Milan Purić: Istorija i perspektive BRIK-a
Pomalo nezapaženo u našoj sredini prošla je pojava jedne nove ekonomsko-političke asocijacije BRIK. Reč je o, sada već političkom dogovoru Brazila, Rusije, Indije i Kine, o njihovom zajdničkom političko-ekonomskom nastupu u međunarodnim odnosima. BRIK je dobio naziv po početnim slovima zemalja ove nove asocijacije, a inače sam naziv prvi put je upotrebljen 2001. godine prilikom analiza koju je najveća svetska investiciona banka Goldman Saks upotrebila pri analizama svetskih investicionoh tokova. Prva nezvanična okupljanja ovih zemalja desila su se na marginama zasedanja Generalne skupštine UN 2002. godine, i od tada redovno prate svako zasedanje godišnje skupštine UN. Do ove godine delovanje ovih zremalja bilo je uglavnom konsultativno, no posle sastanka održanog 15.05.2008. godine u ruskom gradu Jekatarinburgu, njihova odluka bila je da od sada nastupaju sa usaglašenim stavovima o svim bitnim političkim i ekonomskim pitanjima. Sledeci sastanak ove grupe biće u septembru na zasedanju Skupštine UN, a ponovni susret njihovih ministara inostranih poslova 2009. godine u Indiji. Osnovni stavovi usvojeni prilikom ovog sastanak bili su da savremeni svetski poredak treba da bude zasnovan na vladavini međunarodnog prava i jačanju multilateralnih principa, uz centralnu ulogu Ujedinjenih nacija. Nas sigurno može da raduje što je jedan od prvih političkih stavova bio i nepriznavanje nelegalne države Kosovo.
Ukratko ću izneti nekoliko informacija koje je na sastanku upriličenom povodom posete Guvernera Nacionalne banke Brazila Srbiji, u Privrednoj komori Srbije u četvrtak 19.06.2008. godine izneo Kueljo, ambasador Brazila u Beogradu.
Otvorivši sastanak, Kueljo je skrenuo pažnju da će prvo govoriti o političkim stavovima Brazila i Grupe BRIK. Na sastanku Grupe BRIK održanom maja meseca u Jekatarinburgu u Rusiji, predstavnici ovih zemalja doneli su nekoliko veoma važnih zaključaka koji će sigurno imati dalekosežne posledice na buduće događaje u svetu.
Njihov prvi zajednički stav odnosi se na njihovo zajedničko političko i ekonomsko delovanje u budućnosti. Za razliku od dosadašnjeg pominjanja grupe BRIK u čisto statističkim praćenjima, rešili su da od sada zajedno nastupaju u svim ekonomskim i političkim dešavanjima u svetu kao ravnopravni partneri SAD i EU. Razlog za ovakav njihov stav je da SAD i EU nisu više u stanju da probleme u svetu uspešno rešavaju i usmeravaju događanja na planeti u pozitivnim pravcima. Osnov za ovu njihovu tvrdnju, po rečima ambasadora, oni vide u činjenici da se privreda SAD nalazi u ozbiljnoj recesiji te da se ne vidi mogućnost da ona uskoro iz nje izađe. Iz ovakvog stanja privrede SAD i EU, kriza se prenosi širom planete ugrožavajući ekonomije ostalog dela planete. Negativne tokovie privrednih kretanja na planeti sigurno će pratiti i zaoštravanje odnosa međunarodnih činioca što bi za posledicu imalo sukobe i ubrzano urušavanje međunarodnog pravnog poretka.
Zemlje BRIK-a osećaju sopstvenu snagu i odgovornost da se suprotstave takvom razvoju događaja i zato će u narednom periodu tražiti da se njihov stav u međunarodnim institucijama prihvati kao osnov za budući razvoj planete. Ove svoje stavove tražiće da usvoje međunarodne organizacije (UN) tako što će doći do redefinisanja Saveta Bezbednosti, gde bi kao stalne članice trebalo da, pored Indije i Brazila, svoje mesto imaju i Nemačka i Japan. Takvim ustrojstvom i novom unutrašnjom organizacijom SB sigurno bi se sprečile pojave poput nelegalnog proglašenja Kosova i drugi medjunarodni problemi. Takođe će se preko "Grupe 20" srednje razvijenih zemalja u Svetskoj Trgovinskoj Organizaciji tražiti ravnopravno učešće svih zemalja, nasuprot sada prisutnom favorizovanju SAD i ostalih razvijenih zemalja. Od Svetske Banke i MMF-a takođe će se tražiti izmena njihovog ponašanja prema srednje i nisko razvijenim zemljama i poštenija raspodela novca a pogotovo će se zahtevati da se uvede više od jedne rezervne svetske valute (dolar). U skladu sa tim, tražiće se da jedna od valuta BRIK takođe postane svetska rezervna valuta (pre svega rublja).
Ovo svoje izlaganje Kueljo je potkrepio i podacima Nacionalne banke Brazila o kretanju BRD (bruto nacionalni dohodak) u zemljma BRIK, SAD i EU gde se vidi tendencija stalnog rasta učešća BRIK-a u svetskom BRD i isto tako stalno snižavanje učešća SAD i EU, te će ih, za šest do sedam godina BRIK po pitanju tog učešća prevazići. Njihove ekonomije će tako postati vodeće u svetu a samim tim i siguran oslonac za ostale zemlje.
Želeo bih da ovde ukažem na neka mišljenja koja su sve aktuelnija, a potiču od onih koji su direktno suprotstavljeni brzom razvoju BRIK-a:
- Goldman Saks, najveća svetska investiciona banka: po ekonomskoj snazi, BRIK će do 2032. prevazići grupu G8 (bez Rusije). Predviđanje Goldman Saks-a da će poredak najvećih ekonomija na svetu 2050. godine biti: Kina, SAD, Indija, Brazil i Rusija. Sve ostale zemlje, danas poznate kao ekonomski džinovi, biće daleko iza njih.
- DŽordž Soros: Kina i Indija za 10 do 15 godina prevazićiće SAD i biće vodeće države u svetu.
- Vin Tin američki analitičar: Grupa BRIK će se u narednom periodu nametnuti kao globalna sila
Da sad ukratko pogledamo sa kakvim ljudskim potencijalima raspolažu ove zemlje i da li je moguća realizacija ovakvih pretenzija BRIK-a.
Među najvećim zemljama sveta, članice BRIK-a su na prvom (Rusija), trećem (Kina), petom (Brazil) i sedmom (Indija) mestu, a po broju stanovnika, tri zemlje iz ove grupacije su među prvih pet. BRIK je "globalni gigant" koji "pokriva" četvrtinu svetskog kopna i 48 posto svetske populacije. Dve od ovih zemalja Kina i Indija su najmnogoljjudnije nacije na svetu sa preko 2,5 milijardi stanovnika, a druge dve, Rusija i Brazil, jesu zemlje sa najvećim prirodnim resursima na planeti, pogotovu u oblasti energije i poljoprivrede. Ovako sretna kombinacija najbrže narastajućih tržišta i najvećih zaliha svetskih resursa hrane i energije, uz sigurnu garanciju njihove vojne moći, i to tako da im to niko ne može ugroziti i preoteti, otvaraju sigurnu perspektivu ispunjenja njihovih očekivanja u pogledu budućih događaja na planeti.
Od trenutka kada je termin BRIK prvi put upotrebljen, pa do danas, vrednost tržišta u ove četiri zemlje porasla je u gotovo neverovatnim razmerama. U Brazilu za 369 posto, u Indiji za 499, u Rusiji za 630, u Kini za 201 posto. Prosečna stopa rasta u Kini decenijama je veća od 10 posto, u Indiji oko 8 posto, u Rusiji 6-7 posto, a u Brazilu od 4-6 procenata, sa najavama jos intenzivnijeg rasta. (Da li ovo ima veze sa tim što se te zemlje ne osvrću na MMF-ove preporuke za razvoj?)
Udeo investicija u njihovom bruto domaćem proizvodu je izuzetno visok. U Brazilu i Rusiji je 15-17 posto, Indiji 27 posto i skoro 40 posto u Kini. Bez obzira što su zbog svoje veličine, njihove privrede u poziciji ,,samodovoljnosti", udeo izvoza u njihovom proizvodu je veoma visok - Indija i Brazil oko 11, Kina 27 i Rusija 33 posto. Iako može celokupnu svoju proizvodnju da plasira na vlastito tržiste, indijska Vlada donela je stratešku odluku da se naprave napori ka velikom izvozu, jer se jedino tako uz konkurenciju svetskog tržista može napraviti intenzivno razvijena privreda.
Naravno, uz ovako visoke stope rasta ide i najveće povećanje potrošnje aluminijuma, bakra, olova, nafte i njenih derivate, gasa i prehrambenih proizvoda.
Rast privatne potrošnje u Rusiji je 15, Kini 10, a Brazila i Indije 6 posto godišnje, što, kad se ima u vidu broj njihovih stanovnika, predstavlja tržišni kolač ka kome najviše jure zemlje G8 (bez Rusije), a ove zemlje su na prvom mestu po ulaganjima kapitala u zemlje BRIK-a, jer ne žele da zaostanu u trci za ta najperspektivnija tržišta na svetu.
Ovo su uglavnom samo naznake šta zapravo ove zemlje predstavljaju na planeti. Za detaljnije sagledavanje njihovih potencijala bilo bi potrebno napisati podeblju knjigu čiji bi sadržaj veoma iznenadio neupućene čitaoce.
Naravno da svaka od ovih zemalja pojedinačno ima veliki broj teških pitanja koje mora da reši unutar svojih granica (veliki broj siromašnih, neravnomeran razvoj, ekologija...), a isto tako i odgovori potencijalnom izolacionalizmu grupe "ugroženih" zemalja G7.
Verovatno samo dobro informisani timovi stručnjaka mogu da zamisle i donekle predvide budućnost ovako snažne grupacije i njene međusobne odnose i odnose sa ostatkom sveta.
Činjenica je da se u ovom trenutku poklapaju njihovi interesi, pre svega u nastojanju da savremeni svetski poredak treba da bude zasnovan na vladavini međunarodnog prava i jačanju multilateralnih principa, uz centralnu ulogu Ujedinjenih nacija, kao i da se naprave nove postavke međunarodnih ekonomskih odnosa.
U međuvremenu, održano je nekoliko skupova na kojima su snažno manifestovani stavovi iz Jekaterinburga. Sastanak G8 u Japanu (Predsednik Medvedev: - Ruska rublja treba da bude jedna od rezervnih svetskih valuta), Pregovori u STO u Ženevi o cenama hrane (sukob SAD i Kine i Indije), kao i formiranje Južnoameričke unije (pandana EU, pod vodjstvom Brazila).
Na kraju, želim da se osvrnem i na odnose Srbije sa svakom od tih zemalja i potencijalnim koristima koje bi naša zemlja mogla da ima od saradnje sa BRIK-om.
Rusija, kao najveća Slovenska i pravoslavna zemlja, već vekovima na neki način određuje položaj Srbije. I danas Srbi u Rusiji predstavljaju narod koji se doživljava kao bratski, s tim što savremeni ekonomski odnosi ne poznaju bratstvo po novčaniku, ali sigurno imamo prednost u odnosu na druge bar u početnim kontaktima zbog već rečenih istorijskih veza, kao i odličnog poznavanja tog tržista od strane naših privrednika.
Kina kao jedna od poslednjih komunističkih zemalja sa sigurnim položajem svetskog ekonomskog lidera u narednim decenijama, bila nam je naklonjena u prošlosti, jer velike nacije ne menjaju svoje stavove zbog dnevne politike. Naši privrednici sigurno mogu mnogo da nauče o efikasnosti poslovanja od kineskih partnera.
Indija je, veoma dugo, Beogradu jedna od najbližih zemalja koja i dalje ima velike simpatije prema Srbiji. Samo je pitanje kolko mi imamo razumevanja za prijateljstvo ovog džina sa najboljom svetskom perspektivom zbog izuzetno mladog stanovništva (prosek starosti 27 godina i verovatno najpotpunijim školskim sistemom). Tradicionalno prijateljstvo osetiće svako iz Srbije ko boravi u Indiji bez obzira da li je turista ili poslovan čovek.
Brazil po mentalitetu najsličniji nama, sigurno bi rado pomogao našem bržem razvoju ukoliko bi imao šansu (većinski vlasnik "Apatinske pivare" su Brazilci). Kao predvodnik zemalja Južne Amerike, koje su najvećim delom nesvrstane, i gde sigurno postoje određene simpatije za Srbiju , Brazil bi imao razloga da učestvuje u razvoju Srbije.
Srbija je pre svega evropska zemlja i njena najbolja perspektiva je sigurno udruživanje sa ostalim zemljama Evrope (ukoliko nas oni zaista žele). Smatram da iako za zemlje BRIK-a nismo interesantno pojedinačno tržište (zbog veličine), svojim položajem, istorijskim okolnostima, tradicionalnim prijateljstvom, a posebno mogućnošću da budemo jedna od spona BRIK-a i EU, možemo da za naš brži razvoj zadobijemo snažnu podršku tih zemalja.
Quote from: "marlowe"Od trenutka kada je termin BRIK prvi put upotrebljen, pa do danas, vrednost tržišta u ove četiri zemlje porasla je u gotovo neverovatnim razmerama. U Brazilu za 369 posto, u Indiji za 499, u Rusiji za 630, u Kini za 201 posto. Prosečna stopa rasta u Kini decenijama je veća od 10 posto, u Indiji oko 8 posto, u Rusiji 6-7 posto, a u Brazilu od 4-6 procenata, sa najavama jos intenzivnijeg rasta.(Da li ovo ima veze sa tim što se te zemlje ne osvrću na MMF-ove preporuke za razvoj?)
potpuno sam uvjeren u to. Rusija je zamalo umrla pod Jeljcinom, koji se MMFa držao kao pijan plota.
QuoteSrbija je pre svega evropska zemlja i njena najbolja perspektiva je sigurno udruživanje sa ostalim zemljama Evrope (ukoliko nas oni zaista žele). Smatram da iako za zemlje BRIK-a nismo interesantno pojedinačno tržište (zbog veličine), svojim položajem, istorijskim okolnostima, tradicionalnim prijateljstvom, a posebno mogućnošću da budemo jedna od spona BRIK-a i EU, možemo da za naš brži razvoj zadobijemo snažnu podršku tih zemalja.
a neće biti tradicionalnog prijateljstva ako se poništi ugovor za NIS. Da ne pričamo da svakoj evropskoj firmi koja ima interese na ruskom tržištu odgovara ekonomski ugovor Srbije i Rusije koji je Milošević potpisao, tu ga ne napadaju mnogo, čak i Merkator koristi olakšice iz tog ugovora. Dakle svaka evropska firma može da posluje sa Rusijom preko Srbije, jer je to najbolji mogući način poslovanja sa Rusijom na planeti Zemlji. Ali to kreten Dinkić ne želi da iskoristi.
Jer da bi zadobili snažniju podršku BRIKa, morali bi malo da se zamjerimo EU, koja bi odložila naše članstvo. Its simple as that. I zato ova Vlada (sudeći po dosadašnjem djelovanju partija koje je čine) to neće ni uraditi.
Quote- Goldman Saks, najveća svetska investiciona banka: po ekonomskoj snazi, BRIK će do 2032. prevazići grupu G8 (bez Rusije). Predviđanje Goldman Saks-a da će poredak najvećih ekonomija na svetu 2050. godine biti: Kina, SAD, Indija, Brazil i Rusija. Sve ostale zemlje, danas poznate kao ekonomski džinovi, biće daleko iza njih.
- DŽordž Soros: Kina i Indija za 10 do 15 godina prevazićiće SAD i biće vodeće države u svetu.
- Vin Tin američki analitičar: Grupa BRIK će se u narednom periodu nametnuti kao globalna sila
Hocu sad i hocu sve(t). Za 30 ili 40 godina ne znam ni da li cu biti ziv, a ako cak i budem, nece mi biti ni do cega. :( U stvari mozda i gresim, raspravljacu o poanti i SF romananima ili mozda cak postanem i strucnjak za damin gambit ili sicilijansku odbranu.
to što ti hoćeš nema veze sa razumnom politikom
Utihnuli bum BRIKS-a
Nju Delhi – U knjizi ,,Đavolji rečnik", kao stvorenoj za citiranje, američki pisac Ambroz Birs je u 19. veku napisao da je strpljenje ,,slabija forma očaja, maskirana u vrlinu".
Indija decenijama živi s tom navodnom vrlinom: izuzetna tolerancija nejednakosti i kastinskih podela. Strpljivo trpljenje nedostatka odgovornosti i širenja korupcije.
Spremnost na potčinjavanje socijalno zapostavljenih i njihovo prihvatanje mizerije, eksploatacije, oduzetog dostojanstva. Tiha rezignacija indijskih žena.
Godine ekonomskog buma počele su 1991, kada se Indija našla na ivici bankrota, da bi pravi zamah dobile krajem te decenije, koje su Indiju kao maharadžu ubacile u slavni kvintet BRIKS-a.
Ali zemlje BRIKS-a – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika – koje su se, obasute superlativima, godinama uspinjale u vrh globalne privrede, suočene su sada s usporavanjem rasta i finansijskim nedaćama.
Ispostavlja se da prednosti stvorene u vremenu buma nisu dovoljno iskorišćene da bi se obavile neophodne reforme. Svetska banka na listi od 185 zemalja postrojenih po lakoći biznisa Kinu svrstava na 91. mesto, Rusiju na 112, Brazil na 130. a Indiju na 132. poziciju.
,,Znaci su nepogrešivi: Kina je u velikim teškoćama", pisao je nedavno nobelovac Pol Krugman.
,,Ne pričamo o nekim manjim preprekama na putu, već o nečem fundamentalnijem. Sveukupan način vođenja biznisa, ekonomski sistem koji je tri decenije obezbeđivao neverovatan rast, dospeo je do svojih limita. Kineski model uskoro će udariti o Veliki zid a sada je jedino pitanje koliko će taj udarac biti žestok."
Da li je pred zidom i Indija, čiji je BDP po glavi stanovnika manje od polovine kineskog, trećina brazilskog i četvrtina ruskog, ali pokazuje iste simptome oboljenja?
Indija je s drugog mesta po stopi rasta 2010. pala na 10. mesto. Njen budžetski i deficit tekućeg plaćanja suviše su veliki. Inflacija je previsoka. Ukupna kapitalizacija svih akcija na berzama početkom avgusta prvi put je pala ispod 1.000 milijardi dolara.
Smatrana do skora moćnim uporištem globalne ekonomije, Indija je zbog sporih reformi pogubila deo stečenog sjaja. Sve češće se govori o strukturnim ograničenjima treće najjače privrede Azije.
Statistika BRIKS-a je surova: rast brazilskog bruto nacionalnog proizvoda kretaće se ove godine oko skromna dva procenta, a Rusije možda tek nešto više. Indija je 2011. beležila stopu od 11,2, da bi sada ona bila oko četiri procenta. Šampion Kina, posle godina dvocifrenog rasta, sada ga svodi na 7,6 odsto. Trend potvrđuje i peta članica grupacije, Južna Afrika, čiji će rast ove godine teško prebaciti dva procenta.
Istovremeno, indijska rupija je od početka godine izgubila 13 odsto vrednosti i pala na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, utirući put padu brazilskog reala (15 odsto) i drugih moneta brzorazvijajućih ekonomija.
Sve preti izlaskom stranog kapitala u vremenima kada su investitori već obeshrabreni usporavanjem – što je signal ozbiljne opasnosti, jer se sve privrede BRIKS-a snažno oslanjaju na priliv stranog kapitala kako bi pokrile deficite tekućeg plaćanja koji idu od tri procenta u Brazilu, 4,8 u Indiji i 6,5 u Južnoj Africi.
I dok ovdašnja vlada situaciju doživljava kao prolaznu nepogodu u sezoni monsuna, pokazuje se da potencijal rasta ne garantuje rast po automatizmu. Neophodne reforme su pretpostavka budućeg razvoja. U Kini se za to ozbiljno spremaju. U Indiji je dosta vremena propušteno, pa otuda pitanje:
Može li spektakularni ekonomski rast ,,Nove Indije" poslednjih godina da izdrži vremenom nataložene izazove prošlosti u vremenima kada je rast na najnižem nivou poslednje decenije a početni optimizam uzmiče pred teškoćama neizvesne budućnosti?
Da li je to znak da je medeni mesec završen, kada su sa sličnim simptomima suočene i druge uspešne privrede, od Argentine, preko Poljske i Mađarske, do Turske?
Ispostavlja se da je gotovo nemoguće izbeći pregrejavanje mašina i prateću inflaciju koja je kuvala u hladnjaku. Pokazuje se da brzorazvijajuće ekonomije teško mogu da sačuvaju imunitet na globalne ekonomske nedaće.
Recesija zone evra direktno je pogodila Centralnu Evropu i Tursku, dok se sasvim spor oporavak američke privrede i njene slabosti u BRIKS prelivaju trgovinom, finansijskim i investicionim vezama.
U vremenima bankarske i šire krize neoliberalnog modela, većina ekonomija BRIKS-a primenjivala je neku varijantu državnog kapitalizma, koji posebno kontroliše energiju, transport i bankarstvo. To je usporilo neophodne reforme koje povećavaju efikasnost privatnog sektora, ojačalo mesto države u privredi, promovisalo trgovinski protekcionizam.
Rezultat je usporavanje privrednih aktivnosti i usporavanje rasta, koje bivši kineski premijer Ven Đibao tumači postojanjem modela koji je ,,nestabilan, neizbalansiran, jednosmeran i neodrživ", što ozbiljno koči lavove Azije, Latinske Amerike i Afrike, koji su snažan rast gradili na jevtinoj radnoj snazi i izvoznoj orijentaciji.
Taj ciklus se primiče kraju, baš kao i era jevtinog novca i izuzetno niskih kamatnih stopa, koje su doprinele visokim prinosima papira od vrednosti ili državnih obveznica.
Ekonomski rast Indije nije zaustavljen. Ako su kratkoročne perspektive Indije pesimistične, makroekonomski scenario je ipak svetliji posmatrano na duži rok.
Jedan od stubova optimizma je obrazovanje, ključ američke budućnosti, kako procenjuje Farid Zakarija u slavnoj knjizi ,,Postamerički svet".
Indija je na tom planu ostvarila ozbiljne uspehe. Broj đaka upisanih u škole se poslednjih godina udvostručio. Rezultati su još impresivniji u visokom obrazovanju, gde se broj upisanih studenata udvostručio, dostižući sadašnjih 26 miliona godišnje.
Iako je vladajuća koalicija, koju već deset godina predvodi stranka Kongresa, mnogo toga propustila, rezultati su uknjiženi na planu infrastrukture i energije. Železnice sada pokrivaju dva gigantska koridora. Vlada je ogromna sredstva uložila u traganje za novim izvorima energije širom sveta.
Najveći uspeh uknjižen je u ruralnom sektoru. Poljoprivredna proizvodnja je skočila, doprinoseći da Indija postane veliki izvoznik žita i pirinča.
Rast jeste usporen, ali Indija ipak očekuje da će svakih deset godina udvostručiti prosečna primanja.
Ekonomski futurolozi u CIA, investicionim bankama ili po univerzitetima, slažu se u predviđanjima da će na određenoj tački 21. veka Kina i Indija dominirati svetskom ekonomijom. Kina će preteći SAD u periodu 2030–2040, dok bi Indija to mogla da ostvari 2050.
Zemlje BRIKS-a pokazuju simptome narušene stabilnosti, ali olako ih otpisati bila bi glupost. Prošle godine, Brazil, Kina, Indija i Rusija dali su četvrtinu globalnog proizvoda, a predviđa se da će do kraja ove decenije davati oko trećine.
Njihove ekonomije nastaviće da se uvećavaju, ali sporije nego u protekloj deceniji. Jednostavno, manja je šansa da se udvostruči ono što je do sada napravljeno. Preduslov je ubrzanje reformi za koje vlade članica BRIKS-a nisu imale hrabrosti u eri buma. Sada će to biti teže.
http://www.politika.rs/pogledi/Boshko-Jakshic/Utihnuli-bum-BRIKS-a.lt.html (http://www.politika.rs/pogledi/Boshko-Jakshic/Utihnuli-bum-BRIKS-a.lt.html)
Kakva gomila neoliberalnih gluposti. Kao i uvek "spas" je u dodatnoj privatizaciji....
Glavni problem kod BRIKS-a nije to što dođe talas pada, a posle toga talas napretka i slično.
Problem je što svih 5 zemalja nude 5 različitih formula za društvo.
- različite religije
- različiti ekonomski sistemi (od kineskog formalnog kapitalizma do indijske legitime kastinskog sistema neravnopravnih)
- različiti koncept ljudskih prava (od gej brakova i masovnih parada uz podršku vlade u Brazilu i Južnoj Africi, do sankcionisanja gejeva u Rusiji). Između najliberalnijeg brazilskog društva u kojem sve rase imaju jednaka prava, do konzervativnih društava Indije, Kine ili Rusije sa jakim antiimigracionim pokretima, svetlosne su godine, koliko su ta društva različita.
Da svih 5 zemalja furaju jedan isti fazon, bilo bi nešto od BRIKS-a. Dok šalju dijametralno suprotneoruke, nema od te antiglobo opozicije ništa.
Otpor prema zapadu nije dovoljan. Mora postojati više sličnosti.
Kakve to veze ima. Dovoljno je da postoji zajednički interes. SAD ima dijametralno suprotne vrednosti i pravni sistem od Saudijske Arabije, pa ne vidim da ih to sprečava da budu saveznici. Niti da Amere nešto svrbe muda što se tamo seku ruke i žene moraju izlaziti zamotane. Dok teče nafte, ništa im neće biti problem.
Carstvo bede i luksuza
Bogatstvo Mumbaja je razmetljivo, bahato, surovo i nadmeno, a siromaštvo kužno, bolno, prljavo i tragično. – Kontrast je dramatičan
Mumbaj – Indija je učinila mnogo da razbije stereotipe po kojima svi putuju na slonovima izlokanim drumovima duž kojih sede jurodivi mistici i ukrotitelji kobri, a svi govore poput Apua iz čuvene serije ,,Simpsonovi".
Neke stvari – dramatični kontrasti zemlje od 1,2 milijarde stanovnika – ostale su neizmenjene. Nigde se to više ne vidi nego u ovom ljudskom mravinjaku od 20 miliona ljudi.
U gradu za koji tvrde da po kvadratnom kilometru ima više milijardera nego na Menhetnu, bogatstvo je razmetljivo, bahato, surovo i nadmeno. Siromaštvo je kužno, bolno, prljavo, tragično.
Badrija Prasada (51) nalazim kako sedi na asuri na trotoaru ispred bolnice Tata. Pored, sa krvavom gazom koju otkriva sari, leži njegova supruga Gita Bai, 44. Došli su iz jednog okolnog sela pre četiri meseca kada je ona operisana od raka u stomaku. Tretman u bolnici je besplatan, ali ne mogu da obezbede smeštaj.
,,Doktor nam je rekao da moramo redovno na kontrolu, a kako nemam para da često putujemo za Mumbaj, rešili smo da ovde ostanemo", kaže Badri. ,,Shvatili smo da je malo mesta za siromašne. Ima jedno koje daje sklonište i hranu za 10 rupija (1,5 dolar) dnevno, ali uvek je puno i moramo dugo da stojimo u redu. Ovaj pločnik plaćam tri rupije na dan."
Na pola sata vožnje odatle je Antalija haus, rezidencija Mukeša Ambanija, jednog od najbogatijih Indusa. On, supruga, dvoje dece i njegova majka žive u zgradi od – 27 spratova! Prostor popunjava i 600 sluga i sluškinja, ali tu ne stanuju. Parkovi, vodopadi, bazeni, bioskopska sala. Jedan sprat je zoološki vrt.
Dok užurbani gurui finansija i maharadže IT industrije čekaju otvaranje berze u Tokiju i prvu Kristijevu aukciju umetnina, donji srednji stalež rano ujutru izlazi u parkove na zajedničku joga terapiju – smehom.
Prvima se život osmehnuo, ali na licu im se vidi briga o profitu, akcijama i uvećavanju bogatstva. Drugima materijalni život nije poklonio sreću, pa lekoviti smeh nalaze u vežbama duhovnosti.
Poznat pod imenom Bombaj do 1995, kada su ga hindu nacionalisti preimenovali u Mumbaj, ovaj grad je gigantski simbol kontrasta. Zahvaljujući lokalnom zakonu o zemljišnoj reformi, prepliću se životi najsiromašnijih i najbogatijih.
Odmah uz ne preterano luksuzne zgrade sa pogledom na Indijski okean, u kojima kvadrat košta 20.000–40.000 dolara, u sklepanim udžericama i psima lutalicama obitavaju porodice baštovana, kuvara, šofera, sobarica, ,,aja" – žena čiji je posao da bdiju da se deca bogatih noću ne otkrivaju.
Moguli biznisa prolaze kolima pored ježeva postavljenih po ulicama zbog terorizma. Fensi barovi su odmah uz čadžaver čajdžinice, žene zamotane u sarije kupuju pored devojčica sa koledža obučenih po poslednjoj zapadnoj modi.
Za bogate, najveći grad Indije je mesto snova, kosmopolitsko finansijsko središte zemlje čiji su simboli poslovni neboderi što blešte posle monsunske kiše, luksuzni hotel ,,Tadž Mahal" iz 1903, Bolivud – ponosni odgovor Holivudu, radnje, restorani i barovi kao preneti iz mondenskih kvartova evropskih prestonica.
Većina najvećih indijskih poslovnih firmi, kao i multinacionalnih kompanija poput ,,AT&T", ,,Dženeral motorsa" ili ,,Šela" ima predstavništva u Mumbaju. Sa dve najveće berze, grad je finansijski centar Indije: nacionalna banka, Meril Linč, Goldman Saks, JP Morgan, Barklejs, Dojče banka.
Takav Mumbaj postao je magnet Indusima koji traže bolji život, 100–300 porodica ulazi svakog dana uglavnom iz države Maharaštra, ali grad se najčešće pretvara u masovnu grobnicu snova onih koji završe u izuzetnom siromaštvu, prostituciji ili organizovanom kriminalu.
Imperijalni tornjevi su najviše zgrade u Indiji čije raketne forme uranjaju u magličasto nebo. Ali, treba pogledati tornjeve iz Fokland Rouda, dijagonalne ulice koja se završava tik pred kulama.
Fokland Roud je sinonim za prostituciju, poznat kao kavez u kome je smeštena ženska roba. Ovde usluge nude i za jedan dolar. Na drugom kraju, u Imperijalnim tornjevima, pentahaus košta 20 miliona dolara.
Kako uklopiti 700 miliona siromašnih Indije, asketizam hindu mistika i muslimanskih sufija sa raskalašnim klubovima Mumbaja u kojima su posle osam godina zabrane ponovo provokativno zaigrale plesačice, a troše se samo najskuplji šampanjac ,,kristal" i votka ,,baluga"?
Koliko je teško razumeti zemlju sa više od 800 miliona pretplatnika mobilne telefonije i 600 miliona onih koji nemaju toalet u kući. U kojoj se svakog jutra sa ulica ovog grada pokupi na desetine umrlih.
Kako dokučiti brutalnosti kastinskog sistema koji se uprkos zvaničnoj zabrani žilavo drži: jedna žena iz najniže kaste haridžana nedavno je nastradala zato što je senkom dodirnula senku žene iz najviše, ne obavezno najbogatije, kaste bramana. Kako pomiriti holivudski kapriciozne dive Bolivuda i poslovne biznis žene u ,,Diorovom" kostimima i nepismenu žensku sirotinju (35 odsto) – od kojih je na svakih 20 minuta jedna silovana.
Indija je zemlja sa kosmičkim ambicijama, ali živi u skladu sa ,,đotišom", tradicionalnim hindu sistemom astronomije i astrologije. Zbog protivljenja Hindusa, država Maharaštra jedva je zabranila crnu magiju. Aktivista koji se za to zalagao ovih dana je ubijen.
Gde god se okrenete gotovo nerealne razlike. Matab Kan (39) od 1991. pere veš u Dobi Gartu, verovatno najvećoj vešernici na svetu: kroz 800 bazena dnevno prođe najmanje 1.000 komada odeće koja stiže iz radnji po gradu. Oslanja se na Alakšmi, hindu boginju sirotinje.
,,Radim sedam dana nedeljno, ujutru od četiri do ponoći. Ovde spavam", pokazuje na malu nišu u obližnjem zidu. ,,Može da se zaradi i 4.000 rupija. Dovoljno za mene, ženu i tri sina."
U šoping-molu ,,Atrija" prodaju se ,,rols-rojsi" i ,,Dukatijevi" motori, globalni brendovi svih vrsta. Odmah iza, gipsani zid izlepljen oglasima luksuznih proizvoda prikriva gomilu smrdljivog đubreta koje nadleću rojevi muva. U imućnom naselju Varden roud blešte zlatare i izlozi sa đelato sladoledom. U rashlađenim prodavnicama cene su fiksne, a kreditne kartice se prihvataju.
Devet kilometara ka severu, u Daravi, možda najvećem svetskom slamu sa 600.000 ljudi zbijenih ispod zaštitne plave plastike, teško je naći nekog ko uspe da zaradi više od 100 dolara mesečno. Tu se u ,,kirana" radnjama, malim upljuvanim bakalnicama, uz cenkanje kupuje jevtina roba, u kešu.
Sirotinjski slamovi prete da promene pejzaž i zatamne sjaj namenjen probranoj eliti. Svetska banka predviđa da će 2025. čak 22,5 miliona ljudi tavoriti po kužnim naseljima po kojima danas živi polovina stanovništva toliko zgusnuto da u nekim delovima i 50.000 ljudi živi na jednom kvadratnom kilometru.
Živeti ovde nije samo preživljavanje, već i saobraćaj epskih dimenzija i zaglušujuće buke: oholi autobusi i kamioni, oronuli indijski ,,ambi" i stari ,,Fijatovi" taksiji, poput crnih buba iz horor filmova agresivne motorne rikše na tri točka, fanatični motociklisti, suicidni biciklisti...
Kako ,,Maharadža ekspres", luksuzni voz u kome dan vožnje košta najmanje 800 dolara, pomiriti sa kompozicijama koje po krovovima nose grozdove ljudi? ,,Bentlije" i ,,mercedese" sa rikšama na ljudski pogon?
Mumbaj živi u toj čudnoj simbiozi prebogatih i beskrajne sirotinje. Uzbudljivo, haotično, napadno, zaglušujuće, a ipak u nekom skladu najkosmopolitskijeg mesta na Potkontinentu. I, tvrde, najprljavijeg megapolisa sveta.
Guraju mi, da kupim, ,,totku", zavežljaj jednog limuna i sedam zelenih ljutih papričica: donosi sreću, ukoliko se menja svakog petka. Kupujem sreću oročenu na nedelju dana.
Mumbaj nije grad. On je stanje duha.
Boško Jakšić
http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Carstvo-bede-i-luksuza.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Carstvo-bede-i-luksuza.lt.html)