zasluzuje poseban topik.
* Berlinski zid nije srušen, nego je pomeren na istok. Trenutno je na turneji po Balkanu.
* Sklopite kartu Velike Srbije! Samo Srbija u obliku vizitkarte biće svuda prihvaćena.
* Srbija je na najvećem delu svoje teritorije celovita.
* Oteti deo teritorije nismo u mogućnosti da vam vratimo jer bi u tom slučaju došlo do destabilizacije čitavog regiona.
* Hitniji slučajevi imaju prednost. Na primer, Srbi koji plivaju uz maticu odmah će biti pušteni niz vodu.
* Za uljudno plaženje nema ničeg primerenijeg od jezika diplomatije.
* Rđa ima sjajnu prošlost
* Sto puta ponovljena laž postaje istina. Dakle, čovek mora dobro da se potrudi da bi došao do istine.
* Na konferenciji za novinare svi odgovori su bili smešni jer su pitanja bila škakljiva.
* Istina je negde na sredini. To znači da je pola puta već prevalila.
* Nerealno je očekivati da svima odmah bude bolje. Realno je da odmah bude bolje samo onima koji su obećali da će svima biti bolje.
* Radovi kasne zato što još nije oformljena radna grupa koja treba da nadgleda radove.
* Svaki četvrti građanin Srbije poseduje oružje. Život se, dakle, polako vraća u normalu.
* Da li primamo mito? Zavisi koliko nudite.
* Položaj knjige je mnogo bolji kad se knjiga otvori.
* Neke knjige ne mogu da čitam bez naočara, a neke ni s naočarima.
* Strpljivi čitalac smrtno dosadne knjige na kraju će biti bogato nagrađen. Neće više morati da je čita.
* Ne mogu da sudim o umetničkim dometima nekog literarnog dela dok ne vidim njegovu stripovanu verziju.
* To je knjiga koja razbija predrasude. Na primer, onu da pisac treba da bude pismen.
* Među mlađim pesnicima jedan se odmah izdvojio. Niko iz njegove generacije ne može toliko da popije.
* Kada bi filmovi koštali koliko vrede, bilo bi para i za druge umetnosti.
* Jedna naša dramska umetnica prosto pleni kreativnošću. Na hiljadu i jedan način pokazala je da ne zna da glumi.
* Kakve bi to slike bile da su zidovi galerije bolje okrečeni!
* Svaka čast Mocartu, ali i ja čarobno sviram frulu.
* Želim da se dopisujem sa akademijama nauka i umetnosti. Odgovaram svima.
* Na jednom nadgrobnom spomeniku urezana je samo godina smrti. Pokojnica i dalje krije godine.
* Znak pitanja je impotentni znak uzvika.
* Lepota dolazi s godinama. Sada mi se sviđaju i žene koje ranije nisam primećivao.
* Čemu služe latice? Otvaraju cvet u struku.
* Beograd se neće spuštati na reke. To nije njegov nivo.
* Vi ne ispunjavate uslove za penziju. Suviše dobro izgledate za svoje godine.
* Ne pomišljajte odmah na najgore! Imaćete kasnije za to i previše vremena.
* Kad te živog sahranjuju, sam snosiš troškove pogreba.
http://www.politika.rs/rubrike/Pogledi-sa-strane/Rdja-ima-sjajnu-proslost.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Pogledi-sa-strane/Rdja-ima-sjajnu-proslost.lt.html)
Quote* Čemu služe latice? Otvaraju cvet u struku.
Ne razumem.
ваљда игра речи и алузија на женске коментаре у вези свеже купљених панталона, сукње, хаљине итд. можда. остављам могућност да жешће нисам у праву... :)
Razmišljao sam o tome, ali stabljika je uglavnom svuda ista a latice su ionako na vrhu/glavi a nekako je nelogično da šešir ili bilo šta na glavi otvara u struku - opet, šta znači otvara, naglašava? Kako? Ako neko pouzdano zna, objašnjenje moliću.
A možda je poenta da ne znači ništa, aha... ha. Ostali aforizmi su uglavnom na nivou TRN rubrike u Večernjim novostima, ako to još postoji.
Uvek sam se divio aforisticarima i sahistima, oni su po pravilu izuzetno pametni ljudi.
Baljak je kućni prijatelj moje porodice.
Mnogi aforizmi su mu sjajni, ali evergreen mu je ,,Volim sex i rado ga se sećam''.
Quote from: Mark on 25-12-2010, 14:22:03
Uvek sam se divio aforisticarima i sahistima, oni su po pravilu izuzetno pametni ljudi.
Oni po pravilu MISLE da su izuzetno pametni ljudi. Neki i jesu, ruku na srce...
Aforističari su imali svoju sjajnu deceniju, a to su bile 90-te godine.
Bili su inspirisani velikim vođom, sankcijama, ratovima, nemaštinom...
Pisali su sjajne stvari. Redovno sam išao na Satirikon.
Na žalost njihov kvalitet je pao poslednjih godina.
Kao da više nema onog, što im daje inspiraciju.
Sad ima inspiracije više nego ikad, ali je diktatura tvrđa pa samim tim i (auto)cenzura.
U odnosu na 90-te diktatura tvrđa?!
Onima, koji ,,njega'' :evil: zovu ,,diktatura'', možda.
,,Diktaturo, diki, diki, više nisi onoliki :-(''
Donošenje zakona o medijima koji je služio da se ministar Dinkić obračuna s "Kurirom", a potonje povlačenje istog (zakona), odlika je... čega?
U Miloševićevo vreme postojao je niz otvoreno opozicionih medija, kako štampanih, tako i elektronskih. To je odlika... čega?
Slažem se. Taj zakon je odvratan. Dobro je što je povučen, ali kamo sreće da je nešto drugo bilo razlog, a ne Dinkićev upliv.
NE SAMO O POSLU Aleksandar Baljak
Majstor za sumnjivo okupljanje reči Proglašen je za najboljeg ,,živog satiričara" na prostoru bivše Jugoslavije, i trećeg u svetu. Inače, veći deo života ide uz nos vlastima svojim britkim aforizmima za koje kaže da su – književnost budućnosti
Dobio je skoro sve nagrade koje se kod nas za satiru mogu dobiti, objavljivan je, čitan i hvaljen na celom prostoru bivše Jugoslavije, gde su ga pisci humora i satire proglasili za najboljeg živog satiričara na ,,srpsko-hrvatsko-bošnjačko-crnogorskom kulturnom području", a na osnovu ankete međunarodnog časopisa za humor, satiru i karikaturu ,,Nosorog" – trećim na svetu! Nedavno je osvojio i jednu nagradu u Libanu (zajedno sa kolegom i imenjakom Čotrićem), a sad je u jeku priprema za ovogodišnji tradicionalni međunarodni festival humora i satire ,,Satira fest", koji će se 6. oktobra održati u Beogradu, što je i povod za ovaj razgovor.
– Očekujem da će opet Beogradski aforističarski krug zablistati! – kaže Aleksandar Baljak, inače rodonačelnik ovog pokreta koji je, kako objašnjava, nastao spontano pre tridesetak godina.
– Priznanja srpskim aforističarima svakodnevno dolaze iz sveta, a ignorisanje je domaći specijalitet – jetko primećuje.
Na udaru cenzure
Kako je, uopšte, postao majstor ove kratke, ubojite književne forme?
– Izvanredna, beskrajno duhovita knjiga Brane Crnčevića ,,Govori kao što ćutiš" bila je prva zbirka aforizama koju sam pročitao. Uživajući u njoj zaljubio sam se u aforizme, koji od reči traže maksimum, a od pisca i više od toga. Naravno, na mene su uticali i drugi autori: britki Rastko Zakić, filozofski nastrojeni Pavle Kovačević, mudri i dobronamerni Duško Radović...
Kada sam u aprilu ove godine, nakon tužne vesti da je preminuo Crnčević, odlučio da objavim desetak njegovih aforizama u rubrici koju sam uređivao u NIN-u, to se nekome u redakciji nije svidelo. Tako je rubrika ,,Aforizmi" već u sledećem broju ukinuta, bez najave, bez obrazloženja, tiho, kako je to već uobičajeno u našem novinarstvu – zapaža pisac.
Što oštriji aforizam – to veća šansa da se zamerite vlastima. To je na svojoj koži osetio i Baljak. Naime, krajem sedamdesetih godina prošlog veka, oni koji su knjige čitali ,,po službenoj dužnosti" prosto su se utrkivali ko će bolje i brže da zaštiti,,lik i delo" velikog vođe.
– U svakom aforizmu koji je govorio o diktatoru i samodršcu su cenzori, a i mnogi ,,savesni" građani, prepoznavali Tita. I sam sam tada bio meta verbalnih napada političara, boraca i režimskih novinara. O mojim aforizmima raspravljalo se i na visokim političkim forumima, posle čega su neke rubrike bivale naprasno ukidane, a iz policije su stizale pretnje urednicima koji su sporne aforizme objavljivali. Listovi i časopisi u kojima sam radio ili sarađivao bili su redovno cenzurisani, a neretko i zabranjivani. U čuvenoj Šuvarovoj ,,Beloj knjizi"(1984) našlo se i pedesetak mojih aforizama jer su, kako je navedeno, sadržali ,,politički neprihvatljive poruke" – navodi čovek koji je napisao da je ,,knjiga sumnjivo okupljanje reči".
U to vreme, sistem ,,upozorenja" bio je uobičajen oblik komunikacije između vlasti i urednika. Urednik časopisa ,,Književne novine"Miodrag Perišiću više mahova je bio oštro ,,upozoravan" zbog objavljivanja Baljakove rubrike ,,Afokalipsa". A 1987.
godine u beogradskoj ,,Prosveti", na zahtev partijske organizacije te izdavačke kuće, sprečeno je objavljivanje njegove knjige ,,U granicama demokratije" tako što je u štampariji rasturen već pripremljeni slog. Oni koji knjige čitaju po službenoj dužnosti pronašli su u rukopisu te knjige ni manje ni više nego dvesta ,,nepodobnih" aforizama.
– Knjigu je sledeće godine, bez ikakvih izmena, objavio Predrag Marković, sadašnji ministar kulture – priča Baljak.
Na naše pitanje da li je lakše, ili teže pisati u (ne)slobodnim režimima, on odgovara da je dobru satiru jednako teško pisati i u totalitarizmu i u tzv. demokratskom uređenju. Netolerantna sredina, nema sumnje, nudi satiričarima veći broj tema, ali u takvoj sredini i cenzura je oštrija.
– U prošlosti, vladajuće garniture su prezale od svake javne reči, pa su dežurni cenzori, po zadatku, a oni revnosniji i na svoju ruku, ,,prepoznavali" jeres i u najbezazlenijim kritičkim osvrtima. Danas gotovo sve može da se kaže, ali kritička reč više nema onu težinu – primećuje poznati aforističar koji je, inače, u detinjstvu imao sasvim drugačije planove...
Šahista, matematičar i pecaroš
Još kao mali je zavoleo šah, a posle bio prvak škole u ovom sportu. Išao je i na razna takmičenja iz matematike. Kao član pionirskog šahovskog tima Beograda je u Zagrebu ,,pregazio" svoje vršnjake. ,,Prvi sam završio partiju i bio presrećan što je Beograd poveo sa 1:0. Ubedljiva pobeda naše ekipe ne čudi kada se zna da je za naš tim igrao i Stefan Đurić, danas čuveni velemajstor i svetski šahovski putnik", seća se aforističar.
Iako je odrastao u Beogradu i tu proveo veći deo života, još pamti rodnu Crvenku u koju, kako kaže, nažalost retko odlazi.
– Pošto kroz Crvenku prolazi Veliki bački kanal, svako dete u tom mestu rano nauči da peca. Mene je toj veštini naučio deda, strasni pecaroš. Kao svi dečaci, i ja sam rado igrao fudbal, a danas najviše volim brzo hodanje. Svakog dana prepešačim desetak kilometara. I posle tih šetnji osećam se kao preporođen – navodi Baljak.
Godine 1928. njegov otac Nikola došao je sa svojim roditeljima i sestrom iz Obrovca (Hrvatska) u malo bačko mesto Lipar. Za vreme rata, cela porodica je odvedena u logor Šarvar u Mađarskoj.
– Otac je nekako uspeo odatle da pobegne i sve do kraja rata bio je na ruskoj strani. U Crvenku se vratio jako narušenog zdravlja. U tridesetoj godini postao je direktor šećerane (1951). Ali, posledice vremena provedenog u rovovima i zemunicama bile su kobne, razboleo se i umro kada sam ja imao svega sedam godina. Ne znam kako bi moj otac, da je živ, reagovao na to što sam aforističar, ali vidim da je majka ponosna što sam izabrao, kako kaže, časnu profesiju. Majka se svakom mom uspehu raduje više nego ja – kaže Baljak.
Svi njegovi rođaci sa očeve strane, uključujući i starijeg brata Nikolu, danas žive u Kanadi, a u Crvenki su mu ostali rođaci sa majčine strane, potomci dede Janoša Šafranja (Mađara) i babe Elizabete Šefer (Nemice). Aleksandrov ujak Janika imao je samo 17 godina kada je poginuo na Sremskom frontu.
Uz Jelenu i Cicka
Kakva je budućnost aforizama u svetu blogova, tvitera, fejsbuka...?
– Dolaskom ,,demokratije" mnogi kritičari i teoretičari proricali su smrt satiri, pa samim tim i aforizmu, ali bilo je i mudrih, temeljnih i lucidnih tumača koji su govorili upravo suprotno. Ovaj minijaturni književni rod najviše pogoduje modernom dobu, koje traži brzinu i ekonomičnost. U tom smislu aforizam je književnost budućnosti. Ja ne koristim fejsbuk, ali ga koristi moja žena, i preko nje znam da su aforizmi za njega skoro idealna forma, samo se tamo zovu statusi. Aforizam i elektronska komunikacija se jako dobro slažu, što je još jedan dokaz njegove moći i vitalnosti – smatra Baljak, koji dnevno napiše 20 do 30 aforizama, dakle dosad više od 350.000 (doduše, tek mali broj njih i objavi).
Najstroži Aleksandrov kritičar (ali i najveća podrška) je supruga Jelena Lengold, književnica, sa kojom je u braku pune dve decenije.
– Sjajno se slažemo i ne možemo jedno bez drugog. Pišemo različite stvari, pa i pisanju pristupamo na sasvim drugačiji način. Ona krene od jedne ideje, koju širi u priču ili roman i u stanju je da zaboravi na sve oko sebe dok je ne završi, a onda tome nema šta da se doda a kamoli oduzme. Ja neprekidno ponešto beležim i menjam, da bih to obilje na kraju sveo na nekoliko detalja odakle uobličim aforizam – objašnjava Baljak.
Kad ne smišlja kako da svet i događaje oko sebe sažme u tih nekoliko duhovitih, otrežnjujućih reči (koje će posle završiti u nekoj antologiji humora i satire), Aleksandar Baljak na terasi svog stana u prizemlju jednog novobeogradskog solitera pravi društvo svom kućnom ljubimcu, velikom crnom mačoru. Od Cicka, kaže, i lokalni psi zaziru! Da je tako mogao i sa književnim cenzorima...
Aleksandra Mijalković
-----------------------------------------------------------
Aforizmi lične prirode...
* Roditelji nisu stigli da me vaspitaju. Kasno su me dobili.
*Da nisam smotan, gde bi mi bio kraj!
* Dao bih vam časnu reč – da mi nije draga uspomena.
* Jedva čekam da pročitam novine. I mene zanima šta sam izjavio.
* Ako vas žena vara, ne očajavajte, jer ste svoju nesreću podelili sa drugima.
* Iza svakog uspešnog čoveka stoji žena koja se dobro udala.
-----------------------------------------------------------
Iz života
* Aforizam je dribling duha na malom prostoru
* Šamar je informacija iz prve ruke.
* Istina ne može da se sakrije – nigde nije dobrodošla.
*Pravog srpskog domaćina poznaćete po tome što nikad nije kod kuće.
-----------------------------------------------------------
Rodoljubivi
* Moja zemlja je mala, ali rastresita!
* Srbija je mnogo lepa zemlja. Koji god deo da uzmete, nećete se pokajati.
* Gubimo bitku protiv bele kuge, jer nismo od onih koji odmah skidaju gaće.
* Lako je Srbinu da udari na Srbina kad mu svi u tome pomažu.
* Mi smo bili pod Turcima još u ono vreme kada mnogi za Turke nisu ni znali.
-----------------------------------------------------------
Politički
* Biraćemo ih dok im ne dosadi. Ne mogu ni oni večno.
* Konačni rezultati izbora su sve bolji i bolji.
* Kad su revolucionari dobili krila, narodna imovina je dobila noge.
*Svaka vlast je od Boga, samo je naša plač Majke Božje.
*Smešna je optužba da su Srbi planirali genocid. Kad su Srbi nešto planirali?
-----------------------------------------------------------
Biografija
Aleksandar Baljak rođen je 1954. godine u Crvenki. Predsednik je Upravnog odbora Beogradskog aforističarskog kruga i predsednik Sekcije satiričara Udruženja književnika Srbije, sekretar Zadužbine ,,Radoje Domanović", glavni i odgovorni urednik satiričnika ,,Danga", urednik u izdavačkoj kući ,,Gutenbergova galaksija", osnivač i selektor Satira FEST-a. Bio je urednik lista ,,Student" (1985–1986), i urednik satire u ,,Književnoj reči", ,,Večernjim novostima", ,,Berekinu", ,,Beogradskim novinama"... Jedan je od osnivača Demokratskog foruma (1990), a bio je i narodni poslanik u Skupštini Srbije (1993). Autor je nekoliko knjiga, zbirki i antologija aforizama. Ima sina Vojislava (22).
-----------------------------------------------------------
Može li se živeti samo od aforizama?
Od pisanja može da se živi, ali ne svaki dan. Na piscu je da odabere dane u kojima će živeti. Ostali su mu potpuno slobodni. Ni znake života tada nije obavezan da daje! – odgovara Baljak.
-----------------------------------------------------------
Dospeo u pesmu ,,Galije"
Kultna pesma grupe ,,Galija" – ,,Korak do slobode" – počinje stihom ,,Čitala si aforizme Aleksandra Baljka/ Sanjala o zemlji nasmejanih ljudi/ Pitala si zašto ribe odvode iz vode/ Dva koraka do pobede, korak do slobode"), što je, priznaje Baljak, više doprinelo popularizaciji aforizma i njegovog imena, nego stotine objavljenih aforizama.
http://www.politika.rs/rubrike/Magazin/Majstor-za-sumnjivo-okupljanje-reci.lt.html (http://www.politika.rs/rubrike/Magazin/Majstor-za-sumnjivo-okupljanje-reci.lt.html)
Čovek bez hrane može da preživi sedam dana, a narod godine
Kruševac – ,,Zlatnu kacigu" za najbolju karikaturu dobio je Tošo Borković iz Beograda. Drugu nagradu osvojio je Saša Dimitrijević iz Niša, a treću Čiorean Kornel iz Rumunije. Ovo je juče saopšteno na konferenciji za medije u zgradi Gradske uprave Kruševca. Reč je, naravno, o rezultatima konkursa 24. Međunarodnog festivala humora i satire ,,Zlatna kaciga".
,,Zlatnu kacigu" za najbolji aforizam juče je dobio Aleksandar Čotrić iz Beograda. Njegov pobednički aforizam glasi: ,,Čovek bez hrane može da preživi sedam dana, a narod godine!" Žiri za pisanu formu, kojim je predsedavao Dragutin Minić, pored nagrade za aforizam, odlučio je da ,,Zlatnu kacigu" za najbolju pesmu dobije Dušan Pop Đurđev iz Novog Sada, za pesmu ,,Cannibal ante portas". Dragan Rakić iz Konjuha kod Kruševca osvojio je ,,Zlatnu kacigu" za priču pod nazivom ,,Bajka o caru i gostionicama".
U kategoriji mladih do 18 godina, čija je tema bila ,,Ljubav", prvu nagradu za karikaturu i strip osvojila je Darija Timofejef iz Beograda, a za pisanu formu Matija Savić iz Niša.
– Tema ovogodišnjeg konkursa bila je ,,Nacionalne kuhinje". Na ovogodišnji konkurs pristiglo je 348 karikatura, 38 priča, 46 pesama i 876 aforizama. Svoje radove poslalo je 220 autora iz 40 zemalja – rekao je mr Miroslav Smiljković, direktor Kulturnog centra Kruševac, koji je organizator ovog festivala.
Zamenik gradonačelnika Kruševca Jasmina Palurović, koja je bila domaćin konferencije za medije, kao i prijema koji je upriličen za članove žirija i urednike Kulturnog centra Kruševac, izrazila je zadovoljstvo i ponos, u ime grada Kruševca, dosadašnjom istorijom i ugledom Međunarodnog festivala i humora ,,Zlatna kaciga" .
– Drago mi je da Kruševac ima jedan ovakav festival, koji je postao prepoznatljiv i van granica Srbije. Želim svima vama da nastavite s radom i da svake naredne godine imate sve više ,,problema" u donošenju odluka zbog velikog broja pristiglih radova u raznim kategorijama – naglasila je Palurovićeva u ime pokrovitelja manifestacije.
Završno veče 24. Međunarodnog festivala humora i satire ,,Zlatna kaciga" održaće se na svetski dan šale, 1. aprila, kada će biti uručene nagrade dobitnicima. Do tada će i Savet festivala ,,Zlatna kaciga" doneti odluku o dobitnicima Nagrade za životno delo, priznanja Vitez od Čarapanije, kao i Klasovog majstorskog pera.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.politika.rs%2Fupload%2FArticle%2FImage%2F2016_02%2Fkarikaturisti-zlatna-kaciga.jpg&hash=68a9578a145ffbacd48b1d2381b309a18ca8c857)
http://www.politika.rs/upload/Article/Image/2016_02/karikaturisti-zlatna-kaciga.jpg (http://www.politika.rs/upload/Article/Image/2016_02/karikaturisti-zlatna-kaciga.jpg)