U izdanju Lagune, u prevodu Nenada Dropulicha.
To je trechi srpski prevod.
Valja li prevod?
Evo,sta kaze propaganda
Blic
Baksuzni novi srpski prevod "Gospodara muva"
Novi srpski prevod kultnog romana Vilijama Goldinga "Gospodar muva" imao je vrlo baksuznu istoriju - njegova prva verzija uništena je zbog "pucanja" hard diska, novu verziju zamalo da zatekne ista sudbina a morao je da bude promenjen i prevodilac.
Prevod se pojavio ovih dana u izdanju beogradske "lagune". To je treći prevod na srpski kultnog dela.
Kako je Beti u sredu rekao prevodilac Nenad Dropulić, vlasnik "Lagune" Dejan Papić veoma voli i poštuje "Gospodara muva", te je dve i po decenije nakon drugog srpskog izdanja odlučio da objavi treće, opet sa novim prevodom.
Posao je obavila jedna Dropulićeva koleginica, ali je doživela dva baksuza - gotov prevod joj je stradao zajedno sa hard diskom koji je pukao, a potom je, dok je ponovo radila posao, slomila ključnu kost, rekao je Dropulić i dodao da je potom on uzeo da radi prevod.
Međutim, baksuz sa brisanjem celog rada zbog kvara na hard disku zadesio je zamalo i njega. "Završio sam prevod u oktobru 2006. godine, a onda mi se hard pokvario. Rekli su mi da ne mogu da mu pristupe", rekao je Dropulić, koji je tek nakon doživljenog stresa shvatio da je kopiju prevoda sačuvao na CD-u.
"Gledao sam u CD i nisam smeo da proverim da li je prevod na njemu", kazao je Dropulić i dodao: "Ova knjiga je prilično mračna".
Prevod valja. Upravo ga ljuštim.
Blic je dotičnu vest preuzeo od Bete, samo ih je mrzelo da to potpišu, po dobrom starom običaju. Na Betinom sajtu dotične (moje) vesti više nema, pa je možete pročitati na sajtu "Na dlanu" u rubrici "Šou biznis".
Vilijem Golding
Gospodar muva
Laguna,2007.
preveo
Nenad Dropulić
Evo kultnog romana britanskog dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Gospodar muva jedno je od onih dela kojima vreme ne oduzima ni na vrednosti niti na aktuelnosti. Ovaj roman, čija je tema studija ljudske duše, iz pera ser Vilijema Goldinga, ne prestaje da intrigira nove generacije čitalaca. Radnju romana Golding smešta na pusto tropsko ostrvo, nalik na Eden iz dečje mašte. Pred opasnošću od nuklearnog rata, vlasti su odlučile da grupu dečaka evakuišu iz ugroženih oblasti. Pošto avion strada u vazdušnoj bici, dečaci ostaju sami na pustom ostrvu. U početku, oni pokušavaju da se snađu i da sarađuju, drže se saveta odraslih koji su još uvek u njihovom sećanju, ali, vremenom, tanka granica između iracionalnog i racionalnog u njima biva prekinuta, i dečaci se transformišu u rulju primitivnih dečaka, nalik na pleme, koji su rukovođeni isključivo sebičnim interesima i zadovoljavanjem najosnovnijih potreba i nagona. Ovaj alegorijski roman, pisan vešto, u ujednačenom tempu, sažeto, ritmično, uzbudljivo je otkrivanje prave suštine ljudske prirode i možda, ponajbolje ogledalo u kome civilizacija može da vidi svoje pravo lice.
Sanja Domazet
danas.co.yu