Hrvati, Srbi, povijest, kultura, odnosi...

[Agota]

 
http://news-bar.hr/slider/sokantno-otkrice-o-podrijetlu-hrvata/

[džin tonik]

"... Dodali su kako ovakvo otkriće dosad nije bilo moguće jer su se uzimali uzorci kromosoma Y od Srba koji danas žive u Srbiji te su zato dosadašnja istraživanja davala drukčije rezultate. Naime, današnji stanovnici Srbije najveću gensku povezanost i gotovo identičan broj kromosoma Y te podudarnost haplotipa imaju s Turcima, a to se uglavnom objašnjava time da su Turci tijekom pet stoljeća kolonizacije, osobito nakon pogibije velikog broja Srba na Kosovu, miješali svoje gene s domaćim stanovništvom. Razlike između gena "originalnih" Srba i današnjih jednake su kao i između Rumunja i Francuza, iako oba naroda pripadaju romanskoj skupini, objasnili su iz instituta te dodali kako je hrvatski gen zapravo više povezan s genom srpskih predaka nego genska struktura današnjih Srba. ..."

[scallop]

Današnji Srbi su kosmopolite. U raljama života je to jasno pokazano: ili pile ili žvaka, trećega nema.

[Agota]

S tim da to ustvari uopste nije bitno....eeeee, ali oko cega bi se onda ubijali?

[džin tonik]

naravno. i ja bih se tako izvlacio da sam isti turcin...

[Ugly MF]

...eto, ti si sad Srbin!

[scallop]

StaroSrbin.

[Albedo 0]

Festus ima obilićevsku krv!

[Loni]

Recimo, za početak, kako pravi (i oni manje pravi) Srbi komentiraju sljedeću tezu:

"Kad kažem "svetosavska", ne mislim ni u kojem slučaju na vjersku odnosno eshatološku, pa i teološku, nego na kulturno-političku koncepciju bizantske državne misli koja se pojavljuje u svakoj nacionalnoj pravoslavnoj crkvi, a koju Srbi zovu srpskom svetosavskom zavjetnom nacionalnom državnom mišlju. Posrjedi je, dakle, potpuno jedinstvo crkve, nacije i države. Taj bizantski pojam, koji živi i kod Grka, postoji i kod Srba. Zato oni i ne mogu shvatiti federativni ili konfederativni pojam, rastavu crkve od države, koji se pojavljuje gotovo u svim oblicima zapadnog kršćanstva. Sveti Sava je ne samo svetitelj, dakle ustanovitelj srpske pravoslavne autokefalne crkve, nego i srpske države. U taj se okvir nijedan drugi narod, posebno ako nije pravoslavni, nikako ne može ukopčati nego se mora pokoriti tom sveobuhvatnom okviru ili se od njega odsjeći. Gaetano Mosca, talijanski politički naučenjak, kad je bila riječ o oblikovanju jugoslavenske zajednice, sasvim je ispravno držao da se ona neće nikada oblikovati, jer se radi o zajednici između dva oprečna shvaćanja života, jednoga bizantskoga i drugoga zapadnoeuropskoga."



* tako govori Bogdan Radica, tamo negdje početkom sedamdesetih. (nakon sloma hrvatskog proljeća)
B. Radica vrhunski je intelektualac; u emigraciji; autor Agonije Europe, koja je, čudnim putevima Božjim, prvi puta izdana u Beogradu (prevedena na srpski) 1940. godine.

Ovo je poprilično tačno s tim što je broj Srba koji se lože na pravoslavni konzervativizam drastično opao, a opadaće i dalje.
Njih, konzervativnih sledbenika Rastka Nemanjića i nikolaja Velimirivoća je sve manje, a nas Evropejaca sve više.
Na poslednjim izborima ipak nisu prešli cenzus ni Dveri i radikali, a DSS dobi samo 7 %. Nijedna od ostalih partija ne loži se na onaj antizapadnjački pravoslavni konzervativizam, što je dobro.
skoj
Što se tiče Hrvatske, nemojmo preterivati. Nije ona baš toliko sekularna kao neke druge zapadne zemlje - Francuska, Holandija itd.
Čak i Slovenija je daleko manje ljubitelj Vatikana od Hrvatske. Nikad dolazak pape u Sloveniju nije bio toloko pompezan kao u Hrvatskoj.
Zapravo izraziti katolički desničari su smanjili svoju moć u Hrvatskoj tek posle prvog poraza HDZ-a 2000. godine.
Posle tog pada, HDZ-ovci su videli da se ne može više igrati na kartu nacionalizma i nekritičnog sagledavanja prošlosti pa se menja (tzv. sanaderizacija).
Desničarku, nacionalističku i ratno-nekritičnu politiku sa podržavanjem Gotovine, danas tamo predstavlja HSP - Pravaši na čijem je još čelu Ante Đapić, ako se ne varam. Pravaši su bili jako glasni na mitinzima protiv hapšenja Gotovine i Norca. Ipak na izborima se pokazalo da su teška marginala.

[Albedo 0]

a nas Evropejaca sve više

ja koliko vidim, piše: Turaka.