Robert Kramb, jedan od najvećih živih strip-umetnika, postao je planetarno popularna ličnost
Teško je odrediti granicu između genija i ludaka, ali Robert Kramb (30. avgust 1943. godine), američki strip-crtač i jedan od najvećih živih strip-umetnika, uspešno je ,,pomirio" ove dve krajnosti.
Ovaj autor i ilustrator koji je, i to čudom, s obzirom na specifičan način života, upravo proslavio 65 godina života, stvorio je neke od najčudesnijih likova na alternativnoj strip-sceni i, usput, postao planetarno popularna ličnost.
Iako nijednog trenutka nije iskoračio iz statusa andergraund umetnika, stekao je na stotine hiljada obožavalaca širom planete.
Autor kultnog ,,Mačka Frica", Gospodina Prirodnog, Snoida i Đavolice i desetina drugih čudesnih likova, rođen je u veoma nesrećnoj porodici u Filadelfiji, u kojoj je živeo sa dvojicom braće i dve sestre. Njegov brat Čarls proveo je većinu svog života zatvoren u kući, pored njihove posesivne majke. Izvršio je samoubistvo 1994. godine. To se dogodilo neposredno pre prikazivanja filma ,,Kramb", režisera Terija Zvigofa, zapanjujućeg dokumentarca o Robertovom životu, umetnosti i njegovoj izvitoperenoj porodici. Brat Makson, koji se takođe pojavljuje u tom dokumentarcu, i dalje živi u Filadelfiji i izdržava se tako što skitničari i prosi. Makson je slikar, a posle filma se donekle socijalizovao i počeo da prodaje svoje slike.
Njihov međusobni, veoma prisni odnos, kao i specifičan smisao za humor koji poseduju sva trojica, takođe je ovekovečen na filmskoj traci i čak i za stručnjake koji se bave ovom problematikom predstavlja pravo svedočanstvo o naslednom ludilu u jednoj umetnički orijentisanoj porodici. Na njihov specifičan razvoj uticao je i strogi otac, narednik u američkim marincima.
Nesrećni brat Čarls najviše je uticao na Roberta da počne sa crtanjem stripova. U toku šezdesetih godina prošlog veka, Robert se selio u Ohajo, gde upoznaje prvu suprugu, Dejnu Morgan Kramb. Objavljuje ,,Mačka Frica" u satiričnom časopisu ,,Med". Uskoro prelazi u San Francisko, tadašnje središte slobodnih umetnika, i 1968. godine pokreće časopis ,,Zap Komiks", čuveni andergraund strip magazin koji okuplja istaknute strip crtače tog vremena, Rika Grifita, Kleja Vilsona i Gilberta Šeltona.
Otprilike u to vreme razvodi se od supruge i taj događaj ostaviće traga na čitavo njegovo stvaralaštvo. Po sopstvenom svedočenju bio je na ivici samoubistva i stalno je bio pod dejstvom droge LSD koja je uticala na to da napravi neke od najpoznatijih likova, poput Snoida, muške šovinističke kreature koja ga je, između ostalih, proslavila širom sveta. Osim muško-ženskih odnosa, u svojim stripovima Kramb obrađuje i rasne, političke i crnohumorne teme, često kritički veoma oštre.
Družeći se sa pripadnicima hipi pokreta, upoznaje i legendarnu pevačicu Dženis Džoplin koja ga angažuje da joj nacrta omot za njen album ,,Cheap Thrills", objavljen 1968. godine.
U toku sledeće dve decenije prošlog veka Kramb neumorno radi, crtanjem se boreći protiv naslednog ludila, stvarajući svoj jedinstveni, neponovljivi stil. Ni njegova kritika, obično uperena protiv potrošačkog američkog društva zaslepljenog novcem i materijalnim dobrima, nije izgubila na oštrici. Uvek je bio veoma kategoričan što se tiče umetničkog integriteta: poznato je da je odbio da uradi omot albuma za Rolingstonse, pod objašnjenjem da prezire njihovu muziku.
Posle godina provedenih u izmaglici LSD-a, Kramb upoznaje i Alin Kominski, svoju drugu suprugu, koja će ga smiriti. Ona je, verovatno, zaslužna što je Kramb još uvek živ. Sa njom trenutno živi na jugu Francuske, u kući koju je dobio za šest svojih knjiga ilustracija. Sa njom ima ćerku Sofi. Iz prvog braka ima sina Džesija Kramba.
Retko koji umetnik je dobio toliko priznanja od istaknutih kritičara i vernih čitalaca. Umetnički kritičar Robert Hjuz uporedio ga je sa Franciskom Gojom, Albrehtom Direrom i Piterom Brojgelom. Njegova satira poređena je sa delima Džonatana Svifta, Fransoa Rablea i Marka Tvena. Sa druge strane, često je optuživan za rasizam i mizoginiju. Uprkos tome, mnoge kolege stripadžije odavno su ga proglasile genijem i jednim od najvećih umetnika 20. veka.
– Osećam se toliko bolno izolovanim iz društva. Zakleo sam se da ću se osvetiti tako što ću postati slavni crtač – rekao je jednom prilikom Kramb. Objašnjavajući fenomen andergraund stripa, izjavio je da on predstavlja apsolutnu slobodu, jer autoru niko ne stoji iznad glave.
Izdavačka kuća ,,Lom" je u Srbiji objavljivala u više navrata Krambove stripove i tako ga učinila dostupnim domaćim čitaocima, čime je Kramb stekao poklonike i na ovim prostorima. Njegovi radovi izašli su sabrani u dve knjige pod nazivom ,,Kakav svet!", objavljene su 2001. i 2007. godine, i u njima se nalaze stripovi iz najplodnije Krambove ere, od 1968. do 1973. godine. U mnogima od njih pojavljuje se i lično Kramb, često potpuno obnažen, i izriče svoje stavove o svetu i životu, koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Ovaj ekscentrični umetnik se, između ostalog, proslavio i po tome što je opsednut krupnijim ženama, što se vrlo dobro vidi u njegovim radovima, a često prikazuje sebe u čudnoj pozi: prosto obožava da ga osobe lepšeg pola nose ,,na krkače".
http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Albreht-Direr-nezavisnog-stripa.lt.html