no što ga pogledam.
PS: Maltin je govedo koje treba ubiti motkom. On čak i nije filmski kritičar koliko znam. Njegovi sudovi su BEZVREDNI.
Quote from: "ghoul"O, Jore, ne znam ko te je to tako loše slagao, ali Polina Kel je ZLOGLASNA po svojoj gromovito lošoj kritici ZORE MRTVACA! Žena se bukvalno posrala po filmu.
Licno sam citao doticnu kritiku na Cinemaniji, pre koju godinu. (Maltin/Ebert/Kael). Nije moguche da se iz jednog istog teksta izvuku tako razliciti zakljucci. Nema tu niceg gromovitog. Sa izuzetkom osvrta na "jeftine" efekte, ne secham se da je kritika filma bila negativna. Steta sto ne mogu da je nadjem na netu, kako bih je postovao. Evo tragam - nema.
Sto se tice Nochi zivih mrtvaca, napisala je ovo:
"One of the most gruesomely terrifying movies ever made." - Pauline Kael.
I taj tekt sam citao. Bio je vrlo pohvalan. Cak je ukljucen u jednu od pet DVD verzija "Nochi". Veoma mi je tesko da poverujem da je ista osoba mogla da Noch digne u nebesa a Zoru da ocrni.