Zašto su bioskopi u Srbiji propali?
http://www.popboks.com/tekst.php?ID=6164
Ovaj odličan tekst sa POPBOKSA, čiji je glavni kvalitet ispravna analiza nekih soc.ekonomskih odnosa u našoj zemlji, je dobar povod za još detaljniju analizu razloga propasti bioskopske distribucije filmova u Srbiji.
Mislim da autor teksta nije uočio još jedan bitan faktor (o tome nešto kasnije).
Inače ova tema, iako u vezi sa filmom, ne tiče se konkretnih filmova, već kulture uopšte, zato mislim da je bolje da je smeštena ovde.
Mislim da je Osvetnik vec turio negde taj link...u svakom slucaju odlican tekst.
.... potpisnik tog teksta je vidno zabrinut nad sudbinom preostale bioskopske mreze, a kada mu se ukaze prilika da stvori nesto sto bi se prikazivalo u tim bioskopima, on napravi PRINCA OD PAPIRA... mislim, warum???
princ od toalet papira...
:wink:
Digitalni bioskop Jadran od 8. februara na Trgu Republike
Prvi srpski digitalni bioskop "Jadran 2K DPL" biće otvoren 8. februara na mestu nekadašnjeg bioskopa "Jadran" na beogradskom Trgu Republike, najavljeno je iz preduzeća "Beograd film".
Bioskop "Jadran 2K DPL" u vlasnistvu je "Beograd filma", preduzeća koje je prošle godine na aukciji Agencije za privatizaciju Srbije kupio Nikola Đivanović i na taj način postao vlasnik mreže od desetak beogradskih bioskopa.
Predstavnica "Beograd filma" Milena Rajić rekla je Beti da je namera Đivanovića da modernizacijom i obnovom bioskopske mreže u centru srpske prestonice vrati publiku u bioskope.
Rajićeva je rekla da novi vlasnik "Beograd filma" ima mnoštvo planova u vezi s oživljavanjem bioskopskih sala u mreži tog preduzeća, ali da će njihova realizacija zavisiti od uspeha pilot-projekta novog digitalnog bioskopa "Jadran".
"Digitalni bioskopi su sada standard u Evropi. 'Jadran' će imati nešto specifičniji repertoar u poređenju s ostalim domaćim bioskopima - umesto blokbastera, ponudićemo publici filmove snimljene u nezavisnim produkcijama i inostrane senzacije, kao što su filmovi koji pobeđuju na svetskim festivalima", rekla je Rajićeva.
Prema njenim rečima, bioskop "Zvezda", takođe u vlasništvu "Beograd filma", i dalje radi, ali je izuzetno slabo posećen, zbog čega je Đivanović odlučio da pokuša da oživi beogradsku bioskopsku mrežu nabavkom najsavremenije tehnologije i preuređenjem projekcionih sala.
Kupovinom najmodernijih digitalnih projektora 2K DLP formata iz Kanade, redizajniranjem sale u butik-bioskop u kojem će biti i posluženja hranom i pićem tokom projekcija, vlasnik želi da publici omogući "užitak kakav je odlazak u pozorište u Londonu".
Restauracijom bioskopske sale nekadašnjeg "Jadrana", kapacitet je smanjen na 120 mesta, između sedišta su ugrađeni stolovi na koje se mogu staviti piće i snekovi, ugrađeno je novo platno i ozvučenje.
Iz "Beograd filma" najavljeno je i mnoštvo specijalnih događaja, kao što je prikazivanje serije od osam popularnih opera koje su snimljene u milanskoj La Skali, u HDTV tehnologiji.
Bioskop "Jadran 2K DPL" biće otvoren 8. februara projekcijama prvog srpskog dugometražnog animiranog "Filma noar" Srđe Penezića i Riste Topaloskog i animiranog filma "Janitor" Nikole Vulovića.
Kinoteka dobila dva miliona evra za digitalizaciju
Jugoslovenska kinoteka dobila je od Evropske agencije za rekonstrukciju dva miliona evra u opremi i stručnoj pomoći za projekat digitalizacije arhivske građe, saopšteno je danas na konferenciji za novinare u Muzeju jugoslovenske kinoteke.
"Ovo je veliki dan za Kinoteku u čijem se arhivu čuva oko 100.000 rolni filmova kao i fotografija i plakata od samog početka filma do danas, oni više neće biti samo inventarski brojevi jer ćemo od 15. februara početi njihovu digitalizaciju", rekao je Radoslav Zelenović, direktor Jugoslovenske kinoteke.
On je istakao da će donacija Evropske agencije za rekonstrukciju uz prethodnu pomoć francuske vlade i srpskog ministarstva kulture, koji su obezbedili sredstva za dogradnju depoa u Košutnjaku i donacije Vlade Japana kojom je kupljen montažni sto za Filmski arhiv, omogućiti da se ogromno blago prebaci u digitalnu tehniku.
Prema rečima Borislava Stanojevića, koji već godinu dana priprema uslove za realizaciju ovog projekta, digitalizacija znači nestanak straha od uništavanja filmskog blaga među kojima su i filmovi starosti od 100 godina ali i njihovu pristupačnost.
"Stručnjaci i radnici Jugoslovenske kinoteke od početka rada 1949. godine suočavaju se sa procesima destrukcije kulturnog blaga koje se ovde čuva", rekao je Stanojević i dodao da upravo stoga što je film sklon brzom propadanju digitalizacija filma je prioritetna stvarnost svetskih arhiva, kojoj se uz pomoć Evropske agencije za rekonstrukciju, pridružuje i naša Kinoteka.
Predstavnik Evropske agencije za rekonstrukciju u Srbiji Benoa Hambukers rekao je da ovo važan projekat koji će pomoći očuvanju neprocenjivog kulturnog, umetničkog i istorijskog blaga kojim raspolaže Jugoslovenska kinoteka.
"Novac za projekat digitalizacije na kojem će raditi strani i stručnjaci Kinoteke, dolazi iz budžeta za pomoć medijima Srbije, za koji je EU poslednjih godina izdvojila oko 17 miliona evra", kazao je Hambukers.
On je istakao da je ovaj projekat od izuzetnog značaja za Srbiju i Evropu, za ukupno kulturno blago planete i dodao da je digitalizacija ne samo tehnološki već i kulturni fenomen koji će omogućiti lakše čuvanje materijala i olakšti njegovu dostupnost i distribuciju.
"EU je do sada finansirala obnavljanje saobraćajnica, energetskog sektora, renoviranje bolnica i škola, unapređenje rada državne uprave, ovaj projekat dokaz je naše posvećenosti očuvanju kulture i istorije, unapređenju kulturne saradnje kao i jačanje temelja evropskog nasleđa", rekao je Hambukers.
Ministar kulture Vojislav Brajović zahvalio je Evropskoj agenciji za rekonstrukciju što je prepoznala značaj kulturne baštine u Srbiji kao sastavnog dela evropske i svetske kulturne baštine i potrebu da se zaštiti od propadanja arhiv koji je među najbogatijima po materijalu koji čuva.
I Kusturica gradi u Kragujevcu
Naš reditelj započinje ,,odbranu srpskog filma" u centru Šumadije – gradnjom multipleks bioskopa, a još dva namerava da podigne u prestonici
Kragujevac – ,,Ozbiljno razmatram mogućnost da u Kragujevcu izgradim jedan multipleks i tako započnem odbranu srpskog filma kroz prikazivačku delatnost", otkriva za ,,Politiku" reditelj Emir Kusturica. Kako pojašnjava, odbrana domaće produkcije kroz prikazivačku delatnost započeće u centru Šumadije, a biće osvedočena izgradnjom nekoliko bioskopa u Beogradu.
– Kao predsednik upravnog odbora Filmskog centra, na sebe sam preuzeo odgovornost da učinim nešto konkretno za domaći film. Moja namera je da domaći film vratim na mesto koje mu pripada. Nekada smo imali kvalitet i bili najveće tržište na Balkanu, a posle 5. oktobra 2000. ta pozicija je izgubljena. Dva multipleksa u Beogradu su pod uticajem trgovačkog lobija, a ja želim da srpski film ima ravnopravan položaj sa inostranim – najavljuje Kusturica.
Prema njegovim rečima, u razgovoru sa gradonačelnikom Kragujevca Veroljubom Stevanovićem, ozbiljno je razmatrana ideja da se u Kragujevcu izgradi jedan multipleks, dok bi u Beogradu, nakon toga, bila izgrađena dva moderna bioskopska centra, u kojima bi se prikazivali domaći filmovi.
– Gospodin Verko i ja smo ozbiljno razmatrali mogućnost da u Kragujevcu bude izgrađen jedan multipleks. Nadam se da će uskoro doći do realizacije ove ideje. Domaći film je već osam godina u drugorazrednom položaju u odnosu na inostrani, a ja to želim da promenim. Borbu za srpski film trebalo bi da završim u Beogradu, izgradnjom dva multipleksa – kaže Kusturica.
Kusturica je prošlog petka boravio u Kragujevcu, kada se sa gradonačelnikom Stevanovićem susreo u ovdašnjem poznatom restoranu ,,Pevac". Kako kaže za naš list zamenik gradonačelnika Saša Milenić, zadužen za kulturnu delatnost gradske uprave, ovo nije prvi susret proslavljenog reditelja sa najvišim funkcionerima grada.
– Tokom poslednjih godinu dana najviši predstavnici grada više puta su se sreli sa Emirom Kusturicom. Bilo je govora o mogućnostima podizanja kulturne ponude grada, a mi smo mu izložili široku lepezu ideja. Najviše se razgovaralo o ulozi ,,Šumadija filma", ali konkretnije detalje moći ćemo da iznesemo kada razgovori budu okončani, negde u martu ove godine – navodi Milenić.
politika.co.yu
Bioskopi u Srbiji propadaju zato sto su misevi pokupovali video
Prva priča: Sećate li se onog filma sa Al Paćinom u kom on tokom celog filma samo što nije umro, a njegov unuk čeka da od njega nasledi novčić kojim bi platio bioskopsku kartu. Koliko god vredeo to je ipak bio novčić.
Druga priča glasi: momak i devojka krenu u bioskop i puknu 500 dinara. Ok, nije to mnogo, reći ćete. Međutim, mnogo tih momaka i devojaka će rađe kupiti piratsku kopiju za 150 din, ili prazan disk na koji će narezati neku gledljivu kopiju s interneta, a za 500 din (koje često nemaju) će kupiti koješta drugo.
Treća priča: deca ipak imaju 500 din. i potom dođu u bioskop i gledaju tugaljivo druge kako kupuju kokice i piće. Eh, da su makar poneli 1000 sad bi mogli i to. Poneki bioskop ima jeftinije projekcije pa se tad kupuju i kokice, ali nekako onaj bedni osećaj ipak ostaje.
Četvrta priča: porodica od 4 člana želi da ide u bioskop... s druge strane, ne želim ni da počnem tu bajku.
Neću ni da pominjem kako smo nekad umeli i više puta da gledamo neki film, o sopstvenom trošku i da nas to ne zaboli.
I ne volim da mi se prodaje priča kako smo 90tih imali manje para. Ko se dobro seća od '95. su propadali video klubovi zbog neverovatno niskih cena bioskopa. Cene su bile spuštene da bi se gledaoci vratili u bioskope. Potom je otvoren Tuckwood, kasnije i ostali višesalni bioskopi, a neki drugi su renovirani, a onda je trebalo vratiti te pare i cene su vrlo brzo krenule da skaču.
Nemojte mi cene upoređivati sa zapadom, jer mi nismo zapad. Da ne pominjem kako ima stvari u kojima je sam zapad danas jeftiniji od nas.
Eh, nekad su ljudi zapucavali čak iz Mladenovca, ili nekog slično udaljenog mesta, u Beograd (s mesečnom autobuskom kartom) i za dž išli u bioskop, pa se posle moglo sesti i negde na kafu, a sad baš i nije tako.
Eto, šta sve ubija bioskop.
QuoteHocu da zaglupavim
Hocu da se unistim
Da mi mozak rikne i srce da mi cikne
Ubijam sive celije
Delujem nezrelije
Al gledacu video sve dok budem video
Ja necu u bioskop
Jer tamo nema premotavanja
Vracanja i usporavanja
Tamo nema nicega jer nema zajebavanja
Kvarim oci sopstvene
Sve su mi crvenije
I na usi ne cujem a bas se tome radujem
Mozda sam debilcina
Ali nisam naivcina
Nece me bivsi pirati u bioskop prizivati
Quote from: "Loengrin"momak i devojka krenu u bioskop i puknu 500 dinara. Ok, nije to mnogo, reći ćete.
500 dinara!! MNOGO JE!!
Quote from: "Loengrin"ne volim da mi se prodaje priča kako smo 90tih imali manje para. Ko se dobro seća od '95. su propadali video klubovi zbog neverovatno niskih cena bioskopa.
HMMMM! Eto kako život u BG dovodi do pogrešnih zaključaka. Zašto su klubovi propadali i tamo gde nema bioskopa?
Prvo i pre svega: f
ilmska piraterija na svim mogućim lokalnim televizijama!Kasnije: pojava Divx-a
Ko je tada imao dobru zbirku porno filmova uspeo je da održi klub u životu. :evil:
Ok, naravno, privatne televiziske kuće su zaista divljale u to vreme, priznajem, ali, mojne da se bijemo oko 500 dindži. Možda to tebi i nije nije mnogo, ali priličan je broj ljudi kojima ta suma uopšte nije zanemarljiva.
@DušMan
Gde iskopa pesmičicu luda je sto posto.
Atheist Rap.
Opšta kultura, Loengrin. :evil:
Vidim ja da mi je stvar poznata i da su prošle godine od poslednjeg slušanja i da lagano lapim :P
Quote from: "Loengrin"mojne da se bijemo oko 500 dindži. Možda to tebi i nije nije mnogo, ali priličan je broj ljudi kojima ta suma uopšte nije zanemarljiva.
Samo da ne bude zabune. Ono gore o 500 din je bez ikakve ironije.
Za prosečan standard čoveka u Srbiji (uračunati i nezaposleni, koje zvanična statistika ne priznaje) - 50-100 din je malo, 200 - 300 nije mnogo, a već preko toga ...
Ah, tako! Sori za tumačenje po navici (uslovni refleks nastao postovanjem na ZSu).
Vidim da je BBrdo pominjano u pozitivnom konteksu, što je istina, a dodaću i da u samom bioskopu Roda ponedeljkom karte koštaju 100din. za sve projekcije.
Што смо ми редовно у прилици да не користимо, јер идемо у Клабинг. :x
Probah da izbegnem lament i upotrebim veliku moć poricanja, ali pored tebe čovek ne može ni pošteno da se obmanjuje :cry:
xrotaeye
Ja i dalje mnogo idem u bioskop, iako skidam iste filmove i s neta i gledam ih, nekad čak i pre bioskopa... ali opet odem i da vidim na velikom platnu i mislim da 250 dinara (da, Alexe, 250 dinara je JEDNA karta :p) nije mnogo, pa čak mi nije bilo žao dati ni 280 u Steru...
Ma ti si čudo :mrgreen:
Quote from: "Jake Chambers"Ja i dalje mnogo idem u bioskop, iako skidam iste filmove i s neta i gledam ih, nekad čak i pre bioskopa... ali opet odem i da vidim na velikom platnu i mislim da 250 dinara (da, Alexe, 250 dinara je JEDNA karta :p) nije mnogo, pa čak mi nije bilo žao dati ni 280 u Steru...
Nije mnogo u smislu - ja sam ljubitelj filma i nije mi žao da za dobar film i kvalitetnu projekciju dam XXX dinara - nego je mnogo u smislu - idem u bioskop, kupujem ovo - ono, ups odoše mi pare, deca mi gladna, računi neplaćeni :?
By the way - mi iz unutrašnjosti znamo koje su cene i plate u Beogradu i još mnogo toga u glavnom gradu, dok obrnuto nije slučaj. Sindrom Marija Antoaneta.
Sorry, nisam uzeo u obzir unutrašnjost, ali kod vas je stanje sa bioskopima toliko loše da ga svakako ne vredi razmatrati što se tiče cena.
A kad si kod plata, ja radim na državnom radiju koji je tek prošle godine dobio zvaničan status koji je izgubio tranzicijom SRJ-SCG. I plate su minimalac, i čim Koštunica pogrešno prdne, nema plata. Ali na sreću imam i drugi posao, no, nebitno.
Ljudima koji imaju decu i neplaćene račune svakako nije do bioskopa...
I ozbiljno, šta ti misliš, koja bi bila ispravna cena karata onda?
Quote from: "Jake Chambers"Sorry, nisam uzeo u obzir unutrašnjost, ali kod vas je stanje sa bioskopima toliko loše da ga svakako ne vredi razmatrati što se tiče cena.
A kad si kod plata, ja radim na državnom radiju koji je tek prošle godine dobio zvaničan status koji je izgubio tranzicijom SRJ-SCG. I plate su minimalac, i čim Koštunica pogrešno prdne, nema plata. Ali na sreću imam i drugi posao, no, nebitno.
Ljudima koji imaju decu i neplaćene račune svakako nije do bioskopa...
I ozbiljno, šta ti misliš, koja bi bila ispravna cena karata onda?
Pa zna se - Radoslav Zelenović je rekao da je 70-ih i 80-ih cena bioskopske ulaznice varirala između jedne marke i dolara.
Znači, da bi imali standard kao nekada, treba da plate (SVUDA) budu kao nekada, a karta između 42 i 58 dinara (po današnjem kursu).
58 dinara? Mora da se šališ...
Kakve su inače cene kod tebe? I bioskopa i generalno?
I ovaj... plate su nekada bile previsoke za ono malo rada koje su ljudi davali od sebe. Zato mi danas plaćamo dugove.
Quote from: "Jake Chambers"58 dinara? Mora da se šališ...
Kakve su inače cene kod tebe? I bioskopa i generalno?
I ovaj... plate su nekada bile previsoke za ono malo rada koje su ljudi davali od sebe. Zato mi danas plaćamo dugove.
Stvarno se vidi da si još mladac. Prodali su ti te stereotipne priče. Ništa mi ne plaćamo, mi se još više zadužujemo.
U Trsteniku je bioskop 120 din. Cene u kafićima su jeftinije nego u velikim gradovima, možda zelena pijaca. Kupovna prehrambena roba je svuda ista, ali nema velikih marketa i popusta.
Međutim, mnoge stvari su
skuplje - sve što se nabavlja u većim gradovima, a još se ugrađuju preprodavci, prevoznici i sl. - tehnička roba, oprema za kompjutere, neka odeća i sl. kao i neke dažbine koje se u BG dotiraju (grejanje, komunalije). Kablovska je 610 din (SBB).
Barem vam je kablovska ista kao i u BGu.
Sorry, ali ne možeš donositi sudove o meni na osnovu jedne rečenice. Plus, niko mi nije prodao nikakve priče - da iole pažljivo čitaš šta ja gde pišem (ako već hoćeš da zaključuješ išta o meni), video bi da ja nikad ničije priče ne kupim. I kad sam rekao "plaćamo dugove", iako sam Bosanac, nisam mislio BUKVAlno na plaćanje novcem. Plaćamo generalno svime. Od malih plata do generalne neimaštine i neprihvaćenosti bilo gde u svetu.
Kablovsku plaćamo isto, u Bg infostan nije jeftin i ne znam otkud ti ideja da se komunalije ovde dotiraju.
Nego, da se vratimo na temu. Cena karte bioskopa ispod 100, ili čak i ispod 200 dinara je jednostavno nerealna.
Quote from: "Jake Chambers"Sorry, ali ne možeš donositi sudove o meni na osnovu jedne rečenice. Plus, niko mi nije prodao nikakve priče - da iole pažljivo čitaš šta ja gde pišem (ako već hoćeš da zaključuješ išta o meni), video bi da ja nikad ničije priče ne kupim. I kad sam rekao "plaćamo dugove", iako sam Bosanac, nisam mislio BUKVAlno na plaćanje novcem. Plaćamo generalno svime. Od malih plata do generalne neimaštine i neprihvaćenosti bilo gde u svetu.
Kablovsku plaćamo isto, u Bg infostan nije jeftin i ne znam otkud ti ideja da se komunalije ovde dotiraju.
Nego, da se vratimo na temu. Cena karte bioskopa ispod 100, ili čak i ispod 200 dinara je jednostavno nerealna.
Naravno da jeste nerealna, ali Zelenović nije lagao - 1990-e je strip Conan saga bio oko 1 marke (9 - 13 dinara, tokom meseci), a cena bioskopa je bila približna.
Da bi takva cena bila isplativa potrebna je velika posećenost bioskopa (kao nekada) i mnogo bioskopa (kao pre).
Toga više nema. A nema ga iz jednog razloga, zbog čega i pokrenuh ovaj topik (vidi početak), pa ne objasnih - zbog nedostatka filmske kulture kod Srba.
U stvari
nedostatka i pada svake kulture.Zato bioskopi nisu prazni u Americi i na zapadu, a ovde se gase.
Grejanje se subvencioniše. (Biću odsutan neki sat...nastaviće se)
gledam oficijelne podatke u INTERNATIONAL FILM GUIDE-u, jednoj od najrelevantnijih publikacija vezanih za film u svetu, i ovo su prosečne cene bioskopskih ulaznica:
od srpskih – procenjenih na 3.2 $ u proseku, niže postoje samo u argentini (2.4) boliviji (2.2), kolombiji (3.0), u južnoj africi može da se nađe za 2.8 $ ako ste baš najcrnji crnac i gledate u nekoj šupi na čaršavu), a vrlo približno nama su samo bugarska i venecuela.
svuda drugde je mnogo više, od 4.5$ pa nagore, do oko 11-12$
Quote from: "Ghoul"gledam oficijelne podatke u INTERNATIONAL FILM GUIDE-u, jednoj od najrelevantnijih publikacija vezanih za film u svetu, i ovo su prosečne cene bioskopskih ulaznica:
od srpskih – procenjenih na 3.2 $ u proseku, niže postoje samo u argentini (2.4) boliviji (2.2), kolombiji (3.0), u južnoj africi može da se nađe za 2.8 $ ako ste baš najcrnji crnac i gledate u nekoj šupi na čaršavu), a vrlo približno nama su samo bugarska i venecuela.
svuda drugde je mnogo više, od 4.5$ pa nagore, do oko 11-12$
Upravo zato i rekoh da je sve ispod 200 dinara apsolutno nerealno.
Quote from: "Ghoul"
svuda drugde je mnogo više, od 4.5$ pa nagore, do oko 11-12$
U SveCkoj su, informacije radi, kino-
biljete za premijere od 8,5-10,5Eurona (80-100 sv. kruna), po kinotekama (ne-recentni, ne-premijerni filmovi, dakle) od 6,5-8,5E (60-80 sv. kruna).
Koliko je u Euronima tih 500 din., ako moze?
Quote from: "David"Koliko je u Euronima tih 500 din., ako moze?
evrić je malko iznad 80 din, dakle 6E staje u 500 din.
500 din. je bilo navedeno za dve karte.
@Alex
Svako prebivalište ima svojih mana ali i prednosti. Ne bih generalizovala, mada sam svesna da ljudi iz manjih mesta Beograđane gledaju popreko. Zašto? Da li meni Tadić ili Koštunica dolaze na kafu? Ne. Da li me išta pitaju? Ne. Da li ijednog prosečnog stanovnika Beograda iko išta pita? Naravno da ne.
Da li Beograđanima zoveš i sve one koji su pobegli iz svojih mesta u poslednjih 5 godina i naselili se u Beogradu, pa se ponašaju pokondireno kad se jednom u 6 meseci pojave u rodnom mestu? Drugi problem je što mnogi novi Beograđani pomažu koliko mogu svojoj rodbini, pa čak i zemljacima, a ko će da se nađe Beograđaninu... pa da i ja jednom mogu da kažem "to će meni onaj moj Beograđanin da sredi". :roll:
Nikada nisam, niti ću ikad stanovniku npr. Čačka reći "e vi iz Čačka ste ovakvi ili onakvi", niti ćeš me čuti da kažem "e vi Nišlije..." kad se budem obraćala jednom čoveku iz Niša. Za mene je to loš manir. Što se tiče Beograda, velik je on i mi se utopismo u njemu, niko nas ne vidi zapravo, nikog nije ni briga, a pritom nas i svi okolo popreko gledaju i rugaju nam se. Da li je greh što opstajemo? Treba li da ne volimo rodni grad? Da li ti ne voliš svoje rodno mesto? A eto, igrom slučaja, to naše rodno mesto je i glavni grad države, šta da se radi.
Lepo je malopre rečeno. Sav biznis koji neke budže ovde organizuju, ne organizuju zbog naroda, već zbog sebe i svoje velike 'money&fame' žurke. Tako da te 'prednosti' koje vidiš da mi ovde 'ušmrkavamo', zapravo iskijavamo na drugu nozdrvu.
Samo toliko.
Jbg. nisam htela da zvučim ovako oštro.
Neka si. I trebalo je.
Ja živim u bg šest godina i volim ga kao svoj grad i i mene vređa kad tako neko počne da priča kao da ovde teče med i mleko i kao da smo mi koji smo u Bg krivi nekom negde što je njemu lošije/drugačije.
Quote from: "Alex"
U stvari nedostatka i pada svake kulture.
Zato bioskopi nisu prazni u Americi i na zapadu, a ovde se gase.
Narodsko neodlaženje u biskop nije povezano sa padom kvaliteta filmova, niti sa padom svake kulture. Na Zapadu svi idu u bioskop, masovno, i gledaju sve gluplje i gluplje filmove. Najdebilniji filmovi zarade najveću kintu. To znači ne samo pad svake kulture, nego apsolutno negiranje postojanja ikakve kulture. Cene karata se kreću od 9 do 11 evra, a bioskopa ima ko šaše. Narod u 99,99 odsto slučajeva ide u bioskop da se zabavi, a ne da oseti dublje emocije i duhovna podrhtavanja. Umetničke filmove gledaju samo filmofili, kritičari i još neki od zalutalih. Ostalima se ta kulturna zabava gadi, jer ih ne zanima uzdizanje, no jednostavna, laka zabava i eskapizam.
U Srbiji je u pitanju nemaština. Kada se vidi za koju lovu rade ljudi, a koliko zabava košta, onda se odlučiš na piratske kopije pozajmljene od prijatelja ili skinute sa e-mula. Ali, svi smo ovo već znali. Nije nikakva novost.
Opa, kol'ko reakcija - biće fina diskusija.
@Cornelius
Korni, tvoji ekstremističko - elitistički pogledi na umetnost opće su poznati. Rekao bih da nisi u toku da, pošto je kultura poodavno pala na nivo da običan svet ne gleda umetničke filmove, da se art bioskopi gase i u Njujorku i tako to, da je u Srbiji nastavila da pada mnogo dublje ispod te granice. Usmeravanje teme na odnos popularne i visoke umetnosti u filmu i uopšte moglo bi nas odvesti u besmislenu & beskonačnu diskusiju, pa zato nećemo sad. Dozvoli da neke pojave u Srbiji utvrdimo mi koji smo ovde, pa makar i u Beogradu.
@Loengrin
Evo, omače mi se i u prethodnoj rečenici. Ne gledam popreko na Beograđane i ne znam odakle to pronađe/pronađoste/ u mojom postovima - ali kad već pitaš: Beograđani - svi koji žive u Beogradu i doseljenici u zadnjih 5 god, ali i od ranije. Možda nije baš kulturno ili međugradski korektno, ali da bi utvrdili neke pojave mormo ih identifilovati kakve jesu, bez obzira da li se neko vređa (a nema razloga). Dabome da kad oni koji su pobegli u BG dođu "ovamo" jednom u 6 meseci, mogu zgodno da posluže za eksperimentalno posmatranje. Na njima su vidljivi tragovi prilično čudnog ponašanja i ne-razumevanja (kao da žive u Francuskoj :wink: ), pa je logično pomisliti da i Beograđani sa dužim stažom (mada to nema veze) ne sagledavaju stvari dovoljno iz svih uglova (Srbije), a da bi se neki složen problem proučio treba ga osvetliti odasvud, ne samo iz centra.
Hvala, Ghoule!
Hvala i Loengrin!
A vjecno hvala Jehovi!
Trstenik ima Dom kulture i u okviru njega bioskop.
Bioskop ima - mnogo lepu salu sa 600 i nešto mesta, pod amfiteatarskim nagibom u polukrugu, tapacirana sedišta su ponovo presvlačena početkom 90-ih, a kako od onda nisu mnogo habana jer ljudi ne idu u bioskop, još su kao nova - sve je lepo sređeno.
Projektori i projekcije su bili katastrofa i užas. Do skoro.
Možda niste znali da je ministarstvo kulture napravilo program za restauraciju bioskopa u koji je ušlo nekih (valjda) 20-ak, (možda više) gradova - bioskopa, među njima (preko političke veze) i naš bioskop.
Sad ima (od prošle godine):
- nov zvučni(čki) sistem surround, koji nije tako jak kao u Tuckwoodu i sličnim bioskopima, ne stiče se utisak da zvukovi dolaze sa svih strana (iako dolaze), dakle slabije snage je, ali nudi vrlo kvalitetan zvuk koji prija i koji je 1000 -puta bolji od prethodnog ozvučenja, koje je, verovali ili ne, bilo MONO (!) - samo jedan prastari zvučnik iza platna, i očajno, podrazumeva se.
- novo platno
- projektori (2 kom) su nažalost stari, ali restaurirani; sve što je moglo biti zamenjeno ljudi iz firme koja se time bavi, a koju je ministarstvo angažovalo, zamenili su (lampe, sočiva...), slaba tačka je ostala mehanika, transportni sistem, ali bože moj...
Projekcije su sada dobre, slika kao nekad, dok je bioskop bio mlađi, a zvuk još bolji.
Karta košta samo 120 din.
Da li je to uticalo na 1 promil veću posećenost?
Quote from: "Alex"
Korni, tvoji ekstremističko - elitistički pogledi na umetnost opće su poznati.
E, baš ti fala na etiketi, al ne mogu da promenim nick, jer već postoji jedan EKSTREMISTA, a vala i jedan elistista (PingvinPatuljak), pa me stra da me ne pobrkaju. Inače, proces stvaranja nije isti kod Tarkovskog i Kubrika, sa jedne strane, i John Landis ili Frederic Forestier, sa druge. Tako i krajnji ishod nije isti.
@David
Molim lepo :)
@Aleks
Ja rekok šta rekok. Zaista je ovo jedna veoma jednostavna tema koju ljudi uvek nekako zakomplikuju. Mrzi me o njoj dalje da pišem iz prostog razloga što mislim da je nastavljanje ove teme samo gubljenje vremena, a za kraj bez ikakvih dvosmislenosti kažem - da, u pravu si... slon izgleda kao zid.
Ako nećete da se igrate nastavljam sam. xtwinkle
Quote from: "Alex"
Da li je to uticalo na 1 promil veću posećenost?
Nisam rekao kakva je posećenost (mom) bioskopu bila ranije.
90-ih i sve do skoro važio je
cenzus 10. C10 je pravilo ustanovljeno u zlatno doba (tog) bioskopa, kada je više stotina ljudi dolazilo na projekcije, a znači da
mora da ima bar 10 gledalaca da bi se prestava održala. Ovo pravilo je ustanovio, verovatno, neki ex-sfrj rukovodilac ko zna kada, a 3-4 zaposlena u bioskopu (sa osnovnom školom) su se smatrali dužnim da ovo sveto pravilo održe za večita vremena.
U praksi, to je značilo da se retko koja predstava održala, a mnogi filmovi nisu nikada prikazani, samo su dolazile rolne filmova i plakati, distributeru je plaćan fiksni minimum i vraćani su. Zaposleni su bili presrećni, jer to veče umesto da rade, mogli su da odu kući. Nekoliko gledalaca u pokušaju bi pokunjeno otišli kući ili u šetnju, ako je lepo vreme i dobro bi razmislili da li će ponovo dolaziti u bioskop, sa tako malom verovatnoćom gledanja filma, sem ako ne žive baš blizu, pa im je svejedno.
Vremenom (one ipak održane) projekcije su bivale sve gore, slika mračna i zamućena, ton slab. U sceni filma Derdevil gde D. stoji na zgradi nije se video Derdevil, samo se nazirala zgrada. U zadnjoj sceni Hulka - završni obračun u pustinji u mraku - nije se videlo ništa, kraj smo videli tek na DVD-u. Posle gledanja svakog filma imao se osećaj da je film odsanjan i ostajao je samo magloviti utisak koji se brzo zaboravljao.
Tako sam čak i ja (poslednji bioskopski mohikanac) u zadnjih godinu - dve te faze digao ruke od odlaska u propali bioskop. Srećom, kad bih otišao u Kraljevo, svratio bih uvek do njihovog KVART bioskopa, do skoro najboljeg u užoj Srbiji (nerentabilan, zatvaran, itd - to je druga priča).
Danas, posle renoviranja, opštinske vlasti su naredile zaposlenima da ukinu C10 i obavezale ih da moraju da puste film i za jednog gledaoca.
Zaposleni to ne poštuju, ali bar hoće da puste film i za 5-6 gledalaca, a ako su raspoloženi, a film nije predug i za 4- 5. Pošto danas ima još manje publike nego 90-ih, podjednako je teško da na projekciju dođe nekoliko ljudi, kao nekad 10 i više, pa smo na istom.
Veći hitovi, ako dođu dovoljno brzo imaju i više nego što treba publike i prikažu se, ali oni manje izvikani se opet vraćaju a da ih niko nije odgledao.
Dakle dobra slika i ton nisu ništa pomogli da se stanje promeni. A karta je jeftina. Ili bar nije skupa (120).
Da ne otvaram novu temu...
QuoteRekordna zarada bioskopa u 2007. godini
Bioskopi u Severnoj Americi u 2007. godini ostvarili su rekordnu zaradu od 9, 6 milijardi dolara. Bioskopi u Americi i Kanadi beleže rast zarade od 5,4% u odnosu na 2006. godinu. Na globalnom nivou zarada bioskopa je povećana 4,7% u odnosu na 2006. godinu i iznosi 26,7 milijardi dolara.
U udruženju 'Motion Picture Association of America' navode da je porast zarade pre svega došao od povećanja cena ulaznica za oko 5% kao i da je u Americi u protekloj godini prodato preko 1,4 milijardu ulaznica. U Americi i Kanadi u 2007. godini filmovi sa najvećom zaradom su ''Spider-Man 3'', ''Shrek the Third'', ''Transformers'' i ''Pirates of the Caribbean: At World's End''. Svaki od ovih filmova zaradio je preko 300 miliona dolara. U 2007. godini u Holivudu je snimljeno 603 filmska ostvaranje, cifra koja je približna cifri iz 2006. godine. Porast zarade bioskopa u 2007. godini beleže i bioskopi van Severne Amerike i to za 4.9% sa zaradom od 17,1 milijardu dolara.
Trebalo bi ovu bioskop temu da privedem kraju i (već izrečenoj) poenti, sad kad se istrošila malo aktuelna tema o Kosovu (mada, sad je kljoknula vlada - uvek ima nešto...)
No nadovezujem se na drugu aktuelnu temu na Sagiti, onu o "propalim" novim generacijama, jednom pričom unutar priče pod nazivom
Majke
Da, osobe ženskog pola koje imaju decu! U mojoj kancelariji ima više majki - mlađih i ne tako mladih, ali čija deca idu u osnovne i srednje škole. Još pre neku godinu primetio sam da stalno jure neke kasete i diskove sa filmovima po knjigama koje su u lektiri, da bi im deca odgledala i lažirala čitanje. Dobro, i u moje vreme se izbegavalo čitanje lektire, mada majke nisu saučestvovale u tome. Kasnije sam primetio da na poslu pišu i sastave iz srpskog za svoju decu. Na pitanje "zašto" i na primedbu da će im deca ostati glupa i nepismena, odgovaraju, da ako to ne urade neka druga deca (kojoj majke pišu sastave) dobiće bolje ocene od njihove. A njihovi sinovi ionako ne znaju da pišu. Konstantno rade zadatke iz matematike za svoju decu, što im dođe normalno jer su tehnička struka. Vrhunac je bio kad je jedna koleginica donosila radove iz likovnog da crta za svoje dete a pokušavale su i mene da nagovore da budem ghost artist.
Ako nije jasno, reč je o majkama boljih đaka. Danas je normalno i uobičajeno da klinci dođu do kraja srednje škole sa solidnim uspehom a da nisu pročitali knjigu ni iz lektire, ni van lektire, ali ni strip (!!) - jednostavno ništa!
Ćerka jednog mog prijatelja (šesti razred) dobila je za rođendan knjigu o Hari Poteru i nije ni pomislila da je pročita (premda voli filmove) jer joj to teško pada. Kada je (na moj nagovor) i pokušala da čita, odustala je vrlo brzo. Njena majka kaže - neka, čitaće kad odraste(??!!). Ali tada će biti kasno u svakom pogledu. Devojčica ima sve petice.
Kakve veze ima to sa bioskopima?
Ima, utoliko što sam primetio da uglavnom jednocifrenu publiku mog bioskopa sačinjavaju retki odrasli pojedinci ljubitelji filma i bioskopa, mlađa deca koja nikad nisu videla bioskop, pa ih roditelji šalju da vide šta je to i parovi, u dvadesetim godinama i neki stariji koji "se izvode" u bioskop.
Onaj segment publike koga uopšte nema, apsolutno nikada, su generacije između 12 i 18 godina, stariji osnovci i srednja škola.
Ispušteno.
Nažalost, jedini lek je organizovano odlaženje u kino. Za nekoliko generacija, poneko će se navući.
Svi znamo izlizanu priču koja se stalno ponavlja - da je najbolje i jedino pravo gledanje filma u bioskopu, na velikom platnu; da je to jedinstven audio - vizuelni i estetsko - umetnički doživljaj.
Ali da bi neko shvatio šta je to AV i EU doživljaj neophodan je minimum kulture i opšteg obrazovanja, bez toga to ne znači ništa.
Pošto minimuma nema, iz raznih razloga čije bi analiziranje zahtevalo posebnu temu, zato stripovi stoje po kioscima neprodati i niko ih ne kupuje, zato ljudi koji prave dobru muziku nikog ne zanimaju, a sluša se loša i zato su bioskopi prazni.
Dakle, loše tehničko stanje bioskopa, piraterija, niska platežna moć stanovništva, nedostatak rešenosti države i njenih institucija da pomogne filmu, bioskopima i kulturi, samo su delimični i nedovoljni razlozi za propast bioskopa.
Da se sve to reši, opet bi bioskopi bili prazni, sa ovako niskom kulturom naroda, posebno mladih , daleko nižoj nego u drugim zemljama u kojima jeste niska ili u padu, ali ne ovoliko.
kraj
Quote from: "Alex"Onaj segment publike koga uopšte nema, apsolutno nikada, su generacije između 12 i 18 godina, stariji osnovci i srednja škola.
ovo je zapažanje tačno, ali je implicirani komentar problematičan.
dakle, tinejdžeri NE idu u bioskop – i DOBRO je što je tako, kad su već takvi kakvi su.
dakle, smoreni, kratkog attention spana, navikli na galamu, brzinu, mrdanje, torokanje... šta bi oni pa i radili u bioskopu?
šuškali bi kesama, razgovarali sa sadruzima, ili telefonom, kuckali sms poruke, cerekali se, šutirali sedišta ispred...
to nije naviklo da sedi sat i po na guzici i da posveti pažnju jednoj te istoj stvari (bio to film, knjiga, strip...) a da istovremeno ne zove nekoga telefonom, ne žvaće nešto, ne vrti se tamo vamo, ne brblja nešto...
sećam se kad sam išo da gledam SKY KEPTENA u bionji, ispred mene su bile neke 3 teen kokoške –verovatno došle zbog džada loua – i pošto su bile strašno smorene tim robotima i retro dizajnom i fantastikom NEPRESTANO su torokale međusobno i ne obraćajući pažnju na platno – ili na ostalu publiku.
dakle: daleko im lepa kuća.
neka budu glupi i nevaspitani negde u sekluziji svojih domova, a ne na javnim mestima koja dele sa mnom.
takvi kakvi su, i ne treba da idu u bioskop! jer, tu je već dockan. u kući nisu dobili vaspitanje koje im treba...
:roll:
Ghoule, slažem se ja sa tobom, ali zna se da je taj segment publike uvek onaj koji pravi "gužvu", mislim gledanost, onaj koji bi trebalo da bude najbrojniji konzument svega.
Iz tvog posta se takođe vidi i činjenica koju sam ja implicitno rekao a to je da su glavni krivci za današnju omladinu i njihovo stanje duha njihovi roditelji i uopšte genaracije njihovih roditelja u svim mogućim institucijama.
Obnovljeni bioskop Balkan otvara se 21. marta
BEOGRAD, 18. marta 2008. (Beta) - Obnovljeni beogradski bioskop "Balkan" biće svečano otvoren 21. marta premijernom projekcijom filma "Na lepom plavom Dunavu" Darka Bajića, najavili su danas organizatori.
A šta bi s Kozaru? JeR se i za nju raspisuje tender?
Od 21. marta ponovo radi bioskop "Balkan
Pod sloganom "Novo staro mesto u gradu", 21. marta počinje ponovo sa radom bioskop "Balkan" i to projekcijom filma reditelja Darka Bajića "Na lepom plavom Dunavu", najavljeno je danas na konferenciji za novinare u tom bioskopu.
Bajić je, nakon svečanog presecanja trake, rekao da je ponovno otvaranje ovog bioskopa ostvarenje jednog lepog sna.
"Ovom gradu je potrebno vratiti optimizam, dosta nam je gledanja filmova ispred kompjutera, trebalo bi da se vratimo u bioskope i da ne budemo usamljeni, a bioskop je predivno mesto gde nikad ne možete biti usamljeni", dodao je on.
Prema rečima Bajića, koji je i jedan od inicijatora ponovnog otvaranja "Balkana", ovaj prostor treba da bude okrenut novim filmovima i tendencijama, domaćem filmu, ali i starom jugoslovenskom filmu, kao i filmovima Evrope i sveta.
"Balkan će imati svoj program koji će privlačiti sve one koji vole drugačije filmove od onih na koje smo navikli u distribuciji", najavio je Bajić.
Vuk Pavlović, zadužen za osmišljavanje repertoara domaćeg filma, rekao je da je ideja da bioskop "Balkan" bude prepoznatljiv po promovisanju domaće kinematografije. Pavlović je najavio dogovor sa Ministarstvom prosvete kako bi vikend bio rezervisan za školsku decu koja će gledati stare domaće filmove, a koje do sada nisu imali prilike da vide.
Ostali dani bili bi rezervisani za određene žanrove, poput srpskog horora, a vrata će biti otvorena i za dokumentarne, studentske filmove, filmove mladih autora, kao i naše klasike, objasnio je on. "Ceo jedan dan biće posvećen filmovima jednog našeg velikog autora, tako da će publika biti u mogućnosti da se upozna sa njegovim starim i novim ostvarenjima", rekao je Pavlović.
Miša Mogorović, zadužen za repertoar stranog filma, istakao je da je "inicijativa Bajića svetlo na kraju tunela u našoj kinematografiji" i da je njihova želja da ovaj prostor bude mesto na kom će domaći filmovi biti na duži period distribuirani, a ne da žive od festivala do festivala ili da se prikazuju samo određenim danima.
"Balkan će omogućiti široj publici da ima uvid u tokove savremene kinematografije Evrope i sveta", rekao je Mogorović.
Prema rečima predstavnika producentske kuće Intermedija netvork, jednog od saradnika na otvaranju bioskopa Nevene Povrenović, renoviran je enterijer, stavljeno je novo platno, a bioskop je opremljen najsavremenijom tehnikom za prikazivanje filma.
"Ovaj bioskop je jedan od najstarijih, sagrađen 1870. godine, i bez obzira što će se filmovi puštati najsavremenijom tehnikom, opet će ovaj bioskop zadržati duh i vrednost starog 'Balkana' ", rekla je ona.
Planirana je i organizacija raznovrsnih događanja kao što su razgovori sa istoričarima filma, autorima i kritičarima, promocije literature o filmu, projekcije studenskih filmova, retrospektiva srpskog filma, retrospektiva grčkog filma, a renoviranjem je omogućeno organizovanje i drugih sadržaja kao što su koncerti, kabarei, izložbe.
...svi prestonicki bioskopi koji su bili u vlasnistvu upokojenog Beograd filma, dakle i narecena Kozara, su privatizovani u istom paketu, kupljeni na aukciji od strane istog srbijanskog biznismena sa UK adresom i plan je sledeci - do jeseni bi trebalo da vaskrsne i preporodjena Kozara, skupa sa komsijskim Kosmajem, a do narednog proleca i novobeogradska Jugoslavija i 20. oktobar, svi skupa u remiksovanom izdanju...
:shock: Uf što bih i ja volela takav hobi. Imaš li možda tačan spisak bioskopa ili je ovo sve što je naš Jenglez kupiJo.
Engleska ima najogavnije poreze i važno je već unapred sve potrošiti i izgledati siromašno i zaposleno, makar platio druge da izgledaju tako umesto tebe. Kako u tom slučaju odoleti paketu bioskopa na sezonskom poniženju i ne kupiti ga u dokonim minutima pauze za doručak.
...ovo je za sada predstavljeno kao plan, a mislim da ce u slucaju svih preostalih / nepomenutih doci do promene namene prostora, sto je i logicno buduci da su davno napustene spilje na obodima i u budzacima wannabe velegrada.... Partizanovci strepe, ali niko ne pominje njihovo saborno mesto u planovima rekonstrukcije prestonicke bioskopske mrezice...
Šest bioskopa za 20 miliona evra
Beogradski bioskopi ,,Balkan", ,,Kozara", ,,Jadran", ,,Partizan", ,,Slavica" i ,,Voždovac" najverovatnije će uskoro dobiti novog vlasnika
http://www.biznisnovine.com/cms/item/stories/sr.html?view=story&id=11513§ionId=1
Beograd dobija "Ajmaks", Kragujevac sedam bioskopa
Izraelska kompanija "Plaza centri" najavila je da će u Beogradu, na području Višnjice, izgraditi 3D "Ajmaks" (IMAX) bioskop, kakav je napravila u Budimpešti, kao i da će u Kragujevcu izgraditi sedam bioskopskih dvorana.
Direktor kompanije za Srbiju Sagiv Meger rekao je agenciji Beti da će "Plaza" kad dobije dozvolu za gradnju, početi da pravi šoping centar u Višnjici, koji bi sa 68.000 kvadratnih metara trebalo da bude najveći u gradu i da na poslednjem, petom spratu ima 3D "Ajmaks".
Standardno "Ajmaks" platno široko je 22 metra i visoko 16,1 metara, a može biti i veće. U svetu, u 68 zemalja, postoji oko 280 "Ajmaks" bioskopa - od čega 60 odsto u SAD i Kanadi.
"Višnjica Plaza" biće izgrađena na mestu nekadašnjeg proizvođača sportske opreme "Sportstar", kojeg je u novembru prošle godine kupila kompanija "Plaza centri" za 1,55 milijardi dinara.
Meger je rekao da će Kragujevac dobiti sedam bioskopskih sala u okviru "Plazinog" tržnog centra površine 28.000 kvadratnih metara, čija izgradnja počinje 1. septembra. Multipleks u Kragujecu biće deo "fentezi parka" u sklopu tržnog centra, a taj park će imati sadržaje zabavnog i sportskog karaktera za celu porodicu i za sve uzraste.
Kapacitet najveće sale u multipleksu biće 100 mesta; premijerni filmovi bi kretali iz nje i sa odmicanjem distribucije lagano bi se selili u manje sale.
U planu je i otvaranje "Plazinih" šoping centara u svim većim gradovima u Srbiji.
Kompanija "Plaza centri" kupila je prošle godine u avgustu kompleks zgrada bivšeg Saveznog MUP-a u Beogradu.
http://www.blic.co.yu/drustvo.php?id=48319
Nakupac
Vlasnik ,,Beograd filma" Nikola Đivanović, koji je od preprodaje šest bioskopa već zaradio 10 miliona evra, na prodaju ponudio i preostalih osam. Svi ugašeni, radi jedino ,,Balkan"!
BEOGRAD - Od prodaje ,,ruševina" preduzeća ,,Beograd film" srpski biznismen Nikola Đivanović, maltene bez uloženog dinara, zaradiće 20 miliona evra!
Računica je prosta. Đivanović je pre godinu i po dana prodao šest od 14 bioskopa za 19,2 miliona evra, a sada prodaje preostalih osam za oko 9,5 miliona. Tako će Đivanović od prodaje ,,Beograd filma" dobiti 29,2 miliona evra. Na dobošu su ,,Avala", ,,20. oktobar", ,,Zvezda", ,,Kosmaj", ,,Odeon", ,,Sloboda" u Zemunu, ,,Bunker" i ,,Bašta Beograd". Najvredniji među njima je ,,Odeon" (2.300 kvadrata), za koji poznati srpski trgovac nekretninama traži 4,2 miliona evra.
U međuvremenu, on dobro zarađuje od izdavanja 9.000 kvadrata poslovnog prostora ,,Beograd filma" na Voždovcu i Zvezdari.
Đivanović je kupio ,,Beograd film" 2007. godine na javnoj aukciji za 9,2 miliona evra i dobio 17.000 kvadrata na ekskluzivnim lokacijama u centru Beograda. Godinu dana kasnije prodao je bioskope ,,Balkan", ,,Jadran", ,,Kozara", ,,Partizan", ,,Voždovac" i ,,Slavica" dvema of-šor kompanijama s Kipra, ,,Zerosum partners limitid" i ,,Šatnel limitid", čiji su vlasnici nepoznati. U njihovom vlasništvu i dalje je ,,Balkan", jedini bioskop nekadašnjeg ,,Beograd filma" koji još radi. Sale preostalih bioskopa zjapile su prazne dok se u njih nisu uselile kockarnice i butici.
Njegova obaveza je bila da nastavi s bioskopskom delatnošću do polovine prošle godine i da investira bar 200.000 evra. Taj novac je, navodno, uložio u kupovinu bioskopske opreme, dok prvu obavezu nije ispunio.
- Bioskopi su izdavani, prodavani i svašta je rađeno, da je to sramota za državu - kaže Rajko Simić, predsednik Samostalnog sindikata izdavačke delatnosti.
U Agenciji za privatizaciju, međutim, tvrde da je kupac ispunio sve ugovorne obaveze.
Novac od prodaje, kako smo saznali u ,,Beograd filmu", biće namenjen poboljšanju i proširivanju delatnosti, ali je nejasno koje, pošto više neće biti nijednog bioskopa.
Nikola Đivanović je vlasnik londonske firme za nekretnine JKR i nekadašnji savetnik Mlađana Dinkića u Narodnoj banci Srbije i Ministarstvu finansija.
NIJE ISPLATIVO!
- Trenutno u okviru ,,Beograd filma" nema bioskopa koji obavlja svoju delatnost, jer su analize pokazale da to nije isplativo. Pokušali smo da neke bioskope podignemo na noge, kao ,,Jadran", ali je broj gledalaca bio poražavajući. Od jula 2009. nije bilo zainteresovanih za kupovinu bioskopa - rekao je za Kurir Nikola Đivanović.
Renoviranje starih bioskopskih sala
Beograd -- Novi Beograd je na putu obnove starih bioskopskih sala koje su predstavljale važne tačke na kulturnoj mapi nekadašnjih generacija novobeograđana.
Rekonstruišu se dvorane "Fontana" i "Jugoslavija", a investitori su opština i gradski sekretarijat za kulturu.
Nekadašnji urbani i kulturni orijentiri Novog Beograda, decenijama su oronuli, zapušteni i zarasali u korov, pretvoreni u trgovačku zonu sa okuženjem buvlje pijace.
Pripadnik one generacije novobeograđana koja je u njima sticala prva kinematografska znanja reditelj Srdan Golubović, s nostalgijom se seća njihovog zlatnog doba.
"Bioskop 'Jugoslavija' je bio bioskop koji je preuzimao repertoar iz 'Kozare' i 'Jadrana' i to je bio ozbiljan arthaus program, a u bioskopu 'Fontana' su se davale komedije i akcioni filmovi", каžе оn.
"Za mene lično, ova dva mesta su mesta na kojima sam naučio prve stvari o filmu, gledao većinu filmova na kojima sam odrastao i koji su na mene najviše uticali", priča Golubović.
Čelnici novobeogradske opštine spremni su da ovim napuštenim zdanjima udahnu novi život.
Pošto im je razvoj kulturnog života prioritet, zadržali su bioskope u svojoj nadležnosti.
U ,,Fontani" su nedavno otpočeli grubi radovi posle kojih sledi obnova fasade i uređenje enterijera.
"Poslovi koji se sad obavljaju su poslovi na hidroizolaciji, zameni dotrajalih instalacija polomnjena su stakla, voda je curila unutra zaista je puno toga propalo. Što se tiče oblika spoljašnjeg izgleda objekat će zadržati svoj oblik. U pitanju je objekat pod zaštitom koji je simbol Novog Beograda i drago nam je da smo našli način što će izgledati kako je ranije izgledao i zadržati prethodnu namenu, odnosno što će ovde ponovo biti bioskop", kaže Nenad Milenković, predsednik opštine Novi Beograd.
Dok će renoviranje ,,Fontane" u koju će biti uloženo pola miliona evra potrajati, uređenje bioskopa ,,Jugoslavija", koje će početkom sledeće godine postati pozorište, privodi se kraju.
"Posle 20 godina Novi Beograd ponovo dobija teatarsku scenu. Prvih nekoliko godina tu će gostovati malo pozorište 'Duško Radović'. Unutra je napravljena kompletna pozorišna tehnika nova scena, sala, osvetljenje, novo pozorište. Ostalo je da se urade fasada i prilazni plato jer su oni u lošem stanju", dodaje Milenković.
Ideju da bivša ,,Jugoslavija" postane pozorište, a ,,Fontana" centar evropskog filma, većina žitelja ovog kraja pozdravlja.
Da je zamiso o specijalizovanom bioskopu dobra, veruje i Srdan Golubović.
Uprkos činjenici da je projekat obnove bioskopa ,,Balkan" propao, on kaže da ne treba odustati od reanimacije mreže bioskopa koja znači dugoročno ulaganje u kulturu.
"To je mesto gde se ne prodaje samo zabava, gde se vrši edukacija jedne sredine, naroda, i mislim da je značaj obnove bioskopskih sala mnogo veći od onoga što ljudi često vide i onoga što jeste pomaganje umetnosti koja je bliska zabavi", kazao je Golubović.
Opštinski funkcioneri, koji su osnovali i novobeogradsku kulturnu mrežu i pokrenuli učmalo novobeogradsko leto, obećavaju, po principu više lokalnih centara u budućnosti, sadržajniju kulturnu ponudu ovog dela grada.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=08&dd=23&nav_category=15&nav_id=453571 (http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=08&dd=23&nav_category=15&nav_id=453571)
Gerilski bioskopi uzvraćaju udarac
Razvoj interneta, ,,malokrvnost" holivudskih filmova i slab interes publike opšta su mesta u priči o globalnom izumiranju sala sa velikim platnom, kojima u Srbiji treba dodati i divlju privatizaciju. – Izlaz i iz ove krize možda će se naći na – ulici
,,Nema filma bez mraka", konstatovali su Emir Kusturica i Abdulah Sidran u ,,Ocu na službenom putu", sažimajući u toj opasci nadmoć velikog platna nad ugođajem koji pruža televizija. U beogradskim bioskopima neko je svakako ugasio svetlo, ali ne da bi projekcija počela. Na većinu od 45 bioskopskih sala, koliko je nekada postojalo u prestonici, pala je zavesa. Samo je šačica preživela divlju privatizaciju, koja je ugušila i mnoge druge simbole gradskog života, poput kafana.
Nikakva šteta, reći će mnogi, jer filmovi se danas mogu lako skinuti sa interneta i gledati iz kućnog komfora, na uređajima sa boljom slikom i zvukom nego u mnogim bioskopima. Ali, kao što se piće može popiti i u svom domu i u kafani – ako se nađe neka preostala – ni ,,kućni bioskop" ne može ponoviti doživljaj koji se dobija u pravom, smatra Dimitrije Vojnov, dramaturg.
– Svako će osetiti tu razliku. Greše oni koji se u bioskopu fokusiraju isključivo na film pošto je to mnogo šire socijalno-ambijentalno iskustvo – kaže Vojnov.
Verovatno bi se sa njim složilo desetak hiljada osoba koje su ovog leta gledale filmske klasike prikazane pod okriljem projekta ,,Filmstrit" na javnim mestima širom grada. Upravo zbog tog interesovanja, platna će biti širena na ulicama i u toku prve polovine septembra. Publike je bilo i u ,,Greb-greb bioskopu" pod otvorenim nebom, na Adi Ciganliji. Kao da je organizovanje projekcija na neuobičajenim lokacijama obnovilo osećaj da dolaženje do filma može biti zajednička mala avantura i povod za izlazak u grad, kao što je to bilo za generacije koje su nove holivudske hitove mogle da vide jedino u bioskopu.
Prethodnica gerilskog otpora zatvaranju filmskih svetilišta, kakav je ponudio ,,Filmstrit", bio je poduhvat ,,Ilegalni bioskop", nastao pre četiri godine. Projekcije nekomercijalnih, politički angažovanih, za standardne bioskope ,,nevidljivih" filmova, koje gledaoci biraju, videlo je oko 4.000 ljudi. Diskusija posle odjavne špice sastavni je deo procedure ,,Ilegalnog bioskopa", kaže Marta Popivoda, tvorac projekta.
– Ideja je bila da se praksa deljenja filma među prijateljima prenese u javni prostor. Ovaj poduhvat, sa jasnom levom ideološkom orijentacijom, stvorio je zajednicu pojedinaca i organizacija koja pokreće socio-kulturne teme kakve nisu dobrodošle u lokalnim medijima i javnosti. Kada više niko ne bude predlagao filmove za prikazivanje, bioskop će se ugasiti, jer će to biti znak da ovakva inicijativa nije potrebna Beogradu – objašnjava Popivoda.
,,Ilegalni bioskop" je vernu publiku stekao zahvaljujući filmovima koji se ne libe kontroverznih tema. Takve je i Holivud obrađivao burnih sedamdesetih godina 20. veka. Od tada su američki autori, koji stvaraju glavni deo repertoara svetskih bioskopa, izgubili volju da publiku osvajaju provokacijom i prevratništvom. Svet je potom odustao od velikih društvenih promena, a producenti su se preorijentisali na snimanje filmova koji nikoga neće uvrediti. Umesto da im podiđu, mnoge gledaoce su takvom malokrvnošću oterali.
– Beg od stvarnosti je postao okosnica najambicioznijih produkcija. Holivud se i danas često bavi ozbiljnim temama, ali publika je postala previše cinična i obaveštena da bi kroz filmove prilazila bilo čemu provokativnom – ocenjuje Vojnov.
Zato ni alternativniji repertoari, koji okupljaju ,,plemena" posvećenika, nisu dovoljni da vrate život u instituciju bioskopa, smatra on.
– Podela na filmove za jedne i za druge znak je impotencije savremenog filma da mobiliše najširu publiku. U vreme najvećeg društvenog značaja filma ključni naslovi su imali potencijal da utiču na celokupno društvo. Kod nas, za šta je primer prošlogodišnja gledanost ,,Šišanja", ostvarenja uspevaju da privuku publiku kada se oko njih izgradi socijalni kontekst – navodi Vojnov.
Nije on, naravno, mislio na najvećeg ,,distributera" – Internet. I u Americi, korisnici globalne mreže su znatno bolje tehnološki opremljeni i brže ,,daunlouduju" pokretne slike, bioskopi su još uvek profitabilni: prošle godine, prema saznanjima Bi-Bi-Sija, zaradili su više od 10 milijardi dolara, mada do te svote dolaze povećanjem cene karata i prodajom grickalica i pića, pošto broj posetilaca već nekoliko godina opada. Ali, Radoslav Zelenović, direktor ,,Jugoslovenske kinoteke", kaže da ne smemo da se ,,vadimo" na svetski trend opadanja posete bioskopima.
– Naši bioskopi nisu se menjali i po 40 godina. Više od 90 odsto filmova na velikim festivalima emituje se u digitalnom formatu, a ne na 35-milimetarskoj traci. Sutra će ta ostvarenja doći do nas i mi nećemo imati gde da ih prikažemo. Gledaoci neće imati strpljenja da gledaju musave kopije u hladnoj sali gde moraju sedeti u kaputima – izričit je Zelenović.
Za razliku od američkog, bioskopsko tržište u Srbiji raste, kaže Vladan Sretenović, direktor distributerske kuće ,,Tak". Lani je uknjiženo oko 2,1 miliona posetilaca, a procene su da će ove godine taj broj biti uvećan za oko 15 odsto, mada razlog tome možda nije priliv publike već nove sale koje se otvaraju širom zemlje.
A 120 sala sa velikim platnom u Srbiji pretežno su ruine u koje se godinama nije ulagalo. Oni su barem preživeli: brojne druge divlja privatizacija je pretvorila u magacine, kafiće i kockarnice. Mnogi u tome vide zločin protiv kulture, a neki sumnjaju da je tu bilo i pravog kriminala. Pre nekoliko dana, policija je podnela krivičnu prijavu protiv Nikole Đivanovića, koji je 2007. kupio ,,Beograd film", i još šest osoba jer se sumnja da su ovu firmu nizom malverzacija oštetile za oko pet miliona evra. Đivanović je, prema navodima policije i ranijim saopštenjima Tužilaštva za organizovani kriminal, u saradnji sa ostalim osumnjičenima, preprodavao bioskope preduzećima koja su takođe u njegovom vlasništvu, a novac od prodaje nije uplaćen ,,Beograd filmu". Nijedna od 24 sale u kojima je ta firma nekada prikazivala filmove više ne radi.
----------------------------------------------
Grad bez kinematografa – domaćin filmskim zvezdama
Zamiranjem bioskopa ne gube samo filmofili već i srpski autori i producenti, koji ostaju bez mesta na kojima bi mogli prikazivati svoja dela. Zato države sa organizovanom kinematografijom ulažu u bioskopsku mrežu, obezbeđuju joj najbolje tehničke uslove kako bi gledaoce izvukli iz kuće i daju rediteljima i distributerima garanciju da će njihova ostvarenja biti prikazana na velikom platnu.
– To bi kod nas moglo da se ostvari formiranjem mreže bioskopa lokalnih samouprava, jer bar jedno takvo zdanje ima svaki veći grad, kao što ima muzej ili biblioteku. O njima bi brinuli država i opštine – navodi Radoslav Zelenović.
Problem je i u tome što, prema njegovim rečima, u kulturi nema ničega što je tako loše prošlo u tranziciji poput kinematografije. Neke pomake mogao bi da donese Zakon o kinematografiji. Ali, na njega se još čeka. I to su razlozi zbog kojih nastaju apsurdne situacije, poput one u koju je zapao Palićki festival.
– To je jedan od najvećih festivala u Evropi, na kojem se prikazuje 90 filmova i dođe 300 gostiju iz sveta, a održava se u Subotici, gradu koji više nema nijedan bioskop – objašnjava Zelenović.
http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Gerilski-bioskopi-uzvracaju-udarac.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Gerilski-bioskopi-uzvracaju-udarac.lt.html)
za jedan novinski članak ovo je odlično. Nedostaje mu ipak neko vezan za pozorište, jer bioskop je upravo to, on je elektronski medij koji i dalje koristi pozorišnu ''infrastrukturu'', odatle i ta priča o ''socijalno-ambijentalnom iskustvu''.
Ne mogu da se sjetim ko je jednom rekao nešto genijalno za bioskop, a to je da je on kao takav spoj antičkog/feudalnog (prošlosti) pozorišnog teatra, sadašnjeg kapitalističkog faktora (produkcije, prodaje karata itd), i futurističkog, komunističkog, ljevičarskog aspekta, to jest da mnogo reditelja nastoje da budu kritičniji, liberalniji, humaniji, ''socijalisti'' na feudalnoj/kapitalističkoj podlozi bioskopa.
Film u kućnoj varijanti tako mnogo gubi, ali jebiga, stvarno je malo filmova za koje bih rado platio kartu...
Ono sto valja primetiti je oko 20 generacija mladih (sada vec i starijih) ljudi koji nisu stekli i nemaju naviku gledanja filmova u bioskopu...
Cak i ja koji sam onako malo stariji sam redovno (1-2 filma nedeljno) odlazio u bioskop tamo negde do 1992. Posle toga tek veoma veoma sporadicno, a 99% moje generacije uopste nije posecivalo bioskopsku salu - jer ih najcesce nije ni bilo. A posle je stigla i DivX piraterija ...
I sada bi trebalo ljude vratiti i navikavati - nema sanse!
poenta je da to ne bi bilo ''vraćanje'', bioskop je sasvim novo iskustvo ne samo gledanja filma, već i druženja. Jer u bioskopu možeš da gledaš i košarkašku utakmicu Srbija-Njemačka, a ne samo filmove.
Dakle, mladi bleje u kafićima, pitanje je šta to kafići imaju a nemaju bioskopi, jer riječ je o dva prostora sa stolicama. Šta to ima kafić a nema bioskop, u Americi razlika nije piće i hrana, nije razlika ni u udobnosti sjedišta, nije ni razlika u gledanju utakmice i navijanju, a kod nas jeste.
Naravno, kako da to zaživi a da bioskop ne bude pretvoren u nešto sasvim drugo je glavno pitanje. Ali uopšte ne mora da se promjeni mogućnost gledanja filma u kućnoj varijanti, jer nije to glavni konkurent bioskopu već kafić i slični prostori.
Poenta je što bi domaći bioskopi htjeli nekakvu elitističku publiku, da bude ''kulturna'' a istovremeno masovna, da cijene karata budu paprene a da odu k'o alva, da dolaze ljudi u bioskop da dehidriraju i promrznu, pa jebiga, onda će propasti.
Bioskop je u odnosu na kafić jedno ''inteligentno'' mjesto i zato mora biti podržan.
Ja kad bih živeo blizu nekog multiplexa tipa Ster Cinemas, ne bih izlazio iz njega. Minimalno 2 filma nedeljno ili više.
Svečanom premijerom savremene romantične komedije ,,Praktičan vodič kroz Beograd sa pevanjem i plakanjem", 8. decembra biće otvoren ,,Cineplexx" u tržnom centru ,,Delta City" u Beogradu.
,,Praktični vodič kroz Beograd sa pevanjem i plakanjem" je savremena romatična komedija o iskušenjima da se pronađe prava osoba, kroz četiri potpuno različite ljubavne priče. Stefan, mladi prepotentni beogradski šofer se zaljubljuje u Silvi, francusku šansonjerku, koja se suviše dugo kontrolisala, a sada je na ivici nervnog sloma i prvi put će uraditi sve ono o čemu je oduvek sanjala.
,,Cineplexx" u Beogradu deo je velike evropske porodice ,,Cineplexx"multipleksa, čije je sedište u Beču, a nalaziće se na dosadašnjem mestu multipleksa ,,Ster Cinemas". ,,Cineplexx" poseduju najnoviju digitalnu tehnologiju – srebrne ekrane koji obezbeđuju visok kvalitet slike, i profesionalno Dolby ozvučenje koje je garant visokog kvaliteta zvuka.
,,Cineplexx" će imati pet 3D sala, što je trenutno ukupan broj 3D sala u svim beogradskim bioskopima. Tako se sa novim bioskopom broj 3D sala u Beogradu udvostručuje.
Tokom dana otvaranja, od 8. do 11. decembra, biće organizovana promotivna akcija ,,2 za 1" – za jednu kupljenu kartu druga se dobija besplatno, a otvaranje bioskopa će pratiti mnogobrojni zabavni prateći programi od 8. do 11. decembra, namenjeni porodicama, deci, mladima.
Povodom 3D remasterizovane epizode ,,Star Wars Episode 1: fantomska pretnja" koja u bioskop stiže u februaru 2012, obožavaoci najveće SF franšize na svetu organizovaće izložbu raznih predmeta i delova ličnih kolekcija iz filmova "Star Wars" u holu ispred bioskopa, kao i druženje sa Čubakom, Han Solom, Dart Vejderom i džedajima.
Od 9. do 11. decembra Alvinova družiće se sa posetiocima bioskopa povodom premijere filma ,,Alvin i veverice 3: urnebesni brodolom", ,,Dečiji kabare" izvešće nekoliko predstava, a najpoznatiji majstor filmske maske u Srbiji, Miroslav Lakobrija, pokazaće posetiocima kako se izvodi ovaj zahtevan i zanimljiv posao transformacije u filmovima.
U ,,Delta City Ice parku" klizač Luka Klasinc izvodiće tačku ,,Džems Bond na ledu", a tokom vikenda 10. i 11. decembra posetioce očekuju mađioničari, žongleri, balondžije, klovnovi, majstori oslikavanja tela.
Zašto li su mu dodali jedno X viška na kraju? Baš sam danas gledao lajtboks i pitao se da li je to zajebao štampar ili ovi stvarno misle da je dodavanje jednog iks kul i šmekerski.
Plus... jebo ih 3D :cry: :cry: Stvarno, ako ne vidim ni jedan više 3D film do kraja života to će biti fantastično.
Čini mi se da u poslednje vreme kreće niz prihvatljivi filmova za gledanje u bioskop ( svojevremeno sam prestao i da idem jer nisam znao šta bi gledao ). Recimo ovamo: Paranormalne aktivnosti 3, Zaraza, Elita ubica, Moneyball, onaj o Huveru, Šerlok Holms. Poslednja tri nisam gledao. Večeras idem na Formulu uspeha ( moneyball ).
A šta reći o bioskopima u Srbiji...ne znam koja je ekonomska računica, al ove karte u Beogradu koje su 300+ din. meni su skupe. Plus treba da se kupe kokice i kokiška. :!:
U bioskopu "Kozara" na Terazijama izbio je požar danas oko 14 sati, a vatrogasne ekipe su na licu mesta i pokušavaju da ugase vatru. (http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/325301/Pozar-na-Terazijama-Stanari-okolnih-zgrada-sklanjaju-se-od-gustog-dima)
А пре само мало више од годину дана:
Sporna je prodaja bioskopa "Kozara", "Jadran", "Partizan", "Voždovac" i "Slavica" privrednom društvu "Shutnell Ltd." sa sedištem u Nikoziji, na Kipru, koje je isplatilo samo 10 odsto ugovorene kupoprodajne cene. (http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/244969/Pritvor-predsedniku-UO-Beograd-filma--i-saradnicima)
А...
Uhapšeni vlasnik najvećeg lanca bioskopa u Srbiji od prvog dana pokazivao da ga ne zanima nastavak delatnosti (http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/ugovor_za_beograd_film_nece_biti_raskinut.4.html?news_id=212546)
Quote
Đivanović je za 9,2 miliona evra kao fizičko lice, na šest rata, početkom 2007. godine kupio 70 odsto kapitala Beograd filma koji je raspolagao sa 14 bioskopa na atraktivnim lokacijama u Beogradu i studiom na Košutnjaku. Odmah je najavio velika ulaganja u renoviranje od kojih bi neke od sala pretvorio u multipleks bioskope. Međutim, ubrzo je prodao pet bioskopa za 18 miliona evra odnosno za dvostruko veću sumu od uloga. Prema svedočenjima bivših radnika, pred privatizaciju preduzeću nije bilo dozvoljeno da iznajmi bar deo objekata i tako popravi svoj prospekt, iako je bilo jasno da se u svim objektima, bez prethodnog renoviranja i obnavljanja opreme ne mogu prikazivati filmovi. Međutim, po ulasku Đivanovića u firmu, niko više nije kontrolisao da li on razvija delatnost, pa je profit ostvarivao rentiranjem objekata. Međutim, godinu dana posle privatizacije, Đivanović je prodao Beograd film sopstvenoj firmi Lajt blu trejding Bahamas sa Bahama, ponudio radnicima stimulativne otpremnine od 500 evra po godini staža, koje su prihvatili svi zaposleni, a Agenciji isplatio preostalih pet rata u celosti i tako izašao iz sistema kontrole. Zbog toga, sada ne postoji zakonska mogućnost da se ta privatizacija poništi.
едит: Испратите цео овај топик, види се хронологија.
,,Ajmaks" stiže u Srbiju na jesen 2014.
Megapleks ,,Sinestar planet" imaće 18 bioskopskih sala, među kojima i dvoranu sa najvišim standardima
,,Sinestar planet", megapleks sa 18 bioskopskih sala koji uključuje i prestižnu ,,ajmaks" (IMAX)salu, biće otvoren na jesen 2014. godine, u tržnom centru ,,Delta planet"na Autokomandi u Beogradu.
,,Sinestar planet" biće u potpunosti digitalizovani megapleks, ukupnog kapaciteta 3.300 sedišta. U ovom najvećem bioskopu u regionu prikazivaće se oko 200 novih filmova godišnje. Osim filmova, posetioci će biti u prilici da uživaju i u alternativnim sadržajima kao što suprenosi ,,uživo": koncerata, opera, baleta i sportskih događaja. Potpunouživanje u gledanju filmova obezbediće komforne klimatizovane sale sa platnima od zida do zida i najkvalitetnijom audio-vizuelnom tehnologijom.
Čak deset salabiće opremljeno najnovijom 3D tehnologijom, a dve dvorane zvučnim sistemom ,,auro 11.1 3D", koji omogućavazapanjujuće iskustvo 3-D širenja zvuka – prostiranje tona na tri prostorne ose (širina, dubina i visina) umesto na dve ose tradicionalnog ,,saraund" sistema.
A u najsavremenijoj ,,ajmaks" sali, posetiocima će biti ponuđeno trenutno najbolji uslovi gledanja filmova: kristalno čista slika, laserski preciziran zvuk, raspored sedišta kao na najvećim svetskim stadionima, gigantsko filmsko platno, posebni digitalni projektori i sala izgrađena prema parametrima koje nameću zahtevni ,,ajmaks" standardi.
Prva ,,ajmaks" sala u Srbiji imaće više od 500 sedišta. Gigantsko platno, premazano srebrom kako bi se povećala količina svetla koja se reflektuje prema publici, biće širine 25 metara i visine 14 metara (površine oko 350metara kvadratnih) – što je veće od ,,ajmaks" sale u Zagrebu i među najvećima u Evropi. Dva digitalna projektora najnovije generacije omogućiće izuzetno visoku rezoluciju slike, a 3D će dodatno pružiti kvalitet gledanja filmova.
,,Ajmaks" je filmski skup standarda bioskopskih projekcija koje je razvila kanadska korporacija,,Ajmaks". Ovaj sistem poseduje kapacitet da beleži i prikazuje slike mnogo veće rezolucije nego standardni filmski sistemi, i emituje zvuk jačine 12.000 vati.
Primera radi, dinosaurusi iz ,,ajmaksovog" filma ,,Ti-reks: povratak u doba Krede"imali su tri puta više detalja od onih iz Spilbergovog ,,Parka iz doba Jure"
,,Ajmaks" sale su trenutno vodeći standard gledanja filmova u bioskopima, a u ovom sistemu snimaju se uglavnom najskuplji filmovi Holivuda: serijal ,,Hari Poter", trilogija ,,Betmen" i triler ,,Početak" Kristofera Nolana, ,,Avatar" Džejmsa Kamerona kao i neki spektakli iz produkcije ,,Volta Diznija", ali i zahtevne naučno-istraživačke ekspedicije, specijali i serijali
http://www.politika.rs/rubrike/spektar/zivot-i-stil/Ajmaks-stize-u-Srbiju-na-jesen-2014.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/spektar/zivot-i-stil/Ajmaks-stize-u-Srbiju-na-jesen-2014.lt.html)
Slutim da će grupa što je krala bakarne kablove i krovove da se prekvalifikuje na drugi metal.
Da li je IMAX samo 3D ili i običan?
Quote from: mac on 28-10-2012, 11:59:41
Slutim da će grupa što je krala bakarne kablove i krovove da se prekvalifikuje na drugi metal.
heavy :)
Quote from: Alexdelarge on 28-10-2012, 11:50:10
,,Ajfaks" stiže u Srbiju na jesen 2014.
Megapleks ,,Sinister planet" imaće 18 sala za mučenje, među kojima i dvoranu sa najvišim standardima...
:evil: :evil: :evil:
Eh, a kad se setim kad je Takvud tek stigao kako je bio wow, i svi su išli u njega a ne u one stare, sad već nepostojeće bioskope. A sada u njega, deluje mi, niko ne ide, već u ove delta sitije i ušća, a sad dolazi i taj štagodmaks.
Osećam se tako staro. :cry:
Quote from: Father Jape on 28-10-2012, 13:35:55
Osećam se tako staro. :cry:
ćuti.
ti se ne sećaš vremena kad je televizija imala samo dva kanala, a video rikordere su imali samo gastarbajteri (za snimanje programa s TV-a jer video klubova još nije bilo)...
"Sava centar" dobija novu digitalnu opremu za bioskop (http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/362693/Sava-centar-dobija-novu-digitalnu-opremu-za-bioskop)
Ovaaaj... pitanje je da li će taj "Delta planet" uopšte biti završen do tada. Čini mi se da radovi nisu ni počeli.
Osam puta manje bioskopa nego 1968.
Beograd - U Srbiji trenutno funkcioniše 88 bioskopa, odnosno 135 sala sa povremenim ili stalnim projekcijama, uključujući i ustanove kulture (kulturne centre, domove kulture, biblioteke, itd), podaci su istraživanja ,,Bioskopi u Srbiji" Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka koji su juče predstavljeni na tribini ,,Prikazivačka delatnost u Srbiji - perspektive i problemi".
Najstariji bioskop u Srbiji otvoren je u Negotinu 1937. godine. Trideset godina kasnije Srbija je imala 679 bioskopa. Nažalost, od bioskopske mreže koja se razvijala tokom 60-ih i 70-ih u gotovo svim mestima u zemlji, ostao je mali broj dvorana koje održavaju filmske projekcije. Samo Beograd, nakon neuspešne privatizacije preduzeća Beograd film iz 2007. godine, izgubio je 14 bioskopa. Ali osim nedostatka publike i propadanja infrastrukture, domaćim bioskopima preti potpuno izumiranje ako se u skorije vreme ne uključe u sprovođenja skupog procesa digitalizacije.
Prema rečima autorki istraživanja - Bojane Subašić, Bogdane Opačić i Jelene Damnjanović, najvažniji cilj projekta je da se kroz pregled stanja i potreba prikazivačkih ustanova, probudi stručna i šira javnost i doprinese pokretanju inicijative i definisanju daljih planova i aktivnosti za oživljavanje i unapređivanje bioskopske mreže.
Podaci do kojih su one došle, a koji se odnose na 2011. i 2012. godinu, pokazuju da od 88 ustanova koje prikazuju filmove samo 16 funkcionišu isključivo kao bioskopi. Najveći broj bioskopa su državne ustanove, dok se 16 odsto nalazi u privatnom vlasništvu. To su uglavnom multipleksi kojih ima devet.
Zanimljivo je da je gotovo 60 odsto otvoreno tokom cele godine i da trećina bioskopa svakodnevno prikazuje filmove. Ipak, primetno je da broj bioskopa koji sve ređe prikazuju filmove raste iz godine u godinu, te da je prošle godine 14,6 odsto bioskopa tek nekoliko puta godišnje upriličilo projekciju filma. Najveći broj projekcija imao je bioskop Kolosej - gotovo 20.000 godišnje. Ovaj bioskop, koji je nažalost zatvoren ove godine, imao je i najveći broj gledalaca, gotovo trećinu svih posetilaca bioskopskih sala.
Podaci pokazuju da se i broj gledalaca rapidno smanjuje svake godine. Naime, dok je 1964. godine u proseku svaki građanin Srbije išao oko deset puta godišnje u bioskop, u 2011. to jedva da čine jednom u dve do tri godine.
Dobro je poznato da publika u bioskopima najviše gleda domaće filmove, iako se strani filmovi daleko više prikazuju. Prema podacima ustanova, jednu projekciju domaćeg filma u proseku pogleda 230 ljubitelja filma, dok projekciju inostrane produkcije pogleda njih 97.
Kad je u pitanju tehnička opremljenost bioskopa, čak 47 bioskopa ističe potrebu za digitalizacijom sala. Kada na globalnom nivou upotreba 33-milimetarske trake u potpunosti nestane, može doći do gašenja 80 odsto bioskopa u Srbiji. Čitave regije ostaće bez bioskopa ako se ubrzo ne reaguje i ne osmisli plan digitalizacije. Po ovom pitanju može im pomoći i Eurimaž, koji ima zahtevne uslove, poput velikog broja posetilaca i udela evropskih filmova u programima, ali čijim grantovima je nekoliko bioskopa u Srbiji uspelo da sprovede proces digitalizacije.
Predstavnik Srbije u Eurimažu Vladimir Tončić istakao je da će od juna naredne godine klasična filmska traka prestati da postoji. On je objasnio da kriza bioskopa postoji i u Rusiji i Turskoj, mnogo većim zemljama nego što je Srbija, ali da još uvek ima šanse da se nešto promeni, te da apeluje na bioskope da se u narednih godinu dana potrude da ispune uslove Eurimaža.
Vesna Danilović iz Kulturnog centra Beograda podelila je sa prisutnima na tribini iskustvo ove ustanove kada je reč o digitalizaciji. Ipak, ona je istakla da se ova ustanova trenutno susreće sa drugim problemom koji se odnosi na renoviranje sale. Oni su nedavno nakon 50 godina postajanja uspeli da zamene sedišta, ali je dotrajala klimatizacija veliki problem zbog kojeg Dvorana Kulturnog centra ne radi mesec dana tokom leta.
Igor Stanković, direktor distributerske kuće MegaCom film, istakao je da se kinematografija u Srbiji ne može nazvati industrijom, budući da vredi manje od 10 miliona evra. On je napomenuo da je odlazak u bioskop najjeftinija dnevna doza kulture koju sebi može da priušti svaki stanovnik.
- Do 1. decembra ove godine bioskope je posetilo milion i 900 hiljada gledalaca, što je manje u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo dva miliona i 300 hiljada. Ovaj podatak je zabrinjavajuć, budući da je do 2009. beležen rast gledalaca - kazao je Stanković i dodao da rešenje leži u akciji Filmskog centra Srbije, koji odnedavno pomaže distributere i bioskope, ali koja bi trebalo da postane mnogo veća. On je podsetio da je Hrvatski audio-vizuelni centar uspeo da digitalizuje 42 bioskopa uz pomoć Ministarstva kulture i lokalnih samouprava.
Da li u centru grada ima mesta za kulturu?
Građanska inicijativa ''Bioskopi: Povratak otpisanih'' poslednjih godina svojim akcijama pokušava da skrene pažnju javnosti na mali broj bioskopa u Beogradu. Dobrica Veselinović iz ove inicijative podsetio je da je 2007. godine zbog propale privatizacije Beograd filma prestalo da radi 14 bioskopa. Kultna mesta poput Kozare, Odeona, Balkana, Jadrana, Zvezde, Slavije, nestali su sa bioskopske mape kada je Nikola Đivanović, koji se trenutno nalazi u zatvoru, putem malverzacija preprodao dobar deo bioskopske mreže Beograd filma. Kako kaže Veselinović, oni će i dalje nastaviti da se bave pitanjem da li u centru grada ima mesta za kulturu, i učiniti sve da se skrene pažnja javnosti na ovaj problem.
http://www.danas.rs/danasrs/kultura/osam_puta_manje_bioskopa_nego_1968_.11.html?news_id=273629 (http://www.danas.rs/danasrs/kultura/osam_puta_manje_bioskopa_nego_1968_.11.html?news_id=273629)
Videh na FB da je bioskop Cineplexx uveo neke novine:
- ako je film duzi od 150 min, cena karte je veca za 50 din;
- ako je film duzi od 120 min, postoji pauza od 15 min.
E sad, ovo drugo mozda vazi samo za neki konkretan film,
objasnjenja su stura, pa mozda nisam dobro pohvatao.
U svakom slucaju, da li ce i ostali bioskopi primeniti ovakve stvari
i onda kukati na slabu posecenost, videcemo...
Posećenost je u startu slaba. Nema to veze samo sa cenom.
Slazem se, ali cena ipak ima veliki uticaj na posecenost,
a poslovna politika bi morala, po mom misljenju, da bude mnogo bolje osmisljena, nego sto je navedeno gore.
Јел уведена ова пауза, ако јесте да знам које пројекције да избегавам код њих?
ja sam gledao Hobita pre dve nedelje u Delta Sitiju i sure enough, pauziralo se usred filma da se piški i pazare kokice i načosi.
zar nije bilo takvih pauza i pre 50 godina ili griješim?
tipa Kubrikov Spartak, zar nije išao u pauzama, kao i slični maratonski filmovi?
ok je to u principu, puš-piš pauza, sokići, kokice...
Quote from: Boris on 08-01-2014, 11:47:30
Slazem se, ali cena ipak ima veliki uticaj na posecenost,
a poslovna politika bi morala, po mom misljenju, da bude mnogo bolje osmisljena, nego sto je navedeno gore.
ako spuste cijenu dođe više ljudi i više mora da se čisti sala, klasična srpska logika 8-)
debilizam klasični, ako nigdje drugo ovdje je prokleti Fridman u pravu - ako biraš između naplaćivanja 40 i 25 procenata, više ćeš para da zaradiš ako naplaćuješ 25, dugoročno gledano
i to bioskopi ne kapiraju, stalno plafoniraju cijene iz samo njima znanih razloga
da imaju pameti pojeftinili bi sve
Ljudi se prebrzo adaptiraju na trenutni nivo zadovoljštine. To nam je u genima. Da sad pojeftini cena karte bilo bi više posetilaca neko vreme, ali onda bi opet pala posećenot, jer zadovoljština koju daje bioskop više ne bi bila dovoljna.
možda sam ja optimista ali to što tvrdiš mi je nekako previše jednostavna matematika
npr sad ću da nalupetam neke brojke napamet
ako je prosjek 20 gledalaca sa sadašnjom cijenom
povećalo bi se u početku na stotinjak recimo...
to je osamdesetak ljudi više koji će svojim rođacima i prijateljima preporučiti film
dakle, tu je geometrijska progresija sa ''jesi li gledao.. odličan je''
druga stvar, zna se ko stvarno najviše ide u bioskop, a to su djeca
samo gledam djecu moje dvije tetke, gutaju filmove, al kad treba da se ide u bioskop ne pljucka se tu samo za kartu, i ipak su to djeca, žvakaće nešto sigurno, brat bratu ispljune se nekoliko soma za dječurliju za jedan izlazak
znaš kad će ponovo da idu poslije toga? :)
a realno, bolje da djeca idu u bioskop nego da sjede iza dragstora
Quote from: Bata Živojinović on 08-01-2014, 19:27:06
a realno, bolje da djeca idu u bioskop nego da sjede iza dragstora
Зависи од филма.
dobro, ne gledaju baš Vukmira u bioskopu :)
sve je to uobičajeni repertoar
ko je gledao neki kvalitet kad je imao 11 godina, tad se i gleda i čita smeće
ko tada ne gleda smeće neće gledati ništa kad odraste
Quote from: HAL on 08-01-2014, 18:27:32
Јел уведена ова пауза, ако јесте да знам које пројекције да избегавам код њих?
Quote from: Meho Krljic on 08-01-2014, 18:58:32
ja sam gledao Hobita pre dve nedelje u Delta Sitiju i sure enough, pauziralo se usred filma da se piški i pazare kokice i načosi.
Nekorektno je sto to nisu naveli na sajtu, da unapred mozes da racunas na to koliko ce trajati ceo boravak u bioskopu.
Kao, dobili su preporuku za pauzu od (koga bese?) regionalnog distributera, valjda.
Povecanje cene za duge filmove su okacili.
Quote from: Bata Živojinović on 08-01-2014, 19:02:38
ok je to u principu, puš-piš pauza, sokići, kokice...
Moze da bude ok zbog toga, meni bas i ni mora - prekidanje filma mi kvari ugodjaj/atmosferu gledanja.
No na stranu moje preferencije, bilo ok ili ne - mislim da to trebam unapred znati.
Quote from: Bata Živojinović on 08-01-2014, 19:08:54
debilizam klasični, ako nigdje drugo ovdje je prokleti Fridman u pravu - ako biraš između naplaćivanja 40 i 25 procenata,
više ćeš para da zaradiš ako naplaćuješ 25, dugoročno gledano
i to bioskopi ne kapiraju, stalno plafoniraju cijene iz samo njima znanih razloga
da imaju pameti pojeftinili bi sve
Slazem se, i meni se cini da bi imali vise poseta. Znam da bih ja svakako isao cesce, a mislim da nisam jedini.
E sad, druga je stvar sto to meni ne bi odgovaralo iz drugog razloga! :twisted:
Mozda gresim, ali mi se cini da bi onda bilo vise ljudi koji bi pricali u bioskopu, slali poruke i sl.
sto je jedan od razloga zbog koga mi odlazak u bioskop ne odgovara.
Ne idem cesto, ali i kad odem, jedva podnesem srkanje sokova, grickanje kokica i suskanje omotima.
Verovatno preterujem, al sta cu - ne zelim nista sto mi odvlaci paznju.
Quote from: Boris on 08-01-2014, 22:33:00
Ne idem cesto, ali i kad odem, jedva podnesem srkanje sokova, grickanje kokica i suskanje omotima.
Verovatno preterujem, al sta cu - ne zelim nista sto mi odvlaci paznju.
Ne preteruješ. :)
Quote from: D. on 09-01-2014, 02:22:13
Ne preteruješ. :)
Hehe :)
Stvar je u tome sto retko kome u mom okruzenju to smeta,
ljudi su uglavnom u fazonu -
ma nek jedu, bioskop je to.
Mada iskreno, i ja bih voleo da sam toliko neosetljiv.
hm, ja nisam mogao ni da zaspem kad kuca onaj klasični sat na zidu, ali sad spavam i kad topovi gruvaju, valjda vrijeme učini svoje. Mada, imao sam jednog ludog cimera koji je gledao porniće do 4 ujutru, ustajao u 6, slušao radio, hrkao, imao neki alarm koji je svirao petnaest puta dok se ovaj ne bi ustao
Nakon toga sam oguglao na sva žvakanja, bušenja zidova, lupanja svih vrsta
Био у Ушћу први пут након отварања Синеплекса тамо, само ћу рећи најбоље искуство гледања филма икада! Удобне столице, не спушта се део за седење, има доста места за ноге. Чак имају на пар места спојена седишта за парове. Што се тиче квалитета слике и звука, перфекција.
Cinestar u Pančevu skoro završen. Konačno ću moći da idem u bioskop kad mi se ide, a ne kao na ekskurziju u BG. I to na laganih desetak minuta pešačenja.
pancevo.mojkraj.rs/vesti/zabava/item/1458-ljubavna-i-vip-sedista-platna-premazana-srebrom-i-ginisov-rekorder-u-novom-pancevackom-cinestar-multipleksu
Quote from: Pizzobattoa realno, bolje da djeca idu u bioskop nego da sjede iza dragstora
Kojih dragstora? :cry: Pravda za dragstore!
Quote from: HAL on 07-05-2014, 01:21:15
Био у Ушћу први пут након отварања Синеплекса тамо, само ћу рећи најбоље искуство гледања филма икада! Удобне столице, не спушта се део за седење, има доста места за ноге. Чак имају на пар места спојена седишта за парове. Што се тиче квалитета слике и звука, перфекција.
glede sedišta, meni je tu Kinoteka odlična. udobna, mesta za noge koliko oćeš. lepo sam odspavao jednom kad se davao "Tajno oružje inženjera Garina" 8)
Gledala WWZ u Uscu, malne mi glava explodirala od jacine zvuka. Never more.
Peter Dajko: Podižemo novi srpski Holivud
Generalni direktor kompanije "Avala studios": Najveća ekskluzivnost je izgradnja bazena za snimanje, kakav ne postoji u ovom delu Evrope. Prva investicija 50 miliona evra, posao za oko tri hiljade ljudi, razvoj turizma
BEOGRAD i Srbija imaju ogroman potencijal u filmskoj tradiciji, koja je na najlepši način povezana sa češkom tradicijom - neki od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih reditelja studirali su na umetničkoj akademiji FAMU u Pragu. Tu je još nešto važno, takođe vezano za tradiciju, nekadašnji "Avala film" bio je poznat kao "balkanski Holivud", tu su snimljene neke od najpoznatijih evropskih i svetskih produkcija, i ovde još postoje odlični profesionalci koji znaju kako se radi taj posao. To su razlozi zbog kojih smo došli u Srbiju, motivisani da u Beogradu gradimo novi, najsavremeniji srpski Holivud - kaže za "Novosti" Peter Dajko, generalni direktor češko-srpske kompanije "Avala Studios", koja u Košutnjaku počinje obnavljanje, proširenje i podizanje novog, najsavremenijeg studijskog kompleksa koji se bazira na temelju nekadašnjeg "Avala filma".
* Kakve su šanse na tržištu za "Avala Studios", ako znamo da je u ovom delu Evrope već poprilična gužva, i da je podignuto dosta studija?
- Naše šanse su velike i ovo je vrlo dobar tajming za nas, jer su se na tržištu pojavili novi "kontent provajderi" poput Amazona, Netfliksa, HBO-a. Producenti stalno traže nove prostore i potrebni su im novi kapaciteti, pogotovu onima koji imaju velike budžete. Za dobre pare traže i dobre uslove za snimanje. Kolika je gužva na ovom tržištu možda najbolje pokazuje podatak da jedan Ridli Skot za svoju novu produkciju nije mogao da dobije Budimpeštu, jer su kapaciteti popunjeni. Slična je situacija i u Rumuniji i u Češkoj, a prema našim proračunima na osnovu iskustva iz regiona, moderni studiji i pozicioniranje na mapi evropske filmske industrije, Srbiji bi mogli da donesu najmanje sto dvadeset miliona evra prometa godišnje, što je četiri puta više u odnosu na prethodnu godinu.
* Najavili ste veliki i najozbiljniji projekat za filmsku industriju do sada u Srbiji, sa ulaganjem više od pedeset miliona evra za realizaciju njegovog prvog dela. Šta će se sve graditi od tog budžeta?
- Taj novac će se ulagati iz dva ciklusa - najpre je planirano da podignemo dva potpuno nova studija površine oko 4.400 kvadratnih metara, te svih pratećih elemenata koji su potrebni za filmsku produkciju - od održavanja objekata, izrade kulisa, maski, do kancelarija za zaposlene. Ukupna površina svih planiranih objekata je oko pedeset dve hiljade kvadratnih metara, a imamo nameru da izgradimo ukupno šest studija, i videćemo sa kojim kompanijama ćemo ući u taj aranžman. U ovom trenutku najvažnije su nam dve zgrade koje želimo da sačuvamo - Studio 1 i Studio 4, koji je planiran prvo za rekonstrukciju, a posle za izgradnju jednog prostora namenjenog kulturnim i umetničkim programima, izložbama, koncertima, književnim večerima, kojima će se "Avala Studios" malo otvoriti i za javnost.
* Da li ste planirali i neku ekskluzivnost, nešto što će svetskim producentima moći da ponudi samo "Avala Studios"?
- Ono što je već sada ekskluzivnost prve etape našeg projekta je visina naših novih studija koji će moći da se spoje, a koja će iznositi dvadeset metara. Druga, i najveća ekskluzivnost je izgradnja velikog bazena za snimanje, površine sto pedeset kvadratnih metara, dubine šest metara, gde će moći da se snimaju sve scene vezane za more, plažu, vodu...Bazen će imati staklene zidove, što omogućava da se snimanje odvija odozgo i sa strane. Ta infrastruktura će biti na svetskom nivou, koji sada postoji u Americi, a u ovom delu Evrope takav bazen ne postoji.
* Danas se sve više i više koriste vrlo zahtevne savremene tehnologije snimanja u filmskoj industriji. Da li "Avala Studios" i u ovoj oblasti ima projekat?
- Angažovali smo američku kompaniju "Bastien arhitekt" čije je sedište u Los Anđelesu, najveću i najozbiljniju u svetu, koja se bavi projektima filmskih studija. Ona je, primera radi, projektovala studije "Varner brosa", "Univerzala", Si-En-Ena, i naša namera je da u oblasti tehnologije napravimo vrhunske studije. Oni neće imati svetski domet samo u građevinskom smislu, pomenuo sam već da će imati efektivnu visinu dvadeset metara, potpunu zvučnu izolaciju i ostale najsavremenije elemente, nego će i u tehnologiji snimanja pratiti sva svetska dostignuća, što znači da treba da se napravi specijalna i zahtevna infrastruktura. Namera nam je da se podignu univerzalni studiji, koji mogu da koriste sve tehnologije koje su sada prisutne.
* Najavili ste još jedan projekat koji u Srbiji do sada nikada nije postojao - razvoj filmskog turizma.
- Obnovljeni i prošireni studijski kompleks na Košutnjaku može da doprinese i razvoju filmskog turizma u Srbiji, jer film ima veliki turistički potencijal. Mnoge scene koje budu snimljene, ne samo u našim studijima, već i na ulicama Beograda, na planinama i drugim mestima širom Srbije, moći će da privuku turiste iz celog sveta. Koliko sam shvatio, taj potencijal se ovde do sada nije koristio, a na osnovu iskustva različitih zemalja on je značajna privredna grana. Vrlo dobar primer je, recimo, Novi Zeland, koji je zbog hita "Gospodar prstenova", koji je tu snimljen, postao turistička atrakcija. Tu su egejska ostrva gde je snimana "Mama Mia", ili Karlov most u Pragu. Na toj lokaciji snimljena je scena venčanja iz vrlo popularnog kineskog ljubavnog filma koji se prikazivao samo u Kini. Neverovatno je koliko mladih ljudi iz ove zemlje putuje godišnje u Prag, hiljade i hiljade Kineza i Kineskinja neprestano pristižu da bi se i oni venčali na Karlovom mostu, ili makar fotografisali.
* Kada će biti izgrađen prvi filmski studio?
- Planirano je da bude završen 2021, a radovi će započeti već za nekoliko meseci. Na obnovi i izgradnji biće anagažovano više od dve stotine pedeset građevinskih radnika iz Srbije, i zaista verujem da ćemo uspeti da podstaknemo i oslobodimo potencijal koji Beograd i Srbija imaju u filmskoj industriji - izuzetne lokacije, stručno osoblje i bogatu tradiciju.
* Da li ste možda ostvarili saradnju sa našim filmskim institucijama?
- Imamo odlične odnose sa Srpskom filmskom asocijacijom, odnosno, Serbia Film Commission. Sada se u ovom našem prostoru koji smo besplatno ustupili trenutno odvija program obuke za filmske menadžere. Odlične kontakte imamo sa Filmskim centrom Srbije, i namera nam je da zajedno ostvarimo platformu obuke za filmske ekipe. Ima u Srbiji još dobrog filmskog personala, iako je zbog relativno malog tržišta i prometa mnogo ljudi iz ove profesije ili otišlo u inostranstvo, ili su promenili zanimanje. Ja sam, u svakom smislu, veliki optimista, od svih imamo veliku podršku, a posebno od čelnika Grada Beograda, za projekat iz koga može da pronikne nešto što je odlično i za Beograd i za Srbiju. Moram da istaknem da sam iznenađen kako dobro funkcionišu srpske institucije.
TRI HILjADE PARI CIPELA
- KOMPANIJA "Avala Studios" uložila je do sada pedeset hiljada evra samo u obnovu jedinstvenog fundusa "Avala filma" koji ima dvadeset sedam hiljada kostima - kaže Peter Dajko. - Među njima su i originalne uniforme srpskih vojnika iz Prvog svetskog rata, koje smo ustupili za snimanje filmova "Zaspanka za vojnike" Predraga Antonijevića i "Čarape Kralja Petra" Lazara Ristovskog. Mislimo da je ovaj fundus srpsko nacionalno blago, i stalo nam je do toga da ga očuvamo i zaštitimo, isto kao što čuvamo i tradiciju i prepoznatljivost koju ime "Avala Film" uživa u filmskom svetu. U fundusu ima kostima iz različitih vremenskih perioda, samo oko pet-šest hiljada pari cipela, koje je trebalo prvo ručno očistiti, popraviti, pa konzervirati. Sada radimo na obnovi rekvizita.
INICIJATIVA RUKOVODSTVA SRBIJE
* KAKO ste se odlučili da dođete baš u Srbiju?
- Zahvaljujući odluci iz 2016. godine koju je donela Vlada Srbije predvođena premijerom, a sadašnjim predsednikom gospodinom Aleksandrom Vučićem, u Srbiji se primenjuje novi zakon o podsticajima za strane producente, odnosno, o povraćaju dvadeset pet odsto sredstava koji oni potroše u vašoj zemlji za snimanje svojih produkcija. To je prva Vlada Srbije koja je prepoznala izuzetan potencijal filmskog biznisa, što Srbiju danas čini konkurentom filmskim centrima širom Evrope.
http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:755531-Peter-Dajko-Podizemo-novi-srpski-Holivud