Veselin Gatalo
Geto
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fshop.b92.net%2Fg%2F6291.jpg&hash=0190d265606f159d742a7dbbddae7644fc2b8c63)
20cm
cena: 475 dinara
Roman Geto smatra se jednom od "najsubverzivnijh" knjiga novije bosansko-hercegovačke književnosti. Reč je o nadrealnom prikazu futurističke Bosne i Hercegovine kao varvarskog geta koji je proizišao iz mnoštva stvarnih referenci koje sugerišu da život u postdejtonskoj Bosni i nije daleko od geta u kom preživljavaju samo najbeskrupulozniji i oni koji znaju tajnu prelaska Zida, razni šverceri.
Roman je nagrađen nagradom "Sfera" kao najbolje književno SF ostvarenje objavljeno u Hrvatskoj u 2006. godini.
,,Roman Geto izrastao je iz priče "Vuk", kojom je Gatalo pobijedio na Istrakonovom natječaju za kratku SF&F priču 2003. godine. Iz u toj priči ovlaš orisanog dijela svijeta koji se nije htio opametiti pa je od normalnog okruženja izoliran neprelazivim zidom, razvila se priča o rezervatu budućnosti, u kojem Kockasti, Orlasti i Mjesečasti dobivaju ravnopravno društvo: ljudski otpad iz cijelog svijeta. Vrijeme stoji, borba za preživljavanje vraća se iskonskim oblicima, i iz stranice u stranicu sve to biva tako poznato, tako moguće, tako upozoravajuće..."
Davor Šišović, Glas Istre
"Genetske modifikacije i žigosanje, hladno oružje i hologrami, čovjek i pas... Veselin Gatalo je sjajno spojio akciju i alegoriju u svojoj originalnoj priči o ljudskosti, nehumanosti, prijateljstvu i mržnji... Čita se u jednom dahu."
Boris Švel
A čekaj, čije je ovo izdanje? Ja imam AGM-ovo s Ribićevom naslovnicom. I, ima li kakvih naznaka, je li tekst mijenjan u odnosu na AGM-ovo izdanje, jer je to navodno bilo nešto kraćeno.
Samizdat B92 (http://shop.b92.net/?view=item&item_id=203)
Aleksandre, ne znam da li je isto izdanje. Nisam ga još kupio...
Pročitao sam GETO Veselina Gatala i moram priznati da je reč o jednom od boljih spojeva žanrovskih konvencija i mejnstrim pogleda na književnost nastalih na našim prostorima. Premisa o Bosni budućnosti koja stoji izlovana, okružena zidom i pretvorena u kažnjeničku koloniju nalik Njujorku iz Karpenterovog filma deluje kao jedna od onih najjeftinijih aproprijacija žanrovskih rešenja u pokušaju da se napravi politička alegorija. Međutim, Gatalo je u pogledu politike vrlo taktičan, u pojedinim situacijama bih rekao da je čak i nepredvidiv, i tu futurističku postavku jako vešto koristi, između ostalog i zato što se u rukopisu opredeljuje da je tretira smrtno ozbilujno u pogledu žanra. Roman je vrlo kratak, ima mali format, veliki prored, puno praznih stranica na smenama poglavlja, i takav jedva dobacuje do dvesta strana, ali Gatalo uispeva da sa punim ubeđenjem evocira civilizacijsku nultu tačku te Bosne budućnosti, melting pot u kome se zatvorenici sa svih meridijana lako uklapaju u već zakuvani sukob i dobijaju priliku da pod zastavama naroda koji više zapravone postoje vode njihove stare bitke čijeg se smisla više niko ni ne seća.
Glavni junak, mešavina Snejka Pliskena i Maksa Rokatanskog ima korene u mitologiji prošlog rata, temi filma NIČIJE DETE, naime reč je o momku kog su odgajili psi, i tako je postao nemilosrdni, cinični, ali u osnovi ipak pravdoljubivi lopov-lovac koji neutralno luta i mešetari između sve tri strane. Iz Karpenterovog Njujorka je aproprirana i priča o čoveku van Zida koji se ubacuje u Geto i postaje meta sve tri strane koje ga žele za sebe.
Gatalo se oslanja na zaostavštinu američke popularne kulture ali i na tradiciju svog podneblja tako da GETO uprkos jasno čitljivim aproprijacijama deluje kao autentično delo koje je vrlo dobro integrisalo lokalni milje sa žanrovskim mitemama. Vrlo je zanimljivo kako Gatalo uvodi neke čisto SF elemente vrlo elegantno i usput, efikasno gradeći sliku tog sveta budućnosti.
Najzanimljiviji je ipak Gatalov rukopis u pogledu izgradnje likova. Vuk je dominantan lik ali pisac vrlo vešto prelazi i u tokove svesti drugih junaka, pa i životinja, nudeći vrlo specifičnu sliku telesnosti, oporu i vibrantnu, pa ta Gatalova čulnost iskoračuje u suptilni horor u scenama koje opisuju kanibalizam i posebnu klasu stanovnika Geta - Žderače korenja - ljude poludele od narkotika ili mutirane Glatke pse.
Ukupno uzev, GETO je žanrovski roman čiji stil doseže kvalitete onoga što čini bolja dela visoke književnosti na našim prostorima. Ako imamo u vidu čitav niz ortodksnih žanrovskih motiva kojih se u ovom romanu latio, a koje ne bi preuzimali ni striktno žanrovski pisci, to čini Gatalov uspeh još većim.
Naiđoh na ovo, na goodreadsu, je li neko čitao?
Mjesto gdje je bolje sresti Vuka nego čovjeka Roman "Geto" je postapokaliptička priča iz sve bliže budućnosti, koja završava u sadašnjosti, pod lukovima Hajrudinova mosta, a, na neki način, počinje u bliskoj nam prošlosti. Mostarski pisac Veselin Gatalo je napisao distopiju i avanturistički roman - jer život u Getu, danas još uvijek poznatom kao Bosna i Hercegovina, jest krvavim serijskim zločinima zaslužena doživotna kazna za patološke tipove jakih mišića i tankih živaca, bitka koja traje u zatvoru otvorenog tipa omeđenog Zidom. "Geto" je fizički omeđen Zidom, a kulturno-historijski Carpenterovim filmom "New York 1997.", Hermannovim stripom "Jeremiaha", avanturističkim romanima J. F. Coopera, historijom južnoslavenskih naroda i neobuzdanom maštom autora koji je sve te, i još mnoge, utjecaje slio u darvinističko-futurističko-naturistički ep o višestrukom ubojici i dileru droge, a opet "pozitivcu", čovjeku-psu - da ne kažemo dječaku - Vuku i njegovoj psećoj prijateljici Čiki, o paru rođenjem osuđenom na snalaženje i preživljavanje na kosturima civilizacije koja je u Getu opstala nakon svih tih silnih lokalnih i globalnih ratova. Jednog dana, kada u Geto upadne Novinar, sa svim svojim znanjima i tajnom prelaska Zida, vojske Geta - Kockasti, Orlasti i Mjesečasti - učinit će sve da ga se dočepaju. Dok Novinar traži samo dobru reportažu, njega nalaze osamljeni lopovi, ratnici i lovci - Vuk i Čika. Uskoro će početi rat-rat, a tko preživi - šutjet će.
Roman Geto izrastao je iz priče Vuk, kojom je Gatalo pobijedio na Istrakonovom natječaju za kratku SF&F priču 2003. godine. Iz u toj priči ovlaš orisanog dijela svijeta koji se nije htio opametiti pa je od normalnog okruženja izoliran neprelazivim zidom, razvila se priča o rezervatu budućnosti, u kojem Kockasti, Orlasti i Mjesečasti dobivaju ravnopravno društvo: ljudski otpad iz cijelog svijeta. Vrijeme stoji, borba za preživljavanje vraća se iskonskim oblicima, i iz stranice u stranicu sve to biva tako poznato, tako moguće, tako upozoravajuće...? (Davor Šišović, Glas Istre)
"Genetske modifikacije i žigosanje, hladno oružje i hologrami, čovjek i pas... Veselin Gatalo je sjajno spojio akciju i alegoriju u svojoj originalnoj priči o ljudskosti, nehumanosti, prijateljstvu i mržnji. Vuk se čita u jednom dahu." (Boris Švel)
(https://images.gr-assets.com/books/1266770656l/7765765.jpg)
Baš lepo. Ljudi pišu, a mi u svom getu. xbigok
Ja. Dosta dobar roman. Pisac izbegava da neminovne aluzije na stanje u "našem" svetu ugroze radnju romana. Jedna od boljih knjiga na našim prostorima u poslednjih dvadesetak godina...
Nisam čitao pa ne znam kako je napisano, ali mi se dopada osnovna ideja. Tamo gde se zagovna ima i muva zunzara. Zastupnici Orlastih, Kockastih i Mjesečastih morali bi da se zabrinu.
ovo je dosta davno izašlo, ako se ne varam. to dok je postojao b92 samizdat, ili tako nešto. u svakom slučaju, ako je ovo novo izdanje, odlična je naslovnica, a i roman je sasvim pristojan. davno sam ga, doduše, čitao, ali sećam se da je napisano fino, čisto, bez previše kinđurenja, i plus jasna i jednostavna fabula, a i vala, koristi se odličnom temom - balkan kao pernamentna postapokalipsa. dobro, malo se udara u tanke žice (pas najbolji čovekov prijatelj), ali to je u redu, onako, žacne te roman taman kada i kako treba. sad kada malo razmislim, mada o tome nisam razmišljao kada sam ga čitao (pre jedno devet-deset godina, rekao bih) sada mi je jedino ideološki momenat malo sumnjičav, mislim, mi balkanci smo nepopravljivi a zapad je vazda bio civilizovan (pružaju ruku da izvuku iz blata, zvijeri sto se tuku iz nekog inata), ali bih za to morao ponovo da ga pročitam.
u svakom slučaju, anomandere, topla preporuka
ovo je hrvatsko izdanje iz 2006. Ja sam to čitao, kao i ti, u to vreme, tako da danas su mi ostali samo opšti utisci, koji su dosta slični tvojima.
evo prikaza vojnova sa goodreadsa:
Pročitao sam GETO Veselina Gatala i moram priznati da je reč o jednom od boljih spojeva žanrovskih konvencija i mejnstrim pogleda na književnost nastalih na našim prostorima. Premisa o Bosni budućnosti koja stoji izlovana, okružena zidom i pretvorena u kažnjeničku koloniju nalik Njujorku iz Karpenterovog filma deluje kao jedna od onih najjeftinijih aproprijacija žanrovskih rešenja u pokušaju da se napravi politička alegorija. Međutim, Gatalo je u pogledu politike vrlo taktičan, u pojedinim situacijama bih rekao da je čak i nepredvidiv, i tu futurističku postavku jako vešto koristi, između ostalog i zato što se u rukopisu opredeljuje da je tretira smrtno ozbilujno u pogledu žanra. Roman je vrlo kratak, ima mali format, veliki prored, puno praznih stranica na smenama poglavlja, i takav jedva dobacuje do dvesta strana, ali Gatalo uispeva da sa punim ubeđenjem evocira civilizacijsku nultu tačku te Bosne budućnosti, melting pot u kome se zatvorenici sa svih meridijana lako uklapaju u već zakuvani sukob i dobijaju priliku da pod zastavama naroda koji više zapravone postoje vode njihove stare bitke čijeg se smisla više niko ni ne seća.[/size]Glavni junak, mešavina Snejka Pliskena i Maksa Rokatanskog ima korene u mitologiji prošlog rata, temi filma NIČIJE DETE, naime reč je o momku kog su odgajili psi, i tako je postao nemilosrdni, cinični, ali u osnovi ipak pravdoljubivi lopov-lovac koji neutralno luta i mešetari između sve tri strane. Iz Karpenterovog Njujorka je aproprirana i priča o čoveku van Zida koji se ubacuje u Geto i postaje meta sve tri strane koje ga žele za sebe.Gatalo se oslanja na zaostavštinu američke popularne kulture ali i na tradiciju svog podneblja tako da GETO uprkos jasno čitljivim aproprijacijama deluje kao autentično delo koje je vrlo dobro integrisalo lokalni milje sa žanrovskim mitemama. Vrlo je zanimljivo kako Gatalo uvodi neke čisto SF elemente vrlo elegantno i usput, efikasno gradeći sliku tog sveta budućnosti.Najzanimljiviji je ipak Gatalov rukopis u pogledu izgradnje likova. Vuk je dominantan lik ali pisac vrlo vešto prelazi i u tokove svesti drugih junaka, pa i životinja, nudeći vrlo specifičnu sliku telesnosti, oporu i vibrantnu, pa ta Gatalova čulnost iskoračuje u suptilni horor u scenama koje opisuju kanibalizam i posebnu klasu stanovnika Geta - Žderače korenja - ljude poludele od narkotika ili mutirane Glatke pse.Ukupno uzev, GETO je žanrovski roman čiji stil doseže kvalitete onoga što čini bolja dela visoke književnosti na našim prostorima. Ako imamo u vidu čitav niz ortodksnih žanrovskih motiva kojih se u ovom romanu latio, a koje ne bi preuzimali ni striktno žanrovski pisci, to čini Gatalov uspeh još većim
2006? još je i matorije nego što sam mislio :D
inače, treba angažovati kripla da više komentariše knjige, on to jako lepo upakuje
Zapad nije bio vazda civilizovan, a nije ni danas. Jedino smo mi u fokusu mada nismo prvaci sveta. Ne znam zašto bih zamerio knjizi iz političkih razloga, osim ako nije pamflet. A, ova knjiga ne bi trebalo da bude pamflet.
Vojnov ne komentariše srpsko područje fantastike. Taka mu je narav.
Quote from: scallop on 23-01-2018, 13:48:30
Zapad nije bio vazda civilizovan, a nije ni danas. Jedino smo mi u fokusu mada nismo prvaci sveta.
to i ja kažem. u knjizi jeste i zapad u fokusu, na neki način, jer novinar sa zapada (koji, ironično, valjda vuče korene odavde) dolazi u geto. pa postoji i ta neka paralela - u getu se mutirani razbojnici gaze armiranim traktorima, a iza zida vlada red, mir, harmonija i tamo glavni junak na kraju nalazi sreću i spokoj. ima tog malo idealizovanog okcidentalizma, osim ako ja nešto nisam propustio, a verovatno jesam, jer kažem, davno sam je čitao
Bobane, poseduješ li ovu knjigu možda? ako je imaš slučajno za prodaju, ponesi u NS...
da si mi javio koji dan ranije, da je proizvedem...
Nego, Bobane, kad ćeš Raose da nam proizvedeš?
Evo kako je Gatalo ugostio Raosa -
https://www.youtube.com/watch?v=F-XX5RVh8B8
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
Quote from: Anomander Rejk on 26-01-2018, 11:24:10
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
+1
pa, zar je moguće da neko ko je 15 godina na sagiti zamera za oftopičarenje...
aman ljudi...
slobodne asocijacije su više nego dobrodošle...
Moguće je. Meni zameraju i kad pišem na topiku koji sam pokrenuo. Kripl nas je stvarno napumpao sa Raosom.
Kako je oftopik kad je Gatalo na snimku?
Quote from: Pizzobatto on 26-01-2018, 12:34:53
Kako je oftopik kad je Gatalo na snimku?
je vala
je l ono kim u donjem desnom ili se ja tripujem? :D
Jok, ja sam... xrofl
sada sam preslušao, interesantno zbori raos. gatalo ko da je pjan čovek :D
Quote from: Anomander Rejk on 26-01-2018, 11:24:10
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
Stavio sam snimak na kom je Gatalo? U čemu je problem?
Quote from: scallop on 26-01-2018, 11:49:08
Quote from: Anomander Rejk on 26-01-2018, 11:24:10
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
+1
Dopuštam da niste naučili da pišete kao Raos, to ne može svako. Ali da niste naučili ni da gledate video kao običan čovek to je već nedopustivo. Na videu je Raos sa Gatalom a o Gatalu je topik...
Nisi ni ti naučio da čitaš pa ništa. Ajde u svoj ćošak i ne petljaj se u ono šta ne znaš.
A ko si ti da nekome govoriš u šta će da se petlja? Radmilo, ponašaš se bahato preko svake mere i daleko preko pokrića koje bi možda imao.
Daj, banuj me već jednom. Ionako svako može da napiše o meni bilo kakvu laž.
Zar te je toliko pogodilo otkriće da nisi jedini u Srbiji koji piše SF.
Precrkoh zbog toga. Skini bedu s vrata i banuj me. Odlučio sam da ti dam priliku. Neću otići sam.
ma ja bre većinu toga što pišeš i ne čitam, a ako počneš dodatno da laprdaš prestaću da te čitam. Zaista nemam nameru da banujem osobu poput tebe, odavno ti sve što pišeš, kao da iscrtavaš sebi na obrazu, nas ostale ne pogađa.
Što pizdiš, onda? Moj obraz, imam ga, pa po njemu crtam.
Da li bar ovaj Gatalo bolje piše od scallopa, to je pitanje.
Al molim vas, budite iskreni.
Quote from: Pizzobatto on 28-01-2018, 02:03:04
Da li bar ovaj Gatalo bolje piše od scallopa, to je pitanje.
Al molim vas, budite iskreni.
scallop piše dobro, ali Gatalo ima roman koji po zamisli i egzekuciji nudi jedan spoj do kog ovaj doajen naše fantastike nije dobacio. Drugo, Gatalo je ipak pisac po životnom i profesionalnom opredeljenju što znači da se time bavi svaki dan i to se u rukopisu ipak vidi. Tako da, nisu za poređenje jer scallop ipak nije nikada toliko ozbiljno radio na svom rukopisu.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Pitaj ti, Bato, njega ono šta obično pitaš mene. Šta od doajena nedobačenog čito i gde je prikazao svoje viđenje.
Quote from: crippled_avenger on 27-01-2018, 23:02:29
Quote from: Anomander Rejk on 26-01-2018, 11:24:10
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
Stavio sam snimak na kom je Gatalo? U čemu je problem?
Ma nije problem oftopičarenje, nego što o Raosu ima već nekoliko topika, pa je zaista besmisleno
i malo napadno da ga trpamo i u ovaj. A nije baš da se u zadnje vreme otvara bog zna koliko
topika o domaćoj fantastici, i vodi puno diskusija, pa sad i retku koja se pojavi-ajmo zatrpati Raosom.
Ja bi rađe da vidim tvoju analizu ove knjige, ako si je pročitao.
Samo kažem svoje mišljenje, naravno da nikom ništa ne zabranjujem, niti mogu zabraniti.
Anomander, baš si nešto zabludio ovih dana...
Quote from: Anomander Rejk on 28-01-2018, 09:49:36
Quote from: crippled_avenger on 27-01-2018, 23:02:29
Quote from: Anomander Rejk on 26-01-2018, 11:24:10
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
Stavio sam snimak na kom je Gatalo? U čemu je problem?
Ma nije problem oftopičarenje, nego što o Raosu ima već nekoliko topika, pa je zaista besmisleno
i malo napadno da ga trpamo i u ovaj. A nije baš da se u zadnje vreme otvara bog zna koliko
topika o domaćoj fantastici, i vodi puno diskusija, pa sad i retku koja se pojavi-ajmo zatrpati Raosom.
Ja bi rađe da vidim tvoju analizu ove knjige, ako si je pročitao.
Samo kažem svoje mišljenje, naravno da nikom ništa ne zabranjujem, niti mogu zabraniti.
Ja sam davnih dana otvorio temu ove knjige na ovom Forumu pa tamo ima i moja analiza samo što tada to nikoga nije zanimalo. A topici se otvaraju retko jer očigledno ja češće čitam ex-yu fantastiku od ostalih pa sam u tome najprilježniji.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Quote from: Anomander Rejk on 28-01-2018, 09:49:36
Quote from: crippled_avenger on 27-01-2018, 23:02:29
Quote from: Anomander Rejk on 26-01-2018, 11:24:10
Pošto već imaš gomilu topika o Raosovim delima Criple, kako bi bilo da o Raosu pišeš
na njima, a ovde pustiš da se piše o knjizi zarad koje je topik i otvoren?
Mislim da bi to bilo pristojno, ako je još ikakav kodeks ponašanja nam pretekao, makar u mislima samo.
Stavio sam snimak na kom je Gatalo? U čemu je problem?
Ma nije problem oftopičarenje, nego što o Raosu ima već nekoliko topika, pa je zaista besmisleno
i malo napadno da ga trpamo i u ovaj. A nije baš da se u zadnje vreme otvara bog zna koliko
topika o domaćoj fantastici, i vodi puno diskusija, pa sad i retku koja se pojavi-ajmo zatrpati Raosom.
Ja bi rađe da vidim tvoju analizu ove knjige, ako si je pročitao.
Samo kažem svoje mišljenje, naravno da nikom ništa ne zabranjujem, niti mogu zabraniti.
Evo izvornog pisanja o tom romanu kod Miće - Veselin Gatalo - GETO
https://r.tapatalk.com/shareLink?url=http%3A%2F%2Fwww%2Eznaksagite%2Ecom%2Fdiskusije%2Findex%2Ephp%3Ftopic%3D7428&share_tid=7428&share_fid=6819&share_type=t
Sent from my iPhone using Tapatalk
Ok. Hvala Criple. Nisam znao za taj topik.
Šta znam Bato, kriza srednjih godina valjda...mesečina, klimatske promene,
ko zna šta mi je :idea: 8)
U vreme kad sam se ja bavio Gatalom sa Mićom, ostale je bolelo uvo. Tako će za nekoliko godina krenuti zanimanje sa Raosa kog upravo sada obrađujem sa Mićom... U svakom slučaju, ne bih svoje pisanje na ovom podforumu nazivao zatrpavanjem već tumačenjem nečijeg kompletnog opusa koje će možda nekome nekad biti i korisno.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Evo, ja sam spojio dva topika u jedan.
Bilo bi dobro da kada neko naumi da otvori topik o nekoj knjizi prvo proveri da možda već ne postoji.
U srećna vremena na ovom forumu su ljudi razmenjivali mišljenja o raznim knjigama, danas otprilike svako gura topik o svojim delima i to je to.
SLIKA S USPOMENOM Veselina Gatala je roman o doživljajima jednog Mostarca u JNA. I predgovor i pogovor sugerišu da je to Gatalo i da su ovo njegova sećanja, ali broj opštih mesta i bajatih anegdota iz JNA kojih se roman dotiče, na neki način čini ovo univerzalnim štivom u kom se eventualna sećanja pisca mešaju sa urbanim legendama koje su prepričavali drugi mangupi.
SLIKA S UPSOMENOM donosi jedan krajnje neposredan, gotovo novinarski stil, ali u toj jednostavnosti prečesto iskoračuje u čistu banalnost. U romanu postoji samo jedan zametak "smisla" a to je transformacija glavnog junaka iz nekoga ko je imao otpor prema vojsci i do kraja služenja JNA potpao pod njenu atmosferu drugarstva i solidarnosti i nekako se na to navikao.
Ali ta transformacija nažalost nije estetski oblikovana pa je onda i pisac kao i čitalac konstatuju umesto da je prežive.
Svi junaci sem pisca koji se izražava u Ich-formi su jednolični. Masa tupavih i mahom pokvarenih morona koji ponekad u svojoj prostoti i tupavosti umeju da budu i dobroćudni ali to je vrlo retko, i ne izdvaja se jer su likovi oko pisca krajnje monotoni.
S druge strane, ponašanje pripovedača je takođe jednolično. To je neko nepromenljivo kurčenje bez ikakvog sazrevanja, bez ikakve adaptacije i reakcije na okolnosti. Pripovedač sve vreme pokušava da nekako ode iz vojske ali nažalost, kada se ovako čita deluje da je blagi sociopata čiji je ostanak u JNA zapravo velika greška vojnih psihologa.
Roman je dodatno obremenjen time što govori o JNA a napisan je i izdat u Bosni. Sad već i ja postajem dosadan ali kad smo već tu, napomenuću - ni to nije iskorišćeno.
Nažalost, SLIKA S USPOMENOM nije ni blizu Gatalovih sposobnosti iskazanih u GETU. Međutim, prostora za žaljenje nema - ako je ovo građa za njegov roman o služenju JNA, onda nismo puno izgubili time što ga nije napisao kako zna i ume.