• Welcome to ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara....

varvarine reagiraj!

Started by džin tonik, 02-04-2012, 18:05:30

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.


varvarin

Укратко, јебо те капетан Мачек. Где... није најважније!

džin tonik

Quote from: varvarin on 02-04-2012, 18:09:38
Укратко, јебо те капетан Мачек. Где... није најважније!

nesto si pobrkao, kazu jebo je tebe.

varvarin

Сад, ко је кога јебо, не бих потезао...
Читам, а мислим... није њему лако!
Маше неким фоткама, помиње Павелића (!!!), лапрда... Али јебу га ови нови, незгодни, млеђи...Неки се и заљубе у другу нацију... Уф!!
И онда би Зоско да   пљује по комшијама.
Па јел то - то!!!???
Своје новине да чита, знао би...

džin tonik

cuo sam da srbsko zrakoplovstvo pod nlo deklarira sve nato zrakoplove jer ih jedva stigne vidjeti.

varvarin

Види овако: Кад  човек прочита то што си написао - глупљи си од курца.
Али, овде нема пуно алата да зајебемо то што пишу такви као ти...
Пошто сам и ја против бановања - читаћемо.
А вала, јебаће те разни... како западне.

džin tonik

dobro, a reci ti meni, lete li nlo pojacano iznad srbije ili ne? ili ih vise ne mozete ni vidjeti?

mac

Malo sam neupućen, kakve veze ima početni tekst sa vašim dijalogom?

Stipan

Inicijalna kapisla? Nešto poput mamca ili varalice?

Tako nešto...

džin tonik

eh, ocito ne znate kako su srbski zrakoplovi za vrijeme nlo-agresije na srbiju u niskom letu stigli nadomak nlo-baze i skoro je unistili? a tehnoloski su bili u potpunom opsajdu: sve to s galebovima i utvama, dok su dvoje letjeli cak na metli! heroji!
varvarine reagiraj!

Savajat Erp

Прсо си, братори...
Niste mi verovali da ću da pucam?!
ZAŠTO MI NISTE VEROVALI?!!!!

džin tonik

jedan na metli oboren, drugi pobjeze (taj letješe na nekom partfišu):

mac

Ako nije mnogo velika sramota ja bih da priznam da mi dalje nije jasno.

džin tonik

Hrvatska: Srbin prebijen i zadavljen pred kućom
QuoteSrbin Momčilo Španović (75) ubijen je na monstruozan način ispred svoje kuće u mestu Krstinja u Hrvatskoj. Starac je pretučen na smrt i zadavljen.
Hrvatski mediji nazivaju bizarnim ovaj zločin počinjen uz pravoslavni Vaskr i citiraju izjave očevidaca da je mrtvom starcu na glavu bila stavljena partizanska kapa sa zvezdom petokrakom.

Svedoci kažu da starac nikada tako nešto nije nosio, pa se pretpostavlja da mu je partizansku kapu na glavu stavio ubica.
"Stvarno ne znam ko bi mogao da mu naudi. Niko od nas sigurno nije, ubicu treba tražiti dalje. Bio je siromah, imao je neku malu penziju, hranio se tu dole kod jedne komšinice. Živeo je sam otkako mu je žena umrla, ima rodbinu u Beogradu. Bio je dobar, nadasve vrlo miran čovek", ispričao je jedan od komšija.
Zvanične informacije očekuju se posle obdukcije i uviđaja koji danas treba da bude završen. Telo Španovića u utorak su pronašle komšije.
U ovom srpskom selu koje je razoreno u ratu živi samo 17 ljudi.

Meho Krljic

Ovo je zaista užasno.

Međutim, ima i ovakvih vesti

Srpske investicije dobrodošle u Hrvatsku 
Quote
  ZAGREB - Predstavništvo Privredne komore Srbije (PKS) otvoreno je danas u Zagrebu sa ciljem da poveća prisustvo srpskog kapitala i kompanija na hrvatskom tržištu i unapredi ekonomsku saradnju dve zemlje, a sa svečanosti je poručeno da su srpske investicije i kompanije dobrodošle u Hrvatsku.

Predstavništvo PKS će biti servis srpskim privrednicima na putu dolaska na tržište Hrvatske, a takođe je otvoreno za sve hrvatske privrednike. Ekonomska saradnja, kako je istaknuto, beleži pozitivan trend, ali je mnogo mnogućnosti za unapređenje u svim privrednim granama, kao i za zajednički nastup na trećim tržištima.

Hrvatska gospodarska komora otvorila je predstavništvo u Srbiji pre deset godina, a na otvaranje predstavništva PKS čekalo se na, kako je rečeno, ''stvaranje povoljnije klime''.

Predsednik Gospodarske komore Hrvatske Nadan Vidošević naglasio je da je Hrvatska otvorena za srpske investicije, da su privrede dve zemlje konkurentne i kompatibilne. Vidošević smatra da ne treba gubiti vreme s prošlošću, nego gledati u budućnost, a da region istočnog Jadrana treba da bude mosti između EU i drugih delova sveta.

Predsednik PKS Miloš Bugarin istakao je da je moguće unaprediti i razviti vise oblike privredne saradnje, posebno u oblasti metalske industrije, brodogradnje, poljoprivredno-prehrambene industrije. On je napomenuo da je spoljno-trgovinska razmena Srbije i Hrvatske gotovo izbalansirana, da treba unapređivati regionalnu saradnju i podsticati zajedničke nastupe na trećim tržištima.

Da je otvaranje predstavništva PKS u Zagrebu ''putokaz dobre saradnje Srbije i Hrvatske'', naglasio je i ambasador Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević i dodao da saradnja ne može da se zadovolji samo trgovinom, već treba da budu unapređeni viši oblici kooperacija. Za Drenislava Žekica, direktora Predstavništva PKS, otvaranje je istorijski trenutak koji ''otvara novu stranicu u bilateralnim odnosima dve zemlje od kojih zavisi klima u celom regionu''.

Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Hrvatske lane je bila 933,6 miliona dolara, za 26,7 odsto više nego godinu dana ranije. Srpski izvoz u Hrvatsku vredeo je 466,4 miliona dolara i za 52 procenta je veći nego 2010, dok je uvoz povećan za 8,8 odsto i iznosio je 467,2 miliona dolara.

Hrvatska je Srbiji deveti izvozni, a 12. uvozni partner. Srbija najviše u Hrvatsku izvozi metal i proizvode od metala, poljoprivredno-prehrambene proizvode, mašine i druge uređaje, hemijske proizvode, gumu, plastiku, papir, električnu energiju, nameštaj. U Srbiju se iz Hrvatske najviše uvoze hemijski i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, metal i proizvodi od metala, cigarete, konzerve. . .

Prema podacima PKS, hrvatske investicije u Srbiji od 1999. do polovine prošle godine bile su nešto više od 500 miliona evra, što je 13 odsto ukupnih hrvatskih ulaganja u inostranstvu. U Srbiji posluje oko 200 firmi iz Hrvatske dok su najveći investitori Agrokor, Atlantik grupa, Nekse grupa, Vindija... S druge strane, prisustvo kompanija i investicija iz Srbije u Hrvatskoj gotovo da je zanemarljivo, a razlozi za to bili su brojni problemi - od necarinskih barijera do diskriminacije preduzeća iz Srbije u privatizaciji hrvatskih firmi.

I srpski privrednici u Hrvatskoj pozdravili su otvaranje predstavništva PKS ističući da je ''svakako, već bilo vreme''. Prema rečima predsednika Srpskog privrednog društva "Privrednik" Nikole Lunića, otvaranje predstavništva PKS u Zagrebu istorijski je događaj. "Time se otvaraju mogućnosti privrednicima iz Srbije da ulažu u Hrvatsku, pa i u prostore posebnog državnog staranja (PPDS), odnosno povratnička područja koja imaju privredni potencijal, od poljoprivrede i proizvodnje ekološke hrane do turizma.

Bivši vicepremijer Slobodan Uzelac kaže da mu je žao što predstavništvo PKS nije otvoreno ranije, ali mu je drago što se to desilo. On je naglasio važnost ulaganja na PPDS, jer su ''potencijali neiskorišteni''. Saradnja će, smatra on, podstaknuti i Hrvatsku i Srbiju da ožive prostore koji sa potencijalnim mogućnostima upravo provociraju takve podsticaje.




džin tonik

zgodno, nekad su hrvati morali u beograd, a sad srbi moraju u zagreb. nadam se da donose i pune vrece mita.


džin tonik

postavlja se pitanje sta mu dodje spanovic koji je uzivao britanski azil a kao pripadnik srbskih bandi bio optuzen za ratni zlocin u hrvatskoj 1991. uzivao azil sve dok nije uhvacen u kradji i izrucen hrvatskoj.
Zbog povreda krivičnog postupka hrvatski Vrhovni sud ukinuo je osuđujuću presudu bivšem pripadniku Teritorijalne odbrane bivše SAO Krajine Milanu Španoviću.

Meho Krljic

Stoltenberg: Moj akcenat je bio previše srpski 
Quote
PRAG - Bivši izaslanik UN tokom rata u BIH Torvald Stoltenberg ispričao je, 20 godina posle početka tog rata, kako je za strane diplomate u tim vremenima bilo poželjno da budu protiv Srba - da bi izbegli kritike i bili prihvaćeni.

"Od prvog dana rata znao sam da, ako želite da bude u potpunosti prihvaćeni, odnosno da izbegnete kritike, trebalo je da budete protiv Srba, podržavate Bošnjake i gledate kroz prste Hrvatima," rekao je Stoltenberg u intervjuu Radiju Slobodna Evropa.

Oni koji su, poput njega, podrzavali jednu ili drugu stranu "na osnovu konkretnog razvoja događaja na terenu," bili su izloženi žstokim kritikama, dodao je.

Stoltenberg, koji je zbog želje da bude nepristrasan kritikovan da je prosrpski orijentisan, kaže da je na kraju bio prinuđen da umesto srpskog koji je naučio tokom diplomatske službe u Beogradu u pregovorima koristi engleski. Zamerano mu je što, kada govori srpsko-hrvatski jezik, previše koristi srpsku varijantu, a premalo hrvatsku."Tačnije, da je moj akcenat previše srpski. Zbog toga sam nastavio da koristim engleski, tako da mi znanje srpsko-hrvatskog jezika nije mnogo pomoglo u pregovorima," rekao je.

Stoltenberg je istakao da ni tada nije želeo - kao ni sad - da bude sudija već da kao izaslanik UN doprinese zaustavljanju rata.Po njegovom mišljenju, mirovni plan iz 1993. godine bio je povoljniji za Bošnjake od Dejtonskog sporazuma, ali su ga oni odbili na sugestiju SAD.O ulozi Sjedinjenih Država, Stoltenberg je rekao su "svojevremeno otežale postizanje dogovora".

Stoltenberg je objasnio da se najpre nadao da će se SAD mnogo ranije uključiti u pregovore, ali da je uvažio odgovor tadašnjeg američkog predsednika Klintona da je to evropsko pitanje."Smatrao sam da je to korektan pristup. Međutim, SAD se nisu u potpunosti povukle iz te regije, već su stajale sa strane i davale instrukcije nekima od učesnika, što je, zapravo, veoma otežavalo postizanje dogovora", ukazao je bivši norveški ministar.

Stoltenberg je podsetio da su lord Oven, kao predstavnik EU, i on, u ime UN uspeli da u jesen 1993. godine izdejstvuju usmeni pristanak sve tri strane na mirovni sporazum, ali da su predstavnici Bošnjaka potom saopštili da ne mogu da prihvate taj dokument, jer su ih tako savetovale američke vlasti. "Kao razlog je navedeno da bi veoma mala teritorija pripala Bošnjacima. Naime, prema sporazumu je bilo predviđeno da dobiju 33.3 procenta teritorije. Danas posle Dejtona, u suštini kontrolišu izmedu 26 i 28 odsto zemlje. Sporazumom iz 1993. bilo je predviđeno stvaranje tri jedinice unutar BiH - bošnjacke, srpske i hrvatske."

Po njegovim rečima, razlika između predloga sporazuma iz 1993. i Dejtona, od kojih nijedan nije savršen, jeste u tome što je rat trajao dve godine duže. U tom periodu je ubijeno na hiljade ljudi, a na desetine hiljade ih je izbeglo.

Na pitanje kako naći izlaz iz sadašnje situacije budući da je BIH još uvek u velikoj meri podeljena po etničkim linijama i kao država nefunkcionalna Stoltenberg je rekao da odluke o životu u miru treba da donose ljudi u BIH, a ne bilo ko drugi, uključujući SAD."Ja sam uveren da ce sva ova pitanja biti rešena i to bez rata. Smatram da situacija u BiH nije najopasnija na Balkanu. Mnogo sam zabrinutiji zbog stanja na Kosovu", zaključio je on, ne obrazlažući detaljnije svoj stav o pokrajini.



džin tonik

stoltenberg. supak koji je trebao zacementirati srbska osvajanja kad je postignut maksimum i nastupila stagnacija.