Raspravljamo se malo na art-animi o odnosu domaće žanrovske i mejnstrim fanstatike.
Boban i Sava Damjanov su davne 1994. godine objavili za mene čuvenu, ali izgleda nedovoljnu poznatu antologiju gde je Boban dao presek tadašnje žanrovske fantastične proze, a Sava Damjanov mejnstrim fantastike.
Sa naše, žanrovske tačke gledišta, nažalost čini mi se da nismo mnogo odmakli od tog trenutka. Naprotiv, čini mi se da idemo unazad. Po meni, većina "naših" pisaca nisu od tog vremena napisali ostvarenja koja bi ih reprezentativnije zastupali u takvom preseku stanja. Takođe, malo je novih pisaca koji bi bili vredni da stanu "na crtu".
Nedovoljno mi je poznata druga strana medalje, odnosno stanju u mejnstim fanstastici, pa bih voleo da mi neko ukaže kakvo je stanje u toj oblasti. Da li ima nekih značajnijih novih kretanja u mejnstrimu. Postmodernizam, tada veoma aktuelan, kao da je prohujao. Ima li novih "pravaca"?
Problem mnogih autora koji su u starosnom dobu 40+ koji bi trebalo sada da budu literarne perjanice je taj što su najbolja dela objavili u prošlom veku i što poslednjih deset godina gotovo ništa vredno pomena nisu uradili.
Tu podjednako mislim i na postmodernu stranu.
OK, javljaju se sada neki novi ljudi, ali prirodno bi bilo da oni koji su postigli životnu i literarnu zrelost budu bolji, da iznedre svoja najbolja dela... bilo bi prirodno, ali se to ne dešava.
Mnogi autori koji su u starosnom dobu 40+ "koji bi trebalo sada da budu literarne perjanice" nažalost imaju mnogo prečih poslova od pisanja - tipa: nahraniti, obući i odškolovati decu, plaćati kiriju i pretplatu na WoW... Od njih se najbolja dela jamačno mogu očekivati po odlasku u penziju.
Quote from: "Goran Skrobonja"Od njih se najbolja dela jamačno mogu očekivati po odlasku u penziju.
Ili, možda, dela koja više nikoga ne zanimaju, ili budu interesantna kao blast from the past, ili budu nešto što je previše retro.
Quote from: "angel011"
Ili, možda, dela koja više nikoga ne zanimaju, ili budu interesantna kao blast from the past, ili budu nešto što je previše retro.
... moz biti ... ali ne mora... :lol:
Ne mora, naravno. :lol: Možda napišu i nešto genijalno što se u njima "krčkalo" sve te godine... :D
Zeznuto je to... ja sam siguran da se mnogima "krčka" dosta toga, ali ipak treba prehraniti sebe i porodicu. A pisanje dosta vremena oduzme...
Quote from: "Mica Milovanovic"Raspravljamo se malo na art-animi o odnosu domaće žanrovske i mejnstrim fanstatike.
Boban i Sava Damjanov su davne 1994. godine objavili za mene čuvenu, ali izgleda nedovoljnu poznatu antologiju gde je Boban dao presek tadašnje žanrovske fantastične proze, a Sava Damjanov mejnstrim fantastike.
Sa naše, žanrovske tačke gledišta, nažalost čini mi se da nismo mnogo odmakli od tog trenutka. Naprotiv, čini mi se da idemo unazad. Po meni, većina "naših" pisaca nisu od tog vremena napisali ostvarenja koja bi ih reprezentativnije zastupali u takvom preseku stanja. Takođe, malo je novih pisaca koji bi bili vredni da stanu "na crtu".
Nedovoljno mi je poznata druga strana medalje, odnosno stanju u mejnstim fanstastici, pa bih voleo da mi neko ukaže kakvo je stanje u toj oblasti. Da li ima nekih značajnijih novih kretanja u mejnstrimu. Postmodernizam, tada veoma aktuelan, kao da je prohujao. Ima li novih "pravaca"?
Jbga, taj kriterijum "čuvenosti" bledi i menja se s vremenom. U ovom krugu ljudi znaju za to, van njega - slabo. Naročito što je do te dve zbirke danas prilično teško doći.
Quote from: "Mica Milovanovic"Boban i Sava Damjanov su davne 1994. godine objavili za mene čuvenu, ali izgleda nedovoljnu poznatu antologiju
He, he, he! Ima tu oksimoronske izmaglice...
Ta
combo zbirka je više bila zanimljivi eksperiment. Mislim da je u oba dela nedostajalo kriterijuma, ali i prihvaćenosti od strane autora zbog "julovskih" senki u izdavačkom delu projekta. Posebno, Boban je tada uvalio
slipstrim odrednicu za svoj deo zbirke.
Dalje, površne tvrdnje o tome da "niko ne piše" i da "niko ne objavljuje" u novom milenijumu jednostavno ne stoje. Te ofrlje diskusije uvek nanose više štete nego podsticaja. Ako je nešto škodilo domaćoj "fantastici" onda je to ignorisanje i nametnuti šablon postmoderne. Neću da kažem ko od domaćih poznavalaca mejnstrim literature nije hteo ni da čita "Grbovnik", jer u njemu "ima dijaloga".
Nije ofrlje diskusija... ajde osvrni se oko sebe.
Koga znaš da je stariji od 45 a da mu najbolje delo nije iz prošlog veka?
Inače, imam relativno jednostavne mogućnosti da ponovim sve Tamne vilajete u tiražima po 1000 primeraka, jedino ne znam da li to baš nekog više interesuje. Ili bi možda bilo bolje da se napravi antologija BEST OF TAMNI VILAJET.
A zasto mislis da to nikoga ne interesuje? Da li znas koliko je generacija izraslo do citanja od kad je objavljen Tamni Vilajet? Znaci da ima publike. A ima i onih kojima su deca pokupila knjige pa ponovo formiraju biblioteke.
Samo udri sa tim ponovljenim izdanjima! :lol:
Veliko je pitanje koliko neko ko sada kreće da se bavi fantastičnom literaturom ima šansi da pročita ono najbolje iz naše prošlosti?
Ja nisam video nijedan primerak Tamnog vilajeta 1 u antikvarnicama poslednjih nekoliko godina. Dvojka i trojka se povremeno nađu. Četvorke ima još možda tridesetak "živih" primeraka.
Samo onaj ko se izuzetno zainati može da dopre do onoga što se godinama porađalo i što mi stariji smatramo da je svima poznato. Pitaj ove mlađe šta su od toga čitali?
Pojasni mi šta misliš pod "ignorisanjem"? To što kritičari mejnstrima ne žele da čitaju žanrovsku prozu?
Best of antologija zvuči dobro. A ako ispadne da ima puno zainteresovanih, onda možda i ponavljanje svih vilajeta.
Ako ispadne da se ponavljanje vilajeta ne bi finansijski isplatilo, možda da se podignu on-line, pa da oni koje ipak interesuje imaju šansu da vide o čemu se tu uopšte radi?
Quote from: "Boban"Nije ofrlje diskusija... ajde osvrni se oko sebe.
Koga znaš da je stariji od 45 a da mu najbolje delo nije iz prošlog veka?
Ej, bre, jesi li se ti inficirao nedavno?
Термин "офрље" сам одабрао као најмање увредљив. Могао сам ја и горе. Како би ти назвао дискусију у којој Мића, као најобавештенији од нас пита шта је објављено, ти који ништа не чита, а и критеријуми су ти увек бар мало пежоративни, ништа ниси написао ни објавио и у томе видиш све остале. Објави, бре, нешто! Нешто нисам видео да је неко тврдио да нико од 45+ није написао своје најбоље дело у овом миленијуму. Уосталом, Илија има књигу, Скробоња има књигу, "Грбовник" је објављен 2002. Сви смо старији од 45. Сигурно постоји још тога (ето, Мића се распитује). Ко је негде исказао и образложио оцену да су то слабија дела од неких претходних? Волео бих да је неко икада указао на та боља.
Овде се разговара о стању "жанровске фантастике", о старим и новим писцима. Наравно, постоји проблем, јер је већина издавачких врата затворено; издавачи постоје, али још "троше" књиге заостале из лоших времена за ову земљу.
Пре пар недеља смо имали прилику да присуствујемо "спорењу издавача око заоставштине Љубе Дамњановића". Сад ћете да се помлатите око других писаца "жанровске фантастике"! Ти си већ најавио део својих планова. "Лагуна" и остали само чекају да повучеш ногу. Остаће Nightflier и остали преводиоци без посла.
Хајдете мало - конструктивно и без толико безнађа.
Quote from: "Mica Milovanovic"Pojasni mi šta misliš pod "ignorisanjem"? To što kritičari mejnstrima ne žele da čitaju žanrovsku prozu?
Da li ti zaista treba pojašnjenje ili me samo podstičeš? :?
ja sam za to da neko zaista kompetentan napravi antologije:
1. najbolje savremene srpske SF i meke, nemračne fantastike (alter istorija, fipine i ine extravagancije)
i
2. najboljeg savremenog srpskog horora i mračne fantastike
to bi trebalo da obuhvati ne samo 'best of tamni vilajet', nego i best of ANYTHING, ANYWHERE, uključujući i neobjavljivane stvari sa konkursa (poslate, nagrađivane, a neobjavljene), kao i najnovije, nigde slate niti objavljivane stvari.
znači, best of the best of the best.
da se to uradi tako da i vizuelno (opremom, kvalitetom štampe) i sadržajno (stručno odabrani naslovi priča) i ozbiljno (predgovor, pogovor, komentar za svaku priču i autora, biografije, bibliografije itd.) prosto NE MOŽE DA SE IGNORIŠE, ili da izgleda kao neki jeftini paperback sa kičastom polugolom vanzemaljkom na korici koji će svaki knj. kritičar i ne otvorivši da odbaci.
tako da kad se to baci nekome na sto, on se prvo – a) uplaši i štrecne, a onda b) zainteresuje i najzad, pročitavši c) oduševi i d) kaže: jebote, pa ovde ima ogromnih potencijala kojih do sada nismo bili svesni!
pošto znam da je boban megaloman (u najboljem smislu reči), mislim da bi BILO ŠTA ISPOD OVOGA bilo getovsko pilićarenje od koga će biti slabe vajde.
s druge strane, ako bi se išlo OVOM linijom, mislim da bi se mogle napraviti NEZAOBILAZNE knjige – takve kakve je nemoguće ignorisati sve i ako neko (paranoja!) to želi!
Ja sam za, i mislim da će biti i isplativo. Što de tiče glavnog toka, povremeno (po preporuci) pročitam nešto i kažem da kasne četvrt veka sa "našom" strujom.
Što se tiče vere da to ne može biti ignorisano od Nekog, može; priznavanje ove fantastike obesmišljava njohovo postojanje i razotkriva njihovu ispraznost. Izložimo se tržištu na kom oni nikad neće zaigrati.
Ne mislim da je nejako ono priča što sam napisao u ovom veku.
Tu je glavno pitanje da li nekoga danas to više zanima.
Činjenica je da svaka generacija gleda malo unazad i iz trenutnog okruženja bira put kojim će ići.
Pa već ljude koji su radili krajem osamdesetih nije zanimalo šta se pisalo sredinom sedamdesetih i u najvećem broju slučajeva nisu imali pojma o tom periodu.
Meni je sasvim blisko pameti da današnje klince, odrasle na Digimonima i Hariju Poteru malo može da interesuje poetika i sadržajnost onoga što se stvaralo u SF&F žanru devedesetih.
Možda upravo zbog toga današnja pisanija stare garde izgledaju ishlapelo.
Dalje, u zemlji Srbiji popularnost se stiče samo političkim temama, ne kažem da Kiš ili Pekić ne bi bili veliki pisci da nisu pisali aktuelne političke stvari, ali odsustvo dnevne politike u startu je marginalizovalo SF-ičare.
Internet i masovni protok informacija, te dostupnost pisanja i načina da se svoje pisanje predstavi okolini, drastično su spustili literarni nivo savremenih radova. Lakoća izmena stvari na webu potpuno je uljuljkala ljude u umišljaj da se sve lako može ispraviti i doterati i da ima vremena da se to uradi.
Nepostojanje dnevne politike u delima je veliki minus za srpskog pisca, što stalno na svojoj koži iskušava Zoran Živković.
Bavljenje mladima i problemima mladih samo donekle može da skrene pažnju na sebe (Srpski psiho, Valjarević...) te u osnovi loše osmišljene i jadno realizovane knjige mogu povremeno i privremeno da uberu pokoji plus ali u konačnom nemaju nikakvu šansu.
Ja sam bliži varijanti da se napravi BEST OF TV nego da se sva četiri puštaju u originalnom obliku. Ali odluka nije laka i još nije definitivno ništa odlučeno. Jedino znam da će domaćih priča u antologijama biti... i to podosta.
Sve bi to bilo dosta tačno da ne postoje u glavnom toku pisci kao što su Goran Petrović, u čijoj prozi ima malo toga što ti navodiš da je potrebno da čovek danas uspe, pa ipak je gotovo svako čuo za njega, i među tom mlađom generacijom.
Šta je to što on ima, a što naši žanrovski pisci nemaju.
Meni se čini, ipak, veoma visok kvalitet.
I šta je to što, da uzmem tvoj primer, Miomira Petrovića, pisca veoma solidnog, ali ne i izuzetnog talenta, čini poznatijim i čitanijim od tebe, Radmila ili Fipe? Lisičje ludilo, Persijsko ogledalo, sve su to solidni romani, ali ne i nivoa proze Gorana Petrovića. Šta je onda to što on ima, a vi nemate?
Bojim se da je odgovor u kontinuitetu objavljivanja romana, iz kojeg sledi veća prisutnosti u medijima, lakši pristup izdavačkim kućama, ali i unapređenje kvaliteta proze...
Quote from: "Boban"Možda upravo zbog toga današnja pisanija stare garde izgledaju ishlapelo.
Ovo prosto NIJE tačno. Većina svega toga i dan-danas miriše sveže.
O, da, većina "onoga" najboljeg i danas deluje dobro, ali ti isti ljudi danas pišu mnogo slabije. O tome sam govorio.
Uzmi deset najboljih pisaca koji su bili bliski LK i pobroj njihova najbolja dela... sve su to stvari od pre deset ili više godina.
Pojedinci nisu ništa napisali u ovom veku, a za neke bi bilo bolje da nisu ništa pisali.
Ma ni tu nisi u pravu.
Ako misliš na današnja pisanja ljudi aktivnih osamdesetih:
1. Malo ih je uopšte nastavilo da piše. (Drašković, Tray, itd)
2. Ovi koji jesu, ne pišu lošije. Tu ubrajam tebe, DRFa, Radmila, Lazovića (i sigurno zaboravljam još gomilu imena :( )
U ovom veku možda ništa epohalno nije IZAŠLO, al to je potpuno druga priča.
Quote from: "Boban"Uzmi deset najboljih pisaca koji su bili bliski LK i pobroj njihova najbolja dela... sve su to stvari od pre deset ili više godina. Pojedinci nisu ništa napisali u ovom veku, a za neke bi bilo bolje da nisu ništa pisali.
Hm, pa sad... Priče Ivana Nešića
Posetilac iz La Manče i
Kad sve reke poteku uzvodno su, po mom mišljenju, među najboljim koje je napisao.
Nešić je praktično jedini izuzetak, s tim da je njegov opus realno malen... Fipa, Lazović, Radmilo, Skrobonja, Jakšić, Bakić, ja... od ljudi koji imaju obimniji opus.
Matematički, svako od ovih ljudi bi trebalo upravo sada da iznedri svoja najbolja dela, ali to se ne događa. Može biti razlog da je izdavaštvo slabo i orijentisano na druge stvari, ali slučaj Skrobonje koji je dobio priliku da objavi kod velikog izdavača to demantuje.
Ne znam, pričamo, tragamo za odgovorima. Ne tvrdim da sam u pravu, ali nešto u svemu ovome nije kako treba da bude.
Ne bavite se pisanjem, već nečim drugim.
to jeste moguće objašnjenje, ali nije prihvatljivo opravdanje.
Sve je u percepciji i prezentaciji. Zoranovi romani sjajno su se prodavali u Laguni - a mislim da se i dalje dobro prodaju. Isto vazi i za Goranove "Tihe gradove". Pre neki dan je zbirka prica sa horor i sf tematikom dobila jednu od prestiznijih srpskih nagrada za knjizevnost. Znaci, samo treba pronaci dobrog izdavaca. Problem je u tome sto je vecina starijih pisaca zatvorena u svoje male svetove i nedostupna sirem citalastvu. Da se u istoj ediciji sa "Tihim gradovima" i Zoranovim romanima pojavio i "Crni cvet" (koji se godinama priprema u Alnarijevom izdanju, a jos nista od toga), pa reprint "Sve vucje dece" i "Jesen skupljaca" mogli bi da pricamo o jakom frontu domacih stvaralaca - koji diktiraju mejnstrim. Ovako, kad je svaka vaska obaska, mrka kapa da ce se nesto bogznakako uraditi.
Ali "Tihi gradovi" su daleko od najboljeg što Skrobonja ima da ponudi.
O tome je ovde reč.
Ako bi se za mnoge od pomenutih autora sada pravio presek životnog opusa i izvlačile najbolje stvari, to bi sve pripadalo davnoj prošlosti.
Ispada da su ljudi zrelije pisali sa 30 nego sa 45 godina.
To jednostavno nije prirodno.
Mnogo toga u ovoj zemlji nije prirodno. Ako ti je neka uteha, veoma veliki broj savremenih zanrovskih pisaca u SAD, narocito kada je rec o tvrdom sfu i altistoriji poceo je da pise tek po odlasku u penziju - i tada se i proslavio. Znaci, rec je o ljudima koji su najpre resavali svoje zivotne probleme i stvarali uslove da se pisanjem bave ne zbog zarade, vec iz zadovoljstva. To ih je dovelo u zanimljivu situaciju da na zadovoljstvu prihoduju. Iz toga sledi da tvoju generaciju pisaca tek cekaju najbolja dela, a da moja generacija - koja je od tvoje udaljena ravno jedno pokolenje - tek treba da stekne dovoljno iskustva da se upusti u ozbiljne pokusaje pisanja. Dzebiga, malo je Jesenjina na ovom svetu.
Quote from: "nightflier"Sve je u percepciji i prezentaciji.
Ovo je meni vrlo upotrebljivo za raspravu. Ivan ima pristup koji se da progutati. Sve ono što su matori objavili ostalo je na promotivnoj i marketinškoj margini. Knjiga izađe, najjeftinije moguće, a onda se čeka da padne plafon. Čak i oni koji su nešto bolje prodati imali su formalno "jaču kuću" u pozadini ili su do besvesti promovisali sami sebe.
Sa druge strane, neki drugi autori mogu da zahvale za svoj uspeh samo besomučnoj reklami, a mi smo imali poneku radio stanicu ili marginalnu TV. Eto, na primer, Mića pominje neke Petroviće, a ja nemam pojma ko su. Oni još manje znaju ko sam ja, pa izgleda da smo kvit. Ja od Petrovića znam za Petra Petrovića.
Drugi je problem što i mi sami sebi podmećemo nogu. Boban mi objavi priču, pa u uvodnoj reči zaključi da i nije neka stvar. I sad čitaoci to treba sa voljom da pročitaju. Jeboja takvu objektivnost. Ni u ovoj raspravi nije u stanju da se od takve objektivnosti distancira. Te svi pišu slabije nego nekad, te nisu u stanju da iznedre neka bolja dela, te ko će to danas da čita... Dodje mi da puknem od sreće koliko će novih čitalaca da nagrne kad objavi svoje
Best of oko kojih ima toliko dilema. Šta li sve muči izdavače koji nam nisu toliko naklonjeni?
Znam ja dobro da svi pišemo manje. Mogao bih sve da opišem Vejbulovom formulom, ako je nekom do naučne tačnosti. Čak, ja ne pripadam grupi o kojoj Boban govori - ja sam matoriji! Od mene treba očekivati "Poslednju knjigu", ako je već nisam prerastao.
Zato, Bobane, ostavi se jalovih dilema, pa objavi ono što ti pada na um. Neka ti Mića načini izbor. I za mlađe, koji su tu, ali ih ne vodimo kako treba, formiraj programsko-izdavački savet koji će objektivno, bez tvog prilično poganog jezičkog suda, ukazati koga treba poterati da počne ozbiljno da piše, kao što je to svojevremno nama dvojici učinio Z. Živković. Možda nas on i nije ozbiljno podržao, ali nas je naterao da stvaramo. Ja se prvih desetak godina nisam usuđivao da se predstavim kao pisac, pa neću ni sada da me ocenjuju kao bivšeg pisca.
Ajd' sad, terajte dalje, a ja ću da dodam nešto moje zlovolje kad me opet podstaknete. :x
Quote from: "Boban"Ispada da su ljudi zrelije pisali sa 30 nego sa 45 godina.
logično: neženjeni i nezaposleni ljudi bolje pišu od ženjenih i zaposlenih.
Bojim se da sam ja iskustva sa izdavastvom sticao u pre svega jako komercijalnim kucama. Jedno od najvaznijih pravila koje sam naucio jeste da publici treba dati ono sto zeli, ali da publika zapravo i ne zna sta zeli, vec joj to treba gurnuti pod nos. Boban vec godinama preti "Crnim cvetom" u Alnarijevom izdanju, a gomila ljudi kuka za tim romanom, jer nigde ne moze da ga nadje. Jest, objavila ga je Narodna knjiga - ali to ti je kao da ga niko nije objavio. Glup dizajn, kniga utopljena u milionu zavicajnih pesnika i srbomana, bez ikakvog izgleda da ce je tamo potraziti iko ko bi zeleo da je kupi. Sa druge strane, Zoran je nasao jakog izdavaca, rekao: "Dobar dan, ja sam dr Zoran Zivkovic, jedan od najuticajnijih imena domaceg sf-a. Hocete li da objavite moje romane?", i samo na osnovu svog imena i prethodnog rada prodao te knjige fanovima, a usput i citaocima mejnstrima koji za njega nikad pre toga ni culi nisu. Boban je isto tako mogao da se proda. Bez uvrede svima ostalima, ali jedini ljudi za koje je fandom van Beograda sve do skora znao jesu Zoran i Boban. Zoran je dopro do sireg citalastva, a Boban nije - i to samo stoga sto je igrao na sitno i zajebavao se sa Alnarijem.Licno, mislim da ni sad nije kasno da se ode do Lagune ili nekog slicnog izdavaca i da se ponudi - ne jedan roman - vec ime. Izgradjen ugled i imidz. To prodaje knjige.
Prvo, Laguna je smešan izdavač u odnosu na Alnarija, tiraži su im uglavnom u odnosima 1:5 u korist Alnarija.
Drugo, Živković je od njih pobegao glavom bez obzira, a i Bob takođe, mnogo obećavaju, malo ispunjavaju.
Treće, nemoj da pljuješ Alnari, od njega sam dobio najviše para u ovom veku a i sada dobijam više para na ime autorskih honorara nego od firme u kojoj radim za platu.
Četvrto, nije u pitanju Crni cvet, nego Živosahranjeni; ne može čovek da ga izda dok ga ja ne završim.
Ovde se priča o nečem drugom: ne pišemo, a i kada pišemo to je ispod našeg realnog nivoa. Prilike postoje. Mene je pre dve godine kontaktirao izdavač iz Britanije i tražio kratak roman (100-120 strana) da mi objavi u GB. Ja sam odgovorio da nemam. Eto, dokle smo došli.
Nije problem objaviti i prodati, problem je što novih rukopisa nema ili su slabi.
Quote from: "Boban"Ako bi se za mnoge od pomenutih autora sada pravio presek životnog opusa i izvlačile najbolje stvari, to bi sve pripadalo davnoj prošlosti.
Ispada da su ljudi zrelije pisali sa 30 nego sa 45 godina.
To jednostavno nije prirodno.
ma prirodno je.
to se zove KRIZA SREDNJAČKIH GODINA! :evil:
Quote from: "nightflier"Jedno od najvaznijih pravila koje sam naucio jeste da publici treba dati ono sto zeli, ali da publika zapravo i ne zna sta zeli, vec joj to treba gurnuti pod nos.
Povlačim prethodno dobro mišljenje.
Ti ne da letiš po mraku - ti živiš u mraku!
Nisam video toliku koncentraciju nesuvislosti koliko u ovom postu. Pored "najvažnijeg pravila" koje je ekstrakt nedostatka percepcije na kojoj toliko insistiraš, znaš kojim romanom Boban "preti" (ma, to mu je marketing) i da treba biti čuven kao Dr.Z.Ž. pa postati prihvaćen od strane izdavača i još koješta. :? :? :?
Mora da si bio pospan sinoć.
(A i Bobanova izjava da "nije da izdavači neće, nego ljudi nemaju tekstove" me podseća na Zorana Živkovića i sredinu osamdesetih kad nas je ubeđivao u isto, pa Boban napisao "Čuvara" -
jel' to neko čit'o? a ja - "Amalgam zonu" -
jel' to neko čit'o?)
Quote from: "Ghoul"ma prirodno je.
to se zove KRIZA SREDNJAČKIH GODINA! :evil:
Ti si car!
Tebe treba oženiti, pa da prestaneš da pišeš. :(
Bobane, a) to bas i ne bih rekao, ali neka ti bude. b) Znam da su Zoran i Bob pobegli odatle, ali pre bih rekao da je to zbog medjuljudskih odnosa, nego neceg drugog. Radio sam u Laguni, pa znam. c) Nikog ja ne pljujem. U toj firmi sam godinu dana bio urednik, secas se? Ono sto mi mozda nije poslo za rukom da istaknem jeste relativno losa medijska politika te kuce. Pare nemoj da mi potezes kao argument. d) Pa neka izda "CC", dok se ceka "Živosahranjeni". To imas napisano, sredjeno i pripremljeno. Gotov proizvod, a ujedno i dobra reklama za tebe i izdavaca. e) Taj problem ima jednostavno resenje: sedi i pisi. Trgni se iz letargije. Koliko vremena prodje otkad smo se dogovorili da mi posaljes "Crni cvet" u elektronskom formatu, da bih ga ja prosledio Flintu i nekim drugim ljudima? Jesi li uradio nesto u vezi sa tim?
Vidi, ja godinama ne stizem da napisem ista sem ponekog haikua, ali to je stoga sto se cimam, radim i pokusavam da stvorim porodicu i uslove za dobar zivot te porodice. Stvaraoci u tvojim godinama trebalo bi da su to vec ostavili za sobom, resili stambena i ostala pitanja, odskolovali decu i izbacili ih iz kuce - pa sad mogu da na miru sednu u svoju biblioteku i pisu. To je uzrok problema koji ti istices. Resenje? Pretpostavljam da je resenje za svakog od nas drugacije. Svi imamo drugacije izgovore za ono sto nam se desava.
@scallop
Ne bih rekao. Dopusti da pojasnim: Nasa publika ne sastoji se od dobro obavestenih citalaca, sa ne znam koliko izgradjenim ukusom. Radio sam u Laguni kao prevodilac, preporucivao romane za objavljivanje i nekoliko godina radio na sajmovima i tako dolazio u dodir sa citaocima. Gomila onih koji su kupovali Zivkoviceve romane cinili su to zbog toga sto za njega znaju od ranije. Culi su za coveka i u nekoj meri cene njegov rad - pa su mu kupili knjigu (i u velikom broju, pocesali se po glavi kad su je procitali, ali to je druga stvar). Ne kazem ja da treba biti "cuven" - pogresno si me shvatio. Kazem da je lakse prodati sebe izdavacu kada si izgradjen pisac, sa vec objavljenim naslovima, nekim stazom iza sebe i uopste kada si neko i nesto. Hoces da kazes da bi neko - suocen sa izborom - pre objavio novi roman autora "Vukova sudbine" nego tvoj, Bobanov ili Goranov? O tome pricam, a to se opet svodi na percepciju izdavaca da nesto moze da proda. A i prezentacija je laksa. Pre ce izdavac zanrovskim citaocima prodati Bobana Knezevica nego Ivana Jovanovica. 'Ajd, Ivana i nekako, jer ga znaju po prevodima, ali opet stoji da bi za prodaju Ivanovog romana izdavac trebalo da ulozi veci trud i rad. Sad, da pokusam da pojasnim sta sam hteo da kazem sa onim da citaoci ne znaju sta hoce: Gotovo svakog dana stizu mi mejlovi, koji se svode na pitanje: Sta sad da citam? Izdavastvo fantastike u nas potpuno se promenilo u odnosu na osamdesete, kada je SF bio dominantni zanr. Sada su fentezi - pa cak i horor - daleko komercijalniji. To je delimicno i zbog prelivanja svetskih trendova na nase trziste, ali i zbog stava izdavaca. Na primer, u Hrvatskoj je sf daleko prodavaniji nego kod nas. Bizoova, Morgan i jos neki pisci jednako su popularni - ako ne i popularniji - od Martina. Medjutim, izdavac je ulozio neki trud da citaocima predstavi te naslove i da ih navikne na taj zanr. U sustini, izdavac je oblikovao zelje i potrebe trzista. To se i kod nas desilo.
Jos jedna stvar koja se zaboravlja jeste da Srbija vise nije malo trziste kada je o zanru rec. Trenutno ima izmedju pet i deset hiljada citalaca fantazijske knjizevnosti. To govori uporedjivanje tiraza Lagune i Alnarija, kao i cinjenica da se naslovi stari skoro osam godina i dalje prodaju. Potom, citalastvo nije onako ostro i neprijateljski okrenuto domacem piscu kao sto je bio slucaj ranije. To znaci da ima uslova za prodaju domace fantastike, ili slipstrima, ili cega vec. Potvrda za to su pisci koje je Mica spomenuo. I narodna knjiga i Laguna snazno su stale iza svojih autora i namamile svoje citaoce - clanove svojih klubova - da kupe njihove romane.
Quote from: "nightflier"Na primer, u Hrvatskoj je sf daleko prodavaniji nego kod nas. Bizoova, Morgan i jos neki pisci jednako su popularni - ako ne i popularniji - od Martina.
Zahvaljujući najviše izdavačkoj kući Algoritam suosnivač koje Neven Antičević i sam godinama bio član fandoma. Da nije njega...
Da, znam da je rec o Algoritmu. Slicno se desilo i kod nas, samo u obratnom smeru. Dejan Papic, osnivac Lagune bio je fan fentezija - pa je to i forsirao. Najpre Pracet, pa potom Dzordan i Martin - na moju preporuku, da se pohvalim. To je dovelo do svojevrsnog zapostavljanja sf-a u Srbiji. A to je i primer kako izdavaci oblikuju trziste u skladu sa svojim ukusima.
Nije Laguna oblikovala tržište u Srbiji nego globalni svetski uspeh Gospodara Prstenova i pomama početkom ovog veka oko istoimenog filma, zatim Hari Poter. Te dve stvari su ključne, a Laguna i drugi su se malo švercovali na tom talasu popularnosti.
"Autostoperski vodič" je dokaz da je za uspeh najvažniji kultni status dela.
Na drugoj strani, suočeni smo sa lažima izdavača o brojevima i prodaji. Ima primera koliko oćeš, pa i štampanja "drugog" izdanja dok prvo još nije prodato. Imam priliku da povremeno vidim listinge prodaje u nekim knjižarama po gradu, recimo Beopolis je tokom 2007. godine prodao samo jedan primerak Otovih "Crnih cipela". Svojevremeno se nova knjiga jednog poznatog srpskog pisca u Platou za prva tri meseca nije prodala niti u jednom jedinom primerku.
Možeš i sam da vidiš koji su brojevi u pitanju... Za 500 dinara možeš da poreskom da uzmeš završni račun bilo koje firme; moja firma uzima završne račune stotina firmi, znači, bilo koga s kim dolazimo u kontakt, pa ja to imam priliku da pregledam i analiziram, što je takođe deo strategije. Recimo, već više puta pominjana Laguna, prijavi promet od 45000000 dinara, pa kada to podeliš sa 500 njenih naslova koje aktivno prodaju, pa sa cenom knjige dobijaš da je prosečan godišnji tiraž ispod 400 primeraka... OK, tako iz godine u godinu, ima naslova koji su otišli i po 15000 ali ima naslova čija prodaja mora biti dvocifrena.
Izdavaču je u interesu da priča kako mu prodaja ide super, ali nije naše da im slepo verujemo.
Vrlo malen broj domaćih autora probija granicu od 1000 prodatih. Ne računam Isidoru Bjelicu, Bobićku i ostale pisce medijske produkte raspada države. Ja sam potpuno siguran da bi se Fipina "Zlatna knjiga", da je bila na tržištu ovih 20 godina prodala u preko 10000 primeraka; ili moj "Crni cvet" koji je Narodna knjiga prodala u 1000 primeraka (i platila mi honorar) sa 1100 ranije prodatih primeraka i 150 koje sam ja podelio i 400 na engleskom je daleko u gornjem domu prodavanosti žanrovske proze u nas. Ali to definitivno nije dovoljno. Neopodan je kontinuitet i rast kvaliteta.
OK, imamo mi primere na sve strane da su ljudi prvim knjigama postigli uspeh i nikad nadmašili, recimo "Dorotej" Dobrila Nenadića, spisateljska hipoteza kaže da trećina autora nikada ne nadmaši svoju prvu knjigu, ali u našem slučaju smo daleko od trećine.
Možda je zaista pravi razlog teško okruženje u raspadajućoj zemlji i borba za opstanak na svim nivoima, možda će ova generacija tek u narednih 5 godina iznedriti svoje najbolje stvari. Ja se nadam tome i radiću na tome.
@Nightflier
Није згодно место да се нас двојица овде испричавамо, али пошто те нема у ЛК можда може и тако. Потрудићу се да и другима буде занимљиво мада мене избегавају да коментаришу, јер ме је време учинило прилично тврдим.
Најпре, укратко:
Прве текстове сам објавио 1958. године. Укупно у свом животу сам објавио око 5000 шлајфни. Никада ти текстови нису довођени у питање, осим неких у СФ и то због наших неколегијалних односа. Слично нисам запазио у свету где се писци међусобно подржавају и често сарађују. Овако, кад би се неки издавач распитивао за мене, браћа писци ће најчешће потврдити да постојим, али... Признај да то не може бити продуктивно.
1."Галактички тунел" је, парадоксално, оцењен да је на "горњем нивоу квалитета" који тај пулп серијал може да поднесе.
2. Романе "Земља за добре људе" (објаљено пре тога у наставцима у листу "Експрес Политика") и Ћурчићев "Врисак звезда" је крајње смушено објавио Бранислав Бркић кад је мислио да је једноствано бити издавач.
3. Збирка "Сва вучја деца" је једини пример кад је издавач контактирао мене. Испоставило се да се уреднику Константиновићу текст заиста свидео, а да је БМГ књигу опремио тако да се сваки примерак распадне пре него што се стигне до пола књиге.
4. "Грбовник", који сам писао са Данијелом Рељићем (треба ли бољи пример за оцену да ли Радмило подржава младе ауторе) објавили су Моно&Мањана. Промоција је била савршена, али су то новинари испратили "преко колена". После првих шест месеци када су извучени основни трошкови ни издавач више није вршио притисак на тржиште.
Ни тридесетак прича објављених готово у свим YU издањима нису потакли ниједног издавача да се распита о мом здрављу. Успут сам доживео прошле године да се и наш уредник у издању ЛК попиша на мене. Зашто бих ја, онда, било шта писао и било шта икоме понудио?
Мислим да су сви наши СФ писци који припадају узрасту нешто иза мене, али изнад Бобанових 45+ у истој ако не и горој ситуацији. Да не набрајам појединачно. Свако има своју причу. Наши млађи читаоци граде свој укус на ономе што им издавачи нуде, а за једну моју стару причу, објављену у Србији мање читаном издању, један наш млади коментатор је закључио да га "није оборила с ногу". Мене ништа у последњих двадесет година све што сам прочитао није оборило с ногу, а опет не мислим да није било добрих књига.
Данас постоји економски потенцијал да се домаћи СФ и Ф подржи, али не и спремни издавачи. Уместо да се изгради мали картел у том простору, доживели смо недавно да се "наши издавачи" гложе око једног домаћег литерарног фрагмента! Бобан неколико година прича шта све планира, "Тардис", по мени, има пуно добре воље али и неизграђени однос према "одрживости развоја" свог пројекта (Нека ми Сивка не замери, али у овоме нема ничега сем добрих и поштених намера), а Зоран Стефановић верује да је његових девет специјала, у укупном тиражу око 200 примерака изузетан подстицај домаћој фантастици. О "Лагуни" и "Алнарију" немам шта да кажем - не познајем их.
Опет је испало много тртљања, али не мари. На ћирилици је.
Quote from: "scallop"Зашто бих ја, онда, било шта писао и било шта икоме понудио?
Pišeš zato što želiš da pišeš. Nudiš jer želiš da te čitaju. Koji ti je još razlog potreban?
Quote from: "scallop"Наши млађи читаоци граде свој укус на ономе што им издавачи нуде, а за једну моју стару причу, објављену у Србији мање читаном издању, један наш млади коментатор је закључио да га "није оборила с ногу".
Ako se ovo odnosilo na mene, ta priča mi stvarno nije bila ništa posebno. Ako hoćeš da te hvalim, a ti pitaj za priče o Rašanima. "Grbovnik" mi je bio super, jedna od retkih domaćih stvari koje su mi baš "legle".
Quote from: "scallop"Зоран Стефановић верује да је његових девет специјала, у укупном тиражу око 200 примерака изузетан подстицај домаћој фантастици
Uz Beokon jednom godišnje oko kojeg se podigne žestoka frka i izbije gomila sukoba, i Emitore koji su izlazili toliko retko da ljudi maltene zaborave da postoje, i Bobana kome daš priču za Znak Sagite pa je on objavi nakon dve godine, tih Zoranovih devet specijala, makar i u smešnom tiražu, su davali utisak da se nešto događa, da ako nešto napišeš, to može biti objavljeno odmah. Nazovi to što je on radio, ako želiš, i besramnom samopromocijom, i "Ciga hvali svog konja" pristupom, i naduvavanjem preko svake mere, ali to je podiglo ljudima raspoloženje, i jeste bilo podsticaj.
Sad i ja smorih. :D
@Boban
Ma znam ja da se top-liste formiraju po principu ko da vise para da ga ture na listu. I ne kazem da je samo Laguna zasluzna za uspeh fentezija na nasem trzistu, ali ona je prva - jos devedeset osme - ponudila citaocima taj izbor. Kad kazem "prva", ne mislim na Polaris i ZS, naravno. Sad, ja nesto nemam razloga da branim Lagunu. Niti radim za tog izdavaca, niti sam u nekim porodicno-prijateljskim sa njim. Na ovom forumu i u ovom drustvu ima drugih prevodilaca koji saradjuju sa Lagunom, tako da ne bih voleo da se misli kako ja imam nesto od toga. Jednostavno, kada je Laguna objavila prve nove fentezi naslove kod nas, Alnari je objavio Kinga i Strauba. Kada se pogleda nas fandom, daleko je vise poklonika Dzordana i Martina, nego svih ostalih pisaca fantastike na kamaru. To su Lagunini autori, dopadalo se to meni ili ne.
Kada je o prodaji rec, obojica znamo da je cesci slucaj da izdavaci prodaju na crno i ne prijavljuju nove tiraze, nego suprotno, ali rekao bih da u najmanju ruku nije pristojno da nas dvojica o tome pricamo na otvorenom delu foruma.
QuoteMožda je zaista pravi razlog teško okruženje u raspadajućoj zemlji i borba za opstanak na svim nivoima, možda će ova generacija tek u narednih 5 godina iznedriti svoje najbolje stvari. Ja se nadam tome i radiću na tome.
Pa to i hocu da kazem. Mislim da tvoje, Skrobonjino, Saletovo - kao i ostalih nasih sffh pisaca - vreme tek dolazi.
@scallop
Ma, dosta dugo nisam bio u klubu - mea maxima culpa - ali dace Providjenje, pa cu od jeseni biti cesci posetilac, pa cemo pricati i lajv.
QuoteДанас постоји економски потенцијал да се домаћи СФ и Ф подржи, али не и спремни издавачи.
Tu moram da se saglasim sa tobom. Doduse, delimicno. U poslednjih pet godina pojavio se buljuk romana sa elementima fantastike - i to u mejnstrimu, a sve pod krinkom savremene srpske proze, knjiga za decu itd. Ima izdavaca koji su u objavljivanju domacih autora nasli svoj interes, ali ne znam zasto se ti domaci autori ne vuku medjusobno. Eto, Skrobonja je na ovom forumu pozvao na saradnju. To je jako znacajan korak za ovde okupljene. Boban je direktor izdavacke kuce - verujem da i on moze jako puno toga da uradi. Medjutim, cinjenica je da nedostaje zajednicka akcija, koja bi donela bolji ucinak od pojedinacnih uspeha, ma koliki oni bili.
nightflier, potencijalno tržište SF-a u Srbiji u trenutku kada si ti rođen brojalo je oko 50000. Tiraži kentaura u to vreme su bili 8000, s tim da su neki naslovi doživljavali po dva ili tri izdanja. Biblioteka "Plava ptica" sa svojim fantazi serijalima imala je tiraže za strahopoštovanje.
Džordan je smešan autor, jadna knjiga i nikakav serijal. Gospodar Prstenova ima u periodu 1988-2003 preko 100000 primeraka. Samo su bata i Stilos objavili 16000 krajem osamdesetih.
Znaš li po čemu se meri uspeh serijala. Evo, novi Džordan neće otići preko 1000 primeraka, a to pouzdano znam... ne mogu da napišem kako, ali moji podaci su milion posto tačni... nije ovo u pitanju, ali zamisli da imam svog čoveka na mašini koja plastificira korice za ta izdanja i da dobijem spisak koliko čega je prošlo u komad u celoj godini, e, upravo sa toliko pouzdanim podacima raspolažem. Laguna je počela sa Teri pračetom, a najnoviji naslov ne može da ode u 100 primeraka. To pokazuje da tržište nije glupo, kupiće na talasu Gospodara prstenova sve što liči na to, ali ako ne zadovoljava, a Džordan ne zadovoljava prestaće da ga kupuje. Ako taj serijal ikada stigne do desete knjige sumnjam u trocifrenu prodaju na teritoriji Srbije. Amerika funkcioniše po principu mnogo većih brojeva pa tamo imaš više ljudi koji znaju klingoški nego norveški ali to su budalasti primeri.
To što se Džordan onoliko silno prodao sa prvom knjigom ovde je nesreća i jad za zemlju Srbiju jer je to knjiga koja može da ubije ljudima volju za fantastikom.
Quote from: "angel011"Ako se ovo odnosilo na mene, ta priča mi stvarno nije bila ništa posebno. Ako hoćeš da te hvalim, a ti pitaj za priče o Rašanima. "Grbovnik" mi je bio super, jedna od retkih domaćih stvari koje su mi baš "legle".
Jeste, na tebe se odnosilo. Koji je to poriv da se korektna priča, ponuđena kao nešto za šta znam da ovde nije čitana i bez pretenzija da nekog zapanjujem, komentariše na takav način? Zbog takvog pristupa i imamo stanje kakvo je. LK jeste sredina u kojoj dolaze u dodir oni koji pišu i oni koji čitaju. Ali, to nije mesto gde ćemo samo isticati ono što nas ne dojmi.
Zamisli kako bi to izgledalo da živiš negde u Americi i jednom nedeljno imaš priliku da susrećeš Martina, Klarka i ko zna koga sve (ja sam malo tanji sa tim piscima u ovo vreme)! Sedneš sa njima i opljuneš. Ili, zamisli da se ja tako ponašam prema onome šta vi mladi pišete. Maltretiraću sve redom na književnoj radionici, ali kad jednom bude objavljeno, onda se odnos mora promeniti. Urošević je dobio jedno moje mišljenje preko foruma, a potpuno drugo lično, samo za njega. To je za mene korektan odnos. Bobanovi "Živosaranjeni", kad iziđu, od mene dobijaju podcrtane dobre strane, ono što sam imao loše da kažem, napisao sam njemu lično. Ako se neko od nas drugačije ponaša, onda je to kontraproduktivno za LK u celini. Ne kažem da toga nema, ali kad se dogodi ja nemam lepe reči za takve stavove.
Što se tiče Stefanovića i specijal Emitora, videćeš da nema mojih loših komentara, osim u delu koji se ticao polaznog izbora tekstova. Imao sam ja primedbi, ali sam ih saopštio Zoranu i zbog toga sam se javno provodio onako kako sam se provodio. U postu na koji se osvrćeš izneo sam stav o izdavačkom značaju nasilnog publikovanja u toliko kratkom roku da to skoro niko i nije komentarisao čak ni na forumu ZS. Sedni pa pogledaj postove. Ne samo njihov broj, već i sadržinu. Videćeš koliko u tome nema zdravih i zrelih mišljenja. Prošli su a da pravih reakcija gotovo da nije bilo. Pravi izdavači tempiraju svoja izdanja, čak suzbijaju proliferaciju značajnih autora zbog dobrog iskorišćenja izdanja puštenih u promet.
Ova i neke moje druge reakcije ne postoje zato što nekog od vas mlađih ne cenim, već upravo suprotno. Sve ono što smo mi uradili je izlišno ako ne postojite vi, kvalitetniji nego što smo mi bili. Možda ovo deluje kao verbalno podilaženje, ali nađi gde sam delovao na suprotan način.
Quote from: "scallop"Koji je to poriv da se korektna priča, ponuđena kao nešto za šta znam da ovde nije čitana i bez pretenzija da nekog zapanjujem, komentariše na takav način?
Ideja priče mi je bila simpatična i zabavna. Sama priča mi je bila osrednja i, za mene lično, potpuno beznačajna. Reći da nije ništa epohalno mi je delovalo učtivije nego reći "osrednje i beznačajno".
Za ubuduće, da li bi ti bilo draže da direktno kažem šta mislim, ili ako mi mišljenje nije ultrapozitivno, da jednostavno ne kažem ništa?
Quote from: "scallop"Maltretiraću sve redom na književnoj radionici, ali kad jednom bude objavljeno, onda se odnos mora promeniti.
U Emitoru si za moju priču napisao da je nepotrebno prepričavanje Ivice i Marice i u datom izboru najlošija (mislim da si napisao još nešto negativno, ali se više ne sećam, a mrzi me da proveravam). Ne smeta mi to što si napisao, to je tvoje mišljenje i na njega imaš pravo, samo me zanima kako se to uklapa u ono što ti nazivaš korektnim odnosom.
Quote from: "scallop"U postu na koji se osvrćeš izneo sam stav o izdavačkom značaju nasilnog publikovanja u toliko kratkom roku da to skoro niko i nije komentarisao čak ni na forumu ZS.
Ja nisam stvari posmatrala sa izdavačke strane, nego sam govorila o podizanju raspoloženja inače deprimiranih ljudi iz fandoma i podsticaju na rad i stvaralaštvo koji su ti Emitori imali.
Quote from: "scallop"Bobanovi "Živosaranjeni", kad iziđu, od mene dobijaju podcrtane dobre strane, ono što sam imao loše da kažem, napisao sam njemu lično. Ako se neko od nas drugačije ponaša, onda je to kontraproduktivno za LK u celini. Ne kažem da toga nema, ali kad se dogodi ja nemam lepe reči za takve stavove.
Ne slazem se sa tvojim stavom. Kada se kriticki pise o nekom delu, onda se autor trudi da uoci i dobre i lose strane dela. Ne vidim nista lose da se potom ukaze i na jedne i na druge. U stvari, obaveza autora kritickog teksta je da iznese oba aspekta. Povremeno, iz odredjenih razloga moze da se zazmiri na jedno oko i da se ne ukaze, na primer, na slabosti dela, jer one ne uticu bitno na ukupni udarac.
Potom, sto je umetnik kvalitetniji, to je kritika njegovog dela ostrija, jer se od takvog autora ocekuje vise nego od pocetnika ili slabih autora. Analiza je onda dublja, profinjenija, te se razmatraju neki aspekti kojima se niko nece baviti u losem delu.
@boban
Ma, ok, kapiram da se trziste smanjilo. Samo kazem da se u medjuvremenu i povecalo. A daleko bilo da ja branim Dzordanove spisateljske kvalitete. Prema mojim doznajama, prva knjiga se do pre dve godine, recimo, prodala u 6000.
Quote from: "Boban"nightflier, potencijalno tržište SF-a u Srbiji u trenutku kada si ti rođen brojalo je oko 50000. Tiraži kentaura u to vreme su bili 8000, s tim da su neki naslovi doživljavali po dva ili tri izdanja.
Da, ali nije samo u Srbiji. Ja sam sve svoje kentaure kupila u Hrvatskoj.
Quote from: "nightflier"Prema mojim doznajama, prva knjiga se do pre dve godine, recimo, prodala u 6000.
Ti stalno pričaš o prvoj knjizi a ja o četvrtoj i ovima dalje.
Zamisli stanje u Srbiji pre 10 godina, totalna pomama za Gospodarom prstenova, najavljuju se filmovi, ludilo i onda se pojavi izdavač koji ponudi fantasy koji reklamira da je pravi i jedini naslednik Tolkina... OK, prodao je 6000, ali ga 5000 proklinje zbog toga jer su prevereni i ne pada im na pamet da kupuju nastavke.
E, ništa lakše nego prevariti ljude; Jezda, Dafina, valjevski lanci kupovine automobila... ljudi su radi da učine glupe stvari, da prodaju stan i daju pare tamo nekome ko će im doneti bogatstvo, zašto misliš da nema nekoliko hiljada onih koji će kupiti knjigu koja se reklamira kao "savremeni odgovor na Tolkina".
Quote from: "Bab Jaga"Da, ali nije samo u Srbiji. Ja sam sve svoje kentaure kupila u Hrvatskoj.
Ma jasno, ja uvek računam da je 70% tržišta Jugoslavije bilo van Srbije. Ali tada je BIGZ sve svoje knjige radio u 20000... Međutim, to je sve nebitno za ovu priču sada. Izdavaštvo danas je takvo da svako može da štampa šta oće; nekada to nije bilo tako; ja sam Tamni vilajet 1, zbog Fipine priče o Albancima i sukobu na Kosovu nosio u kabinet javnog tužioca na procenu da li knjiga sme da ide u distribuciju. Živković je odustao svojevremeno od izdavanja Kantikuluma za Lajbovica zbog previše verskih elemenata; ABN-u je 1974. godine spaljen celokupni tiraž udžbenika o filmu jer je neko procenio da je neprihvatljivo da odnos američkih i ruskih filmova bude 8:1.
Ja sam počinjao u takvom okruženju i trebalo mi je dosta vremena da se oslobodim naučenih i stečenih predubeđenja, a onda je došao raspad zemlje i sve je otišlo dođavola. Kada se krajem devedesetih scena ponovo podizala ja nisam imao finansijske snage da zaigram po novim pravilima i ostao sam van tog toka. Sada je, opet, neka treća situacija... videćemo šta će ispasti.
Quote from: "Boban"Izdavaštvo danas je takvo da svako može da štampa šta oće; nekada to nije bilo tako; ja sam Tamni vilajet 1, zbog Fipine priče o Albancima i sukobu na Kosovu nosio u kabinet javnog tužioca na procenu da li knjiga sme da ide u distribuciju. Živković je odustao svojevremeno od izdavanja Kantikuluma za Lajbovica zbog previše verskih elemenata; ABN-u je 1974. godine spaljen celokupni tiraž udžbenika o filmu jer je neko procenio da je neprihvatljivo da odnos američkih i ruskih filmova bude 8:1.
Ja sam počinjao u takvom okruženju i trebalo mi je dosta vremena da se oslobodim naučenih i stečenih predubeđenja, a onda je došao raspad zemlje i sve je otišlo dođavola. Kada se krajem devedesetih scena ponovo podizala ja nisam imao finansijske snage da zaigram po novim pravilima i ostao sam van tog toka. Sada je, opet, neka treća situacija... videćemo šta će ispasti.
Da, znam, čak i braći Strugacki u vremena zastoja jedva je izašao Puž golač na urvini, a pazi sada ovo: na ruskima forumima svi uglas se žale da nema dobrog domaćeg SF-a. A izdaje se brdo svega (i btw nepojmljivima za nas nakladima), ali veći dio toga ispada - škovace.
Zapravo, ja pricam o svim knjigama do cetvrte, jer je prva polovina cetvrte poslednja koju sam ja prevodio. Od tada nemam pojma sta se desava u Laguni i dopustam da se stanje stvari promenilo.
Izvinjavam se, ali odlazimo u disonancu između klina i ploče.
@ Angel 011
Niks epohalna, a sad i beznačajna priča je izašla u letnjem revijalnom RS Magazinu, a ne u konkurenciji za NIN-ovu nagradu. I nije neko mesto za epohalne priče. Tvoju "Ivicu i Maricu" sam čitao kao petu ili šestu po redu u ciklusu hororizovanja ove bajke i odatle moj stav. Imaš i Lazovićevu "Maricu" u "Omaji" pa ti vidi. :lol:
@ Kornelijus
Brate Kajsije, ti toliko po kanonu, da bi te trebalo kanonizovati. Samo, nemam topa koji bi dobacio do Pariza. Ako sam ja upotrebio reči "nije konjukturno za LK", a ti reč "povremeno", sa čime se to ne slažeš? :lol:
@ Bab Jaga
Boban sad malo "pumpa cifre" ne bi li se malo ohrabrio. Ipak, u dve posebne rečenice pominje "potencijal za SF u Srbiji" i "tiraž Kentaura". Ili, možda, računa da je sva latinica u Srbiji? :lol:
QuoteNiks epohalna, a sad i beznačajna priča je izašla u letnjem revijalnom RS Magazinu, a ne u konkurenciji za NIN-ovu nagradu. I nije neko mesto za epohalne priče.
Ma ok. I ja sam ti za ne-epohalnu priču rekla da nije epohalna. I šta s tim? Šta si očekivao? Da te pohvalim jer je ovo javni forum, iako ne mislim da je priča za hvalu? Forget it. O pokojniku sve najbolje, al' na to, nadam se, ima dosta da se načekaš. :twisted: :lol:
QuoteTvoju "Ivicu i Maricu" sam čitao kao petu ili šestu po redu u ciklusu hororizovanja ove bajke i odatle moj stav.
Ne bunim se protiv tvog stava. Samo pitam kako se uklapa u tvoju ideju da je korektan odnos da se u javnosti ne priča negativno o felou-autorima (ideja sa kojom se ja ne slažem).
Možda će ti biti interesantan podatak da meni Ivica i Marica ni u jednom trenutku nisu pali na pamet dok sam pisala tu priču. Tebi je ličila na tu bajku možda jer si u to vreme čitao nekoliko njenih hororizovanja; od drugih sam za tu istu priču čula poređenje sa Anđelom Karter i sa O'Henrijem.
Quote from: "scallop"
Brate Kajsije, ti toliko po kanonu, da bi te trebalo kanonizovati. Samo, nemam topa koji bi dobacio do Pariza. Ako sam ja upotrebio reči "nije konjukturno za LK", a ti reč "povremeno", sa čime se to ne slažeš? :lol:
Ne slažem se sa "nije konjukturno za LK". Moje "povremeno" je "da se zažmiri na jedno oko i da se ne ukaže, na primer, na slabosti dela, jer one ne utiču bitno na ukupni udarac" i ono nema veze sa mojim emotivnim vezama sa autorom i političkom situacijom koja nas okružuje, nego se odnosi na moj ugao i moj stav prema kritikovanom delu. Znači, ako smatram da je strktura dela izuzetno važna, a stil je klimav, ali nije previše bitan, neću se na ovom drugom zadržavati. Itd.
Što se tiče kanona, pa ja sam tu u vojci i bio kanondžija, na cevima kalibra 155 mm. Tako mi ostadoše tragovi, pa sad kad pišem kritike, ja to radim kanonski.
Onda se svima izvinjavam. Ja nisam kritičar i ne volim kritičare zbog njihove vrhunske objektivnosti, koja mi ne dozvoljava da prošvercujem svoj opskuran talenat u prihvaćenu književnost. Ja sam izdrndani emotivac koji je čitavog života verovao da nije sve u lovi i da ima nešto i ispod buđelara. Uživajte. :(
Quote from: "scallop"Ja nisam kritičar i ne volim kritičare zbog njihove vrhunske objektivnosti, koja mi ne dozvoljava da prošvercujem svoj opskuran talenat u prihvaćenu književnost.
HA HA HA!
NON PASSERAN! :evil:
@scallop: Drama queen! :lol:
Quote from: "scallop"Ja nisam kritičar i ne volim kritičare zbog njihove vrhunske objektivnosti
Ti nisi kritičar i voleo bi da zajebavaš kritičare. Medjutim, na tvoju nesreću, kritičari nisu objektivni, nego su subjektivni. Čitava stvar je u zauzimanju ugla i stava (potpuno jednako kao u artiljerijskoj pripremi), a sve ostalo se posle složi kao "Lego" kockice. Eto, seti se samo mog prikaza "Grbovnika". Bio je krajnje subjektivan, a o delu sam govorio kao o glavnotokovskom.
Radmilo je genijalni manipulant.
Evo, uspeo je da priču o nepisanju srednje generacije prebaci na teren bavljenja njegovim radom i delom.
Svojevremeno je uradio prikaz ZŽ-ovog stvaralaštva gde je sve vreme, umesto o ZŽ-ovom pisanju govorio o svom.
Treba odati poštovanje takvom umeću.
A, sad ću Vam povodom Šekspira pričati o sebi...
Imam ideju! Objavljivanje interesantnih stvari u Emitoru je postalo moderno, pa bi zato mogle sve te vrle knjige i opskurni manuskripti da se objave tamo. Zar to ne bi bilo prosto fenomenalno?
Quote from: "Boban"Radmilo je genijalni manipulant.
Evo, uspeo je da priču o nepisanju srednje generacije prebaci na teren bavljenja njegovim radom i delom.
Svojevremeno je uradio prikaz ZŽ-ovog stvaralaštva gde je sve vreme, umesto o ZŽ-ovom pisanju govorio o svom.
Treba odati poštovanje takvom umeću.
Još kad bi to umeće upotrebljavao van fandoma, pa da što više ljudi sazna za njegovu prozu... :lol: