Zasto su SFerine price bolje od ISTRACONskih?

[Mica Milovanovic]

Zasto se svaka raspava zavrsi na tome da li su srbi ili hrvati direktni potomci trilobita?

Da li je iko procitao prve dve zbirke ISTRACONa?

Ja jesam i nisam preterano odusevljen kvalitetom prica...

Prosle godine sam procitao sve SFERINE zbirke hrvatskog SFa i
mislim da je njihov kvalitet znacajno iznad prica koje su stizale na
ISTRACON.

Moze li mi neko objasniti sta je u pitanju?

[lighty]

Zasto se svaka raspava zavrsi na tome da li su srbi ili hrvati direktni potomci trilobita?

Zato sto ljudi koji o tome raspravljaju imaju IQ trilobita.

Prosle godine sam procitao sve SFERINE zbirke hrvatskog SFa i
mislim da je njihov kvalitet znacajno iznad prica koje su stizale na
ISTRACON.

Moze li mi neko objasniti sta je u pitanju?

Rekao bih da se naprosto radi o tradiciji. Istrakon je vrlo mlada konvencija koja naprosto jos nema zamaha, za razliku od starog okostalog SFerakona koji doduse ima zamah, ali ga iz godine u godinu gubi. SFerakon 2002 je bio prolazan, SFerakon 2003 je bio katastrofican, a ove godine cemo vidjeti. Doduse masa ljudi i raznih fanova (warseri, trekiji, RPGasi) ce radije otici na Istrakon koji odise... ne znam... novom energijom i poletom (nesto kao Motovunskog filmskog festivala), a i zgodno je to sto je omoguceno da ljudi prespavaju u vrecama za spavanje, sto bitno smanjuje troskove, a i zanimljivije je druziti se sa hrpom frikova dok se dobra trava zarola.

Sto se tice SFerakona i Sfere, khm, sto reci, osim da nisu bas najbolje primili moj osvrt na SFerakon 2003 objavljen na MCS.

Da rezimiram- SFerakon ima tradiciju, ali je ucmao i trom, Istrakon se jos uhodava, ali su cure i decki stvarno dali sve od sebe da zazivi. Cinjenica je da Sfera ima razmjerno veliko clanstvo, ali rekao bih da je naprosto u pitanju sama zemljopisna uvjetovanost, ipak je Zagreb malo veci od Pazina i okolice.

[Mica Milovanovic]

Rekao bih da se naprosto radi o tradiciji. Istrakon je vrlo mlada konvencija koja naprosto jos nema zamaha, za razliku od starog okostalog SFerakona koji doduse ima zamah, ali ga iz godine u godinu gubi.

E vidiš, to se iz istrakonskih zbirki ne vidi. Ja sam, gledajući istrakoski sajt, dobio sličan pozitivan utisak i zamolio Bobana da mi obezbedi i ove dve zbirke koje su izdate povodom istrakona, nadajući se da ću u njima videti taj polet koji očigledno postoji.

Nazalost, one su u potpunoj suprotnosti sa time. Priče su prilično zastarele i prekonzervativne, bar za moj ukus. Ima veoma malo inventivnosti, malo eksperimenata. Ni ziri koji ih ocenjuje se, po meni, nije proslavio, jer podržava prosečnost i konzervativnost...

Činjenica da nema puno tradicije moze da bude dobra da se pokrene nešto novo, nešto drugačije i bolje. Nadam se da ćete uspeti u tome.
Sve najbolje i puno dobrog druženja...

[lighty]

Umm... Cuj, cure i decki koji to organiziraju naprosto jos nemaju iskustva. Polet se moze vidjeti u samoj organizaciji, zanimljivim predavanjima, RPGovima, LARPovima, projekcijama i sl. Anyway- ljudi ionako tamo idu kako bi se druzili i zabavili. Mislim da je SF samo izgovor. Eto, po tome su isto razliciti od SFerakona gdje je druzenje i zabava posljednjih godina svedeno na minimum.

[lighty]

Otera coveka, Bobane.
Ja sam za to da se obavezno uspostavi saradnja sa fanovima i piscima iz Hrvatske, i da se ljudi odavde cak i pojave na Istrakonu - mnogo nas odavde bi imalo sta da kaze. Ja bih prvi otisao sa spremljenim predavanjem o hororu (klasici, moderan horor, teorija i problemi zanra...  bilo sta), samo da imam obezbedjen smestaj za ta tri dana. Ovako, plasim se da necu moci  finansijski da pospesim turisticki bilans Pazina za 2004.
Pricao sam sa Spiderom o tome i ranije.

Cuj, u razgovoru sa Morisom koji je glavni koordinator Istrakona, upitao sam sto je sa ekipom iz Srbije i receno mi je da je moguce za predavace osigurati smjestaj i prijevoz (znaci troskovi prijevoza i smjestaja). Takodjer mi je receno da je moguce za eventualne skupine organizirati nesto. Mi iz HR cemo imati osiguran prostor gdje mozemo spavati u vrecama za spavanje, pa biste vi mogli i bolje proci.  
BTW- za te i takve dogovore se mozete obratiti Morisu na moris@ipazin.net

[Boban]

lighty, sve vreme pricas o mladoj poletnoj generaciji koja nudi mnogo vise nego SFerina ekipa, ali, ovde se povela prica o literarnom kvalitetu onoga sto se objavljuje i takvom poredjenju SFere i Istre.
Kakve veze ima to sto je vas konvencija bolja ili sajt poseceniji, ako su zbirke prica mnogo slabije, jedva nadamaterske dok su SFerine prakticno vrhunski profesionalne?
Za uspesnu konvenciju potrebni su sasvim drugaciji preduslovi i okolnosti u odnosu na napredak umetnickog stvaralastva.
Da li je smisao vaseg okupljanja u stvari da se ludo zabavljate vi koji volite SF&F ili da pokusate i sami da stvorite nesto vredno pomena?

[lighty]

Naša konvencija? Umm- ja nikad nisam rekao da sam jedan od organizatora. Ja sam iz jedne druge udruge koja je usko vezana uz SF.

Međutim, rekao bih sljedeće:

1. Tradicija ima puno veze sa tim. Ono malo pisaca što imamo slat će priče tamo gdje su navikli i gdje poznaju ljude. Ipak je tu preko dvadeset godina tradicije.

2. Zagreb je oduvijek bio pojam za centralizaciju i sva veća događanje u Hrvatskoj događaju se većinom u Zagrebu. Samim time više je sponzora (zbog veće posjećenosti), grad daje veće dotacije i nagrade su primamljivije.

3. Osim toga i medijski je bolje praćeno, jer je televizijskim ekipama lakše skočiti na 20ak minuta do zgrade FERa nego putovati do Pazina.
Da i ne spominjem činjenicu da je Futura kao jedini SF časopis u HR toliko bliska Sferakonu da je to smiješno.

4. Osim toga Sfera kao udruga ima puno veći protok ljudi i ideja, naprosto zato jer se nalazi u Zagrebu, a Albus se nalazi u Pazinu, koji se mali gradić.

5. Naravno da su konvencije prilika da se ljudi druže, razmjenjuju mišljenja i iskustva, kao i da se pritom dobro zabave. Tako je započeo i Istrakon i pomalo uči kako da budu ozbiljni. Imaju masu znanstvenih predavanja koja, na primjer, mene izuzetno zanimaju. Naravno da je Sferakon ozbiljniji zbog razloga koje sam prije naveo, ali Istrakon ga sustiže, a zbog ozbiljnih propusta posljednjih godina žarište SF  događanja u HR se seli na Istrakon.

Toliko od mene. Moja je predikcija slijedeća: u slijedećih nekoliko godina, ako se ekipa organizatora Sferakona ne promijeni, doći će do potpunog rasula na Sferakona, pa mi je nekako logično da će Istrakon preuzeti njihovu ulogu.
Prije nekoliko godina kad se pokrenuo motovunski filmski festival, svi su se smijali. Sad je to najzanimljivija manifestacija u HR, a pulski i ini festivali se tek sad (prekasno?) bude iz sna.

[Mica Milovanovic]

Bobane,
mislim da je u pitanju ono što je i ranije bilo... Generalno, ljudi u Hrvatskoj su i u bivšoj zemlji bili više okrenuti pravljenju SF konvencija, druženju, igricama, nego mi...
Dok je tvoj cilj bio da praviš konkurse da bi podizao kvalitet našeg pisanog SF-a, oni su ne manju energiju ulagali u dovodjenje poznatih pisaca na svoje konvencije. I to su prilično uspešno radili, u šta smo imali prilike da se uverimo... Ne možeš reći da nije bilo zanimljivo na SFerakonima...
Pitanje pristupa...

[Boban]

Nisam siguran da je bas tako i sada.
Koliko sam mogao da vidim, nakon razdvajanja SF&F izdavastvo u Hrvatskoj se vinulo u neslucne visine, kako sa prevodima tako i sa njihovom domacom fantastikom.
Realno gledano, kada se uporedi izdavastvo tamo i ovde u poslednjih sedam godina, mi ispadamo pustinja Kalahari.
Oni eto cak imaju priliku da porede antologije izdate u dva grada, a mi u celom tom periodu prakticno nemamo niti jednu antologiju SF ili F prica... godine koje su pojeli skakavci...

[Mica Milovanovic]

Slazem se da se u Hrvatskoj sada mnogo toga izdaje i da su
i mnogo vise domace fantastike izdali u proteklih desetak godina...
Nisam o tome govorio... Govorio sam o njhovom generalnom pristupu da
SF vise nego mi shvataju kao dobru priliku za organizovano druzenje...
Sto smatram sasvim lepim obicajem...
Mada i dalje mislim da su nasi pisci, i pored godina koje su pojeli skakavci, ispred njihovih... Čit'o, tvojom zaslugom, čitavo leto  

[Boban]

Ne samo u fantastici, oduvek su pisci "odavde" bili kvalitetniji i priznatiji od pisaca "odande"... jebiga, tesko je pisati na stranom jeziku  

Šalu na stranu, ja celokupan prostor stvaralaštva po Vukovom pravopisu posmatram kao celinu i nadam se da će nadolazeće generacije uvideti neophodnost ujedinjenja ovih trenutno 4-5 jezika u jedan, bar na umetnickom planu, jer rascepkanost vodi u ponor.

Vidite li vi sta gore pisu ovi mladi ljudi: SFera je mastodont, zastarela i propada, Istra u usponu... hoce li sada Hrvatska, kada je postigla politicku nezavisnost da se rastavi na svoja cetiri osnovna dela: Dalmaciju, Istru, Hrvatsku i Slavoniju? Tridesetih godina proslog veka, knjizevna scena Hrvatske je upravo bila rasparcana na ova cetiri dela i oni su, u svojim izdanjima i casopisima prilicno drzali do isticanja ko je odakle, a tek su se pod okupacijom komunista ujedinili u jedno. Sada, kada vise nema te zlokobne dominacije iz Srbije, mozda je vreme da se sve vrati na pocetno stanje...

[Mica Milovanovic]

Stvarno mi nije jasno odakle ti potreba da ujedinjavaš ovaj prostor...
Ljudi se taman rešili bede...

[lighty]

@Boban
Evo ga ti opet počinješ sa ujedinjavanjem i sa vukovim pravopisom. To što se međusobno hrvati i srbi razumiju ne znači da dijele isti jezik. Korijeni su vjerojatno isti, ali sve se više udaljavaju i to je po meni prirodna evolucija jezika. Iskreno rečeno ja uredno razumijem i srpski i slovenski, a tu je još i pokoji svjetski jezik, ali iznenadio sam se kad sam vidio da dio mlađe generacije ne razumije popriličan dio srpskog vokabulara (ovdje ne govorim o slengu, gdje je stanje još gore). Uzet ću za primjer riječi poput: vazduh, supa, hleb, vekna, parče i još mnoge riječi za koje dobar dio mlađarije iz Zagreba nema pojma što znači (stvarno su me ljudi pitali da im prevedem). Pretpostavljam da je stanje malo drugačije u istočnoj Slavoniji, ali u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je takvo stanje.
Predviđam da će se kroz još koju generaciju taj jaz još povećavati. I ne vidim u tome ništa loše. Češki i slovački, ruski i ukrajinski, svi oni evoluiraju i mijenjaju se, udaljavaju se jedan od drugog. Da tomu nije tako, danas bismo svi govorili neki proto-bantu kad je već jasno da svi potječemo iz Afrike.

Što se tiče razdvajanja HR na regije... Pa činjenica je da pojedina okruženja jako odudaraju jedna od drugih. Brdske, ruralne sredine, poput Like i Dalmatinske zagore, Banije, Korduna, obično (ne želim generalizirati, ali što se može) odišu jednom sirovom, da ne kažem primitivnom kulturom i pristupom životu koji meni osobno ne imponiraju. Ja se osobno bolje osjećam u društvu zagrepčana, zagoraca, istrijana, riječana i ostalih koji ne naginju ekstremima u pristupu životnim pitanjima. Zašto ovo govorim? Zato što je tako jasno da se iz pojedinog miljea rađa i pristup književnosti i pitanjima koja književnost (pa tako i SF) obrađuje i kojima pristupa. Mogao bih za primjer uzeti pristup ratu pojedinih regija HR, ali mislim da je primjerenije usporediti same konvencije.
Sferakon je pravo oličenje Zagreba, uštogljen, napuhan i krut. Htjeli zagrepčani ili ne, ali tako stoje stvari. S druge strane imamo Istrakon koji odiše mediteranskim, puno opuštenijim miljeom. Osobno imam puno prijatelja u Istri i često sam dolje na ronjenju i moram reći da mi je to pravi odmor od Zagreba i srednjeeuropske ukočenosti.
Vjerujem da se takve usporedbe mogu primjeniti i na makro-zemljopisnom planu. Treba samo pogledati na zapad i na istok europe i usporediti pristup životu i radu. U bivšoj Jugoslaviji se također mogla povući paralela. Bojim se da ista pravila vrijede i za HR, a vjerujem i za SRJ.

Nego, ako ćemo nastaviti raspravu o ovoj temi, bilo bi zgodno da neki moderator prebaci ovo u odvojeni thread?

[Boban]

Na ovom forumu nije obavezno drzati se teme, a digresije su dobrodosle.
Ko je jos uspeo sakupiti ljude za nekim stolom u kafani i odrzati da se celo vece prica o istim stavrima.

Imam brata koji je rodjen u Puli i tamo je ziveo do svoje dvadesetdruge godine, neprekidno, jedva da sam ga video dvaput u zivotu na po nekoliko sati. Kada se konacno preselio u Beograd (negde 1977), niko nije mogao ni da pomisli da nije rodjeni Beogradjanin, takav je bio jezik kojim je govorio, takav akcenat.
Osobenost jezika ne cine pojedine reci, kruh ili hleb su najjasniji primer, posto 70% Srba i onih koji se izjasnjavaju kao Srbi govore kruh a ne hleb.
Nije to uopste bitno toliko koliko se cini, ja samo tvrdim da ce se daljim razjedinjavanjem kulturnog prostora postici da se izgubi i ovo malo smisla objavljivati nesto na svom rodjenom jeziku.
Evo, Zoran Zivkovic npr. je u ozbiljnoj dilemi da li da svoja pisanija vise uopste stampa na srpskom jeziku posto ima utisak da ga niko ne cita, a ja znam mnogo nasih strip-scenarista koji nisu nikada doziveli da vide svoje radove na svom jeziku.

p.s.
Ako su Dinarci i Hercegovci primitivni i sirovi, zasto je civlizovani deo Hrvatske uzeo njihov jezik za svoj maternji, sto nije proglasio izvorni hrvatski za zvanican u Hrvatskoj?

[johnson bronson]

kada se uporedi izdavastvo tamo i ovde u poslednjih sedam godina, mi ispadamo pustinja Kalahari.

kikikikikikikikikikikikikikiki

[Ghoul]

kada se uporedi izdavastvo tamo i ovde u poslednjih sedam godina, mi ispadamo pustinja Kalahari.

DA, ALI STANDARD!

[lighty]

@Boban
Cuj, ne bih znao zašto je upravo ta varijanta izabrana. Trebalo vi upitati Ljudevita Gaja i društvo. Pretpostavljam da se radilo o nekom političkom interesu.

Ovo sa bratom i Pulom mi zvuči pomalo nevjerojatno, jer se recimo istrijanski naglasak osjeti izdaleka, a vjeruj mi da to ni izdaleka nije slično beogradskom. Postoje samo tri objašnjenja koja mi padaju na pamet:

1. Tvoj je brat oduvijek bio podučavan od nekoga (roditelja?) tko je govorio sa beogradskim naglaskom, pa ga nije nikad ni izgubio.

2. U Puli se kretao u društvu sa djelatnicima JNA ili JRM.

3. Malo si pretjerao kako bi postigao dramski efekt.


Nego, jasno mi je o čemu pričaš i o tome koliko nas je u biti brojčano malo (i hrvata i srba). Međutim, zaboravljaš da smo živjeli u istoj državi, pa nije išlo baš najbolje. To ti je kao brak, ako ne ide razvedeš se i to ti je to. Pokušati na silu održati propali brak na životu obično završava potpunim krahom i lomom. I to smo vidjeli na djelu.
Ono što želim reći je da od nostalgije nema koristi. Čovjek se samo naživcira umjesto da se pomiri sa činjenicama i prilagodi se.
Ja osobno nemam problema sa razumjevanjem srpskog jezika (osim slenga, ali to ne razumijem ni u drugim dijelovima HR), ali činjenica je da mladi IMAJU problem. Zato se i mogu pronaći sudski tumači za srpski jezik. Znam, jadno zvuči, ali ne zaboravi da je od raspada bivše države prošlo već skoro 15 godina. To je dovoljno vremena da odraste generacija koja ima problema sa razumjevanjem nekih dijelova srpskog jezika.

I sve ove teorije da je hrvatski jezik zapravo srpski podsjećaju me na podjednako nebuloznu tvrdnju Ante Starčevića da su "slovenci zapravo planinski hrvati".  Isto bi se onda tako moglo reći da je srpski jezik zapravo iskrivljeni hrvatski. I jedno i drugo su smiješne teorije koje nemaju puno veze sa stvarnosti. Uostalom pravopis koji je progurao Vuk Karadžić, u nekim bitnim stvarima nije nikada dokraja prihvaćen u hrvatskom jeziku. Meni je najočitiji primjer pisanja i čitanja stranih imena i naziva. Srpski se pravopis slijepo drži fonetskom pisanja i čitanja, dok hrvatski inzistira na originalnom načinu zapisivanja i čitanja. Oduvijek (ali stvarno oduvijek, a odrastao sam na Politikinom Zabavniku i Opstanku) me zaboljelo kad bih vidio da se na primjer Michael piše kao Majkl.
Mala razlika, reći ćeš, ali razlika koja je jedan od najočitijih primjera.

Činjenica jest da je besmisleno pričati da razlike ne postoje, kad je očito da je hrvatski jezik prihvatio mnoge riječi iz njemačkog, a srpski je prihvatio mnoge turcizme. Mislim da razloge nije potrebno dodatno obrazlagati jer svi poznajemo povijest.

Ja bih rekao da se radi o tome da su se hrvatski i srpski jezik udaljili tijekom povijesti, na neko se vrijeme približili za vrijeme SFRJ, a zatim se ponovno stali udaljavati. Opet moram naglasiti da u tome ne vidim ništa loše.

Ponovno jezično ujedinjavanje prostora bivše SFRJ? Ne bih rekao. Ja osobno za to ne bih nikada glasovao. Dapače, ne bih imao ništa protiv da dođe do stvaranja neke ekonomske, pa čak i kulturne unije, ali da bi došlo do unifikacije jezika jedan od tih jezika mora pretrpjeti promjene. Mislim da ti Bobane podrazumijevaš da bi to bio hrvatski jezik. Zašto? Zašto recimo srpski jezik ne bi prihvatio ijekavicu?


@ghoul
Što se tiče hrvatskog izdavaštva, mislim da se može govoriti o ekspanziji tijekom posljednje 3-4 godine, otkad smo se riješili stare vlasti kojoj baš i nije bilo u interesu da joj se narod obrazuje i osvještava. Međutim, cijene su i dalje neprikladno visoke (možda i zbog malih tiraža, ne znam), pa moram priznati da mi je i dalje jeftinije naručivati knjige s Amazona ili ih na kilograme kupovati u Rusiji.

Radi se i o tome da se u načelu izdaju nekakvi "bestselleri" koji mene ne zanimaju i veliki broj knjiga koje se bave senzacionalizmom. Znanstveno izdavaštvo i ozbiljna beletristika baš i nisu omiljene među ljudima. Od domaćeg izdavaštva uglavnom se izdaju knjige sa tematikom rata- memoari, monografije i sl. koji mene apsolutno ne zanimaju. Bio sam dugo u maskirnoj odori i znam koje je to sranje, pa mi je jadno čitati romansirane prikaze nečega u čemu nema nimalo i ničega ljudskog.

U svakom slučaju, svjetla točka je Interlliber. Godišnji sajam knjiga gdje cijene znaju biti i do 70% niže (zašto to nije moguće tijekom cijele godine) i gdje obično nakupujem godišnju zalilhu knjiga. Eto, baš sam prošle godine u studenom (ili je bio prosinac, više se ne sjećam) nakupovao sam knjige koje i sad žvačem. Našli su se tu Hesse, Camus, Gubran, Poe, Eco (koji doduse nikad više nije dostigao razinu Fucaultovog njihala, ali što se može). Pa sam se zatim bacio na znanstvenu literaturu u koju bi se mogao svrstati Sagan (Svijet progonjen demonima je obavezno štivo za ljude koji aspiriraju znanstvenom pristupu), Hawking, Weinberg, Lederman. Pa zatim ponešto antropoloških i socioloških studija od Frazera i Pagels. Našlo se tu i ponešto knjiga o informatici i elektronici.
Zašto to sve navodim? Pa, ako nitko nije primjetio, u svemu tome nema nijednog domaćeg pisca, o SFu da i ne govorim.  Razlog je jednostavan. Nema zanimljivih pisaca svjetskog kalibra, a i SF se baš ne prevodi na hrvatski. (s časnim izuzetkom Raosa, ali gdje su vremena Furtingera, a ni za Mikuličića nisam dugo čuo?)
Od zanimljivijih stranih pisaca je prevedeno nešto Gibsona (čitao u originalu), Kim Stanley Robinson (čitao u originalu) i naravno Tolkien (čitao u originalu).

Što se tiče časopisa, tu je Futura, čija urednica nikad nije dostigla razinu jednog Siriusa (koje još ljubomorno čuvam za buduće generacije), a i pretplaćen sam na Asimov's pa mi nisu atraktivne priče koje sam odavno prožvakao.

Nego... kako s time stoje stvari u SRJ?

Takvo je stanju u HR, za SRJ ne mogu tvrditi.


P.S.
Majko mila, gledam koliko sam toga napisao. Čovjek stvarno ima vremena za ovakve stvari kad ga trese gripa.

[Boban]

Zašto recimo srpski jezik ne bi prihvatio ijekavicu?

Pa srpski jezik je u osnovi bio ijekavica i 70% Srba i danas govori ijekavicu, a ekavica se drzi na prostoru od Valjeva preko Nisa Vojvodine i Beograda.
Ekavci su u manjini... Nedopustivo je sve ijekavce prozvati Hrvatima.
Evo, npr. Hrvoje Prćić, enakdasnji urednik Siriusa, a sada urednik valjda Nacionalne geografije, covek rodjen u Subotici... dakle, Srbin, zar ne?
Nije Srbin, nikome ne pada na pamet da ga prisvaja u Srbe (daleko bilo), ali zasto onda Hrvatska sve koji su rodjeni na teritoriji koju danas zauzima Hrvatska automatski nazivaju Hrvatima?
Nemam nista protiv da hrvatski bude samostalan jezik, ali ne moze Hrvatska da prisvoji svu latinicu i svu ijekavicu.

p.s.
Moj brat u Puli je ziveo u srpskoj enklavi, velika vecina odatle se nisu doselili u Srbiju i sada su prinudjeni da se izjasnjavaju kao Hrvati. Pre 100 godina Srba je bilo deset puta vise nego Hrvata, danas ih ima samo dvaput vise? Kako je to moguce?

[Mica Milovanovic]

Lighty,
pa stanje ovde nije baš tako katastrofalno kao što to Boban prikazuje, ali nije ni sjajno.

Za one mladje i razbacane po svetu, treba pomenuti da je Boban u ediciji Znak Sagite objavio 4 antologije srpskog SF-a pod imenom Tamni vilajet, u kome su radovi sa ranije održanih konkursa Znaka sagite. U tim antologijama predstavljeno je praktično sve što je vredno napisano u sprskom SF-u u proteklih već petnaestak godina... (kad pišem SF mislim na SF fantasy i horor, ali lakše mi je da koristim ovu skraćenicu).

Jedan izbor najboljih priča srpskih autora objavljen je pre desetak godina u knjizi Nova srpska fantastika koja se sastoji od dva dela, jednog koga je uredio Boban i u kojoj su pod terminom "alternativna" predstavljeni "naši" pisci (Fipa, Boban, Sale Marković, Skrobonja, Jakšić, Bakić, Oto, Radmilo Andjelković, Veronika Santo, itd.), i drugog koga je priredio Vasa Pavković u kojoj su pod terminom "postmoderna" dati radovi "priznatih" srpskih autora (Pavić, Albahari, Pištalo, Prodanović, Mitrović, itd.). Iz ovog izbora vidljivo je da se savremena srpska "žanrovska" fantastika nije imala čega stideti, jer je u najmanju ruku ravnopravna sa onim što se podrazumeva modernim tokovima u književnosti.

Nažalost, vreme posle toga je prilično "izgubljeno". Nastala je pauza od nekoliko godina...

U suštini, osnovni problem srpskog SF-a je nepostojanje stalnog mesečnog časopisa tipa Siriusa i Future, koji bi omogućio da domaći pisci imaju stalno mesto gde bi mogli objavljivati priče. Od Alefa, takvog časopisa nema na ovim prostorima...

Tu prazninu Boban junački pokušava da popuni magazinom Znak sagite koji je dogurao do 12 broja (uskoro bi, ako bog da i 14 pa onda 13). Ono što je problem, jeste činjenica da ovaj časopis, veoma teško na ovaj način (distribucijom u knjižarama i sa manje-više volonterskim radom onih koji rade na njemu), može da obezbedi redovnost izlaženja...

To je praktično jedino mesto gde domaći pisci mogu da objavljuju priče (ako se izuzme Politikin zabavnik, ali to je već nešto drugo), što predstavlja veliki problem za napredak srpskog SF-a.

Posle pauze od nekoliko godina, Boban je pre godinu-dve ponovo pokrenuo Konkurs Znaka sagite i sada se ponovo piše...

Ono što je karakteristično jeste da praktično imamo preskočenu jednu generaciju koja bi sada trebala da ima izmedju 30 i 40 godina u kojoj osim par izuzetaka nema nikoga...

Posebno treba pomenuti i ono što je isključivo svojim radom učinio Zoran Živković, a to je činjenica da je u ovom trenutku sasvim sigurno jedan od najzanimljivijih pisaca fanatastične književnosti u svetu, pisac čije su knjige već dve-tri godine u svim izborima najboljih fantastičnih knjiga u svetu, i koji je, na posletku, dobio i World Fantasy Award za knjigu Biblioteka. Taj njegov uspeh  mislim da može da predstavlja odskočnu dasku i za neke druge pisce sa ovih prostora, ali o tom potom...

Što se tiče izdavanja prevodne književnosti, to i nije tako katastrofalno...
Neki stari izdavači koji su objavili puno knjiga, kao što je Polaris, prestali su da objavljuju SF, ali ima nekoliko mladjih izdavačkih kuća koji ipak objavljuju SF. U poslednje vreme ipak je objavljen prilično solidan broj naslova, uključujući i neke pisce koji sada predstavljaju nade svetske fantastične knjiiževnosti (Mjevil, Vandermer, Filipo, Kerol, Njumen)...

[lighty]

@Boban

Ti si urednik Tamnog vilajeta? Wow! Došla mi je jedna zbirki pod ruku, pa mogu reći da si složio zanimljiv izbor.

Što se tiče prozivanja svih građana hrvatske hrvatima... što reći... nisam se nikada slagao s time i otkad se promjenila vlast 2000. počeli su i oni koristiti termin građana.

Što se tiče srpske enklave u Puli. Nije li ti možda palo na pamet da se možda ljudi srame reći da su srbi zbog toga kako bi se ogradili od politike koju je srbija vodila? Ja osobno sam bio u dugoj vezi sa srpkinjom čiji su roditelji, početkom rata, ostali na "pogrešnoj" strani. Ona se sama prestala izjašanjavati kao srpkinja kad je vidjela što se događa. Osim toga, barem u Istri nikada nije bilo nacionalnih pritisaka na srbe kao u nekim drugim dijelovima HR, pa mi nije jasno o čemu pričaš?

I još da se nadovežem na brojke i nacionalne omjere. Vidim da pričaš o pritiscima na srpske enklave. Slijedom takvog razmišljanja ti je vjerojatno jasno da su isti takvi pritisci vršeni na druge nacionalnosti. Neću reći da je jugoslavija bila nekakva srpska hegemonija (kako su to hrvatski političari voljeli govoriti), jer ne smatram da se išlo tako ekstremno. Međutim mislim da se možemo složiti oko činjenica da se u JNA koristio srpski jezik (čak i u JRM, što je smiješno), da je glavni grad bio u Srbiji, za vrijeme stare Jugoslavije kralj je bio srbin i tako dalje i tako bliže. Mogao bih na osnovi toga zaključiti da je ljudima bilo jednostavnije i možda pogodnije izjašnjavati se kao srbi.
U međuvremenu su se sklopili mnogi mješoviti brakovi i djeca rođena iz njih se možda nisu željela izjasniti kao srbi. Dogodilo se mnogo sranja na ovim prostorima, pa se možda i tu dio ljudi (poput moje bivše) htio ograditi od srpske politike. Neki su se naprosto okrenuli prema Europi i odlučili zaboraviti svoje korijene.
Znači, ako odmah u startu svedeš na realniju mjeru popis "od prije sto godina" koji je rađen na tko zna koji način,  pa onda uzmeš u razmatranje argumente koje sam naveo, mislim da ćeš doći do tih brojki.
Osim toga da je srba bilo deset puta više (uistinu mi se čini da si sklon dramatizaciji), to bi i opet bila brojka od koji 20 milijuna, što mi se čini jaaaako pretjerano.
Što se tiče srpskog jezika i njegove "široke" upotrebe, e pa da je bilo sluha trebalo je onda stvoriti generički, jedinstveni jezik u SFRJ i forsirati ga. Ne srpski jezik, ne hrvatski, nego njihovog potomka. To nije učinjeno, pa su se sad eto jezici, kao i nacije, razišli.

Mene osobno boli qrac i za srbe i za hrvate i za sve ostale. Djedovi su mi rusi i slovaci, a po bakama imam židovske i mađarske krvi, rođen sam u Sarajevu, pa stvarno mogu reći da nemam previše veze sa Balkanom osim po mjestu rođenja. Da li mrzim srbe? Da ih mrzim ne bih sad ovdje raspravljao. Da li ih volim? Da ih volim ne bih sad ovdje raspravljao. Ja ljude raspoznajem isključivo kao individue. Osim toga sve te povijesne priče o hrvatima i srbima su smiješne. Došla su dva plemena od tamo negdje iza Karpata, pomiješali se sa Ilirima (rekao bih da to znači da svi balkanci imaju i albanske krvi), pa su zatim ovdje prohujali avari, mongoli, vikinzi, mađari, austrijanci, turci, mlečani, francuzi (jesam li koga izostavio?), a svi su oni silovali i ostavljali svoje potomke. Pa me stvarno zanima tko za sebe može reći da je hrvat ili srbin. Osim toga tko može biti siguran da se njegova prabaka nije povaljala sa nekim iz "nepoželjne" nacije i nikad to nije rekla pradjedu?

Osim toga sva ona pozivanja na tradiciju Dušanove Srbije i slične nebuloze su smiješne. Ljudi moji, pa to se događalo prije nešto manje od tisuću godina. Zašto onda ne bismo cijeli balkan vratili albancima, jer su oni potomci ilira. Ili bismo sve mogli dati neandertalcima? Hop, čekaj, sad sam se i ja zanio, ali mislim da shvaćaš što želim reći.

Da zaključim (koliko samo mogu mljeti, to je pravo čudo), živjeli smo u istoj državi. Slijedeća generacija je već zaživjela u zasebnim državama. Jezici se mijenjaju, običaji i tradicije se mijenjaju i ne vidim zašto je to nužno loše. Vjerujem da ćemo jednog dana ponovno ući u nekakvu ekonmsku uniju. Francuzi i nijemci su bili ogorčeni neprijatelji, pa su sad glavna pokretačka osovina u EU- isključivo na bazi ekonomskih interesa.
To se naravno neće dogoditi dok postoje teorije kako je NDH bila super ili kako je ideja Velike Srbije genijalna ili recimo dok postoje teorije kako je hrvatski jezik u biti srpski ili da su slovenci zapravo planinski hrvati. Naše su vlade još poprilično nacionalistički i militantno orijentirane (doduše hrvatska je podosta ublažila stavove, ali još toga ima među ljudima). Tko je te vlade izabrao? Pa, valjda narodi, a biti u istoj uniji sa državom gdje su na vlasti radikali... neka hvala, preskočio bih taj "užitak".

Ja osobno uvijek gledam na žene. Meni su sve drage; hrvatice i srpkinje i bosanke, a bogami ni slovenkice nisu loše.  Eto bio sam i sa ruskinjama i sa finkinjama, a bogme i sa jednom azijatkinjom, bila je tu jedna talijanka, a ni francuzica nije bila za baciti. I jedino što mogu reći zasigurno jest da su SVI ljudi jednaki ispod kože. Odnosno da su sve žene jednake ispod kože. Odnosno da su jednake... khm... ma znaš već što sam htio reći.


@Mica Milovanovic

Da, imam dojam da je i ovdje došlo do jednog generacijskog raskoraka. Stara je garda otišla (ili odlazi) u povijest, a mlada tek pomalo niče. Tradiciju koja je jednom prekinuta teško je ponovno uspostaviti bez pomoći države. Država mora davati dotacije, stimulirati izdavaštvo, motivirati mlade pisce. Sirius je neprevaziđen časopis na ovim prostorima i uz svo dužno poštovanje, Futura joj nije ni do koljena.

Iskreno rečeno, ne znam odakle takva suša. Možda je SFu potreban građanski milje i neka razina intelektualnog promišljanja. Budući da se milje u hrvatskoj gadno posirovio i postao primitivan, mogao bi to biti jedan od razloga slabe zainteresiranosti, kako čitatelja, tako i pisaca. Kao što slušanje ozbiljnijih formi glazbe zahtjeva neku razinu predznanja, tako i čitanje SFa (ne govorim o šundu) zahtijeva neko predznanje i širinu pogleda na svijet. Kako netko može biti zadivljen (na primjer) veličinom univerzuma, kad se bavi sa granicama u nekoj maloj državici, na maloj planeti, u malom planetarnom sustavu, u zabitom dijelu jednog manjeg kraka, jedne malene galaktike, koja čak nije u nekoj velikoj galaktičkoj skupini?

U miljeu primitivizma, gdje vladaju niski nagoni i strasti, ne postoji mogućnost da niknu potpuno nove i fantastične ideje koje su glavno obilježje SFa. Zato, jer sirovine to ne razumiju, oni to niti ne kupuju. Ako oni to ne kupuju, onda se to ni izdavačima ne isplati tiskati. Ako izdavači to ne tiskaju, tko će onda platiti piscu SFa stan i hranu i poneki luksuz? Moj je otac napisao scenarij za nekoliko nagrađivanih filmova, nešto je pisao i za Sirius, a bogme je i pisao prilično kolumni za novine. Danas je suvlasnik stolarskog pogona i više nema priliku pisati. Zašto? Zato, jer bi inače skapao od gladi.

SF se pomalo iznova pojavljuje u HR i SRJ, upravo zato što se pomalo ostvaruju pomalo kulturološki i ekonomski preduvjeti. Dakle, morat ćemo se još strpjeti. Doduše, dolazi sada do drugih problema, amerikanizacija kulture filmovima i literaturom, kao i internetom. I eto novog problema. Kriteriji padaju, a ovce pasu što im se servira, ali mislim da je to ipak tema za neki drugi topic.

[johnson bronson]

djenis djoplin je KEVA! sajens fikshn je nishta prema njojze!

[lighty]

djenis djoplin je KEVA! sajens fikshn je nishta prema njojze!

Eh, vidim da mariška zna lupati u SRJ isto kao u HR...      

[davors]

lighty, sve vreme pricas o mladoj poletnoj generaciji koja nudi mnogo vise nego SFerina ekipa, ali, ovde se povela prica o literarnom kvalitetu onoga sto se objavljuje i takvom poredjenju SFere i Istre.
Kakve veze ima to sto je vas konvencija bolja ili sajt poseceniji, ako su zbirke prica mnogo slabije, jedva nadamaterske dok su SFerine prakticno vrhunski profesionalne?
Za uspesnu konvenciju potrebni su sasvim drugaciji preduslovi i okolnosti u odnosu na napredak umetnickog stvaralastva.
Da li je smisao vaseg okupljanja u stvari da se ludo zabavljate vi koji volite SF&F ili da pokusate i sami da stvorite nesto vredno pomena?

Da malo uletim, s lica mjesta :-)
Najprije o zbirkama: po mom misljenju, Sferine i Istrakonske zbirke bas i nisu za usporedjivanje (je li bolji kamion pun lubenica ili traktorska prikolica puna jagoda?), jer imaju sasvim razliciti background. Sferina zbirka je djelo "profesionalaca", Istrakonska zbirka je djelo "amatera". Sferina zbirka racuna na duze price uglavnom vec afirmiranih autora (iako se ponekad zalomi i neko novo ime, i iako ponekad upadne i neka kraca prica), Istrakonska prica unaprijed ne racuna na nista, jer se u njoj objavljuju price ogranicene duljine (do pet kartica) koje stignu na anonimni natjecaj. Zajedno s ovogodisnjima, Sferinih zbirki ce na broju biti deset, istrakonskih svega tri. Za Sferinu zbirku price stizu skoro pa po narudzbi, materijal za Istrakonsku zbirku plod je stihije i nepredvidivosti. No, da ovo ne zvuci obranaski: u Pazinu smo jako zadovoljni odazivom pisaca na natjecaj (2002. dobili smo 57 prica, objavili 19, 2003. dobili smo 57 prica, objavili 23, 2004. dobili smo 84 price, objavit cemo 25), a jos smo zadovoljniji time sto dvije trecine autora koji nam salju price (iz cijele drzave, a i sire) nikad ranije nigdje nisu objavljivali. Istrakonska zbirka dakle biva nesto kao "prvi pljesak".

Jesu li price u Istrakonskim zbirkama neoriginalnije, konzervativnije, nemastovitije, losije nego u Sferinim zbirkama? Stvar ukusa. Mozda mozemo razgovarati o konkretnim pricama, usporedjujuci ih s nekim drugim konkretnim pricama? Prije svega, sto je u SF-u uopce (a u domacem pogotovo) originalno i mastovito, sto je trendy? To cemo moci reci tek kad za desetak godina, marom Sfere, Istrakona, i slicnih SF zbivanja u Osijeku, Kutini, Rijeci, Zadru i drugdje, barem upeterostrucimo broj SF&F pisaca i njihovih objavljenih radova. Svi hrvatski SF pisci, urednici, prevoditelji, izdavaci, stanu u jedan autobus. Zasad nam je drago sto, preko Istrakona i Istrakonske zbirke, iz godine u godinu za barem nekoliko mjesta povecavamo taj autobus.

Ako uvazimo razlikovne kriterije u vrednovanju Sferine i Istrakonske zbirke, po mom misljenju u Istrakonskim zbirkama ima i fenomenalnih prica, a ima i onih jedva objavljivih, kao i u Sferinima. Iz prve Istrakonske zbirke (one bijele, "Tvar koja nedostaje"), cak dvije price dobile su nagradu Sfera, kojom se vrednuje sve sto je u Hrvatskoj igdje objavljeno od SF-a u godini dana. Ja sam to, kao urednik Istrakonskih zbirki, dozivio kao fenomenalno priznanje od mnogo iskusnijih kolega.
Jos jedna dobra stvar koja se izrodila iz Istrakonskih zbirki je "budjenje" nekih autora koji su se s godinama uspavali, i afirmacija nekolicine sasvim novih autora koji ce uskoro objaviti i prve samostalne zbirke (npr. Zoran Krusvar).

Vjerujem da cemo s Istrakonskim zbirkama uciniti korak naprijed sirenjem natjecaja osim Hrvatske jos i na BiH i SiCG, sto se zadnje dvije godine spontano i dogodilo, a od sljedece godine bit ce i formalno.

BTW, koje bi u Beogradu bilo najbolje mjesto za prodaju Istrakonskih zbirki?

Istrakon kao konvencija je posebna prica, i zahtijeva posebnu poruku.

Pozdrav,
Davor

[Boban]

Ne ulazeci u detalje, posto nisam iscitao gotovo nista od svega ovoga (ali Mica jeste, pa ce mozda on moci da kaze koju suvislu rec), za knjizevnu vrednost nekog dela moze biti interesantno kako je nastalo u smislu okolnosti i istorijata, ali to ne moze da utice na konacni sud.
Citalac cita pricu i procenjuje je i ne treba da ga zanimaju nikakve okolnosti u kojima se autor nalazio. Tako posmatrano, po Micinim recima u koje ja poprilicno verujem (on je mozda malo konzervativan, ali u sustini izuzetan kriticar SF-a) Istrakonske zbirke su dosta slabije od SFerinih.
Mi ovde istrazujemo razloge toga, a posledice bi mogle da budu da vi, uvidevsi objektivne okolnosti ipak ucinite nekakav korak napred u smislu povecanja kriterijuma za ulazak u zbirku, ne trenutno i ne mnogo, ali postupno sve to mora ici ka profesionalizmu ma kakve vrste.
Ako u nekoj zbirci objavis mnogo pocetnickih radova mozes imati dve negativne posledice: oni koji ne znaju da pisu ce se raspomamiti da ti salju pricu sledeci put jer videvsi lose price pomisle da mogu bolje, a druga stvar, jos gora, jeste da oni koji su postigli odredjeni kvalitet ne zele da se njihovi radovi objavljuju u drustvu totalnih amatera.
Razmislite o ovome.

[Mica Milovanovic]

Zdravo Davore,

Bobanu, kao nekome ko već petnaestak godina priređuje konkurse i meni koji priče sa njih već isti toliki broj godina konzervativno čitam, ne moraš preterano objašnjavati šta znači dobiti gomilu amaterskih pokušaja, dosta nam je naše muke...

Pre svega, osećam potrebu da tebi i tvojim prijateljima sa kojima te konkurse i konvencije radiš odam priznanje za sav taj trud, koji samo neko ko nije kroz to prošao ne može da ceni...

Ono što sam ja pokušao da kažem jeste činjenica da me je malo iznenadila konzervativnost priča koje su pristigle na taj vaš konkurs, a pomalo i konzervativnost žirija koji je te priče vrednovao. Mene za koga Boban kaže da sam "malo" konzervativan.

Ja sam od mlade ekipe koja to radi, a pretpostavio sam da je mlada sa sajta i iz nekih diskusija ovde očekivao da će pokušati da promoviše nekakve nove trendove u fantastičnoj prozi, a u vašim zbirkama su više vrednovane one priče koje su u suštini klasičnije i konzervativnije...

Ipak, sve je to stvar ukusa i nemojte se mnogo obazirati na ove moje primedbe, a pogotovo ih nemojte smatrati nedobronamernim...

[Boban]

Bobanu, kao nekome ko već petnaestak godina priređuje konkurse...

Mićo, Mićo, vreme svakako prolazi brže nego što bismo želeli... bili mi toga svesni ili ne... 15 godina... prvi konkurs smo organizovali u januaru 1982. godine...

[Izitpajn]

Grrrrrrr... Okej, osjećam se vrlo glupo zato što odgovaram na pretpotopni topic koji su svi već i zaboravili, otprilike kao arheolog koji bi se išao svađati s kosturima koje je iskopao... Dakle, ispričavam se svima zbog prašine i paučine...

Al kad me čovjek pogodi u živac... Mislim, nitko te nikad ne može sjebati kao netko od "tvojih"...

Samo nekoliko kratkih riječi u obranu Sferakona: u ocjene tipa "uštogljen, napuhan, krut, učmao, trom, katastrofičan" neću ulaziti. Ako se nekome tamo nije svidjelo, nije mu se svidjelo i gotovo. A o količini žući koju netko ima potrebe prosipati po nekome (ili nečemu) tko mu osobno ni na koji način nije naudio mislim da je bolje da se pozabavi specijalist.

Zato sam nekoliko činjenica:

SFera nema veliko članstvo. Životarimo po bircevima. Možda smo dijelom sami za to krivi, ali možda je to zato što nismo komercijalni i zanima nas nešto toliko specijalizirano i usko kao što je znanstveno-fantastična književnost Pa tako Sferakon organizira upola manje ljudi nego Istrakon.

Ne znam što ljudi misle koliko Sferakon ima sponzora, ali činjenica je da je uglavnom riječ o donacijama u naturi - plakati, posudba kompjutera i printera, uredski materijal, ponekad i majice.

Ne znam na koji je način nagrada SFERA "primamljivija". Novci nisu u igri, jedino što se dobija je plaketa i pločica koja se ljepi na "pepeljaru" (SFerin totem).

Futura je bliska Sferakonu... Ma ne znam uopće što bih rekao na ovo... Osim da se slažem da je smiješno...

I već su mi deset puta rekli da ne odgovaram na ovakve stvari jer samo pogoršam sve s mojim adrenalinom, al kad se svaki put ispočetka raspizdim... Jebote, bolje da nisam išao čitati stare rasprave...

[Izitpajn]

I, da, zaboravih, Davor je rekao da se u sferakonskim zbirkama objavljuju autori "po narudžbi" (ili tako nekako, sad mi se ne da gledati kako je glasila formulacija). To nije istina (doduše, sad je već prošla godina dana pa je valjda doznao istinu ). Natječaj za sferakonske zbirke je jednako otvoren kao i za istrakonske. Samo što ljudi zbilja misle da u ove prve možeš samo preko veze.

[Pavle]

Nije uopšte loše što si obnovio topik, pošto imamo razlog da se vratimo na njegovu osnovnu temu:
Održan je još jedan Istrakon, izdata je još jedna zbirka. Dok Mići ne doturim moj autorski primerak, da kažem par mojih utisaka.

Ne znam kako je prošla SFerakonska zbirka (ili tek treba da izađe) ali izgleda da je dosta jača ekipa ove godine bila zaineresovana da se okuša na Istrakonovom konkursu.
Darko Macan kao prvi medju jednakima, i koliko mi se čini, apsolutno zaslužena pobeda.

Tu su i Dalibor Perković (treća nagrada), Zoran Janjanin, Boris Švel... kao i nezaobilazna mlada zvezda Zoran Krušvar, koji se probio upravo preko Istrakonskih zbirki, da bi zatim osvajao Sferu dve godine za redom!

Po meni, oseća se osetan porast kvaliteta Istrakonove zbirke.

[Izitpajn]

Hehe, od pet ljudi koje si nabrojao, trojica su iz SFere, a od toga dvojica sa SFerine literarne radionice (koja se održava već pet-šest mjeseci) i to zato jer je Macan deset dana prije kraja roka rekao "Okej, dosta teoretiziranja i sterilnih vježbi, ajmo za sljedeći tjedan nek svatko donese priču za Istrakon". I bi tako; poslano šest priča, tri su uvrštene (treća je Irena Rašeta), dvije dobile nagrade.

Mislim, hvalite me, usta moja...

Nego, kad si spomenuo autorski primjerak potražio sam te u zbirci. Priča ti je odlična. Osobno, ne znam zašto ti nisu dali nagradu, trebali su. Zašto dosad nisi poslao ništa za sferakonsku zbirku? Volio bih pročitati nešto dulje.

[Mica Milovanovic]

Kao sto vidis na ovom forumu i kod nas ima mnogo razloga za nerviranje.

BTW, nadam se da ce Boban uskoro staviti na sajt moj pokusaj od pre godinu i po dana da analiziram sve dotadasnje Sferakonske zbirke, posto je Znak sagite u kome je to trebalo da se pojavi i dalje na cekanju, a tekst preti da se pretvori u antikvitet kao i ovaj topic na forumu...

[Mica Milovanovic]

I pazljivo sa hvaljenjem Pavla, pomislice da zna da pise...

[Pavle]

Hvala na lepim recima. Razmisljam se da sledece godine napisem pricu o Istri, tu izgleda ne moze da se omane.
Nisam znao da moze da se konkurise i za Sferakonovu zbirku.
Koje su tu propozicije? Vidim da su pitanju uglavnom duzi radovi. Jel ima neki ziri, rok za slanje, ogranicenja u broju karaktera...?

I sta se desava sa Futurom? Jel Milena jos uvek urednica? Svojevremeno smo pricali o nekoj saradnji, mozda prici... ali se nismo culi sto godina, a Futuru, koja je recimo pocela da se prodaje kod kolportera po Beogradu takodje nema. Inace, ulicni prodavci su je reklamirali kao "novi Sirijus".

[Izitpajn]

Kao sto vidis na ovom forumu i kod nas ima mnogo razloga za nerviranje.

Ma znam... Osim toga, ako netko ide okolo i traži razloge za  nerviranje (kao ja) onda će ih, prije ili kasnije, i naći. Ali ono što meni ne ide u glavu je što može natjerati nekog čovjeka da uporno dvije godine kao Jehovin svjedok obilazi forume i ponavlja da se Sferakon srozao svima koje to zanima ili ne zanima, pa mu onda još ni Hrvatska nije dosta nego još ide i van... Sve čekam da se pojavi na Asimov'sovom ili F&SFovom forumu pa da tamo krene s litanijom... Podsjeća me na Humphreya Bogarta u onom crtiću s Duškom Dugouškom... Već se bojim da će mi jednog dana iskočit iz kredenca i počet pričat kako se SFera omastodontila i slično...

Uh, evo, opet sam počeo. Okej, SLUŽBENO OBEĆAVAM da neću više... Mislim, već se gadim sam sebi...

BTW, nadam se da ce Boban uskoro staviti na sajt moj pokusaj od pre godinu i po dana da analiziram sve dotadasnje Sferakonske zbirke, posto je Znak sagite u kome je to trebalo da se pojavi i dalje na cekanju, a tekst preti da se pretvori u antikvitet kao i ovaj topic na forumu...

E, ajd mi pošalji na pdalibor (a) nosf . net , baš me zanima. Ako želiš, neću širiti uokolo.

I pazljivo sa hvaljenjem Pavla, pomislice da zna da pise...

Hm, a to ne možemo dozvoliti, jelda? Okej, Pavle, tvoje pisanje je možda dobro za razgibavanje zglobova na prstima kako bi što više odgodio artritis koji će neizbježno jednog dana doći, dok s umjetničke strane svi želimo da taj artritis dođe što prije. Međutim, i za tebe ima nade: ukoliko pošalješ priču u sferakonsku zbirku, moguće je da će stroga i nemilosrdna urednička palica od tebe napraviti podnošljivog pisca čije će se priče moći bar prelistati, ako već ne i pročitati, bez da izazovu ozbiljnu glavobolju, zato učini dobro i sebi i nama i napiši nešto i pošalji

Eto, jel bilo dobro?

(nego, da ne bi netko krivo shvatio, za ovu godinu je kasno, ali rok za sljedeću istječe negdje oko Nove godine)

[Ghoul]

Okej, Pavle, tvoje pisanje je možda dobro za razgibavanje zglobova na prstima kako bi što više odgodio artritis koji će neizbježno jednog dana doći, dok s umjetničke strane svi želimo da taj artritis dođe što prije. Međutim, i za tebe ima nade: ukoliko pošalješ priču u sferakonsku zbirku, moguće je da će stroga i nemilosrdna urednička palica od tebe napraviti podnošljivog pisca čije će se priče moći bar prelistati, ako već ne i pročitati, bez da izazovu ozbiljnu glavobolju, zato učini dobro i sebi i nama i napiši nešto i pošalji

da citiram larda: ovo je brilijantno!  

treba nam više ovakvog duha na forumu!

[Izitpajn]

Aaarrgh...   Išao sam pogledati službene uvjete natječaja da ne govorim napamet, i tek sad sam otkrio da piše "domaće pripovjetke". Mislim, okej, možda zbilja nije problem, ako je moglo za Istrakon, onda valjda može i za Sferakon, ali poslao sam mail urednicima pa ćemo vidjeti što će reći.

A službeno: za sljedeću zbirku traži se horror priča, jedini uvjet je da bude dulja od 10 kartica, a rok za slanje je 12. XII '05.

Nema žiri nego dvoje urednika koji onda priču odbiju ili ti je vrate na doradu ili (vrlo rijetko) odmah kažu "Super, ulazi." Inače, možda je tu odgovor na pitanje zašto se istrakonske zbirke toliko razlikuju od sferakonskih. Istrakonska je koncipirana tako da ljudi pošalju priče i onda one uđu ili ne uđu (što možda i ima neke logike jer je riječ o natječaju s nagradama), dok za sferakonske treba raditi. Kad sam ja poslao prvu priču, urednici su je isprintali, išarali i onda smo sjeli u pizzeriju na sat vremena razgovora. Onda sam je još neko vrijeme sređivao i onda im dao popravljenu verziju.

Futura je trebala izaći sredinom veljače, ali je urednica u međuvremenu završila na porodiljskom (i, koliko znam, rodila zdravo dijete, al da me ubijete ne znam jel curica ili dečko). Doduše, znam da ni prije nije bila nešto posebno ažurna u vezi korespondencije. No, po mom mišljenju, glavni problem je izdavač koji svoj posao ne shvaća nimalo ozbiljno, ali to su već naše interne pizdarije.

Hvala na lepim recima.

Pa, to sam ispravio

[Izitpajn]

Ajebemmusunce, opet sam uduplo poslao poruku... Jel se zbilja ovdje nikako ne mogu brisati stvari? Tko je ovdje šef, a?

[Izitpajn]

da citiram larda: ovo je brilijantno!  

treba nam više ovakvog duha na forumu!

Khm, mogao si, čisto radi povijesne korektnosti, ostaviti smajlije

[PTY]

Političke korektnosti. Političke.

[Mica Milovanovic]

Otkud ti znas iz te tvoje tudjine u koju ni posta ne stize

Opet lajem...

[PTY]

to ja sad onako odokativno.
A posle ću i da proverim.
Ako bog da.
Pa će onda korigujem.
Ako bude trebalo.
A neće.
Znam.

[Izitpajn]

Političke korektnosti. Političke.

Ne nego povijesne. Ovdje nije riječ o pristojnosti nego o točnom prenošenju smisla koji ne piše direktno, nego se mora naći između redaka nečeg prethodno napisanog. Ako je čovjek nešto citirao, onda nek citira kako spada. Mislim, kad izbaciš smajlije, onda netko može pomisliti da sam sve to mislio mrtvo ozbiljno. Al ne bi se ja tako zajebavo da zbilja ne mislim da su Pavlove priče dobre i da ga nisam upoznao na prošlogodišnjem Istrakonu i onda opet na Euroconu

Ajme alaj sam zadrvio...

[PTY]

Političke korektnosti. Političke.

Ne nego povijesne. Ovdje nije riječ o pristojnosti nego o točnom prenošenju smisla koji ne piše direktno, nego se mora naći između redaka nečeg prethodno napisanog. Ako je čovjek nešto citirao, onda nek citira kako spada. Mislim, kad izbaciš smajlije, onda netko može pomisliti da sam sve to mislio mrtvo ozbiljno. Al ne bi se ja tako zajebavo da zbilja ne mislim da su Pavlove priče dobre i da ga nisam upoznao na prošlogodišnjem Istrakonu i onda opet na Euroconu

Ajme alaj sam zadrvio...

Znači, glavni problem u svemu tome jeste što ne želiš da Pavle pomisli kako si bio zlonameran.

Dalje, ne želiš da ljudi koji pročitaju Ghoulov post veruju da si u svom postu bio zlonameran.

Što će dalje reći, ne želiš da Ghoul cenzorisanim citatom tvog posta povredi Pavla i ne želiš da (kao pasivan učesnik) napraviš neprijatelje.

Pa stoga skladnim i uljudnim diplomatskim naporom skrećeš pažnju da je tvoj post zloupotrebljen.

Uljudan diplomatski napor je sastavni deo civilizovanog ophođenja.

Civilizovano ophođenje je sastavni deo politike.

Dakle - politička korektnost.  

[Izitpajn]

Hm, okej... okej... ček da razmislim...

Aha, imam ga. Dakle: "politička korektnost" podrazumijeva civilizirano ophođenje po svaku cijenu, dakle isključuje pokušaje ovakvog humora zato jer uvijek postoji teoretska mogućnost da će netko to shvatiti ozbiljno i uvrijediti se.

S druge strane, "povijesna korektnost" je isključivo metoda kojom se želi prenijeti cjelokupna slika kako nijedan aspekt ne bi ostao sakriven. Hence the smileys

Aha, što ćeš sad?

(lijepo molim, neka nas netko zaustavi)

(ili bar da moderator šutne ovu raspravu negdje u ćošak)

[angel011]

Koji moderator?  

Nadam se da vas niko nece zaustaviti, zabavni ste.  

[PTY]

Ma ne brini, moderator se mene na smrt plaši.  

Eto, sad ja moram da razmislim.

Al prvo da malo raščistimo terminologiju: da li je povijesna korektnost isto što i istorijska ispravnost?  

[Mica Milovanovic]

pevac ili krelac...

[Boban]

Povodom sve češćih prozivanja i propitivanja oko moderisanja foruma.
Praktično sam ja jedini koji radim te stvari.
Ali moje shvatanje diskusije je bitno različito od uobičajenog na drugim forumima. Ja nemam ništa protiv digresija i svih drugih oblika opstrukcije. Postavljena tema i početni okviri nikako ne mogu biti svetinja. Diskusije doživljavam kao razgovor u kafani, neko započne, drugi se nadovežu, onda sve to kulminira ili se ljudi prebace na nešto zanimljivije što ih je asociralo iz početne teme.
Brisanje i banovanje su vrlo, vrlo retki slučajevi.
Jednostavno, smatram da ljude treba pusti da rade šta im je volja uz baš neke ekstremne granice.

[Izitpajn]

Al prvo da malo raščistimo terminologiju: da li je povijesna korektnost isto što i istorijska ispravnost?

Nemam pojma. Ja sam mislio na pojam koji znači, khm, ispravno korištenje znanstvenih metodoloških postupaka ili tako nekako, u ovom slučaju u znanosti koja se zove povijest.

Nego, da se vratimo na temu, a zapravo da iskoristim priliku za reklamiranje, ako netko još ne zna, informacije o sferakonskim zbirkama mogu se vidjeti na

http://www.sfera.hr/zbirke.php

a o Biblioteci "Sfera" na

http://www.sfera.hr/biblioteka.php