A Cunning Linguist (Džejpovo ćoše za sitnice jezikoslovne)

[Mme Chauchat]

Pao mi je na pamet jedan specifično engleski izraz kad videh ove britišizme - ima nekih imena koja su ušla u jezik zbog popularnosti svojih nosilaca, tipa Linč, Bojkot, Kvisling itd. a u Engleskoj im se pridružio Beeching, po kome se i danas za neke železničke stanice kaže kako su "bičingovane" tj. ukinute. Kad sam prvi put naišla na njega krenula sam da guglam, i oduševljena sam bila količinom jeda koja cirkuliše i posle skoro pedeset godina.

[Father Jape]

Jao divno, nisam za to čuo.

A onim imenima treba dodati Sendviča. 

Usput, ovo čitanje o železnici me podseti na prelep retko kotišćen izraz, takođe britišizam - dagenham, u značenju potpuno lud.
Objašnjenje: http://languagelog.ldc.upenn.edu/nll/?p=275

Adrian Morgan pointed out to me a Usenet comment in which someone says of some course of action that it "can hardly be a sane policy for anyone who is not evincing signs of heading distinctly dagenham".  In this context dagenham is apparently to be taken as a synonym for "insane", by a rather devious etymological route. Dagenham is a town in Essex, England.  On the District Line of the London Underground, Dagenham is three stops beyond the town of Barking (after Barking are Upney, Becontree, Dagenham Heathway, and Dagenham East). To be barking mad is to be crazy; and being dagenham is therefore being three steps beyond barking.  The allegation of being beyond barking was leveled at Prime Minister Margaret Thatcher, according to this page at phrases.org.  And this list of British idioms says a parallel use is made of the place name Becontree (two stops beyond Barking on the District Line).

[Mme Chauchat]

E, za dagenham ne znam! novo!, ali Sendvič je zadužio ljude, ne bih ja njega među ovu družinu. -.-

[Джон Рейнольдс]

Ако већ набрајамо (през)имена, ваљда је и породица Хулиган оставила неког трага, мајку му!

А ово dagenham се изговара дегнам или тако некако?

[Father Jape]

U, nisam imao pojma da je i huligan jedno od tih. Viki kaže:

There are several theories regarding the origin of the word hooliganism. The Compact Oxford English Dictionary states that the word may have originated from the surname of a fictional rowdy Irish family in a music hall song of the 1890s. Clarence Rook, in his 1899 book, Hooligan Nights, claimed that the word came from Patrick Hoolihan (or Hooligan), an Irish bouncer and thief who lived in London.

A dagenham je ˈdæɡənəm. U svakom slučaju nema, kao što je Džon rekao, nikakvog /h/. Tako je i Tottenham ˈtɒtənəm ili ˈtɒtnəm, pa bi bilo preciznije da ga zovemo Totnam nego Totenhem.


EDIT: Etimološki rečnik veli:
hooligan
1890s, of unknown origin, first found in British newspaper police-court reports in the summer of 1898, almost certainly from the variant form of the Irish surname Houlihan, which figured as a characteristic comic Irish name in music hall songs and newspapers of the 1880s and '90s.

As an "inventor" and adapter to general purposes of the tools used by navvies and hodmen, "Hooligan" is an Irish character who occupies week by week the front of a comic literary journal called Nuggets, one of the series of papers published by Mr. James Henderson at Red Lion House. Previous to publication in London, "Hooligan" appears, I believe, in New York in a comic weekly, and in London he is set off against "Schneider," a German, whose contrainventions and adaptations appear in the Garland (a very similar paper to Nuggets), which also comes from Mr. Henderson's office. "Hooligan" and "Schneider" have been running, I should think, for four or five years. ["Notes and Queries," Oct. 15, 1898]

[Lord Kufer]

Evo, ženska sve lepo objasnila 

HotForWords - Blond drinking and acting like a hooligan!

[Mica Milovanovic]

E, za dagenham ne znam!

Naravno da ne znaš kad ne ideš u kladionice. Pitaj one sa našeg sportskog foruma da li znaju za
FC Dagenham & Redbridge - jedno vreme su bili dosta sigurni za GG3+ ali u poslednje vreme su se pokvarili...

[Father Jape]

Korisnica marie-lucie sa veli na languagehatu:


Why "Saussure" and not "de Saussure"?

French de is a preposition usually meaning 'of' or 'from', and it was originally used in proper names before the name of a location, especially the landed property of a noble family. (Similarly in other languages as in Da Vinci or van Beethoven).

In France the general rule is that when there is no first name or title mentioned (as in Ferdinand de Saussure, Guy de Maupassant or le duc d'Orléans), de is omitted if the following word has more than one syllable, thus Saussure, Maupassant, Tocqueville, La Fontaine or La Rochefoucauld, but De Gaulle (since Gaulle is spoken as one syllable). There is at least one exception: the Marquis de Sade is usually referred to as Sade, although 19th century sources (like Flaubert) use de Sade.

I think that the same thing occurs with German von or Dutch van, eg Beethoven but Van Dyck or Van Gogh.

When de is included in a contracted form, as in du instead of de le, the whole contracted form is used, as in Du Maurier not Le Maurier. Similarly in Italian, as in Del Toro or Della Porta, not El Toro or La Porta.

Once transplanted to an English-speaking context, such names tended to be treated as units, as in the name of Lord Delaware (originally the seigneur de La Warr), but de and la were not understood, and thus became part of the name. In the hybrid name Delahunt, only the main word was translated (from de la chasse, '(lord) of the hunt').

The initial syllable in DaFoe or DeArmond (which are written as one word) is not the French or Italian preposition but a Germanic article (related to the), usually found in names of Dutch origin.

[mac]

Kako se na srpskom zove ono što Amerikanci zovu check mark? Simbol je ✔. Postoji reč štikl, ili štikla, ali nije mi dovoljno zvanična.

[Midoto]

Kvačica?

[scallop]

U svakom slučaju nije štikliranje.   Bar je štrikliranje. Ali, pre nego što je reč stigla iz nemačkog nikad nismo štriklirali.

[Lord Kufer]

Check mark na hrvackom - krpelj.


http://www.thefreedictionary.com/check+mark

[Father Jape]

Bojim se da ni ja ne znam drugu reč za to osim štrikla, odnosno štriklirati. A obe reči stoje i u Klajnu i Šipki, tako da ako je dovoljno dobro za njih... 

[mac]

A, dobro, ako je Klajn rekao onda nema spora. Zanimljivo je da je odgovarajuća nemačka reč "Häkchen". Kako smo mi pokupili tu štriklu ostaje misterija.

[scallop]

Možda je schtricken - tag. Oznaka.

[Mme Chauchat]

Ne bih ruku u vatru, ali najverovatnije je od Strich, crta; naši su te izraze većinom preuzimali od Austrougara koji su na sve kačili (i kače) deminutivni sufiks, pa je tako od crtice (Strichel ili Strichl) postala štrikla.

[scallop]

To mi i više liči. Ja sam učio francuski i engleski. Niks dojč.

[Lord Kufer]

Al, ovako vizuelno, to je i bila crta, samo je zbog brzine ispisa dobila oblu kvačicu, koja je posle, kubističkim metodom (da ne kažem kvazipedanterijom), postala oštra. 

[Father Jape]

http://www.languagehat.com/archives/004798.php


A very nice visualization of the language communities of London, as revealed by Twitter:

    English tweets (grey) dominate (unsurprisingly) and they provide crisp outlines to roads and train lines as people tweet on the move. Towards the north, more Turkish tweets (blue) appear, Arabic tweets (green) are most common around Edgware Road and there are pockets of Russian tweets (pink) in parts of central London. The geography of the French tweets (red) is perhaps most surprising as they appear to exist in high density pockets around the centre and don't stand out in South Kensington (an area with the Institut Francais, a French High School and the French Embassy). It may be that as a proportion of tweeters in this area they are small so they don't stand out, or it could be that there are prolific tweeters (or bots) in the highly concentrated areas.

And don't miss Eric Fischer's map (at the end of the post) similarly visualising the language communities of the entire world.

[Father Jape]

Sinoć me Jevtropijevićka podseti na ovaj languagehat post za koji nisam bio siguran da li sam okačio igde, ali izgleda da nisam:

http://www.languagehat.com/archives/004648.php

THE TRANSLATOR IN THE TEXT II.

A month ago I posted on Rachel May's The Translator in the Text: On Reading Russian Literature in English, which I had just started; now that I've finished it, I'm basking in the pleasure of having found a book that explains in such detail a strong but inchoate feeling I've had for as long as I've been reading Russian literature: that Russian is strikingly, perhaps uniquely, ill served by its translators.

[Mme Chauchat]

Sve istina, od reči do reči, a tek onaj što je citirao Piknik kraj puta... uf. (plus problem deminutiva i ostalih tepanja)

[Father Jape]

Svratih sad, kao što povremeno činim, na sajt koji otkrih pre nekoliko godina. Snimci pojedinih pesniha kako čitaju svoje stihove:

http://www.lyrikline.org/index.php?id=59&L=1

Od naših ima Pope, Crnjanskog, Desanke. Od stranih ima Jejtsa, Brehta, Hesea... Mada ubedljivu većinu čine savremeni pesnici.

[Milosh]

Svratih sad, kao što povremeno činim, na sajt koji otkrih pre nekoliko godina. Snimci pojedinih pesniha kako čitaju svoje stihove:

http://www.lyrikline.org/index.php?id=59&L=1

Od naših ima Pope, Crnjanskog, Desanke. Od stranih ima Jejtsa, Brehta, Hesea... Mada ubedljivu većinu čine savremeni pesnici.

Je l' to da se malo oporaviš od one poezije na fejsbuku? 

[Father Jape]

Zapravo, potakao me je Jevtropijevićkin potpis, a ono na Fejsbuku je samo dosulo... sok od breskve na ranu.

Inače, sad shvatih da se iz mog posta može pomisliti da ima samo ono troje od naših pesnika, a ima ih još.

[Mme Chauchat]

Hm... hoću li se pokajati ako pitam šta je na fejsbuku?

[Melkor]

Veganska poezija iz domaće radinosti.

[Milosh]

Hm... hoću li se pokajati ako pitam šta je na fejsbuku?

Bilo bi bolje da ti to neko ispriča tj. odrecituje uživo na sledećem okupljanju, čisto da možemo da čujemo taj neprevaziđeni i zarazni smeh kako odjekuje kafanom. 

[Father Jape]

To i ja htedoh predložiti.

Tizer: Perin i Mims su glavni akteri.

[Mme Chauchat]

Vegan...ska...
...
rado ću sačekati... tako, mesec, dva, godinu...

(hm, Mims je imala neke pjesme o šargarepi, ali to je bilo veselo...)

[дејан]

мене то веганска много подсећа на вогонска -.-

[Mme Chauchat]

neko je to morao reći...

[Father Jape]

Ovo je samo za lilit:

http://languagelog.ldc.upenn.edu/nll/?p=4323

[Melkor]

nemam bolje mesto

[Barbarin]

Zanimljiva analiza, mogao bi se naći u nekim postotcima.

[Melkor]

The Longest Word in English (Pronounced)

[Mme Chauchat]

Naučila sam lepu reč za praksu koja postoji i na našim pijacama, a gde bolje nego ovde:
http://en.wikipedia.org/wiki/Lagniappe

A danas me podsetila drugarica da se kod nas prva dnevna prodaja zove "sefte" i da uz nju obično ide upravo tako neki mali dodatak, da bi trgovcu lepo krenulo.

[Melkor]

Why is there a "b" in doubt? - Gina Cooke

[Father Jape]

To sam i ja reko studentima pre par meseci.  Isto važi i za debt - u srednjoengleskom je bilo dette.
Ali recimo 'b' u dumb je bilo /b/, budući da je staroengleskog porekla. 

[Father Jape]

Nabasah na još jednu interesantnu etimologiju upravo sad - reč gamut, u današnjem značenju "a complete range or extent", poput u primeru "It runs the gamut from partisan attacks to personal attacks to entreaties to my editors to stop publishing me immediately."

A etimologija:

1520s, originally, "lowest note in the medieval musical scale," in the system of notation devised by Guido d'Arezzo, contraction of M.L. gamma ut, from gamma, the Greek letter, indicating a note below A, + ut (later do), the low note on the six-note musical scale that took names from corresponding syllables in a Latin hymn for St. John the Baptist's Day:

    Ut queant laxis resonare fibris
    Mira gestorum famuli tuorum
    Solve polluti labii reatum,

etc. Gamut came to be used for "the whole musical scale;" the figurative sense of "entire scale or range" of anything is first recorded 1620s.

[pokojni Steva]

Čitav život slušam, a do sad mi nikad na pamet nije palo da se zamislim. Elem, relativno učestala je pojava, barem u ovim mojim krajevima (za ostale, jel', ne znam) da "na kvarno" P pređe u F.


Šiptar - ŠiFtar
Septička - SeFtička


Ima toga još, sam' što mi se trenutno ne grebe mozak. Na prvu, liči mi na kakvo "germansko" zamešateljstvo, al' šta ja znam. Daklem, lingvisti, ikakvih ideja?


Pfala!

[Father Jape]

A imaš i ono Filip - Pilip. 

Takve promene se dešavaju, mislim prelazak ploziva u frikativ (a u šta će /p/ preći ako ne /f/). Najpoznatiji primer jeste iz germanskih jezika:
http://en.wikipedia.org/wiki/Grimm%27s_law

[Lord Kufer]

Nema tu nikakvih prelazaka. To je samo inat, neznanje i govorna mana.
A kakav je to prelaz iz faliti u hvaliti, kako neki Crnogorci misle da je pravilno?
A šta tebi hvali, jado?
Odnosno: Što tebi hvali...

[Father Jape]

To se zove hiperkorekcija.

[Father Jape]

Kako da prevedem othering?

Kao opšti koncept, mislio sam "konstruisanje 'drugog'", ali šta da radim sa konkretnim primerom poput "Othering of Heather Mills"? Otuđivanje?

[Lord Kufer]

Podrugojačenje ili drugost?

[mac]

Koja je razlika između othering i alijenacije?

[Lord Kufer]

Ovo ti je bre francuska filozofija.
Čovek se projektuje u nešto/nekog drugo/g.

Što se otuđenja tiče, zavisi kako ko shvata - pretvaranje u drugo nije nužno otuđenje od sebe.

To su sve labavi filozofski entiteti.

[pokojni Steva]

A imaš i ono Filip - Pilip. 

Takve promene se dešavaju, mislim prelazak ploziva u frikativ (a u šta će /p/ preći ako ne /f/). Najpoznatiji primer jeste iz germanskih jezika:
http://en.wikipedia.org/wiki/Grimm%27s_law

[Mme Chauchat]

Kako da prevedem othering?

Kao opšti koncept, mislio sam "konstruisanje 'drugog'", ali šta da radim sa konkretnim primerom poput "Othering of Heather Mills"? Otuđivanje?

Ne može otuđivanje, nije isti koncept. "Othering" je kod nas prevodio kako je ko stigao, evo, neko je bio odgovoran pa sve nabrojao:

Pojam ,,othering" preveden je na srpski jezik na različite načine: ,,konstrukcija 'drugog'", ,,stvaranje 'drugog'", ,,kreiranje 'drugog'", ,,drugojačenje", ,,podrugovljenje" i dr. U ovom radu koristiće se termini ,,konstrukcija 'drugog'" i ,,stvaranje 'drugog'".

Najbolje zvuče "konstrukcija drugog" i "drugojačenje" ali nekako mi se priviđa da će tebi ovo drugo biti presrbski. 

PS ovo bi konkretno moglo da bude "Konstruisanje Heder Mils kao 'drugog'" (a Heder je krava bila i sa dve noge i tu nikakvo konstruisanje ne pomaže).

[Father Jape]

Da, i pretpostavio sam da je otuđivanje nešto odvojeno.

A drugojačenje doista zvuči... nekako, ali ga je barem lako upotrebiti sa objektom - drugojačenje Heder Mils, u ovom primeru.

Fala.