uzeo sam najzad da čitam dikov roman.
na engleskom.
abn-ovih prevoda mi je dosta za iduće 3 inkarnacije.
imam još malo do kraja, pa još neću da ulazim u detalje i elaboraciju i argumente, samo da zakupim domejn i otpočnem topik, pa gde nas priča odvede.
pokrećem ga na FILMU jer sam uveren da je film gledao SVAKO (ili skoro svako) ko je prijavljen kao juzer ovde, dok ništa ni približno tome ne bih smeo da tvrdim za čitaoce knjige.
dakle, koja su pitanja i teme ovde?
1. gde su ANDROIDI u dikovom opusu? najbolji njegov roman? osrednji? slab...?
2. gde su ANDROIDI u okvirima SF žanra, i zašto?
3. da li je BLEJD RANER osrednji, odličan ili izuzetan film - i zašto?
4. da li je i zašto film precenjen?
5. knjiška protiv filmske verzije? ko je bolji, i da li su uopšte uporedive?
6. film izdao knjigu? film unapredio knjigu?
skiciraću ukratko u kom pravcu se kreću moje slutnje, koje ću naknadno elaborirati:
-roman je sam vrh dikovog pisanja, i rekao bih da mi je još jedino UBIK bolji od njega (s tim što sam ELDRIČA toliko davno čitao da bih ga morao reprizirati pre decidirane tvrdnje);
-uprkos tome, mislim da je film mnogo bolje obradio tu tematiku, i da su sve promene u odnosu na knjigu učinjene NABOLJE;
-još konkretnije, mislim da je film, u svom mediju, daleko bolje ostvarenje nego što je roman u svom.
to be continued.
a do tada, šta kažu vaša 2 centa?
To su dva potpuno različita dela i gotovo da se mogu posmatrati nezavisno. Dik nije ni za jedno svoje delo pobrao mnogo hvalospeva, a Androidi mu nisu najbolja knjiga, no, ume tako lepo da gradi atmosferu beznađa i neumitnosti kao retko ko.
Dik je težak za čitanje, posebno prosečnoj i slabijoj publici: nema klasične heroje, zaplete, uzvišene postupke i bombastična razrešenja. Kod njega su svi na gubitku. A to ipak nije ono što će privući obične čitaoce.
Film je, u danu kada se pojavio, bio mala revolucija. Danas se mnogo ređe pojavljuju filmovi posle kojih ništa nije više isto.
pročitah dikov roman.
moj utisak je bio ispravan, i ponavljam i potpisujem:
skotov film je neuporedivo bolji SF film (i film uopšte) nego li što je dikov roman dobar kao SF roman (a kamo li kao – roman, nevezano za žanr)!
još konkretnije, mislim da je blejd raner van ikakve sumnje jedan od top 5 SF filmova svih vremena, i da mu je svakako mesto među, hm, recimo, top-20 ili bar top-30 najboljih filmova svih vremena i žanrova.
s druge strane, dikov roman sigurno nije ni za u top-10 sf romana, a kamo li za u top-100 romana (u konkurenciji sa ozbiljnijim knjiž delima).
sve to naklapanje sa mercerizmom, tom parodijom na religiju koju iz nekog razloga ceo svet ozbiljno shvata, krajnje je neubedljivo i (nenamerno?) smešno.
isto tako, sve što je vezano za (istrebljene, i sada pre-dragocene) životinjke, takođe je suviše groteskno i neubedljivo, kao element iz neke satirične kratke priče (gde bi se mnogo bolje smestilo, i imalo neku kao poentu) koji je na bizaran način ozbiljno shvaćen i ubačen u jedan roman na prilično prisilan, veštački način, gde upadljivo štrči.
razumem zašto i jedan i drugi tematski sklop postoji u romanu: religiozni, da bi valjda ukazao na nešto što je SAMO ljudsko (sklonost veri u nemoguće/nepostojeće/apsurdno), za razliku od androida; a životinjski, donekle iz istog razloga (da ukaže na empatiju prema drugim živim stvorovima, navodno još jedan faktor koji izdvaja žive ljude od androida), a odnekle prosto da umnoži i iskomplikuje nivoe 'živog' i 'stvarnog' u romanu, da ukaže na sve slojeve i varijetete razlika između živog i neživog – pa i, za mene najefektnije, da ukaže na realnu mogućnost apsurda da se svaka moguća živuljka, recimo žaba, samo zato što je PRAVA I ŽIVA, ceni beskrajno mnogo više nego neki artificijelni stvor koji, uprkos svom veštačkom poreklu, ima emocije, misli, osećanja, pa čak i talente (poput one operske pevaljke: mada, u tom slučaju ostaje nedorečeno da li android može da 'razvije' talenat poput živog čoveka, tj. u kojoj meri su njegovi talenti unapred programirani i fixirani, a koliko su njegovo lično postignuće, tj. da li su prosto jedna od unapred ugrađenih opcija na koje se više ne može voljom i trudom uticati).
dakle, ZAŠTO je to u romanu je u redu; imam problem sa KAKO.
i odnos prema 'bogu' i odnos prema živuljkama je prikazan suviše simplifikatorski. to su komplexna pitanja koja možda zahtevaju romane za sebe, a ne sabplotove i ornamente u jednoj sasvim drugačijoj priči. u tim momentima do izraza dolazi dikova sklonost ka satiri, ali ona je toliko extremna, toliko preterana da mi deluje inkongruentno sa ostatkom romana koji je prilično strejt kada se tiče androida.
zapravo, postoji samo jedan momenat u romanu koji je genijalno dikovski i gde me je baš uhvatio: kada dekarda uapse i odvedu u onaj 'novi' biro, i kad otuda pozove šefa, a onda i ženu, i ne uspe da dobije nikog od njih, i kad se načas javi mogućnost da on ne postoji, da nije taj koji misli da je, da oni o kojima govori ne postoje zaista, da je umesto androida pobio neke nedužne ljude, itsl.
to je klasični paranoidni košmar, i malo ko uspeva da ih oslika kao dik: dakle, za tu deonicu romana – čista desetka!
na žalost, malo je takvih u ostatku romana...
scenaristi filma su genijalno iščistili roman od bezvezarija, i UNAPREDILI ono što je u njemu neubedljivo i/ili nedosledno i traljavo skicirano.
recimo, čitaj taj faustovsko-luciferski momenat:
-lik roja betija (na žalost, zadržali su njegovo idiotsko ime iz romana! i, na sreću, ništa više). u romanu je beti tupavi šonja o kome nam se u par navrata kaže da je strašno zajeban baja ali to nijednog trena NE VIDIMO NA DELU – jedino što vidimo je da dopusti svom jednako šonjavom lovcu da ga sjebe ko malo dete u rutinskoj, dosadnoj akciji. u filmu je on stvarno unikatan, memorabilan, genijalan lik još genijalnije realizovan by r. hauer u svojoj verovatno životnoj ulozi! pravi pobunjeni anđeo, veličanstven i u svom padu, zloslutno ironičan, surov kad zatreba ali i više nego ljudski i human, gde proceni da treba.
-meeting the maker: potpuno genijalna nadgradnja u filmu, koje u romanu nema ni u tragovima. u romanu, oni su grupica jadnika pobegla s marsa i došla na zemlju da bi... šta? krili se kao illegal aliens i čekali da ih neki državni službenik pokoka jednog za drugim. bulšit! u filmu oni, kako jedino i treba, dolaze da se sretnu sa tvorcem i da traže duži život. don't we all?! to je sasvim genijalna motivacija i dimenzija koju samo film ima – to je suptilno religiozni aspekt priče mrtvo-ozbiljno tretiran, a ne infantilno i smešno, kao kod dika. i ujedno najbolja i najdraža mi scena filma: susret sa tvorcem, shvatanje da nema ništa od dužeg života, i oce-bogo-ubistvo.
-završetak filma, explozivan i vizuelno i emotivno i idejno – u romanu je serija antiklimaksa i apsurdno razvučenih i bezveznih deonica, pravi izduvani balon bez ikakvog učinka na bilo kom planu. nije čak ni 'trt' nego jedno mekano i otegnuto 'puuuuuv'...
iako to stvarno retko biva, tek sada kada sam pročitao roman mogu da još više poštujem film kao gotovo unikatan primer ekranizacije koja toliko suštinski i supstancijalno UNAPREĐUJE i obogaćuje predložak da ga, maltene, čini suvišnim. u poređenju sa filmom, roman je tek bleda skica – sama po sebi ne toliko slaba koliko ojađena onda kada stane pored beskrajno superiornijeg filma.
trenutno mi ne pada na um nijedan slučaj da je neko uzeo DOBAR roman i od njega napravio GENIJALAN film, pritom ne menjajući previše suštinskih stvari, već samo mudro birajući šta da akcentuje a šta da izostavi.
a BLADE RUNNER je svakako takav film.
recimo, samo još jedan zaprepašćujući primer:
retko se dešava da film – zbog prirode svog medija, ograničenog trajanja, itd itd. – uspe da prenese svu kompleksnost SVETA nekog romana, jer knjiga, zbog svojih osobenosti (stotine i stotine strana na raspolaganju za polagano razvijanje detalja...) ima bolje predispozicije za minucioznije slikanje uređenja i atmosfere i poretka sveta u kome se dešava.
NOT SO HERE!
BLEJD RANER je uspeo da nijednog trena ne zapostavi zaplet, a da opet, paralelno s njim, sjajnim smislom za detalje, oslika jedan komplexniji, i ubedljiviji svet od onog u romanu!!!
itd.
mogao bih čitav esej o ovim paralelama, ali toliko za sada...
Da, ali... Uzalud povlačiš paralele, to su dva različita proizvoda.
pa mislim da sam kolko-tolko jasno kazao da neke stvari romanu nisu dobre prosto zato što NISU DOBRE (po meni) a ne (samo) zato što su u filmu MNOGO BOLJE.
dakle, i bez poređenja sa superiornim filmom, roman je slab.
a ako treba, daću još razloga i primera za taj stav. kad čujem neke druge ovde.
Jesu različite stvari.
Zajednički je osećaj beznadja, tuposti, rutine koja vodi zaglupljivanju. U knjizi je to bolje: osećao sam napetost dok sam čitao, kao u susretu sa retardiranima koji su mi dragi.
Preispitivanje "jesam li i ja android?" je dirnuto taman koliko je nužno u oba dela, u knjizi izraženije, jer film to može sjajnio uraditi u sceni s klavirom i gomilom (lažnih) fotografija.
Preispitivanje je najvažnija stvar u oba dela - ako nisi počeo cepanje svojih uverenja da bi video šta je tvoje a šta programirano, uzalud igranka.
Kraj filma je Holivud. Usran do bola: nema šanse za povoljan rasplet, za odlazak Dvoje u nebo bez oblaka, u svet bez briga.
Naravno da ne bi valjalo ostaviti sve u bezizlaznoj petlji; malo revolucije mi pada na um tim povodom. Zajedničke.
Quote1. gde su ANDROIDI u dikovom opusu? najbolji njegov roman? osrednji? slab...?
Osrednji. Sve je već apsolvirao Ghoul, i to pametno. Dodao bi samo jednu sitnicu, a to je da se motiv ljudskog u romanu još više čini relativnim nego u filmu, putem genetski nepodobnih. Na taj način, roman ima i dimenziju obezljuđivanja, dok je u filmu taj pravac jednosmjeran (odnosno, film se ne dotiče pitanja koje atribute možemo oduzeti čovjeku, da bi ovaj to prestao da bude).
Quote2. gde su ANDROIDI u okvirima SF žanra, i zašto?
Da Dik nije napisao Ubik i Tamno Skeniranje, Androidi bi bili među 50 najboljih SF romana svih vremena. Sa druge strane, element paranoje i nesigurnosti u ono što stvarnost jeste, već je obrađena u, meni, boljim knjigama koje sam naveo. Dakle, ključni dikovski motivi su bolje obrađeni u njegovim drugim romanima, što nipošto ne znači da je roman loše štivo.
Quote3. da li je BLEJD RANER osrednji, odličan ili izuzetan film - i zašto?
Blade Runner je izuzetan film. Vrlo kratko ću preći preko nekih elemenata koji ga čine odličnim filmom: vizuelno je i dan danas impresivan, bajkovita muzika je nevjerovatno upotpunila atmosferu, nema preglumljavanja, ima briljantan ritam koji gledaocu ostavlja vremena da razmišlja o onome što vidi, okruženje u kome se sve dešava je mnogo više od dekora, sveopšta poraženost i alijenacija nije dočarana na nivou pojedinca, već čitavog društva, i to uz pomoć prethodno nabrojanih elemenata (dodao bi još arhitekturu, neonske reklame i sveopšte sajberpank sivilo). Dakle, ovo su elementi zbog kojih je odličan (kraće nije moglo). Zašto je izuzetan? Blade Runner se dotiče jako mnogo tema koje su zahvalne za analizu, ali kao ključno pitanje filma (i jedino koga ću se ovdje dotaći) javlja se pitanje o tome šta nas čini ljudima. Replikanti imaju vještine (recimo, sviranje klavira), i iako ljudi ovo tumače kao built in funkciju, ona je realizovana putem implanta uspomena. Tako nema razlike između replikanta i čovjeka na nivou iskustva - objektivno, replikant dato iskustvo nikada nije proživio, ali ta činjenica dato iskustvo subjektivno ne čini manje stvarnim. Dalje, razlike u fizičkom izgledu između ljudi i replikanata ne postoje (crveni odsjaj dodat kasnije i nevidljiv ljudima, samo gledaocima filma), a uz sve to replikanti su i razumna bića. Jedino što ih u filmu zaista razlikuje od ljudi je rok trajanja i Voit Kompf test. Međutim, da li ih ovo ZAISTA razlikuje? I ljudi, takođe, imaju ograničen rok trajanja. Kod replikanata je on četiri godine, neka bude da je kod nas osamdeset godina. Druga razlika, odnosno Voit Kompf test, tu je da podcrta apsurdnost čitave situacije, jer se razlika očitava na nivou nesvjesnog ('.. so called blush response'). Dakle, ono što nas čini ljudima je upravo ono što ne možemo voljno da kontrolišemo. Neko bi rekao da nas to čini životinjama, i to je duboka misao. Zajednički motiv ljudima i replikantima, sa druge strane, je težnja ka besmrtnosti. Zna se kako se čovjek istorijski odnosi ka ovoj težnji, ali recimo da je najčešći način izmišljanje (ili pronalaženje) Boga. Namjerno sam napisao izmišljanje, da ne bi kvario analizu svojim učitavanjem (ili je bar smanjio na razumnu mjeru). Replikanti se, u rješavanju ove dileme, takođe obraćaju svom tvorcu, Tajleru, koji im kaže da im se trajanje ne može produžiti. Ovo dovodi do upečatljivog oceubistva, koje nije slučajno postignuto kopanjem očiju. Sam motiv oka je često prisutan u filmu i može lako da bude rezultat posebne analize, ali recimo da upućuje na svako potencijalno iskustvo koje je ODGLEDANO, spušteno na zemlju, i lišeno spiritualnog proviđenja. Sledeće ubistvo u filmu je moralno jako problematično (i ključno u jednom drugom čitanju filma o evoluciji morala). U pitanju je ubistvo čovjeka čije su osobine degradirane do nivoa replikanta - J. F. Sebastijana. Kao i replikanti, i Sebastijan ima rok trajanja koji je ograničen Metuzalemovim sindromom. Kao i replikanti, i Sebastijan ima problem sa svojim ponašanjem, što pokazuje njegov blush response u sceni u kojoj Roj poljubi Pris (skretanje pogleda i prekidanje njemu očigledno neprijatne situacije). Sebastijanovo ubistvo, na ovaj način, postaje ravno bratoubistvu, jer Sebastijan je najbliži replikantima koliko čovjek to može biti, slično kao što je i Roj najbliži ljudima koliko to može biti replikant. Ovo je scena u kojoj Roj Beti prihvata svoju smrt, i na nju odgovara tako što odlučuje da istu smrt širi oko sebe. Ranije je to rađeno kako bi se produžio život, te se može reći da su prethodna ubistva imala smisla, ali ubistvo Sebastijana je prvo koje je potpuno lišeno motiva. Međutim, razvoj filma dovodi do toga da Rej, koji iskusi ljubav, isto tako iskusi i gubitak u sceni u kojoj Dekart ubija Pris. Njegova prva reakcija je da Dekarta kazni tako što će mu za svako ubistvo slomiti po jedan prst, što je gotovo sigurno starozavjetni motiv. Da ovo nije učitavanje, pokazuju motivi u nailazećim scenama: svoj život Roj produžava tako što probada svoj dlan ekserom, a ne treba zaboraviti ni golubicu u najupečatljivijoj sceni u filmu. Možda je važnije sledeće: scena jurnjave Dekarta traje nesrazmjerno dugo, što upravo podcrtava činjenicu koliko je Dekartu drago življenje, i koliko se, kao i Roj, bori da produži svaki sekund na Zemlji. U ovoj sceni, Roj postaje svjestan krhkosti i bijede ljudskog života, shvata da ljudi očigledno nisu bogovi (Tajler nije bio), i osjeća - žal. U ključnom trenutku, Roj spašava Dekarta ne iz ljubavi prema svijetu koji ga okružuje (i u kome je želio da produži svoje trajanje), već to radi iz čistog sažaljenja. Paradoksalno, upravo samilost je osobina koja i ljude, u jednom drugom tumačenju, čini ljudima tako da na kraju - Roj Beti postaje čovjek, a ne replikant. Shvatanje uzaludnosti života uopšte i jedna tuga koja prati ovo saznanje, opisana je u najboljoj rečenici u istoriji filma, a to bi bilo (vidi potpis). Nevjerovatno je da ovaj film dolazi do motiva samilosti u jednom degradiranom, propalom društvu, u kome sve upućuje na drugačije rešenje, pri čemu taj zaključak čak i nije spiritualan. U filmu je dovoljno jadno biti čovjek i živjeti u stalnom strahu od smrti, te je tako potpuno besmisleno da pored toga nanosimo dodatno zlo jedni drugima. Dakle, ovo nije predivna i naivna samilost sveopšteg spasenja čovječanstva kroz ljubav, nego je mračna samilost indukovana bijedom ljudske egzistencije. Naravno, ovo se MOŽE pročitati i spiritualno, zahvaljujući motivu probadanja dlana, lomljenja prstiju i golubice, ali to ne mijenja ključnu činjenicu da je Roj Beti replikant, a Dekart čovjek. Ako bi pobrojali motive koji upravljaju ponašanjem Roja Betija od početka do kraja filma, to bio niz koji bi manje-više pratio istoriju religije, što teško da može biti slučajno (a fascinantno jeste, kad vas pogodi saznanje). Odluka i praštanje na kraju gotovo da proširuje ono što nazivamo ljudskim moralom na mnogo univerzalniju kategoriju koja uključuje više od ljudi, slično kao što se u 'Doniju Darku' iz totalne zatucanosti religijom kojoj se film odlično podsmjeva, na kraju dolazi do motiva žrtvovanja koji je lišen božanskog, ali je i DALJE smislen. Najbolje od svega - Blade Runner sve ovo i mnogo čega drugog, ne saopštava tako što film traje tri i po sata, dok svaka scena vrišti da je to preduboka umjetnost. Potpuno suprotno - Blade Runner je, ako se gleda na najbazičnijem nivou i lišen ikakve analize, predivan film, klasičan SF noir, sa detektivskom pričom i srećnim krajem (odnosno otvorenim). Prošvercovati toliko detalja u njemu, a da nijedne sekunde film nije prenatrpan i ne poziva na preduboku umjetnost, odlika je genija (čitave ekipe, u ovom slučaju). Motiv ljubavi Dekarta i Rejčel, jednoroga, priča o tome da li je Dekart replikant ili nije (naravno da nije, koliko god Ridli Skot odsjaja oka dodao unutra), druge su teme, ali upravo to što se mogu zahvalno analizirati, pokazuje zašto je ovaj film to što jeste.
Quote4. da li je i zašto film precenjen?
Potcijenjen, mada je bioskopski neuspjeh bio očekivan (ali kritičarski stvarno nije).
Quote5. knjiška protiv filmske verzije? ko je bolji, i da li su uopšte uporedive?
Film. Jesu uporedive, ali smatram da je apsolutno svaka promjena bila nabolje. Istina, roman je duhovitiji, ali Blade Runner kao SF noir komedija mi zvuči bizarno.
Quote6. film izdao knjigu? film unapredio knjigu?
Film izdao knjigu, i ujedno je unapredio. Ko zaista voli roman, vjerovatno je razočaran filmom.
Bilo dosadno za čitanje? "More human than human" is our motto :cool: . Pozdrav.
P.S. Sad vidjeh komentar drf-a. Meni je kraj baš legao, upravo zato što osmišljava sve motive u filmu. Da Dekart pada, a Roj ostane na kišovitom krovu cerekajući se prije nego što umre na kiši, to bi bio film o osveti. Ovako je to film o svemu ostalom. E sad, ako se govori o kraju prve verzije (a ne director's cut), ja sam od onih kojima je Director's cut prava verzija. Taj kraj je otvoren, i daleko od veselog (dok odjekuje zlokobno i savršeno:'It's too bad she won't live! But then again, who does?').
BTW, video sam najavu da za koji dan kod nas izlazi ovaj ultimate, final, director's cut na pet DVDova...
Quote from: "milan"BTW, video sam najavu da za koji dan kod nas izlazi ovaj ultimate, final, director's cut na pet DVDova...
lilita je već paradirala sa tim izdanjem na jednom drugom topiku, gde je takođe obećala da će tu ediciju narezati prvoj petorici koja na ovom topiku ostavi supstancijalnu i pomnu analizu filma i/ili romana!
Roman sam čitao vrlo davno, tako da ne mogu da ulazim u detalje. Film i knjigu ne mogu automatski da uporedim.
Šta mi se u kniizi dopalo? Dekard i njegova žena zavise od "tvoraca raspoloženja", ili kako se to već zvalo. Posmatra se jedan dan u životu policajca koji sebe ubeđuje da je čovek, dok ga žena, praktično, naziva ubicom jer koka "one sirote andije". Njih dvoje žive u gradu koji nema 100 miliona stanovnika, već u gradu koji se, zbog posledica radijacije sve više prazni. Ljudi odlaze u svemirske kolonije, pa mnoge zgrade zvrje prazne ili poluprazne. Drugo, tu je onaj detalj koji je spomenuo Blejd: obezljuđivanje. I stvar je u postavci mnogo opasnija, jer je i replikanata više. Ima ih u više kopija, motiv koji su tvorci obnovljene Galaktike fino iskoristili.
Opet, knjiga nije u samom vrhu Dikove proze, ali ni Dik nikada nije bio majstor detalja - tu je brljao, i nisu ga stoga džabe zvali "genije sa greškom". Tamo gde je bio najjači su vizije. Ovde vizija pada u poređenju sa Ubikom, Tamnim skeniranjem, pa i Čovekom u visokom dvorcu. A i postavka u filmu mi je grandioznija, bez obzira što i film pomalo mehanički preuzima neke elemente knjige. Ljudi odlaze u kolonije, Sebastijan F. živi u praznoj zgradi, ali Los Anđeles i dalje deluje kao prenaseljen, gigantski grad.
Diku, kao i Bredberiju, nikada nije bio cilj da realno predstavi stvari, da predvidi budućnost, tehnološke naprave... obojica lete na Mars raketom o kojoj ne znamo ništa. I ne treba da znamo.
Dik je pisac atmosfere koja je zapravo mešavina uzaludne poslednje nade i mirenja sa okolnostima.
Ako već licitiramo, Tri stigmate palmera Eldriča su po mojim kriterijumima vrh Dikovog opusa.
Filmovi urađeni po Dikovim delima moraju da budu daleko više okrenuti ka tehnološkim detaljima jer jezik filma ne može elegantno da prelazi preko ambijenta i prevoznih sredstava i vizuelnih doživljaja. Dik sa jednom rečenicom opiše centar umirućeg grada, a filmadžije potroše tri meseca da naprave kulise za to.
Naravno da je današnjim generacijama, naviklim na vizuelne nadržaja, bliskiji ekranski prikaz jer sve manje ljudi ima u sebi takt za ritam i snagu reči.
Evo jedan bizaran primer: film Kum... veličanstven, ali u knjizi su ključni elementi svih odluka obrađeni drastično bolje i to je naprosto tako.
Quote from: "taurus-jor"Ovde vizija pada u poređenju sa Ubikom, Tamnim skeniranjem, pa i Čovekom u visokom dvorcu.
Kako kome, mene je vizija svijeta bez kućnih ljubimaca uplašila do srži.
Quote from: "Bab Jaga"Quote from: "taurus-jor"Ovde vizija pada u poređenju sa Ubikom, Tamnim skeniranjem, pa i Čovekom u visokom dvorcu.
Kako kome, mene je vizija svijeta bez kućnih ljubimaca uplašila do srži.
Da. Sad se sećam. To je stvarno bila jeziva ideja. Opet, mene su Ubik i Tamno skeniranje više pogodili. I slažem se sa Bobanom - Palmer Eldrič je knjiga za poštovanje.
repriziro sam BR: scott's cut.
nemam šta da dodam ili oduzmem onome što već naznačih gore, ili što je BR iz CG mnogo rečitije izneo.
čisto, suvo remek delo.
prosto mi je nepojmljiv stav da je ovo 'precenjen', 'slab' i ne znam kakav film.
voleo bih da zastupnici tog gledišta prozbore koju o svom perverznom i apsurdnom stavu.
zagleđivao sam ga baš strogo, sa namerom da nađem i najmanju greščicu, i sve što sam uspeo da iskopam su sasvim irelevantni detalji u svetlu monumentalnih postignuća.
npr:
-taj mnogohvaljeni grad zaista ne funkcioniše. BR je već kazao gore da je malkice bezveze, imaš cityscape koji je, kad letiš iznad njega, sav u pompeznim i velelepnim građevinama i svetlima koja impliciraju bilijone stanovnika, a onda kad siđeš dole, nađeš zapuštene i PRAZNE gotske kućerine...
-još gore, te ulice zaista izgledaju NESNOSNO veštački: taj set je jedan od najgorih u nekom velikom filmu: ni u jednom trenutku ne izgleda kao nešto drugo do STUDIO nakićen kao za neki trashy 80ies MTV spot po kome se vrzmaju neki 'slikoviti' statisti. VRLO NEŽIVO, u svakom smislu.
-hintovi o istrebljenim životinjama niti su elaborirani niti ikako uvedeni, nego su slepo prepisani samo da izazovu zbunjivanje: tek sad kad sam pročitao roman shvatam smisao do-tada-idiotski-zvučećeg pitanja 'šta biste uradili da vam neko pokloni novčanik od teleće kože' i odgovora: 'prijavila bih ga policiji!' WTF!!!
-što je još gore, ako prihvatimo da su životinje postale retke i skoro istrebljene, prizor u kome ulicom u jednom trenutku neki polusvet prošeta dva NOJA deluje tim inkongruentnije. da i ne govorim o golubicama na kraju filma... da nisu i one električne?
-pajkan koga igra e.dž. olmos je mogao da bude BAR MALO profilisaniji, SUVIŠE je misteriozan-neodređen u ovoj verziji filma.
-ubistvo dobrog sebastijana mi ne pije vodu i ne vidim koja je njegova poenta, sem da se otarase lika koji im u zapletu više ne treba, iako mi motivacija betijeva za to ubistvo uopšte nije jasna.
SVE ostalo je baš kako treba.
prosto je fascinantno koliko je ovo ludački smeo i excentričan film (u svom dir. cut obliku): koliko se radikalno oslanja na zvuk i sliku, BEZ PRIČE (koju su kasnije, u vojsoveru, morali da ubace za idiote), koliko je lagodan i samouveren u svom laganom ritmu i postepenom uvodu i u zaplet i uopšte u svoj SVET, bez nesigurnosti i nervozne potrebe za objašnjavanjima i opravdavanjima konvencionalnim jezikom!
danas, kada smo odavno već apsorbovali i tu ikonografiju i tu vrstu storitelinga površan gledalac teško može da pojmi kako je ovo izgledalo prosečnom gledaocu 1982. (iste te godine kada je još jedno remek delo slavno propalo zbog svog radikalizma – mislim na THE THING – i kada su blagajnama vladale spilburgerove šećerleme ET i POLTERGAJST!). u tom smislu, u pravu je deda-boban što kaže gore: ja ne znam da je neki film koji se pojavio POSLE B.R. imao toliko radikalan odmak od bilo čega što mu je prethodilo u svom žanru, i na planu ikonografije, i na planu storitelinga, pa i mooda.
matrix?
gimme a break!
ukratko, čista PETICA za BR.
:!:
Znas sta, ako je Matrix izuzetan i revolucionaran onda je Blade Runner divan dusevan , hiperkvalitetan i parabolican i bolji x puta od Matrixa.
Ako Matrix jeste kakav jeste, Blade Runner jeste kakav jeste - i dalje divan , dusevan, hiperkvalitetan i parabolican i bolji od Matrixa x puta.
Svi smo gledali pre no shto smo prochitali.
Da li ima neko da podeli iskustvo, a da je prvo prochitao roman, to me zanima?
Sta god ima onu recitaciju koju je napisao Rutger Hauer dok android umire po meni zasluzuje bar dve ocene vise u odnosu na realnu :?:
Definitivno kupujem DVD! :!:
ja imam neki DVD ali nisam zadovoljan kvalitetom niti znam čija je verzija
stoga čekam ono čudo na 5 DVDova :!:
Upravo sam završio čitanje knjige 'Da li androidi sanjaju elektronske ovce?', koju sam slučajno izvukao iz elektronskog naftalina kako bi provjerio da li se u njoj pominje Munkov 'Puberty' :). Na treće čitanje (drugo bilo prije 7-8 godina), mogu da kažem da mi se knjiga više dopala nego ranije. Zaboravio sam koliko je genijalan i paranoičan bio detalj sa kopijom policijske stanice. Ko čita knjigu prvi put, ovo će potpuno da ga zbuni, oduševi i pogubi istovremeno. Ako ste ranije gledali film, vjerovatno ćete da se vratite koricama, jer ovog odnosa uopšte nema u knjizi. Lično, nije mi žao što ovog detalja nema u filmu, ali upravo ovu atmosferu bi morao da dočara nikad snimljeni (i neprežaljeni) Ubik.
Dalje, knjiga je napetija (možda bi pravi izraz bio nervoznija) od filma i način pisanja ukazuje na nabacanost jednog Keruaka (možda su Androidi pisani na toalet papiru?). Za razliku od filma koji se otvara pred nama savršeno i bez žurbe, knjiga kao da izbacuje fleš doživljaje jednog narkomana: doslovno ekranizovan roman bi mnogo više ličio na Akerlundov 'Spun' ili Karuzov 'Salton Sea', nego na 'Blade Runner'. Kao što sam ranije napisao, film je zato UNAPREĐENIJA verzija romana. Na neki način, film je i mnogo slojevitiji: čitava ona sekvenca na krovu je jednostavno izmišljena, a to je skoro-pa najupečatljiviji dio filma. Piplsovo i Fenčerovo (ili, ako ćemo da cjepidlačimo, Fenčerovo i Piplsovo) čitanje knjige ovako postaje zaista fascinantno. Jednostavno, gotovo sve ono zbog čega je roman dobar, toga uopšte nemate u filmu. I obratno. Svi koji očekuju Blade Runner roman, dobijaju nešto sasvim drugo, ali teško da mogu biti razočarani.
Sam film Blade Runner gotovo da je od strane svih bio neželjeno kopile (izuzev Rutgera Hauera, naravno). Harisonu Ridli nije dao da bude heroj Han Solo, pa ga je to nerviralo, Ridli je dobio kasapljenje da bi film uopšte došao u bioskope, priča o scenariju je urbana legenda... Jedino je Rutger bio uz film i kada je ovaj totalno propao. Kasnije, kada je postao kult, svi su pokazali znatnu dozu naknadne pameti, ali zna se ko je prvi rekao i izmislio 'I've seen things that you people wouldn't believe'. Pozdrav.
P.S. Trenutno se zabavljam čitajući komentare ljudi na IMDB-u koji su filmu dali čistu jedinicu. Topla preporuka.
Quote from: "BladeRunner"P.S. Upravo se zabavljam čitajući komentare ljudi na IMDB-u koji su filmu dali čistu jedinicu. Topla preporuka.
ja još jednom pozivam BR hejtere da iznesu svoje smešne tvrdnje ovde, pred svima, kako bismo ih zajedno izvrgli ruglu! :evil:
Quote from: "Ghoul"Quote from: "BladeRunner"P.S. Upravo se zabavljam čitajući komentare ljudi na IMDB-u koji su filmu dali čistu jedinicu. Topla preporuka.
ja još jednom pozivam BR hejtere da iznesu svoje smešne tvrdnje ovde, pred svima, kako bismo ih zajedno izvrgli ruglu! :evil:
Ima li takih ođena?
Quote from: "Truba"ja imam neki DVD ali nisam zadovoljan kvalitetom niti znam čija je verzija
stoga čekam ono čudo na 5 DVDova :!:
Na to sam i mislio :!:
Quote from: "Harvester"Quote from: "Truba"ja imam neki DVD ali nisam zadovoljan kvalitetom niti znam čija je verzija
stoga čekam ono čudo na 5 DVDova :!:
Na to sam i mislio :!:
Yellow Cab nas je opet lagao!!
od toga za sada nista! iako je najavljeno za 7. decembar, prodavnice ga jos nisu dobile, i cude se sto je to neko najavio jer ga nijedan izdavac nije stavio u ponudu za ovaj mesec....
Votahel? To parče softvera se već nalazi na Amazonu, cijena mu je pristupačna - 17 funti.
http://bad-good.org/phpBB2/viewtopic.php?t=10044&highlight=blade
Disc 1 - Ridley Scott's All-New "Final Cut" Version of the film - Restored and remastered with added and extended scenes, added lines, new and cleaner special effects and all new 5.1 Dolby Digital Audio. Also included is commentary by Ridley Scott and a host of others that worked behind the camera.
Audio: DD5.1: PL, EN, DE, ESP
Subtitles: English, German, Spanish, Swedish, Norwegian, Danish, Finnish, Portuguese, Hebrew, Polish, Greek, Czech, Turkish, Croatian, English for hearing impaired, German for hearing impaired
Disc 2 - Documentary - Dangerous Days: Making of Blade Runner - A feature-length documentary about the film including viewpoints and insights from the cast and crew. Included are details on every stage of production of the film including special effects, casting, and even the film's literary roots and its place in the sci-fi genre.
Audio: DD2.1: EN
Subtitles: English, German, Spanish, Dutch, French, Swedish, Norwegian, Danish, Finnish, Portuguese, Polish, Greek, Italian
Disc 3 - 1982 Theatrical Version - The original that contains Deckard's narration and has Deckard and Rachel's (Sean Young) "happy ending" escape scene.
1982 International Version - Also used on U.S. home video, laserdisc and cable releases up to 1992. This version is not rated, and contains some extended action scenes in contrast to the Theatrical Version.
1992 Director's Cut - Omits Deckard's voiceover narration and removes the "happy ending" finale. It adds the famous "unicorn" sequence, which is a vision that Deckard has which suggests that he is also a replicant.
Audio: DD2.1: PL; DD5.1, DD1.0: EN
Subtitles: English, Polish
Disc 4 - BONUS Disc "Enhancement Archive" - Eight featurettes, image galleries, radio interview with the author, and screen tests for the part of Rachel.
Audio: DD2.1: EN
Subtitles: English, German, Dutch, French, Swedish, Norwegian, Danish, Finnish, Spanish, Polish, Italian
Disc 5 - Workprint Version - This rare version of the film is considered by some to be the most radically different of all the Blade Runner cuts. It has an altered opening scene, no Deckard narration until the final scenes, no "unicorn" sequence, no Deckard/Rachel "happy ending," altered lines between Rutger Hauer and his creator Tyrell (Joe Turkell), and alternate music.
:shock: :shock: :shock: :shock: :shock: :shock: :shock:
Quote from: "Ghoul"Quote from: "milan"BTW, video sam najavu da za koji dan kod nas izlazi ovaj ultimate, final, director's cut na pet DVDova...
lilita je već paradirala sa tim izdanjem na jednom drugom topiku, gde je takođe obećala da će tu ediciju narezati prvoj petorici koja na ovom topiku ostavi supstancijalnu i pomnu analizu filma i/ili romana!
Lilita nikome nista ne narezuje posto, ako nisi primetio da ti kazem, dobija blu-ray 5-discs-ultimate collector's edition, a to znaci da nazalost, trenutno, nema mogucnosti da takve diskove ripuje.
:twisted:
al obecavam da cu da pomislim na tebe kad krenem, redom, da ih gledam.
od juce, u Videopolisu, perverzno DVD izdanje na 5 diskova!!!
sa knjizicom, fotografijama, pismom Ridlija Skota, karticama sa dizajnom i opisom, i naravno 5 diskova, svaki sa uvodom Ridlija Skota, sve moguce verzije filma, ukljucujuci i cuveni "workprint"...
jedina mana je sto distributerski pederi nisu preveli nista sem prvog diska, koji je mozda i najmanje zanimljiv...
cena 2000 dinara
(vredi svaku paru)
Quote from: "Ghoul"
-taj mnogohvaljeni grad zaista ne funkcioniše. BR je već kazao gore da je malkice bezveze, imaš cityscape koji je, kad letiš iznad njega, sav u pompeznim i velelepnim građevinama i svetlima koja impliciraju bilijone stanovnika, a onda kad siđeš dole, nađeš zapuštene i PRAZNE gotske kućerine...
-još gore, te ulice zaista izgledaju NESNOSNO veštački: taj set je jedan od najgorih u nekom velikom filmu: ni u jednom trenutku ne izgleda kao nešto drugo do STUDIO nakićen kao za neki trashy 80ies MTV spot po kome se vrzmaju neki 'slikoviti' statisti. VRLO NEŽIVO, u svakom smislu.
Bez želje za polemikom, samo da iznesem svoje mišljenje povodom ovoga, a to je - da je na osnovu dizajnerskih rešenja koje je radio Syd Mead (ali i Moebius) napravljena vrhunska scenografija i ceo vizuelni izgled filma.
Još od starih krimića, određen studijski šmek setova je tradicionalan za noar pristup i on ambijentima daje element specifične nerealistične mračne atmosfere.
Uz to, dodao bih da BR nije neki mnogohvaljeni film kome neki danas odriču vrednost, nego upravo obrnuto - imam knjigu (Video galerija) u kojoj je ocenjen sa 2/5, a kasnije se film našao na Top 100 američkih filmova svih vremena AFI.
treba mi mala pomoć:
da li se ove donje reči nalaze u DIRECTOR'S CUTu filma, ili su samo u bioskopskom? meni se javlja da ih ima u DC, ali ne mogu odmah da proverim.
"All he'd wanted were the same answers the rest of us want.Where did I come from? Where am I going? How long have I got?"
(ovo je na kraju, nakon što batty spase život deckardu)
Imam onu prvu (najprviju :mrgreen: ) verziju (bez pejzaža uzetih iz Isijavanja na kraju filma & stuff). ke da pogledam ako me ne bude mrzelo. BTW, mene nikad ne mrzi da pogledam Blade Runnera. :lol:
evo proverih.
do đavola, nema u DC!
to mi kvari koncepciju...
:( :cry:
Quote from: "Ghoul"treba mi mala pomoć:
da li se ove donje reči nalaze u DIRECTOR'S CUTu filma, ili su samo u bioskopskom? meni se javlja da ih ima u DC, ali ne mogu odmah da proverim.
"All he'd wanted were the same answers the rest of us want.Where did I come from? Where am I going? How long have I got?"
(ovo je na kraju, nakon što batty spase život deckardu)
Ko izgovara ove riječi? Ovo liči na naraciju.
Quote from: "Harvester"Ko izgovara ove riječi? Ovo liči na naraciju.
pa, kolko se ja sećam, samo jedan lik naraciše u celom filmu - rick!
a ako imaš samo jednog osumnjičenog, istraga ne bi trebalo da je teška čak i za bosanca... nespa, harv? :wink:
Quote from: "Harvester"Quote from: "Ghoul"treba mi mala pomoć:
da li se ove donje reči nalaze u DIRECTOR'S CUTu filma, ili su samo u bioskopskom? meni se javlja da ih ima u DC, ali ne mogu odmah da proverim.
"All he'd wanted were the same answers the rest of us want.Where did I come from? Where am I going? How long have I got?"
(ovo je na kraju, nakon što batty spase život deckardu)
Ko izgovara ove riječi? Ovo liči na naraciju.
Neke delove tog voice overa znam napamet, iako sam bioskopsku verziju gledao davno, to jest imam je na video traci koju ne pipam otkako je crkkkkko moj videorekorder. Mnogi se zale na (pridodati) voice over. Ok, film moze da funkcionise bez njega, ali neke recenice - poput ove koju je Ghoul citirao - nekako mi fale u Director's Cut verziji. Mislim, dobro su napisane.
pazi, lep je to text, ali je možda previše objašnjavački.
u suštini, speluje ti ono što je film sasvim lepo već POKAZAO.
gledam sinoć ponovo tu završnu scenu, bez naracije, samo kiša koja se sliva niz deckardovo polu-zbunjeno, poraženo lice, i čini mi se da je njegov izraz dovoljan.
druga je stvar što mi odsustvo tog citata u director's cutu kvari koncepciju jednog eseja o BR koji pišem... :(
Meni ništa nije jasno oko tih verzija filmova.
Koliko ih ima, dve ili više?
Negde sam pročitao da je od starta ideja (reditelja, scenarista, producenata - svih) bila da postoji naracija.
Kako onda Directors cut može biti bez nje?
Šta je sa namernim asociranjem na noir detektivske filmove?
Quote from: "Ghoul"pazi, lep je to text, ali je možda previše objašnjavački.
u suštini, speluje ti ono što je film sasvim lepo već POKAZAO.
gledam sinoć ponovo tu završnu scenu, bez naracije, samo kiša koja se sliva niz deckardovo polu-zbunjeno, poraženo lice, i čini mi se da je njegov izraz dovoljan.
Istina.
Quote from: "Alex"Meni ništa nije jasno oko tih verzija filmova.
Koliko ih ima, dve ili više?
Negde sam pročitao da je od starta ideja (reditelja, scenarista, producenata - svih) bila da postoji naracija.
Kako onda Directors cut može biti bez nje?
Šta je sa namernim asociranjem na noir detektivske filmove?
pa ima 5 zvanicnih verzija, koje se nalaze na ultimate edition izdanju filma.
scenario je napisan za naracijom i ona je postojala skoro do snimanja.
Prvo je Harison Ford predlozio da se delovi te naracije pretoce u scene (otud scene u Leonovoj sobi i sa skeniranjem fotografije) jer je smatrao da on treba da otkriva resenja zajedno sa publikom, a ne da im objasnjava recima.
to je usvojeno, a onda je Ridli predlozio Piplsu da postepeno izbacuju naraciju iz scenarija da bi videli da li film funkcionise i bez nje tj da li je jasan.
tokom opstepoznatih komplikacija tokom snimanja neke scene su izbacene, neke skracene, neke izmenjene, te se stvorila bojazan da film nece biti dovoljno jasan...
stara naracija nije odgovarala jer je sada naracijom trebalo krpiti i rupe u filmu...
novu naraciju je napisao neki idiotski trecerazredni scenarista koji je na najbanalniji nacin to sve resio + Ford je bio ocajan sto mora da radi tako bednu naraciju te je to odradio najgore sto je mogao...
Ridli je mrzeo tu naraciju i nije cak bio ni prisutan kada je ona snimana i stavljena na film...
@Jor
da si na vreme skoknuo do doma sindikata imao bi sada bioskopsku verziju na DVD-u....
@Ghoul
s obzirom na to da je poznata stvar da postoji nekoliko verzija, mislim da ne bi trebalo da ti bude problem da pises o FILMU osvrcuci se na elemente razlicitih verzija...
a naracija samo na tom mestu koje ti pominjes postoji u workprint verziji... (takodje deo 5-disk editiona)
Scribe Travis Wright ("Eagle Eye") is working on a sequel to "Blade Runner" with the original film's producer Bud Yorkin reports Slash Film.
Wright says he is developing a script and pre-visualisation sequences for a pitch to studio Warner Bros. Pictures.
Wright's former writing partner John Glenn worked on the sequel but became "uneasy" with the idea of making a follow-up to Ridley Scott's 1982 film.
"It never got too far off the ground because the movie is so perfect, so the more we thought about it, the more uneasy we became with the idea," he said.
a istovremeno:
Ridley Scott this week talked about adapting Aldous Huxley's dystopian novel "Brave New World". Scott had a surprising amount to say about the project:
"I didn't choose to do it, someone came to me with it. In fact it was Leo's [Leonardo DiCaprio's] production company that came to me with that. And it's a big challenge, in fact. Because when you look at the two players or visionaries in the field, at that moment [it] would be Huxley and it would be Orwell and that was 60 or 75 years ago.
They were predictions in a way, they weren't aware at the time, but they were predictions. One could argue that Orwell kind of got there first and Orwell was closer to the notion of "big brother," [with the] Cold War. But I don't think that's it, I think that big brother may be the internet. I don't know but I think that's the way it's going to go.
And so the Aldous Huxley's [novel] literally what is called Brave New World that's a very hard adaptation. So we're still dancing with that one, but it's a challenge."
BLADE RUNNER - I've seen things (http://www.youtube.com/watch?v=ZTzA_xesrL8#)
Večeras u 20:30 na Kosančićevom vencu BLADERUNNER, ko neće u kafanu može u bioskop na otvorenom ;)
Ridley Scott to Direct a Blade Runner Sequel!
According to Deadline, Ridley Scott, the man who gave us "Alien" and "Blade Runner", is officially committed to producing and directing a new installment of his seminal sci-fi film "Blade Runner".
No word yet if the new "Blade Runner" will be a prequel or a direct sequel to the 1982 movie starring Harrison Ford, but Scott, who recently returned to the world of "Alien" (via "Prometheus") will be teaming up with Alcon Entertainment for the enterprise.
Vidiš,ovo me priseti.Baš pre nekih malo jačih nedelj dana, upriličim ti ja sebi filmsko veče.Kerove namirim, najurim u štenaru da ne gnjave, baren kukuruz se puši a džačka cuna (pravo prženih) taman pri ruci.Već mi sline cure, davno nisam gledo, prvo pustim Blade Runner, director's cut.Bogo moj, alaj sam bio mlad kad je to bilo dobro! Ko da ga je Bjela namrtvo seckiro!Sve vrvi od Cocacola i Nikon (il beše Kodak, Agfa, neki TDK kur već) reklama.Jao dosadno, jao glupavo. Baš sam omatoreo. Al istrpio do kraja.
e, vidiš, ovo me priseti zašto u poslednje vreme retko postujem na ovom - kako ono beše?! - sf, fantasy, horror forumu.
matorost nije izgovor za filmsko neznanje i neukus.
Quote from: acaciA on 19-08-2011, 02:41:18matorost nije izgovor za filmsko neznanje i neukus.
xcheers xremyb
Pa dobro acaciA, u obzir dolaze neznanje i neukus, a otvoren sam i za neke nove nipodištavalice, ali meni je taj film i dalje prilično loš. Dosadan i isprazan. Ford, kao i uvek, ne skida 'ukakiću se, any minute now' facijalni grč i deluje kao da je zaboravio tekst. To (deljenje četvorocifrenih brojeva napamet) je palilo kod Gari Kupera, njemu je prirodno godio goveđi izraz. A onda još i raspomamljeni Vangelis, brr! Pa beskrajni, prečesti i ničim izazvani 'pejsaži' futurističkog grada... Loše osamdesete.
U redu je, ne moraju svakome da se sviđaju klasici. Evo, ni meni Šekspir ne leži.
Radovan III - Stanislave preterano seres.avi (http://www.youtube.com/watch?v=VpYX99977Vk#)
http://whatculture.com/film/ridley-scott-to-direct-blade-runer-2.php (http://whatculture.com/film/ridley-scott-to-direct-blade-runer-2.php)
http://io9.com/5832216/ridley-scott-to-direct-and-write-the-new-blade-runner-movie (http://io9.com/5832216/ridley-scott-to-direct-and-write-the-new-blade-runner-movie)
http://www.deadline.com/2011/08/ridley-scott-ready-to-direct-new-version-of-seminal-sci-fi-film-blade-runner/ (http://www.deadline.com/2011/08/ridley-scott-ready-to-direct-new-version-of-seminal-sci-fi-film-blade-runner/)
:x :x :x :x
Zlo i naopako. :(
Natavak je toliko nepotreban film da bi to trebalo biti očito i samom Scottu. Ali izgleda da tamo, u Hollywoodu, definitivno nestaje svježih ideja.
Nepotreban možda, ali ne može da škodi, napred Ridli!
http://twitter.com/# (http://twitter.com/#)!/LucienSoulban/status/104611428035604481
Batty: "I've seen things you people wouldn't believe." /// Deckard: "Pics or it didn't happen." /// -Blade Runner: The Remake
Search ne nalazi nikakvu temu o Ridliju Skotu, čudno...
Ako neko ima link, zna za neku knjigu, ili je i sam napisao ozbiljnu analizu Skotovog filma 1492: Conquest of Paradise (1992) neka javi Bati Životinji.
Hvala unapred.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2F2.bp.blogspot.com%2F-gYhfKCQq5iA%2FTlkd8T33yJI%2FAAAAAAAAKv0%2FSUZ0VEDzJGU%2Fs320%2FDangerous_Days_Making_Blade_Runner.jpg&hash=fce202a0efe45b485abfe93a82e2032c86a93420)
http://ljudska_splacina.com/2011/08/dangerous-days-making-of-blade-runner.html (http://ljudska_splacina.com/2011/08/dangerous-days-making-of-blade-runner.html)
Pokušao sam tamo komentarisati, medjutim, nikako nisam mogao postati komentar. Šteta. Ovo ću rado skinuti i uživati u puna tri sata materijala. Pa da vidimo... :lol:
Blade Runner Convention Reel 1982 (http://vimeo.com/28079589)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.mangpong.co.th%2FProductImage%2Fproduct%2F005811.jpg&hash=1353ebdac423197fb03ce6d1c614bbedf225bab3)
1492: Conquest of Paradise
(http://camerapolitica.blogspot.com/2011/09/1492-conquest-of-paradise.html)
Evo šta piše na poleđini romana koji nedavno pročitah: - Dik je u knjizi imao literarne i moralne snage da napravi pun krug asocijacija, što ga čini nadmoćnim u odnosu na film, koji čak ni posle ''autorske'' verzije nema potrebnu jačinu. ( izdavač je Algoritam )
je l kapira neko ovo?
Ja. Blejd Raner mi igra jednu od vodećih uloga u kategoriji najlošijih filmova, a izvikanih, ikad :-x
R.Skot: Novi istrebljivač biće žena
Reditelj Ridli Skot i scenarista Hampton Fenčer krajem ove sedmice dogovorili su saradnju na nastavku filmskog hita "Istrebljivač" (Blade Runner) u kojem će glavnu ulogu imati žena.
"Prošle nedelje sastali smo se po prvi put da razgovaramo o detaljima nastavka. Ozbiljno smo prionuli na posao i zasigurno će glavni lik biti žena", kazao je Ridli Skot portalu "Aceshowbiz.com".
Ova izjava ulsedila je neposredno nakon objave producentske kuće "Alkon Stejtment" da je u toku pripremna faza nastavka filma "Istrebljivač", čija su autorska prava otkupili početkom osamdesetih godina prošlog veka.
"Alkon Stejtment" u saopštenju navodi da će Skotu i ovoga puta najbliži saradnik biti Hampton Fenčer, koji je autor scenarija za originalni film snimljen 1982. godine.
"Trostruki dobitnik Oskara Ridli Skot i njegov saradnik na 'Istrebljivaču' Hampton Fenčer želeli su prvo da urade serijal filmova zasnovanih na likovima iz romana 'Sanjaju li androidi električne ovce', odakle je i Blejd Raner potekao. Međutim, okolnosti su odvele Skota na drugu stranu i njihova ideja do sada nije realizovana", navodi se u saopštenju.
Glasine o novom nastavku "Istrebljivača" pojavile su se prošle godine, ali se od tada ništa značajnije nije desilo. Skot je u međuvremenu snimio novi film "Prometej" i tako se nakon više od tri decenije vratio naučno-fantastičnom žanru.
This animation is made of 3285 aquarelle paintings and form the very beginning of my paraphrase on the motion picture Blade Runner (1982) by Ridley Scott.
The sound is borrowed from the original movie.
http://youtu.be/KiPNMTKgn0Q (http://youtu.be/KiPNMTKgn0Q)
Quote from: Truman on 28-03-2012, 01:47:49
Evo šta piše na poleđini romana koji nedavno pročitah: - Dik je u knjizi imao literarne i moralne snage da napravi pun krug asocijacija, što ga čini nadmoćnim u odnosu na film, koji čak ni posle ''autorske'' verzije nema potrebnu jačinu. ( izdavač je Algoritam )
je l kapira neko ovo?
Капирам ја - то значи да негдје постоји лудница у којој врло слабо пазе на најозбиљније случајеве.
Ma to je neko razmazao nešto "umno" po koricama.
Presvlačenje i artificijalno telo u filmu Blejd Raner ili 'žensko' u odsustvu (http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1450-5681/2007/1450-56810712125J.pdf#search=%22film%22)
Quote from: Alexdelarge on 21-01-2013, 20:50:24
Presvlačenje i artificijalno telo u filmu Blejd Raner ili 'žensko' u odsustvu (http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1450-5681/2007/1450-56810712125J.pdf#search=%22film%22)
jao ,samo kad vidim bibliografiju, govna mi se prijedu!
kristeva, barbara krid i lora malvi! femin-trio fantastikus!
kuku!
jao!
:x
Ridley Scott won't direct 'Blade Runner' sequel
A sequel to Blade Runner has been in the works for a few years now, but it appears that Ridley Scott no longer plans to direct it. In comments to Variety, Scott is reported to have said that he will be producing, but not directing, the sequel to Blade Runner, unlike what's been planned up until now. The change of course is likely due to the full plate of films that Scott has been lining up. In addition to the Blade Runner sequel, he was also working on a Prometheus sequel and an adaptation of the novel The Martian.
Scott says that the new Blade Runner should start filming within the next year, according to Variety. He also gave some of the first details on what the movie will be about. Scott reportedly says that Harrison Ford has signed on to reprise his role from the original film, but Ford will apparently only factor into the end of the film. "Harrison is very much part of this one, but really it's about finding him," Scott tells Variety. "He comes in in the third act." Scott also says that the script makes sense in the way that it relates to the original. He's previously called it "damn good." There's no word on who might replace him as director.
http://www.theverge.com/2014/11/25/7286991/blade-runner-2-wont-be-directed-by-ridley-scott (http://www.theverge.com/2014/11/25/7286991/blade-runner-2-wont-be-directed-by-ridley-scott)
Nakon abortusnog "Prometheusa", ne poznajem nikoga ko može da se raduje ovom filmu.
Ridliju se baš ne da. Evo je "Before I Go To Sleep" koji je producirao flopovao, iako je gledljiv (a povremeno i dobar). Ako "Exodus" bude onoliko loš koliko trejler nagovještava (nepsihodelični "Noah" sreće "Gladijatora"), možda nas poštede ovog nepočinstva.
Damage Control za Aronovog Nojeta?
A je l će da igra Ema Uotson ? ;)
QuoteNakon феноменалног "Prometheusa", ne poznajem nikoga ko može da se raduje ovom filmu.
Исправљено.
Елем, што се тиче овога:
QuoteAko "Exodus" bude onoliko loš koliko trejler nagovještava (nepsihodelični "Noah" sreće "Gladijatora"), možda nas poštede ovog nepočinstva.
Увјерен сам да је Ридли у сарадњи са својим сценаристима, баш као и Аронофски, урадио све што је у његовој моћи да напаствује библијски материјал, али сам сигуран да није толики кретен као Аронофски да направи ДОСАДАН филм.
Кристофер Нолан
QuoteNakon феноменалног "Prometheusa", ne poznajem nikoga ko može da se raduje ovom filmu.
QuoteИсправљено.
Pitao sam se kada ćeš primjetiti :)
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fforum.benchmark.rs%2Fattachment.php%3Fattachmentid%3D189353%26amp%3Bd%3D1452246567&hash=51c6fb68af1b020631eabb4fe8678c5f034371c0)
da, osim što umesto Nexus 6 replikanata imamo telefon :(
Da je Roj imao Internet ne bi morao ni da dolazi na Zemlju, sve bi saznao onlajn.
suzu pustim kad god gledam ovu scenu. ridli, sve posle ti je oprošteno.
! No longer available (http://www.youtube.com/watch?v=nIDlTGd7Y9U#)
Quote from: lilit on 08-01-2016, 23:50:54
suzu pustim kad god gledam ovu scenu. ridli, sve posle ti je oprošteno.
što ridli kad nije on kriv za nju?
to sve ovaj improvizovao.
joj bre, pa zato što da nije bilo ridlija ne bi bilo ni tog filma, pa ni te scene, te malo pesnički hiperbolišem jer to jeste film koji sam gledala najviše puta i znam ga napamet. plus, potpuno svesna koliko će ludo zvučati, svaka scena u tom filmu je imala manje ili više efekta na moj real life :lol:
sad da se manemo pesme, u dangerous days je lepo objašnjeno sve vezano za gorepomenutu scenu.
evo ti i deo kolekcije: desno je ono iz 1992. a levo dole je sve :lol:
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fi63.tinypic.com%2Frc645z.jpg&hash=052691c5fb76d571c72cf4ed1670196a1db2dac7)
nešto me kopka poslednjih dana, a odgovor mi možda izmiče zato što sam neuk i teorijski nepotkovan, a to je zašto Blade Runnera smatraju primerom sajberpank filma? ok, ima tu nekih elemenata, na primer seting sa silnim neonom, ili ta film noir postavka, ali je li to dovoljno pa da film bude sajberpank? knjigu sam poodano pročitao, ali ako se sećaam tamo je tih elemenata bilo još manje, a naravno pisana je u vreme kada sajberpank kao podžanr nije formulisan.
Evo šta William Gibson ima da kaže o tome:
http://io9.gizmodo.com/how-did-william-gibson-really-feel-about-blade-runner-896472321 (http://io9.gizmodo.com/how-did-william-gibson-really-feel-about-blade-runner-896472321)
A da se podsetimo:
Bladerunner June 25, 1982
Neuromancer July 1, 1984
divan jedan tekst: https://www.ign.com/articles/2019/11/02/blade-runner-is-no-longer-set-in-the-future-ridley-scott-november
Sreća da je snimljen nastavak :lol:
Di su moji leteći automobili (pitam ja Ridlija i njemu slične)?
Quote from: Meho Krljic on 02-11-2019, 19:54:58
Sreća da je snimljen nastavak :lol:
onaj abominejšn ti zoveš nastavak? :lol:
Eh, meni se nije dopao, zapisano je to, ali važno je da su njime futureproofovali brend. :|
Lepota je drugi deo, vizuelno...što se ostalog tiče, a uzevši u obzir da najboljem filmu ikada nastavak nije ni potreban, drugi deo je ispao gledljiv.
Pa dobro.... imate još puno vremena da se predomislite, ljudima se ni prvi nije svideo na keca. :lol:
Meni se i drugi svideo - na keca. Ne koliko prvi, ali - svideo mi se. Sada, međutim, pošto je prošlo vreme, priznajem da se sadržaja u drugom delu tek maglovito prisećam, dok prvi nisam ni u detaljima zaboravila. Nisam devojčica, a rano mi je i za staračku demenciju, pa bih rekla da je to ipak do filmova. Dobro zamišljena priča, glumci, fotografija, svi efekti i trikovi, ipak ne mogu da pokriju potpuno odsustvo originalnosti. Takva dela, ma kako zanatski bila obrađena ne stvaraju kod publike divno osećanje da se zakoračilo u neznane prostore.
Često slušam kako novi filmovi nisu ni prineti onim iz osamdesetih, pa delom i iz devedesetih godina. I sama sam nostalgična, zato se trudim da suzbijem takve poglede, ali treba priznati da je zapažanje o filmovima tačno i da ima lepo, racionalno objašnjenje. Tvorci starih filmova su bili hrabri, rizikovali su i stvarali NOVO, a sada se igra na sigurno. Mnogo se pazi da se ne kaže pogrešna reč, da se ne povrede osećanja (umetnost nije umetnost ako ne uznemiri duhove!)Da ne pominjem neke moderne apsurde tipa da publika bira kako će se priča završiti. Dođe čoveku da kaže: snimajte sami sebi filmove! Uostalom, moja generacija (sedamdesete) je imala običaj da se posle projekcije ''igra filmova'', a sin mi je to radio samo posle ''Terminatora''. Prva dva dela.
Mislim da ne mozemo porediti original i nastavak, mada je meni i nastavak odlican film.
Ipak, original je bio toliko ispred svog vremena, toliko neobican, komplikovan, a opet, u narativu, jendostavan i pravolinijski film, da je verovatno za ono vreme bio too much. Jos se secam svog prvog utiska, gledao sam ga u bioskopu Beograd (danas Pozoriste na Terazijama) i bio potpuno zbunjen, pa i razocaran. Imao sam, recimo, 13 godina, ne secam se kada je film bio tacno na Festu, a ovo je bilo prikazivanje nesto, tipa, Festove premijere posle Festa or something. Plus, one jugoslovenske projekcije, jebiga, sve je bio mrkli mrak. Onda sam ga gledao opet i opet i opet, pa u Rimu, 1995. sam kupio original VHS, mislim da je tad izasao i onaj directors cut... i nedavno sam ga opet gledao. Ono u cemu je velika razlika izmedju filmova koji su tada nastajali i ovih danas je da danas sve mora da se nacrta, da se psiholoski objasni, da se kopa po proslosti, traumama, da likovi rade stvari zato sto nisu doziveli closure, ili zbog trauma, a ne zato sto se bave tim poslom. Tako je i nastavak morao da ima to kopanje po proslosti, flesbekovima, ko sam ja itd itd ali dok original sve to sazme u jednoj sceni i jednom monologu - onom na kraju - novi film sve vreme prica o tome. Sto je meni, da se razumemo, sasvim okej, i nekako je prirodni nastavak prvog filma, nastao u novom vremenu.
Hocu da kazem, nekada su filmovi bili ekonomicniji nego danas. ;)
I meni je Blade Runner jedan od omiljenih filmova svih vremena, i taj utisak mi je ostao još iz detinjstva - gledao sam ga kad je došao kod nas u bioskope prvi put. Iako tada nisam razumeo suptilnije elemente filma, emocije su bile tu, uzbuđenje otkrivanja novog je bilo tu, i zato ne znam koliko danas uopšte mogu da budem objektivan po tom pitanju. (Mada, skoro sam ga ponovo gledao, ne znam po koji put, i... odličan je! Mnogi filmovi koje sam voleo u to vreme danas pokazuju rupe koje pre 30-i-kusur godina nisam video). Tako da Linkinovo zapaženje ne drži vodu. Ili to, ili nisam čovek.
Čak i Vangelisova muzika je dobro upotrebljena, a ja nisam ljubitelj tih New Age muzičkih simplifikacija. Nekoć davno sam bio, danas nisam. Ali uz ovaj film ta konkretna muzika ide sasvim prirodno.
Quote from: Kimura on 03-11-2019, 09:34:48
Često slušam kako novi filmovi nisu ni prineti onim iz osamdesetih, pa delom i iz devedesetih godina.
A ipak, 70-e su bile još bolje za film, a ja sam tad bio premlad da išta shvatim! :cry:
Quote from: ridiculus on 03-11-2019, 11:16:43
Mnogi filmovi koje sam voleo u to vreme danas pokazuju rupe koje pre 30-i-kusur godina nisam video). Tako da Linkinovo zapaženje ne drži vodu. Ili to, ili nisam čovek.
Odgovori (ne)čovek umesto mene! ;)
Šalu na stranu, nisam mislio na taj fenomen, već onaj kad ti se, recimo, neka pesma ne svidi na prvo slušanje, bude ti jako odbojna, a što je više slušaš, više ti "ulazi u uši".
Tako je nekako bilo i s prvim Blejd Ranerom. Bar meni. Što sam ga više gledao više sam ga razumeo i jače zavoleo. Nije to ni jednostavan ni lako kapirajuć film, zbog dosta brzog ritma, da se ne lažemo. Npr, ona scena sa zumiranjem slike i pronalaskom riblje krljušti, gde ćeš to kao klinac da ukačiš na prvo gledanje, kad tad nisu ni postojali kompjuteri koji su uopšte mogli takve stvari, ili bar nisu bili javno dostupni?
Ili ona paranoja da li je Dekard replikant ili nije, preuzeta iz knjige i tek u potpunosti ubačena u Director's Cut verziji, jer se Harison Ford protivio takvom tumačenju Ridlija Skota. Da bi u sikvelu potpuno okrenuo ćure naopako, i bio onaj glavni koji poteže da je i pored sikvela moguće da je Dekard replikant, i kakve to reperkusije ima na taj svet i na priču nastavka.
https://www.youtube.com/watch?v=DeT7B0BMtXE
Quote from: Kimura on 03-11-2019, 09:34:48
Meni se i drugi svideo - na keca. Ne koliko prvi, ali - svideo mi se. Sada, međutim, pošto je prošlo vreme, priznajem da se sadržaja u drugom delu tek maglovito prisećam, dok prvi nisam ni u detaljima zaboravila.
A da nije možda zbog besomučnog broja gledanja prvog dela, da ga znaš skoro napamet, plus si verovatno čitala i knjigu, dok si drugi gledala samo jednom i to je to? :)
Ma, možemo reći i da je mnogo teže očarati matoru mene nego dete koje sam bila. I to je istina, ali ne pomaže.
Nisam Blejd Ranera besomučno puštala tražeći nove detalje, nisam ja taj tip. Gledala sam ga najviše tri ili četiri puta i to u velikim razmacima. Poslednji put nedavno, pod izgovorom da film ''pokazujem'' detetu.
Prvi i svaki put me je oduševila motivacija (androidi imaju ograničeno trajanje i žele ''produženje'', dakle ono što ni čovek ne dobija od svog tvorca, ne na ovom svetu) i zaključak: ako nema večnosti, ubiću Boga koji mi je nije dao. Sa te tačke odgovor na pitanje da li je Dekard čovek i nije previše bitan, tj. to pitanje možeš da ostaviš otvoreno. Čovek je smrtan, andriod ima ograničeno trajanje, pa su prema tome u istom položaju i pravog razloga za istrebljivanje i nema.
U odnosu na to, drugi deo je sentimentalna limunada.
Interesantno mi je Milanovo zapažanje da su filmovi bili ''ekonomičniji''. Govorilo se, dakle, sa manje reči. Nije bilo pokazivanja prstom niti podvlačenja. Više se oslanjalo na publiku ili je bilo manje straha da će te pogrešno razumeti, ko zna?
Sa druge strane, imamo prebrze kadrove. Slike se samo nižu u tempu koji bi sludeo naše roditelje. Množina senzacija treba da maskira odsustvo prave emocije ili šta?
Quote from: ridiculus on 03-11-2019, 11:16:43
A ipak, 70-e su bile još bolje za film, a ja sam tad bio premlad da išta shvatim! :cry:
Pa opet, najbolji film svih vremena, T2, snimljen je 90ih. :)
Quote from: Kimura on 03-11-2019, 15:05:52
Interesantno mi je Milanovo zapažanje da su filmovi bili ''ekonomičniji''. Govorilo se, dakle, sa manje reči. Nije bilo pokazivanja prstom niti podvlačenja. Više se oslanjalo na publiku ili je bilo manje straha da će te pogrešno razumeti, ko zna?
Sa druge strane, imamo prebrze kadrove. Slike se samo nižu u tempu koji bi sludeo naše roditelje. Množina senzacija treba da maskira odsustvo prave emocije ili šta?
Kako se menja publika, menjaju se i filmovi (i stripovi, TV serije, literatura, muzika, video igre i sve ostalo). Nekada je paznja kod gledalaca bila veca, a danas je rasuta na sve strane. A ono sto mi je kontraintuitvno, da se tako izrazim, jeste cinjenica da danas normalni blokbasteri traju po tri i po sata, a nekada su bili ono, dva sata, pa kad vidis da je dva sata ti pomislis, jeboteee, dva sata film.... Odnosno, nekada se gledalo sa vise paznje, kadar i ono sto je u njemu se pazljivije gledalo, osluskivalo se, podrazumevalo, bili smo neviniji i naivniji, pa kada posle samo dve, tri zajednicke scene shvatimo da je Dekard zaljubljen u Rejcel, mi to prihvatimo, a u danasnjem filmu bi morali da se vidjaju, da setaju po kisi medju azijatima, da trce i beze i pricaju, da stalno podsecaju publiku kojoj je paznja rasuta da su par, pa tek onda, posle dva i po sata da pokazu da su se zaljubili jedno u drugo. Danas, dakle, posto je paznja rasuta, mobilni svetle u mraku bioskopa, stizu poruke, lajkuju se fotke, danas nam treba tri i po sata da shvatimo, da nas podsete, da bismo na kraju prihvatili odredjene stvari.
E sad, neki filmovi su dobro, a neki bas lose ostarili. Ridli Skot je reditelj, dizajner, genijalac, koji je toliko punio svoje filmove sitnicama i detaljima, da danas, kada ovaj film gleda nova publika, nekako bude prevarena i zaokupljena tim detaljima, pa proguta sve ovo. Nisam pustao Blejdranera klincima, tako da ne znam kako bi reagovali, ali mislim da bi nekako sve to zajedno progutali. Druga stvar kod danasnje mlade publike je ovo - a to je mislim takodje veoma bitno - oni su videli SVE. Sve sto se zamisli, postoji i ne postoji, sve to su oni vec videli, u ovakvom ili onakvom obliku. Za nas je Blejdraner bio udar na cula i neobicnost koja nije licila ni na sta sto je pre toga doslo (kao i, recimo, Star Wars), a za njih je to nesto sto su vec desetinama puta videli, osetili, culi u, recimo, video igrama. To kako nova publika danas dozivljava stare filmove je slicno mom dozivljaju razvoja specijalnih efekata. Prvo, Ratovi zvezda, au, nenormalno, Povratak Dzedaja, ludilo, Indijana Dzouns, strava, onda sa razvojem CGIa, Bezdan, T2, Park iz doba Jure... nije bilo srecnijeg od mene... A onda, onda je sve postalo moguce i sve postalo savrseno i sve smo videli, sve, sve, sve smo videli i onda vise, zapravo, nista nije zanimljivo i jedinstveno, zato sto sve znamo.... I samo jos nesto, na kraju ovog predugackog solilokvija, vratio bih se na nastavak Blejdranera... Jedan od razloga zbog kojih mi se dopao je bio i to, specijalni efekti, odnosno, upotreba efekata u spoju sa art directionom na nacine koji su mi bili zanimljivi, pa i jedinstveni.
Quote from: Kimura on 03-11-2019, 15:05:52
Množina senzacija treba da maskira odsustvo prave emocije ili šta?
I samo jos ovaj detalj, koji sam propustio.
Ja sam zaplakao od srece na Avengers Endgame... U trenutku kada Kapetan kaze Avengers Assemble, zato sto sam 30 i kusur godina cekao to da cujem na filmu. Tako da ja nisam od gledalaca koji ne pronalazi emocije u modernim blokbasterima, ali jesam ogranicen u tome... Odnosno, posto sam neko ko americke stripove pasionirano cita, i to redovno, dakle, svake srede poskidam torente, ili pazarim nesto na Comixologiju sto mi je bas zanimljivo... dakle, posto obozavam americki strip, posebno superherojski, mene vecina ovih adaptacija pogadja u metu. Ali, recimo, neki drugi blokbasteri me ostavljaju hladnim, recimo, Fast and Furious filmovi su mi ooonako. I sto vise vreme prolazi shvatam da nostalgija ima velikog udela u mom dozivljaju novih filmova... Odnosno, da li sam nesto voleo zato sto je imalo vise emocija i bilo bolje nego filmovi danas, ili sam voleo zato sto sam bio mlad, nebo je bilo granica, a svaki film je mom tek upotrebljenom hard disku od mozga i duse po prvi put nesto pokazivao i znacio.
Quote from: Linʞᴉn on 03-11-2019, 13:51:00
A da nije možda zbog besomučnog broja gledanja prvog dela, da ga znaš skoro napamet, plus si verovatno čitala i knjigu, dok si drugi gledala samo jednom i to je to? :)
Neki znak je, valjda, i ta želja da se nešto gleda besomučan broj puta. Polazim od sebe - od kad sam prvi deo gledao prvi put (na Pinku, preveden kao "Istrebljivač", verzija sa naratorom) mislim da sam ga gledao minimum jedanput godišnje. Drugi deo sam odgledao jednom, kad je igrao u bioskopu kod nas.
Quote from: Linʞᴉn on 03-11-2019, 13:51:00
Ili ona paranoja da li je Dekard replikant ili nije, preuzeta iz knjige i tek u potpunosti ubačena u Director's Cut verziji, jer se Harison Ford protivio takvom tumačenju Ridlija Skota. Da bi u sikvelu potpuno okrenuo ćure naopako, i bio onaj glavni koji poteže da je i pored sikvela moguće da je Dekard replikant, i kakve to reperkusije ima na taj svet i na priču nastavka.
To je tako dikovski, ali ne slaže se preterano sa najboljim preokretom koji smo inače dobili u filmu. Roy Batty je na kraju ispao humaniji, jer je, suočen sa svojom smrću, poštedeo Deckarda, dakle poenta je bila da android može da bude čovečniji od čoveka koji samo mehanički obavlja svoju dužnost, a, ako je i Deckard replikant, gde je onda ta poenta?
Scena koja bi bila "najdikovskija" u celom filmu nije ni snimljena zbog nedostatka para...
Quote from: ridiculus on 03-11-2019, 20:17:29
Quote from: Linʞᴉn on 03-11-2019, 13:51:00
Ili ona paranoja da li je Dekard replikant ili nije, preuzeta iz knjige i tek u potpunosti ubačena u Director's Cut verziji, jer se Harison Ford protivio takvom tumačenju Ridlija Skota. Da bi u sikvelu potpuno okrenuo ćure naopako, i bio onaj glavni koji poteže da je i pored sikvela moguće da je Dekard replikant, i kakve to reperkusije ima na taj svet i na priču nastavka.
To je tako dikovski, ali ne slaže se preterano sa najboljim preokretom koji smo inače dobili u filmu. Roy Batty je na kraju ispao humaniji, jer je, suočen sa svojom smrću, poštedeo Deckarda, dakle poenta je bila da android može da bude čovečniji od čoveka koji samo mehanički obavlja svoju dužnost, a, ako je i Deckard replikant, gde je onda ta poenta?
Pa ta poenta ostaje, jer Roy Batty nije mogao da zna da Deckard nije replikant, isto kao što ni Rachel nije znala.
Najbolji preokret u filmu možda i nije da je čovek pobedio replikanta zato što je ovaj postao humaniji, i onda otišao da se razmnožava sa replikantom, i da dominira tim novim svetom na nov način, kao jednak replikantima, već možda to da čovek nikad i nije figurisao kao glavni lik (u oba filma), već su svi protagonisti bili replikanti, dok je čovečanstvo prevaziđeno pre dešavanja u filmu i figuriše samo u epizodnom liku umirućeg tvorca koji pravi svoj poslednji trik i omogućava svojoj kreaciji da se razmnožava. Klasična distopija.
Inače, zar nije nelogično da tvorac replikanata napravi da se replikanti mogu razmnožavati sa ljudima, umesto sami sa sobom? Ok, u sf filmovima sve je moguće, ali praktično to bi razmnožavanje s ljudima trebalo da bude problematika dosta višeg nivoa nego reprodukcija replikanata samih sa sobom, jer je to zatvoren sistem, kojim njihov kreator u potpunosti vlada.
Quote from: Slobodan on 03-11-2019, 19:12:21
Quote from: Linʞᴉn on 03-11-2019, 13:51:00
A da nije možda zbog besomučnog broja gledanja prvog dela, da ga znaš skoro napamet, plus si verovatno čitala i knjigu, dok si drugi gledala samo jednom i to je to? :)
Neki znak je, valjda, i ta želja da se nešto gleda besomučan broj puta. Polazim od sebe - od kad sam prvi deo gledao prvi put (na Pinku, preveden kao "Istrebljivač", verzija sa naratorom) mislim da sam ga gledao minimum jedanput godišnje. Drugi deo sam odgledao jednom, kad je igrao u bioskopu kod nas.
Nisu ni ta originalna ponovna gledanja započela sledeće godine po prikazivanju, već kad su ljudi malo zaboravili film. Možda je baš sad pravo vreme da se i dvojka reprizira.
Inače, ja sam original gledao u bioskopu, kad je izašao. Važio je za sf film koji mora da se pogleda te godine i to je to. Nikakav kultni status, već samo dobar novi sf film, kakvi su izlazili stalno.
Pa pošto ovog sudbonosnog meseca sigurno ponovo gledam prvi deo, pustiću i drugi, čisto da vidim kakav sad utisak ostavlja.
Inače, zanimljivo je to "svi protagonisti su replikanti" čitanje, ne bi mi palo na pamet.
Quote from: Linʞᴉn on 03-11-2019, 22:03:12
Pa ta poenta ostaje, jer Roy Batty nije mogao da zna da Deckard nije replikant, isto kao što ni Rachel nije znala.
Ne utiče na mene. Ako kojim slučajem "i ostaje" to je sa njima na drugoj strani. Više bih voleo da ostane sa mnom, pošto mogu da gledam film samo iz svoje perspektive. Ako ja znam (ili ne) na kraju filma ko je ko, to ima određene posledica na moje uživanje u filmu.
QuoteNajbolji preokret u filmu možda i nije da je čovek pobedio replikanta zato što je ovaj postao humaniji, i onda otišao da se razmnožava sa replikantom, i da dominira tim novim svetom na nov način, kao jednak replikantima, već možda to da čovek nikad i nije figurisao kao glavni lik (u oba filma), već su svi protagonisti bili replikanti, dok je čovečanstvo prevaziđeno pre dešavanja u filmu i figuriše samo u epizodnom liku umirućeg tvorca koji pravi svoj poslednji trik i omogućava svojoj kreaciji da se razmnožava. Klasična distopija.
I upravo zato što je klasična meni nije preterano zanimljiva, ako nema u sebi neki posebni novitet. A još je kod Dika (u čitavom opusu) mnogo toga u samoj atmosferi paranoje, a, ako već to ne prenose u film onda nema potrebe da prave neko kao "revolucionarno" otkrovenje koje nema neki emotivni efekat. Ovo što si rekao pre toga upravo vidim suprotno. Čovečanstvo nije pobedilo, jer ono nije moralni princip, već biološka vrsta, koja je možda posrnula, i neće joj pomoći to što jedan replikant oseća nešto što nije dizajnirano. I ja upravo iz kraja filma izvlačim zaključak da je nebitno da li je neko replikant ili ne (u bilo kom smislu osim onog čisto fizičkog), dok ti izgleda zaključuješ da je samo to bitno. Pa, možda je i to onda uspeh filma na neki način... (pa makar i pričali o različitim krajevima - CYOME*)
*choose your own movie ending
Ridikuli, gledaš li Tvin Piks?
Zadnji link koji sam okačio na topiku serije je objašnjenje koje u potpunosti demistifikuje sve u seriji. Ali bukvalno. Traje preko 4 i po sata.
Neki komentarišu da je to objašnjenje toliko fenomenalno i sveobuhvatno da je na nivou dokaza da Bog postoji.
Ali ono što je sigurno, da jednom kad shvatiš sve, posle ti serija neće biti zanimljiva kao pre.
Eto, možda je nešto tako i sa demistifikacijom da je Dekard replikant u Blejd Raneru. :lol:
Kao prvo, čak i da sam trenutno u najvećem žaru gledanja serije, četiri i po sata nije malo, jer me demistifikacija Tvin Piksa ne zanima. Slično kao što me demistifikacija Aliena - koju je nespretno naknadno uradio dotični Ridli Skot, jednim delom - ne zanima. Kod nekih radova to ima smisla, kod drugih ne.
Kao drugo, ne verujem u kolektivnu inteligenciju Interneta, jer često ume urnebesno da podbaci. Ono što su mnogi zvali "fenomenalnim" više puta mi je na kraju ispalo samo glupavo. Ne kažem da mora uvek da bude tako, ali nisam dovoljno zaludan da istražujem.
Treće, kakve sve to ima veze sa Blade Runnerom? Potrebno je još jedno prekomplikovano objašnjenje od 7 sati i 62 minuta da bi se ona racionalizovala? Sva velika objašnjenja su prosta.
Ako na ovaj ili bilo koji film (roman, strip, priču, plesnu tačku...) više gledaš kao na intelektualni problem, neka, to je do tebe. Ali ja više volim da ga posmatram kao emotivno iskustvo. Ako njega nema sve ovo drugo mi nije vredno truda i vremena.
Quote from: Linʞᴉn on 03-11-2019, 23:46:00
Neki komentarišu da je to objašnjenje toliko fenomenalno i sveobuhvatno da je na nivou dokaza da Bog postoji.
Eto jedne od stranputica u mišljenju! Umetničko delo, film pogotovo, koristi jezik simbola. Sam autor će tek naknadno praviti neka zapažanja i ne bi ti mogao protumačiti svaki detalj ni pod mukama. Često ni kasnije ne postane svestan šta je tačno stvorio. Tvoj ''demistifikator'' prosto daje sopstvena tumačenja. Uostalom, tako i pojedini sveti oci daju svoja tumačenja božanske volje, ali ti ne mogu usaditi vlastitu veru, a možda i nisu sasvim pogodili.
Ako Blejd Raner poručuje da je replikant može da bude čovečnniji od ljudskog bića, možda uopšte nije važno da li je Dekard čovek. Ja bih nekako više volela da jeste - ideja o replikantu koji je ''na pogrešnoj strani'' i ''goni svoje'' mi je nekako banalna.
Quote from: ridiculus on 04-11-2019, 00:41:04
Treće, kakve sve to ima veze sa Blade Runnerom? Potrebno je još jedno prekomplikovano objašnjenje od 7 sati i 62 minuta da bi se ona racionalizovala? Sva velika objašnjenja su prosta.
Pa, ima veze jer i u jednom i u drugom se zapravo radi o objašnjenju autora. S tim što je ovo Ridli Skotovo o Dekardu jedna direktna rečenica, a ono od 4 i po sata indirektnog disekticiranja raznoraznih Linčovih izjava datih naširoko, i sa dosta smisla primenjeno na Tvin Piks.
Da li se treba neobazirati na objašnjenja autora i imati svoje lično emotivno iskustvo? Verovatno si tu u pravu, da, treba. Ali, teško je ne osvrnuti se na polazno značenje sa kojim je to delo nastalo, kad ga jednom autor pruži. I da, to ume dosta da pokvari, jer nikad više to delo nećeš gledati istim očima, samo primećujem. :lol:
Quote from: Linʞᴉn on 04-11-2019, 00:55:24
Da li se treba neobazirati na objašnjenja autora i imati svoje lično emotivno iskustvo? Verovatno si tu u pravu, da, treba. Ali, teško je ne osvrnuti se na polazno značenje sa kojim je to delo nastalo, kad ga jednom autor pruži. I da, to ume dosta da pokvari, jer nikad više to delo nećeš gledati istim očima, samo primećujem. :lol:
Bez brige, naučio sam se da ne obraćam pažnju na "autorske namere" ;) . Jednom je Northrop Frye, kanadski književni kritičar, rekao da Šekspir nije bio najbolji tumač svojih drama i mislim da će se većina kritičara složiti sa tom konstatacijom, ako ne i svi. Priznajem, posle nekih njegovih skorašnjih promašaja, pitao sam se da li je Ridli Skot ikada i bio dobar režiser, ili je jednostavno bio na pravom mestu u pravo vreme, okružen pravim ljudima koji su kontrolisali njegove loše impulse. Ali i to je nepošteno, jer bih mogao to onda da primenim na mnoge ljude, iz raznih grana umetnosti, koji u kasnije u životu kreativno otišli dođavola, pa bi nam ostao vrlo mali broj ljudi vredan pažnje.
Čim autor mora da objašnjava nešto iz svog rada van njega samog, sve to treba uzeti sa rezervom. Naravno, i ja volim da čujem šta umetnici imaju da kažu, posebno ako mi se delo svidi, ali to ide posle upoznavanja sa tim radom, i ne utiče mnogo na moje mišljenje.
Quote from: ridiculus on 04-11-2019, 00:41:04
Potrebno je još jedno prekomplikovano objašnjenje od 7 sati i 62 minuta da bi se ona racionalizovala? Sva velika objašnjenja su prosta.
Inače, baš se i radi o tome da su objašnjenja o Tvin Piksu prosta, samo taj video traje 4 i po sata jer se sve to što je krajnje jednostavno i npr. za sezonu tri svodi na bukvalno samo jednu jedinu rečenicu ponavlja kroz beskonačno primera koji dokazuju to isto.
Quote from: Kimura on 04-11-2019, 00:54:36
Eto jedne od stranputica u mišljenju! Umetničko delo, film pogotovo, koristi jezik simbola. Sam autor će tek naknadno praviti neka zapažanja i ne bi ti mogao protumačiti svaki detalj ni pod mukama. Često ni kasnije ne postane svestan šta je tačno stvorio. Tvoj ''demistifikator'' prosto daje sopstvena tumačenja.
Jeste, u pravu si Kimura, simbolika, ali kad je ta simbolika jasno upotrebljena kroz celo delo, i to se ponavlja ponavlja, bez obzira što niko ne shvata zašto, i onda bum, neko tresne jednostavno objašnjenje svega. :?
Generalno si u pravu i za ostalo, ali ima autora koji sve šifruju kao Linč, pa to delo ima nekoliko lejera u kojima se može nezavisno tumačiti, gde je taj autorov pristup najnižeg reda često zavijen u oblandu humora i sprdnje sa samim sobom, društvom ili konzumentima dela samo jedan od njih.
Idemo dalje
https://www.reddit.com/r/scifi/s/oX2o7m52Ci