Danas procitah u stampi da na Fest stize Vadim Jusov i da ce beogradskoj publici predstaviti restauriranog i tehnicki poboljsanog Rubljova...zna li neko nesto vise?
Program u kinoteci obuhvata i projekciju restaurisane verzije filma "Andrej Rubljov" Andreja Tarkovskog, kao i njegovih ostvarenja "Ivanovo detinjstvo" i "Valjak i violina".
Pogledajte insert iz ovog filma uz komentar pravog poznavaoca tajni filmske umetnosti - profesora univerziteta Harvard, Vlade Petrića.
Restaurisana verzija "Rubljova" biće prikazana i u dvorani Kulturnog centra Beograda, a tim povodom, kako je najavljeno, gost FEST-a biće ruski snimatelj Vadim Jusov koji je sarađivao sa slavnim rediteljem.
(MONDO)
http://www.youtube.com/watch?v=gqVrNyzjoto
Nadam se da ce neko od nasih izdati DVD sa ovom novom verzijom po meni jednog od najboljih filmova svih vremena...ovo vredi imati... :lol:
Jusov je snimio taj film pre 43 godine, a sada je nadgledao izradu nove kopije u "Mosfilmu".
"Restauracija je skup proces, ali 'Mosfilm' uvažava svoju prošlost i želi da sačuva opus Tarkovskog i drugih značajnih autora", rekao je Jusov na konferenciji za novinare u Sava centru.
On je istakao da je za projekat restauracije zaslužan producent i reditelj Karen Šahnazarov.
"Vreme čini svoje, pozitiv i negativ gube svojstva, naročito je propao deo 'Rubljova' koji je rađen u boji. Uz pomoć digitalne tehnologije obnovili smo sliku i prebacili je ponovo na filmsku traku, a ceo film je prošao i korekciju zvuka, tako da se sada može videti i čuti film blizak originalnoj verziji", objasnio je on.
Nova kopija biće prikazana na kraju Festa, u nedelju uveče, 2. februara, u Domu sindikata, gde je davno bila i premijera tog filma u Beogradu.
Jusov je primetio da "danas tehnologija dozvoljava da se restaurira mnogo toga što je izgubljeno, pa čak i da se doda nepostojeće".
"Fim je u velikoj meri stvar tehnologije. Savremena kompjuterska grafika omogućava da u realizaciji filma nema granice bilo koja fantazija da je u pitanju, što posebno vidimo u američkim filmovima. Međutim, pored neobuzdane fantazije, moraju se uneti i emocionalni sadržaj i znanje o temi da bi film mogao da bude umetničko delo", naglasio je Jusov.
"Kao profesionalac, mogu da tvrdim da film još ima pred sobom ogromne mogućnosti, da su neki njegovi potencijali još skriveni", izjavio je on.
Na pitanje o mestu "Rubljova" u ruskoj kulturi odgovorio je da se odnos prema tom filmu menjao, svojevremeno je čak bio isključen iz nastave o istoriji filma, da bi potom svi govorili o njemu kao remek delu.
Jusov se podsetio samog snimanja i naglasio da je Tarkovski već kao sasvim mlad bio izvanredan reditelj koji shvata sve elemente filma, uključujući značaj likovnog izraza i plastike ekrana.
"Ponašao se skromno, nije zauzimao neki položaj u odnosu na nas, ali je bio vrlo ubedljiv. Krug ljudi oko njega bio je krug istomišljenika, što je veoma bitno kada se nešto kreira. Svi su se, od vozača do slikara u ekipi, sa velikom ozbiljnošću i razumevanjem odnosili prema važnosti onoga što rade", ispričao je Jusov.
On je dodao da su snimali istorijsku temu, staru 500 godina, i da su se puno bavili proučavanjem detalja kako bi film bio verodostojan što se tiče izgleda odeće i kuća.
"Međutim, ljudi se nisu mnogo promenili. Menja se tehnološka civilizacija, na primer, kada sam bio mlad nije bilo ni televizora, a magnetofon je bio čudo. Sada svi nosimo mobilne telefone s kamerama, ali se karakter čoveka nije izmenio" rekao je on.
Na pitanje o stanju u ruskoj kinematografiji, Jusov je primetio da kao pedagog, profesor na VGIK-u, glavnu promenu vidi među studentima.
"U moje vreme, sredinom prošlog veka, na svih pet godina kamere imali smo samo dve koleginice. Sada samo u mojoj klasi studenata ima čak 16 devojaka", dodao je on.
"Inače, dosta se snima, ima filmova koje mogu da prihvatim ili ne, poneki mi se i dopada. Uostalom, ne sećam se perioda u ruskoj kinematografiji da godišnje izađe više od dva filma koji greju dušu", istakao je Vadim Jusov.
pogledah ovu 'doteranu' verziju rubljova: i ne videh nikakvu primetnu razliku u odnosu na ono što sam ranije gledo.
zapravo, ako sam ja dobro jusova razumeo, oni su restaurirali samo kolor deonicu, tj zadnjih 5-6 minuta, a CB deo (oko 2 sata i 40 min) je isti kao ranije.
dobro, ok, ne osećam se prevarenim, drago mi je da sam ga video na velikom platnu, ali... čak i nakon ovog gledanja ostajem u mistifikaciji: ZAŠTO je baš OVO toliko izvikan i mega-hvaljen film?
ima tu, naravno, momenata vrednih hvale i poštovanja, ali da se toliki ljudi KUNU u njega kao u vrh vrhova... zaista ne vidim čemu?
baš prošle nedelje reprizirah STALKERA, i stojim vam prav da je on mnogo bolji i gledljiviji i lepši i pametniji film.
Quote from: "Ghoul"pogledah ovu 'doteranu' verziju rubljova: i ne videh nikakvu primetnu razliku u odnosu na ono što sam ranije gledo.
zapravo, ako sam ja dobro jusova razumeo, oni su restaurirali samo kolor deonicu, tj zadnjih 5-6 minuta, a CB deo (oko 2 sata i 40 min) je isti kao ranije.
dobro, ok, ne osećam se prevarenim, drago mi je da sam ga video na velikom platnu, ali... čak i nakon ovog gledanja ostajem u mistifikaciji: ZAŠTO je baš OVO toliko izvikan i mega-hvaljen film?
ima tu, naravno, momenata vrednih hvale i poštovanja, ali da se toliki ljudi KUNU u njega kao u vrh vrhova... zaista ne vidim čemu?
baš prošle nedelje reprizirah STALKERA, i stojim vam prav da je on mnogo bolji i gledljiviji i lepši i pametniji film.
...kad porastes kasce ti se samo... :lol: :lol: :lol: :wink:
Rubljov nije izvikan i bez razloga hvaljen film,naprotiv,to je pravo remek delo filmske umetnosti...a i Stalker je tu negde...
Quote from: "Axle Munshine"Rubljov nije izvikan i bez razloga hvaljen film,naprotiv,to je pravo remek delo filmske umetnosti...
nisam rekao da je 'bez razloga hvaljen' -ali kažem da jeste precenjen.
npr:
-nepotrebno je razvučen (zašto gledati onu ludu kako se blesavi 20 minuta pre nego što ga skembaju? zašto gledati one tatare kako se nadvlače tamte-vamte sa onom slaboumnom ženom dok ne napusti rubljova sn jima?... itd.)
-stradanje onog konja je apsolutno neoprostivo i gnusno: a tek sad na vel. ekranu videh i detalje koje na malom nisam primetio - naime, da se on ne samo jadan sav slomio niz stepenice, nego se i gadno posekao i da tu mlazevi krvi sukljaju... e, moj tarkovski, kakav si ti hrišćanin!
-takođe, neki od mnogohvaljenih set pisova su tek tako, osrednji: npr. pagani koji se brčkaju u reci... čak je i kustin đurđevdanski set pis na reci lepši i bolji od ovoga...
itd.
dakle, prosvetli me!!! :lol:
dakle, prosvetli me!!! :lol:
Quote from: "Ghoul"
-stradanje onog konja je apsolutno neoprostivo i gnusno: a tek sad na vel. ekranu videh i detalje koje na malom nisam primetio - naime, da se on ne samo jadan sav slomio niz stepenice, nego se i gadno posekao i da tu mlazevi krvi sukljaju... e, moj tarkovski, kakav si ti hrišćanin!
Mislim da sam na IMDB-u naleteo na triviju da je taj konj uzet iz klanice i da mu je život skraćen otprilike samo za jedan dan, već sutradan bi od njega počeli da prave kobasice (http://www.kuvaronline.net/viewthread.php?tid=3829). Mislim, ne znam doduše kako se ubivaju konji po klanicama, ali to sigurno nije padanjem sa stepenica na ašov...
Quote from: "Dry-Na-Nord"Mislim, ne znam doduše kako se ubivaju konji po klanicama, ali to sigurno nije padanjem sa stepenica na ašov...
za to kako ih ubijaju, vidi film CARNE gaspara noea.
ili LA SANGRE DES BETES g. franjua.
ili IL CONTINUO v. gilića.
postoji čitav jedan pod-žanr filmova o ubijanju konja.
:(
ček, je l tarkovski bio hrišćanin?
Nije valjda da nije pravoslavac?
Quote from: "Ghoul"baš prošle nedelje reprizirah STALKERA, i stojim vam prav da je on mnogo bolji i gledljiviji i lepši i pametniji film.
To gledljiviji i lepši ti valjda znači gledljiviji za gutače holivudskih
fekalija, a ono pametniji mi je nespojivo kada su ta dva filma u pitanju.
i dalje čekam prosvetljenje glede rubljova, a dobijam samo fekalije... :roll: :P :cry:
Quote from: "Ghoul"i dalje čekam prosvetljenje glede rubljova, a dobijam samo fekalije... :roll: :P :cry:
PA POGLEDAJ VEC JEDNOM OBA FILMA
Quote from: "Ghoul"dakle, prosvetli me!!! :lol:
Nisam prosvetitelj,i ne zelim da namecem svoje misljenje nikome pa ni tebi... :lol: :lol: :lol:
Vrhunsko umetnicko delo,pa i film,se prosto oseti ili ne,nema sredine... :lol: :lol: :lol:
A Rubljov je VRHUNSKO UMETNICKO DELO...
Quote from: "Axle Munshine"Vrhunsko umetnicko delo,pa i film,se prosto oseti ili ne,nema sredine... A Rubljov je VRHUNSKO UMETNICKO DELO...
znači, oni koji ga 'ne osete' su... šta? zasićeni holivudskim fekalijama? slepi? osuđeni da gore u paklu? antihristi?
ja ne mislim da je ovde postojeća samo ili/ili opcija, jer je meni film baš ni tamo ni ovamo... ima dobrih, ima odličnih i ima izvanrednih deonica, ali ima i slabih, osrednjih... te je stoga, u najboljem, to 'krnje remek-delo' a nikako 'apsolutno'...
Quote from: "Ghoul"Quote from: "Axle Munshine"Vrhunsko umetnicko delo,pa i film,se prosto oseti ili ne,nema sredine... A Rubljov je VRHUNSKO UMETNICKO DELO...
znači, oni koji ga 'ne osete' su... šta? zasićeni holivudskim fekalijama? slepi? osuđeni da gore u paklu? antihristi?
ja ne mislim da je ovde postojeća samo ili/ili opcija, jer je meni film baš ni tamo ni ovamo... ima dobrih, ima odličnih i ima izvanrednih deonica, ali ima i slabih, osrednjih... te je stoga, u najboljem, to 'krnje remek-delo' a nikako 'apsolutno'...
Ok,mozda i nije bas opcija ili-ili,ali ti imas svoje vidjenje ovog filma,ja svoje,razlika u misljenju i percepciji je individualna...nista strasno,naprotiv...
Ghoul:
QuoteZAŠTO je baš OVO toliko izvikan i mega-hvaljen film?
ima tu, naravno, momenata vrednih hvale i poštovanja, ali da se toliki ljudi KUNU u njega kao u vrh vrhova... zaista ne vidim čemu?
baš prošle nedelje reprizirah STALKERA, i stojim vam prav da je on mnogo bolji i gledljiviji i lepši i pametniji film.
ako dozvolite da se umesam...
slazem se da "stalker" mozda gledljiviji film. to moze biti zbog, eventualne, aktuelnosti i blizini onome sto nam se dogadja i cemu idemo u susret kao drustvo u celini. i zato sto je kraci :) nije mala stvar i to uzeti u obzir, ali... volim "rubljova", ali se ne kunem u njega. izuzetno cenim, generalno, ono sto je napravio tarkovski, a narocito dva pomenuta filma.
kad malo bolje razmislim, to su Vrlo slicni filmovi.
u filmu "andrej rubljov" se nasiroko pokazuje, kako sam razumeo, borba (talentovanog) coveka sa samim sobom: sumlja u ljude razdira veru u boljitak, gde cak i vera u boga pada u drugi plan. zivot sa bogom medju ljudim slabi ambicije da se moze nesto promeniti na ovom svetu. to direktno u filmu se vidi u delu kada rubljov prica sa teofanom grkom.
u filmu "stalker", cini mi se, iste dileme su naslikane, ali prenesene u savremeno, nuklearno doba. (uostalom, kroz sve filmove tarkovoskog se provlace isti, ili, bar, jako slicni motivi). mozda nekom samo vise lezi takav nacin da se prikazu neke stvari, nekom ne, ali slazem se sa tobom da pojedinci malo preteruju velicajuci "rubljova". ja ga nikako ne bih posebno odvojio od "stalkera", ali je zaista na vrhu opusa ovog ruskog autora.
no, zaneo sam se :)
kazes da je scena sa palamo devojkom duga
Quotezašto gledati onu ludu kako se blesavi 20 minuta pre nego što ga skembaju?
koga skembaju? nisam lepo rumeo...
ta devojka je perfektno, bez greske, odglumila, bar se meni toliko svidja, a scena sa tatarima je, mozda, malkica duza, mozda minut vise, ali nisam nasao da mi je otezavajuce razvucena.
Ne,ne,pomesao si scene...ona luda je muskarac,a luda plavusa i tatari su druga prica... :lol:
A spomenut je ovde i konj u sceni pada sa stepenica-merdevina...nazalost,istina je,konj nije pao slucajno-pogodjen je...zalosno je ali je istina... :(
ma nema veze 'aktuelnost'.
kad bi to meni bio neki kriterijum ja bih, recimo, u hororu najviše voleo ova moderna slipstrim piskarala iz THIRD ALTERNATIVE univerzuma, a meni zapravo i dalje najbolje leže pisci iz XIX i ranog XX veka (ili oni koji su prilično 'retro' poput ligotija ili ajkmana).
znači, to nema veze.
rubljov previše filmskog vremena troši na scene od marginalnog značaja za osnovnu temu, a onda kad shvati da o temi ništa nije kazao – on uzme pa snimi predugu scenu dijaloga, u kojoj se verbalno tematizuje ono što bi trebalo da se zapravo vizuelizuje.
stalker mi u tom smislu više leži, jer – iako i on pati od tih patetičnih kvazifilozofskih naklapanja i čitanja pojezije – svoje glavne poente uspeva da vizuelizuje, da ih filmski iskaže na toliko ubedljiv i nezaboravan i unikatan način da se sav onaj bla-bla-blaaa može ladno iseći bez štete po film – što nije slučaj sa rubljovim, gde ako isečeš te 2 duge dijaloške scene dobijaš film – o čemu, zapravo?
sem toga, stalker je interpretativno otvoreniji, ambivalentniji, kompleksniji – dok to 'o čemu je' rubljov bude u filmu vrlo jasno, i očigledno, i nedvosmisleno, što ga kao umetničko delo ipak stavlja na stepenicu ili dve niže od stalkera.
sem toga, no animal was hurt or inhumanely treated during the making of stalker – što se ne može reći za rubljova.
u potonjem, pored mnogopominjanog ali još neprežaljenog konja, imamo i (najmanje!) jednu sitoru kokoš koju pregaze besni tatari svojim konjima: vrlo se jasno vidi u jednom kadru iz ptičje perspektive leš bele kokoške koja nije uspela na vreme da se skloni. i nemojte mi reći da je i ona bila spremna za klanje, jer to tako kopitama izgaženo meso više nije nizašta. znači, sirota koka se izlegla iz jajeta, bila slatko umiljato žuto pile, i kljucala, kljucala, i rasla i rasla, i ko zna da li je ikada pevca osetila na sebi kako je zaljubljeno gazi i kljuje iza ušiju – dok nije došao taj tarkovski i zgazio je svojim kopitima! sve to zarad 'umetnosti'! ma i'te molim vas!
a posle svi prozivaju ruđera deodata, a tarkovskog niko ne proziva! a ruđero je barem te životinjke žrtvovao sa smislom i poentom, njihove smrti su zaiste bile neophodne za film – dok je ovo u rubljovu golo iživljavanje.
znači, stalker.
čak i ogledalo, radije nego rubljov.
a ivanovo detinjstvo mi je odma tu negde.
Axle Munshine:
Quoteona luda je muskarac
aha :) nisam lepo razumeo, a i sada nisam potpuno siguran da li mislimo na "lakrdijasa" xjestera
lepo je videti kako se kreveljio i bacao rime u onoj kolibi, stracari, i kako zabavlja narod. to je, bas, smesna scena. kamera se odlicno krece, prija. vestina na delu :) tu vidimo kako "peva" o stvarima koje su prilicno zabranjene za to vreme, ali su dopadljive narodu koji pije i prepusta se banalnostima koje izvodi i prica njihova luda. ta scena mi nije duga, stavise, prija mi nekako :)
a to u vezi sa konjem/konjima mi je, bas, tuzno :( narocito jer su mi se svidele slow-motion scne kada se lepi konji kraj reke (mozda jezera?) okercu na zemlji...
nisam se nadao tolikoj surovosti od tarkovskog
Quotesem toga, no animal was hurt or inhumanely treated during the making of stalker – što se ne može reći za rubljova.
u potonjem, pored mnogopominjanog ali još neprežaljenog konja, imamo i (najmanje!) jednu sitoru kokoš koju pregaze besni tatari svojim konjima: vrlo se jasno vidi u jednom kadru iz ptičje perspektive leš bele kokoške koja nije uspela na vreme da se skloni. i nemojte mi reći da je i ona bila spremna za klanje, jer to tako kopitama izgaženo meso više nije nizašta. znači, sirota koka se izlegla iz jajeta, bila slatko umiljato žuto pile, i kljucala, kljucala, i rasla i rasla, i ko zna da li je ikada pevca osetila na sebi kako je zaljubljeno gazi i kljuje iza ušiju – dok nije došao taj tarkovski i zgazio je svojim kopitima! sve to zarad 'umetnosti'! ma i'te molim vas!
Znao sam ja da se iza te surove spoljašnost krije jedno ljudsko srce... Ghoule, priča o toploj slovenskoj duši je samo urbana legenda...
Prvi put kada sam gledao Rubljova bio sam dete i ne mogu reći da sam nešto skapirao tj video u tome.
Drugi put, kao stariji, ostao je utisak da je film između vrednog filmskog umetničkog dela i pretencioznog smaranja. Malo scena mi je ostalo u sećanju - jedna od njih je kad Rusi hrišćani (tadašnji ili budući) pravoslavci progone (i istrebljuju?) pagane. To mi je par puta bio kontra argument u razgovorima sa izrazito nacionalno - pravoslavno orijentisanim Srbima, koji uvek tvrde da pravoslavna crkva nikada nije činila nikakve zločine, genocid i sl, kao katolici i dr.
Bilo kako bilo, jedno kvalitetno DVD izdanje bi bilo poželjno da se podsetim i osvežim utiske.
Ghoul:
Quoterubljov previše filmskog vremena troši na scene od marginalnog značaja za osnovnu temu, a onda kad shvati da o temi ništa nije kazao – on uzme pa snimi predugu scenu dijaloga, u kojoj se verbalno tematizuje ono što bi trebalo da se zapravo vizuelizuje.
uh! ovo je zanimljivo sto si rekao. moguce je da se zanosi malo vise od same sustine oko koje se film okrece, ali imam u vidu da je to bio "veliki" film. u tom smislu sto je napor da se kostimi, scenografija i ostalo, dovedu do pohvalne tacke autenticnosti u kojoj se desava radnja. tu se stvarno potrudio da sto bolje prikaze stanje u drzavi, duh naroda toga doba i tom se zahtevu, mozda, moze prigovorati opsirnost u opisivanju same srzi, ali ne puno. meni to barem ne smeta mnogo :) nekako je hipnotisao sa tim manje bitnim stvarima, tako da se ne mogu usprotiviti.
moze se reci da je vise slikao neko rezirao ovaj film...
Quotestalker mi u tom smislu više leži, jer – iako i on pati od tih patetičnih kvazifilozofskih naklapanja i čitanja pojezije – svoje glavne poente uspeva da vizuelizuje, da ih filmski iskaže na toliko ubedljiv i nezaboravan i unikatan način da se sav onaj bla-bla-blaaa može ladno iseći bez štete po film – što nije slučaj sa rubljovim, gde ako isečeš te 2 duge dijaloške scene dobijaš film – o čemu, zapravo?
slazem se da je u "stalkeru" nesto ubedljiviji da glavne poente filmski vizualizuje, ali mislim da je njemu taj "bla, bla" sto kazes mnogo bitan i bas jedna od glavnih crta njegovog autorskog pecata. nije toliko tragicano...
to "bla, bla" kod "rubljova" ima vecu ulogu. jednostvno su vece tezine i nemoguce ih je iseci a da ne bude lose. uopste ne znam kako bi pokazao muke coveka koji u zrelosti svog samopropitivanja gubi veru u coveka, ne vidi sebe medju ljudima itd. mislim da je to pakleno tesko filmski predociti.
sada, zaista, zurim. izvinjavam se, sto cu ostati nedorecen, ali post cu kasnije dovrsiti
Quote from: "Mica Milovanovic"Znao sam ja da se iza te surove spoljašnost krije jedno ljudsko srce... Ghoule, priča o toploj slovenskoj duši je samo urbana legenda...
ehhh... kad se samo ove 2 rečenice ne bi uzajamno potirale... ili bi ti da začneš još jednu urbanu legendu – ovog puta o mom srcu? :idea:
Za mene, Rubljov ima ono 'nesto'. Naime, ako bi sad zatvorio oci i pokusao da se sjetim najupecatljivijih kadrova koje sam ikada vidio na filmu, tu bi se nasao san iz 'Divljih Jagoda', lik Jovanke Orlanke iz Drejerove verzije, Felinijeva Madona koju nosi helikopter i slicno. Kad bi pravio listu omiljenih filmova, tesko da bi mi neki od njih upao medju prvih 5, ali imaju ono nesto zbog cega ih pamtim na gotovo podsvjesnom nivou.
Rubljov je, tako, film koji se ne zaboravlja, bar je takav bio meni. Nisam ga gledao ocima surovog kriticara, nego sam ga gledao opcinjen, kao da je bajka. U svakoj sekundi, imao sam utisak kao da gledam nesto izuzetno, duhovno i gotovo transcedentno. To mi se ne desi sa svakim filmom - nerazumjevanje kriticarskog hajpa koji ti pises za Rubljova, ja sam osjecao dok sam gledao Bergmanov 'Sedmi pecat'.
Za neku dublju analizu, trebao bi da ga repriziram, ali ako se nakon dugo godina sjecam scene na pocetku sa balonom i blatom, scene sa ludom, razgovor sa svestenikom i kraj sa ikonama - malo li je? U medjuvremenu sam odgledao zilion filmova i ne sjecam se tih detalja. Iz Rubljova se sjecam svega, iako se nisam trudio da ista zapamtim. Valjda je tako i sa drugima koji vole film. Pozdrav.
Sta reci...Blade je zasekao sustinu svojom iskrenoscu... :lol: :lol: :lol:
Ghoul:
Quotesem toga, stalker je interpretativno otvoreniji, ambivalentniji, kompleksniji – dok to 'o čemu je' rubljov bude u filmu vrlo jasno, i očigledno, i nedvosmisleno, što ga kao umetničko delo ipak stavlja na stepenicu ili dve niže od stalkera.
i nisu toliko pateticna naklapanja koja se javljaju u rubljovu. nije on, po meni, bio jedan od onih koji trtljaju samo da bi nesto rekli i, da bi dobili na dubini, unose mudrolije u film koje su suvisne i jadno sklepane. ipak, mislim da je imao sta da kaze u pitanjima koja otvara i da je umeo ukaze na neke zanimljive strane poimanja ljudske duse. barem je meni sve to godilo kako prezentuje u svojim filmovima. gledao sam "rubljova", "stalkera", "valjak i violinu", "solaris", ali nisam ga nikada zavrsio :roll: . pomenuo si i "ogledalo" koje me vec odavno zaineresovalo, ali nisam ga gledao, kao i "ivanovo detinjstvo".
kazes da je u "rubljovu" nedovosmisleno predocena sama sustina filma. i slazem se, ali to mi nije predstavljalo poseban nedostatak dok sam ga gledao.
mislim da "stalker" nije puno kompleksniji. tu ne mogu ni malo da se slozim sa tobom. stavise, mislim da je dovoljno slozen i zamrsen sa mnogim pricama koje kruze, pre svega, oko rubljova da to obogacuje delo viseslojnoscu kojoj se odaje priznanje.
sve u svemu, za sada mi je "rubljov" i dalje na prvom mestu, ali "stalker" mu je za petama i to iz prostog razloga, jer mi ovaj vise godi po duhovnom ustrojstvu. mada su mi, ponavljam, oba filma narocito draga.
nadam se da nisam smorio.... :roll: :mrgreen:
Intervju: Vadim Jusov
Sam Bog mi je poslao Tarkovskog
Kada smo se pripremali za snimanje ,,Rubljova", odlazili bismo zajedno da nekoliko puta gledamo Kurosavin film ,,Sedam samuraja". Tarkovskom je bilo važno da istorijsku temu u svom filmu, staru 500 godina, učini što verodostojnijom.
Kada sam ja sredinom prošlog veka studirao na Akademiji za filmsku umetnost, moj master je bio Boris Izrailjevič Volček. Njegov unuk Denis Jestignjejev je studirao kod mene. Znači, dogodila se spirala: ja sam studirao kod dede svog učenika! I nekada i sada studentsko maštanje je pretpostavljalo nastavak istorije umetničke saradnje između reditelja i snimatelja, uzajamno prožimanje, konglomerat stvaralačke i ljudske saradnje, sjedinjenje. Saradnja između Volčeka i Roma bila je primer mojoj, a moja saradnja sa Tarkovskim, primer sledećoj generaciji filmskih umetnika, kaže za ,,Politiku" Vadim Jusov (1929), legendarni ruski snimatelj i profesor na VGIK-u, jedan od najznačajnijih ovogodišnjih Festovih gostiju.
Jusov je u Beograd pristigao sa restauriranom kopijom filma ,,Andrej Rubljov" Andreja Tarkovskog (Jusov je bio direktor fotografije u četiri filma Tarkovskog: ,,Valjak i violina", ,,Ivanovo detinjstvo", ,,Andrej Rubljov" i ,,Solaris"), a ponovna projekcija ovog filma snimljenog pre 43 godine, podigla je festivalsku publiku u dvorani Doma sindikata na noge. Filmske vrednosti i remek-dela s lakoćom izdržavaju svaku proveru vremena, a pun je pogodak što se ovakva provera dogodila upravo u filmskom Beogradu...
Da li sjedinjenje snimatelja-direktora fotografije i reditelja pre svega treba da podrazumeva uzajamno razumevanje stvaralačkih napora i stvaralačkih ciljeva?
Saradnja u kinematografiji, zajedništvo u kinematografiji je ono što je neophodno. Znamo da pisac piše usamljeno, slikar slika sam, muziku kompozitor komponuje takođe usamljen, a film je sasvim druga vrsta umetnosti i iskustva, u kojem samo stvaralačko zajedništvo i jedinstvo u mišljenju omogućava da se nešto postigne. Tarkovski nije mogao da pozove samog Baha, ali on ga je iskoristio i pozvao njegovu muziku, angažovao mladog kompozitora koji je znao da Bahovu muziku tako kulturno i s poštovanjem obradi da je ona postala sastavni deo filma.
Kada je nastao trenutak Vašeg umetničkog sjedinjavanja sa Tarkovskim?
Prvi kojem je Tarkovski ponudio saradnju bio je poznati sovjetski snimatelj Urusevski, najpoznatiji snimatelj u istoriji ruskog filma, koji je snimao ,,Lete ždralovi" i ,,Nepoznato pismo". Tarkovski je dakle, iako veoma mlad, postupio kao veoma krupan reditelj, znao je da za svoj prvi film treba da angažuje najbolje. Urusevski je bio sprečen da prihvati ovu ponudu i preporučio je mene. Andrej je pogledao dva-tri filma koja sam već snimio i onda mi se obratio. I tako je počelo naše zajedništvo. Počelo je sa poznanstvom, uzajamnim razumevanjem, pa onda i uzajamnim prožimanjem na osnovu razumevanja stvaralačkih zadataka i problema filmske proizvodnje. Nešto kasnije sam mislio da mi je sam Bog poslao tog čoveka koji mi je profesiju učinio toliko zanimljivom i snažnom. Kada smo počeli da snimamo ,,Ivanovo detinjstvo" Andreju je bilo 27, a meni 30 godina. Sećanja je mnogo i ona su sabrana u mojoj maloj noveli ,,Reč o prijatelju".
Film ,,Andrej Rubljov", zahvaljujući restauraciji koju ste Vi lično nadgledali u Mosfilmu zajedno sa Karenom Šahnazarovim, sada ponovo može u bioskope. Kada se prvi put pojavio i na istoku i na zapadu smatran je za remek-delo, ali kakav je tretman imao u tadašnjem Sovjetskom Savezu?
U ruskoj kulturi i kulturnoj javnosti odnos prema ovom filmu stalno se menjao. Svojevremeno je čak bio isključivan iz nastave o istoriji filma, da bi kasnije svi o njemu govorili kao o remek-delu. Mislim da je projekat restauracije ovog filma veoma značajan. Obnovili smo sliku uz pomoć digitalne tehnologije, prebacili je ponovo na filmsku traku, poboljšali smo zvuk i on je sada najpribližniji originalu. Na ovaj način pokazali smo da uvažavamo prošlost i da postoji želja da se sačuva opus i Tarkovskog i drugih značajnih autora.
Kakav je bio Tarkovski?
Čovek koji je još kao veoma mlad razumeo prirodu filma i bio veliki posvećenik filmu. On je dobro razumeo sve elemente filma, uključujući i značaj likovnog izraza i plastičnosti ekrana. Bio je tih, skroman, nikada niste mogli da ga čujete da viče ili se prepire sa nekim. Krug ljudi oko njega bio je krug istomišljenika koji su se sa velikom ozbiljnošću i razumevanjem odnosili spram važnosti onoga što rade. Kada smo se pripremali za snimanje ,,Rubljova", odlazili bismo zajedno da nekoliko puta gledamo Kurosavin film ,,Sedam samuraja" i posle zajedno diskutovali o svakom detalju. Tarkovskom je bilo važno da istorijsku temu u svom filmu, staru 500 godina, učini što verodostojnijom što se tiče odeće, oružja, kuća, jahača, ponašanja konja, dinamike. Tu mu je Kurosava poslužio kao najbolji uzor. Uz Kurosavu veoma je cenio Bergmana, Pazolinija, Bresona.
Grčki reditelj Teo Angelopulos mi je u jednom razgovoru rekao da mu je Tarkovski jednom prilikom izjavio da je gnostik. Šta Vi na to kažete?
Ne mogu o tome da govorim, ne bavim se mnogo analiziranjem takvih stvari. Ali, za Angelopulosa mogu da kažem da mi se veoma sviđaju filmovi koje je radio. On je reditelj koji dolazi do srca gledalaca.
Vaš slavni italijanski kolega Vitorio Storaro rekao mi je da nikada sebe ne naziva direktorom fotografije zato što smatra da je to čisto inženjerstvo. On sebe zove kinematografer jer je tako bliskiji umetnosti, a kakav Vi odnos imate spram onog što je Vaša profesija?
Nisam protiv definicije profesije koju daje Storaro, ali što se mene tiče, ako biste gledali filmove o njemu vi biste u tim filmovima videli kako Storaro daje objašnjenje sebe kao umetnika u filmu, ali i kao zanatlije. U Evropi je odavno razmatrano pitanje da li snimatelji mogu dobiti pravo da sebe smatraju umetnicima. Međutim tu se pojavljuje i niz opterećenja. Ako sebe smatraš umetnikom onda ne možeš dobiti novca koliko želiš, a ako se smatraš zanatlijom koji ,,ovaj šraf" treba da prikači tu i tu, onda to košta toliko i toliko. Smatram da je pripadnost snimatelja filmu unikatna pripadnost. Obučavajući svoje studente, ja ih ne obučavam da budu umetnici jer to nema baš jasnu definiciju, a tehnologija i profesija to su veoma jasne kategorije. Ali, čovek koji se bavi nečim ipak je stvaralac.
Da li i Vi svojim studentima savetujete da posmatraju velika likovna dela, renesansnih majstora i svih onih koji su otkrivali svetu taj čudesan i važan spoj svetlosti i senke?
Moji studenti izučavaju istoriju slikarstva, a kada sam ja studirao imali smo obavezan prijemni ispit iz crteža. Tu su tradiciju sačuvali jedino u kineskoj filmskoj školi. Kada sam se spremao da se upišem na fakultet, odlazio sam na pripreme crtanja, sedeo sam u biblioteci Politehničkog muzeja i Lenjinskoj biblioteci i izučavao Istoriju umetnosti Gnediča, predrevolucionarnog autora. Danas ne tražimo od studenata prijemni ispit iz crtanja, ali pitanjima utvrđujemo koliko je taj mladi čovek zainteresovan za vizuelne umetnosti.
Šta mislite o digitalnoj tehnologiji, haj definišen kamerama?
Mislim da je to veoma dobro i da sa tim film ima budućnost. Kompjuterska tehnologija je jednostavna, omogućava čuda, ali je ova fantazija uglavnom bez duše i emotivnog sadržaja. Ipak, u filmskoj umetnosti postoji još mnogo skrivenih mogućnosti.
Dubravka Lakić
Ima li neko informaciju da ce neki od nasih distributera izdati ovaj restaurirani film na DVD?
...i dalje nista... :(
ničevo...
...nazalost... :(
Quote from: Axle Munshine on 13-06-2008, 15:38:01
Ima li neko informaciju da ce neki od nasih distributera izdati ovaj restaurirani film na DVD?
Ti ne želiš da ijedan od naših distributera izda ovaj film. Da li si kupio ijedan domaći dvd koji je
1) bio boljeg kvaliteta slike nego divx sa pijace
2) imao bolji prevod nego divx sa pijace
3) bio bolje zapakovan nego divx sa pijace
?
Čast izuzecima, naravno, recimo onaj Ghibli box-set...
Quote from: zakk on 24-06-2009, 02:05:19
Quote from: Axle Munshine on 13-06-2008, 15:38:01
Ima li neko informaciju da ce neki od nasih distributera izdati ovaj restaurirani film na DVD?
Ti ne želiš da ijedan od naših distributera izda ovaj film. Da li si kupio ijedan domaći dvd koji je
1) bio boljeg kvaliteta slike nego divx sa pijace
2) imao bolji prevod nego divx sa pijace
3) bio bolje zapakovan nego divx sa pijace
?
Čast izuzecima, naravno, recimo onaj Ghibli box-set...
Verujem da ce to ipak biti dobro odradjeno...a za Ghibli box set,hmm...sem dobrog sadrzaja,dobre sinhronizacije,omoti se vec raspali...moja mladja cerka je to odgledala toliko puta da replike zna napamet,odusevljena je,narocito sa Chihiro i onom maleckom iz Totoroa...
"МосФилм је отпочео производњу Blu-ray дискова са филмовима из своје архиве. Један од првих наслова је 'Андрей Рублев'. Диск има енглеске титлове па је вјероватно да се послије извесног времена појави у међународним on-line продавницама. На жалост, руским продавцима није дозвољено да издања шаљу у иностранство је Русија није чланица Свјетске трговинске организације."
Извор: AVS форум
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fs58.radikal.ru%2Fi161%2F1004%2F23%2Fb353a4b7b22c.jpg&hash=50cafda421fffa900105f6dc0c2333aca8f20c49)
Zanimljivo. Licno & personalno sam prosle godine narucio i dobio iz Moskve DVD Kameni cvet.
A koliko vidim imaju i Rubljova (DVD format).
http://www.ruscico.com/dvd.php?lang=en&dvd=5 (http://www.ruscico.com/dvd.php?lang=en&dvd=5)
Blu-ray se moze skinuti na Cinematiku. ;)