f l i c k e r
naterah se najzad da pročitam famozni roman t. rožaka.
kažem – naterah, jer imam trenutno mnogo bitnijih stvari za čitanje i pisanje.
naterah, jer mi fotokopija stoji pred očima bar 2 godine.
naterah, jer je to najhajpovanija knjiga ikada u filmofilskim i žanrovskim krugovima.
naterah, jer sam je već bio započeo ubrzo po prispeću, pa posle 50ak strana odložio za drugi put.
naterah, jer me je nedavno, u sloveniji, aca r. dodatno potpalio svojim hajpom, tvrdeći da knjiga ima potencijala za najstrašnije horor scene ikada.
naterah, jer me grize savest što je još nisam čito (iako naslova iz žanra 'sramota me što još nisam' ima više tuceta, ako ne i stotina!)
pa, ne mogu reći da sam oduševljen.
vidim kako i zašto su se gavrilo, dimbo, aca r. i radko (koji mi je ljubazno sočinio i poslao kopiju iz daleke CG) primili na ovo, ali ja ne mogu da se učlanim u sektu flickerofila.
imam više problema sa ovim romanom.
1. stil pisanja: tipičan bestselerovski ne-ironični brbljivi otvoreni transparentni da-ti-kaže-čika bezlični 'stil' koji me, u književnom smislu, odbija od sebe. ne samo 'po sebi' (mada i to), nego i konkretno, zato što je krajnje neprikladan ovoj fabuli, koja je vrlo noir-horror. znači, razbija mi atmosferu svojim veselim osunčanim zdravorazumskim uveklogičnim prelinearnim razglabanjem u 'the night was...' stilu. ton je, dakle, sasvim pogrešan.
2. point of view: uobičajeni past tense ('the night was...') ovde je još dodatno udaljen u prošlost jer vrlo brzo postaje jasno da između opisanih događaja i vremena pripovedanja postoji jaz od više decenija, što drastično smanjuje suspens & sense of urgency (aha, znači baja je preživeo, i sad ima na raspolaganju dovoljno vremena da nam mirno i staloženo, na skoro 700 strana natenane ispriča svaki detaljčić svakog susreta i razgovora koji ga je doveo tu gde jeste). opet, za jedan noir-horror to je vrlo pogubno, da ne kažem self-defeating.
3. glavni junak: tipičan bestselerovski everyman, običan, prosečan, normalan baja sa skupom sasvim običnih i normalnih moralnih vrednosti, želja, ambicija, nazora itd. sad, mada me takvi i u principu ne zanimaju previše, u ovom konkretnom delu on mi smeta i zbog (ne)ubedljivosti zapleta, tj motivacije: FLICKER ne uspeva da me ubedi da bi se jedan ovakav mediokritet ikada tako fanatično zainteresovao i sa strašću posvetio radovima jednog očito mračnog i morbidnog režisera kao što je max castle opisan. na mlitavost tako uspostavljene motivacije nadovezuje se
4. slab narrative drive: predugo (na prvih nekoliko stotina strana) potraga za izgubljenim filmovima opskurnog reditelja bazirana je na goloj intelektualnoj radoznalosti gl. junaka, mediokriteta. jedini razlog što taj joe sixpack posveti ogromno svoje vreme, trud, finansije pa kasnije i karijeru ovoj istrazi je jedva skicirana i nikad zaista ubedljivo motivisana radoznalost. blurb na korici opisuje knjigu kao spoj SUNSET BOULEVARDA i IMENA RUŽE. kamo lepe sreće. u oba ova dela (a naročito kod eka) autori su bili dovoljno mudri da ubace ZLOČIN kao pokretač radnje, što tim delima daje sense of urgency + mystery koji nije SAMO intelektualan. čak i dosadni dr zoća je osetio potrebu da svoje dosadno naklapanje o piscima, čitaocima i knjigama 'oživi' nizom (dosadnih) ZLOČINA u POSLEDNJOJ KNJIZI. ovde nema ničeg sličnog, samo intelektualna radoznalost. čak i kasnije, kad se kao razvije ta teorija zavere, ona nikada nema onaj suštinski suspense momenat, ono: the clock is ticking, big things are at stake, cura je vezana za prugu i zgaziće je voz u 23.20, bomba explodira za 2 sata, ubica mora biti pronađen pre zore, antihrist se rađa za 6 dana i do tada moramo otkriti kako da to sprečimo... jok, bato, ništa slično. samo pratimo nekog baju kako sklapa kockice o jednom zanimljivom režiseru, jednu po jednu po jednu, ali je sve beskrajno suvoparno i dosadno jer nam se priča kazuje iz ugla tog morona, a ne iz ugla režisera (o, koliko bi TO beskrajno vrednija – ali i kraća!- knjiga bila!!!).
5. prenaglašena esejističnost: ja, zapravo, volim kad roman jeste O NEČEMU, kad vidim da je autor imao na umu nešto više od toga da mi bezbolno ubije nekoliko sati vremena. ipak, više poštujem kad mi se te agende isporučuju subliminalno, flickerovski, neprimetno utkane ispod tkanja same PRIČE, a ne kroz dijaloge i kroz komentare naratora.
ovih 670 strana se sastoje isključivo od 'talking heads' scena. A i B sede i pričaju. A i C se jebu, i tokom jebanja pričaju. B i D pričaju. B upozna A sa E, i onda E otkriva neke nove stvari. A stupa u kontakt sa F, odlazi kod njega, i onda mu F priča ovo-ono. itd. sad, da se razumemo, to o čemu oni pričaju je (najčešće) VRLO zanimljivo, i knjiga nije zbog ovakve strukture dosadna (bar ne u onom užasno-dosadnom, zoćinskom smislu reči gnjavaže), ali je s druge strane strašno repetitivna, povremeno i redundantna (čitave i čitave stranice zarad 'otkrića' nečega što je i čitaocu i gl. junaku bilo jasno još pre 100 strana), pre-jednostavna i pre-linearna, sa suviše glatkih 'how convenient' momenata, bez PRAVOG zapleta u smislu komplikacija, zaplitanja i otplitanja i preokreta, nego sve lepo i uredno kao karike lanca, 1 thing leads to another, ali na toliko jednostavan i nekomplikovan način da to stvarno bode oči.
6. privatni momenat vezan za tematiku: ovo što ću sada reći nije objektivna zamerka, i većini čitalaca neće smetati, ali meni jeste. naime, budući da imam izvesna saznanja o ezoterijskoj zaleđini zapleta (albinežani, gnostici, katari, templari...), bilo mi je znatno manje zanimljivo da pratim 'misteriju' vezanu za njihova dobro mi poznata učenja i principe, koji se ovde izlažu na kašičicu. takođe, ideje o 'demonizmu' filma nisu nove – bar ne meni – i zapravo na njih se naslanjam kroz veći deo mog FAUSTOVSKOG EKRANA (a naročito u uvodu). ipak, shvatam da će većina čitalaca da se ovde prvi put sretne sa nekim idejama i istorijskim referencama, što će im roman učiniti mnogo zanimljivijim no što je meni bio.
7. završetak: suviše naglo skretanje u suviše različitu teritoriju u 5 do 12. to je nešto što mi SKORO UVEK smeta. možda sam ja ograničen tim principom koji beskrajno poštujem, onim što je e. a. po nazvao 'unity of tone', ali stvarno ne volim drastične i nenajavljene iskorake poput onog na kraju ovog romana. neću da spojlujem, ali efekat je donekle uporediv sa krajem filma AVALON mamorua ošija (gde je taj radikalni skok bio integralni deo priče i ideje). mislim, jeste to i ovde deo priče, ali mi je vrlo zasmetalo. otprilike kao da sam gledao celu crno-belu KAZABLANKU, i onda na kraju ingrid odleti avionom na američki jug, gde film naprasno postane KOLOR, i onda se ona popne na brežuljak i stane pod siluetu drveta i gleda ka purpurnom zalasku sunca i kaže 'jebi ga, tomorrow is another day'.
IT DOESN'T FEEL RIGHT!!!
8. idejnost romana: i ovo je donekle subjektivna zamerka, ali ipak.
ona se grana u 2 pravca:
a) u sukobu gnostici vs. hrišćani (katolici), autor implicitno ipak drži stranu crkvi, i sugeriše da je genocid protiv katara možda bio nužan, da bi se istrebilo njihovo učenje. meni je nepojmljiva njegova ružičasta vera u život i dobrog boga koji, kao, opravdavaju katarski genocid samo zato što su ovi učili da je ovaj svet plod zlog boga. rožak veruje da je ovaj naš svet plod dobrog boga, i da oni koji propagiraju drukčije zaslužuju da budu istrebljeni.
b) rožak mrtav ozbiljan pokazuje film kao demonski izum, kao neopisivo zlo koje se potkrada u naše duše i uništava naša bića. pored toga, on –kroz svog glasnogovornika- izražava gnušanje nad svim onim što bi pravim filmofilima trebalo da su najveće svetinje, filmovi kao što su FREAKS, PSYCHO, THE TEXAS CHAINSAW MASSACRE, SALO, itd. kako su toliki filmofili uspeli da uživaju u ovoj knjizi i pored neshvatljivo arhaičnog poimanja filma iskazanog u noj – meni nije jasno. jebote, pa ovaj rožak nije ništa bolji nego tamo neki, recimo, nikola stojanović ili petar volk! totalno mogu da zamislim njih trojicu kako sede za istim stolom i do jutra kenjaju o renoaru i roseliniju, i pljuju po brauningu i huperu i pazoliniju.
toliko od mene.
ovo ne znači da je knjiga loša i da je ne treba čitati – NAPROTIV!
ovo je jedna od najznačajnijih knjiga ikad napisanih o filmu (računajući i prozu i teoriju), i svako koga zanimaju film, horor, moderna književnost, trebalo bi da bude upoznat sa njom: da li će biti oduševljen, mlako zabavljen ili zgrožen/smoren – neka svako za sebe odreaguje.
ne bih nadugo o njenim određenim kvalitetima, jer se nadam da će se oglasiti neko od (istina, retkih) njenih branilaca. kažem, retkih, jer je knjiga odavno out of print, tokom boravka u usa nigde je nisam video – ni u knjižarama, ni među used books, ni na amazonu i dr. knj. prodavcima, nije bila available čak ni u berklijevskoj university library, tako da je po Bg kružila u vidu fotokopije.
pomenuću, ipak, neke vrline: tečan i pitak stil; zanimljiva tematika (ako se apstrahuje problematičan angle iz koga se ona tretira); mestimične iskrice humora (naročito u running jokes koje se tiču anti-Francuza, a posebno njihovih filmskih teorija); beskrajno obilje filmofilskih referenci koje će moći da spoznaju i njima se zabave samo oni inicirani (u čemu je, sigurno, deo draži koji je ovu po svemu osrednju knjigu učinio kultnim predmetom među zagriženim filmofilima)...
dakle, jel čito još neko, i ima li ko šta da doda/oduzme?
zanimljivo.
bio sam UBEĐEN da je na ovom forumu bar NEKO čitao flickera i/ili imao šta da kaže o njemu...
:P
Možda su se i naterali da pročitaju flickera, ali nisu mogli da se nateraju da pročitaju i tvoj post :) Nemaju ljudi vremena, kažem ja...
Danas prolazeci pored knjizare videh u izlogu(bio u guzvi pa nisam imao vremena da svracam) Teodor Rosak "Treptaj".Pa, kad je to objavljeno kod nas?
Izgleda da je nesto frisko
CIP 1169
РОСАК, Теодор
Treptaj / Teodor Rosak ; [prevod Ivan M. Jovanović]. - 1. izd. - Beograd : IPS Media, 2007 (Beograd : Colorgrafx). - 541 str. ; 20 cm
Prevod dela: Flicker / by Theodore Roszak. - Tiraž 1.500.
ISBN 978-86-7274-168-1
821.111-31
COBISS.SR-ID 144047628
fino, u kojoj knjizari? neka ipsova?
aha,IPS u delta city-ju
e, alal im patka!
naravno, pod uslovom da je prevod dobar.
malo me čudi ova transkrpicija roszak u 'rosak', kladio bih se u nečije tuđe levo jaje da je to ipak rožak...
dakle, knjiga je must have, ne časite ni časa!
Ako je 'roszak' mađarska reč onda je prevod 'rosak' apsolutno korektan. Mađari 's' čitaju 'š' a 'sz' čitaju 's'.
Quote from: "Meho Krljic"Ako je 'roszak' mađarska reč onda je prevod 'rosak' apsolutno korektan. Mađari 's' čitaju 'š' a 'sz' čitaju 's'.
možda to mađari tako čitaju dok su u mađarskoj, ali kad žive i rade i slavu steknu u americi, onda ih je - ja tako mnijem, a verovatno negde ima i pravilo napisano- red čitati kako se tamo gde su zovu.
konkretno, jedan moj kolega se - nemajući veću zamerku da mi uputi za FAUSTOVSKI EKRAN -stalno hvatao za to što sam glumca koji se u nemačkoj zvao PETER LORE u knjizi pominjao pod njegovim američkim imenom (gde je ostvario karijeru relevantnu za ono o čemu sam u knjizi pisao) - PITER LOR.
napominjem da pritom lor nije menjao speling imena (za razliku od mihalja kertesa koji je postao majkl kertiz), samo je internacionalnu slavu stekao kao piter a ne kao peter.
slična je dubioza oko verhovena - možda ga u holandiji stvarno izgovaraju ferhufen, ali ja sam ga kao i većina nas otkrio u vreme kada je uveliko bio prigrlio ameriku i postao slavan kao verhoven, i sad (kad se vratio zelenoj travi doma svog) mi je u najmanju ruku teško da se prešaltujem nazad na holandsku verziju.
pošto rožakovo klasično delo THE MAKING OF COUNTER-CULTURE već postoji na srpskom, valjalo bi videti kako ga je prethodni prevodilac transkribovao. pod uslovom da ga nisu 'preveli' hrvati, u kom slučaju - ništa!
Nisam čitala.
Ghoule, ako ikad odlucim da objavim roman, ili bar strip album, svakako cu tebe da uzmem za recezenta. :evil:
biljo, ne budi toliki mazohista i mani se tako suicidalnih misli, ako uopšte želiš da ti knjiga izađe!
inače, proverih ono u šta sam već bio siguran, roŽak je rožak na srpskom, u već prevođenim delima i referencama na njega...
mada je Meho potpuno u pravu, sto se tice citanja imena i slova sz u madjarskom jeziku, kao da je rodjeni madjar :)
ne, no su ga nedavno tamo u hungariji obučavali agenti CIA-e i masoni.
"Treptaj" ima da se nađe u knjižari Mamut kod početka Knez-Mihailove. Cena 749 dinara.
Evo ja se upravo podsećam Flickera (čitao pre par godina tu istu fotokopiju...) uz prevod (koji kao da nije video lektora). U svakom slučaju, lepo što je to neko objavio kod nas; btw čujem da je USA reizdanju neko prilepio blurb gde se roman poredi sa Da Vinčijevim kodom. :roll:
Quote from: "Milosh"prevod (koji kao da nije video lektora).
baš sam se pitao, pošto roman VRVI od filmofilskih referenci, KAKAV je prevod, da li je taj sirotan znao i umeo da se izbori sa svim tim naslovima i imenima itd?
šta veliš, miloše?
Quote from: "Ghoul"baš sam se pitao, pošto roman VRVI od filmofilskih referenci, KAKAV je prevod, da li je taj sirotan znao i umeo da se izbori sa svim tim naslovima i imenima itd?
šta veliš, miloše?
Taj deo i nije toliko strašan (ovo za lekturu se prvenstveno odnosi na priličan broj ostavljenih grešaka u kucanju, propusta pri prepravljanju rečenica (višak tj. manjak nekih reči) i poneku trapavu konstrukciju; gotovo da nema stranice koja je skroz sređena), bar za sada. Bližim se polovini i jedini veći gaf te vrste je
Devičansko proleće.
Quote from: "Milosh"priličan broj ostavljenih grešaka u kucanju, propusta pri prepravljanju rečenica (višak tj. manjak nekih reči) i poneku trapavu konstrukciju; gotovo da nema stranice koja je skroz sređena), bar za sada. Bližim se polovini i jedini veći gaf te vrste je Devičansko proleće.
JOJ JOJ JOJ!
:x :x :x
moraću da čekam neku deblju rasprodaju ili popust, nema teorije za takvu traljavost dajem 750 din!
Pa nije baš toliko strašno kako zvuči, možda sam malo i preterao; ipak, koliko mogu da ocenim, skoro svi propusti idu na dušu lektora, sam prevod je relativno okej.
Majko moja, zar još ima ljudi koji pišu Djevičansko proljeće umjesto Djevičanski feder? :x :x
prelistao sam knjigu.
nisam zapazio nikakve greške na ovlašno gledanje potencijalno zajebanih mesta (naslovi filmova, dugačka deonica o katarima...), naslovi i imena i toponimi koje sam pregledao su korektno prevedeni.
vidim, čak, da ovde postoji appendix koga nema u mom izdanju, što je razlog više da, ipak, kupim i ovu verziju.
šteta što nisu uradili hardcover edition, povez deluje prilično krhko i jadno, korice čak nemaju ni klapne.
Pročitao sam flikerčić i od ghoulovih ponuđenih odgovora, biram "mlako zabavljen". Prerazvučena je, razvodnjena, da sam ja ovo uređivao presekao bih na pola. Knjiga bi ostavila (bar na mene) mnogo snažniji utisak bez ove katarske zavere. "potencijal za najstrašnije scene ikada" nisam primetio, osim vrlo interesantnih beba iz kanalizacije.
Appendix ničemu ne služi (osim dodatnog honorara za Rosaka), a uz to i ne radi.
...Kako je najavio Ješić, IPS planira da objavi još neke naslove Teodora Rosaka koji je laureat Gugenhajmove nagrade i dvaput je nominovan za Nacionalnu književnu nagradu Amerike.
Quote from: "Ghoul"f l i c k e r
opravdavaju katarski genocid samo zato što su ovi učili da je ovaj svet plod zlog boga. rožak veruje da je ovaj naš svet plod dobrog boga, i da oni koji propagiraju drukčije zaslužuju da budu istrebljeni.
Leeepo kaze Crowley,vecina hriscana ionako provodi veci deo vremena pokusavajuci da umilostivi tog njihovog avaj jako zlocudnog demona,stoga bi s tim u vidu trebali krenuti od katolika,pa nadalje redom,dok i poslednjeg mrzitelja zivota ne istrebimo.ma daj,msm xchain
http://www.popboks.com/tekst.php?ID=6311
fino, ali preblago i previše neodređeno prema ideji vodilji tog romana, tj njegovog prikaza filma kao, u suštini, ZLOG izuma.
pominje se "sudar različitih supkultura od kojih su se neke upravo rađale" ali se rožakovo mesto u tom sudaru ne pozicionira.
mada, cijenim da je popboks pristup prikazima zapravo ovaj: ako nešto ne valja, zgazi ga (nježno i fino, ako je moguće sa anestezijom); ako je iole dobro, slobodno malkice i preteraj u pohvalama. palac gore – dole.
Koga zanima da čita, ali ne i da kupuje, LK biblioteka ima primerak 'Treptaja' koji će moći uskoro da posuđuje na čitanje zainteresovanima. Dakle, ko ima strpljenja da sačeka moći će da je posudi uskoro (nadam se uskoro).
Quote from: "Loengrin"Koga zanima da čita, ali ne i da kupuje, LK biblioteka ima primerak 'Treptaja' koji će moći uskoro da posuđuje na čitanje zainteresovanima. Dakle, ko ima strpljenja da sačeka moći će da je posudi uskoro (nadam se uskoro).
Zar nije jednostavnije otići u knjižaru i kupiti primerak? Ako je roman iole dobar, treba podržati izdavača koji ga je objavio.
a nije li najbolje svakome prepustiti da se SAM opredeli između postojećih mogućnosti?
(mada, konkretno FLICKER svakako jeste roman za posedovanje i čuvanje na polici, ali... procenite sami kom ćete se carstvu prikloniti...)
A ka neko nema mesta :cry: ili para, ili oboje?
@Loe:
Misliš, kad proradi biblioteka?
Quote from: "angel011"@Loe:
Misliš, kad proradi biblioteka?
Još smo na sve strane razbacaniii, joooj. :!:
Pročitao najzad i ja i nemam šta da dodam na ghoulovu kritiku...
Vredno čitanja, ali suviše bestselerovski nastrojeno, bar za moj ukus.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2F2.bp.blogspot.com%2F-4ePWZmvTbPM%2FTnUb-zhEnTI%2FAAAAAAAAK70%2FxYdaCCpcY6A%2Fs320%2FDREAMWATCHER%2B%2525283%252529.jpg&hash=8cccc742cb5376f592ba5345ca0fe67a70e9b736)
http://ljudska_splacina.com/2011/09/dreamwatcher-by-theodore-roszak.html (http://ljudska_splacina.com/2011/09/dreamwatcher-by-theodore-roszak.html)