Neoliberalizmi naši nasušni

[Krsta Klatić Klaja]

Dokument iz 2001. godine, naslovljen ,,Otačastveni
pokret Obraz kao srbska libertarijanska desnica" definiše ,,domaćinski poredak" kao ,,postojanje slobodnog privatnog preduzetništva i slobodnog tržišta". To se i šire obrazlaže:

Po mišljenju Otačastvenog pokreta Obraz, naziv kapitalizam, iako opšte prihvaćen, nije odgovarajući, jer zamagljuje suštinu slobodnog privatnog preduzetništva zasnovanog na spontanoj, od kartelskih interesnih grupa i države nesputanoj, slobodnoj tržišnoj razmeni bogatstva i usluga koje stvaraju pojedinci ili grupe ekonomski potentnih pojedinaca, to jest privatnih preduzetnika – domaćina.

Odavde slede zahtevi programskog karaktera:

Otačastveni pokret Obraz se zalaže za: ekonomske slobode; privatni dobrovoljni sistem socijalne solidarnosti preko privatnih fondova; privatizaciju socijalnog i zdravstvenog osiguranja; demonopolizaciju i dominantno privatno finansiranje obrazovanja; niske poreze koji će služiti isključivo za prioritetno finansiranje klasičnih funkcija države, kao što su oružane snage, sudstvo i administracija, upravljanje javnim nacionalnim dobrima. Predloženi model ,,domaćinskog poretka" nije bez uzora u svetu, što se pokazuje jednim upečatljivim spiskom: Uspešne zemlje u 20. veku, posle Drugog svetskog rata, koje su sprovodile libertarijanske ekonomske ideje i programe su: Hong Kong, Tajvan, Malezija, Kipar, Čile pod vlašću patriotskih vojnih snaga 1973–1990, Bahrein i druge.

[Krsta Klatić Klaja]

Memorandum OTPORA, februar 2000. godine:

Na prostoru Balkana i Srbije nalazimo dve iskonski suprotstavljene tendencije, dva drveta koja potiču iz potpuno različitih civilizacijskih iistorijskih korena. Prvi koren, koji ćemo nazvati azijatskim, ne zbog kontinenta sa koga originalno potiče, nego zbog mentaliteta otomanskih sultanija i islamskih džamahirija, u Srbiji vuče poreklo od gotovo petovekovne turske okupacije snažno ojačane vladajućom ideologijom nadrisocijalizma. Drugi koren, oličen u prosvetiteljskim vizijama Svetog Save i Dositeja Obradovića, dugo je na ovom prostoru potiskivan dominantnim azijatskim korenom. Taj evropejski koren, koji počiva pre svega na inicijativi pojedinca
i ličnoj motivaciji kao osnovi društvenog prosperiteta bitno su ojačali naši sunarodnici koji su se u devetnaestom i početkom dvadesetog veka vratili sa studija u Evropi, obnavljajući u voljenoj otadžbini gotovo zatrti evropejski duh. Osnov evropejskog modela je da bogat i zadovoljan pojedinac gradi temelje bogatog i prosperitetnog društva. Sistem vrednosti je uovom modelu egzaktan, a njegovi zakoni, zakoni su lične motivacije i slobodnog tržišta u svim oblastima aktivnog života, kako materijalnog (rad, lično i porodično blagostanje) tako i nematerijalnog (ideje, kultura i obrazovanje). Baza ovog društvenog modela počiva dakle na ličnoj inicijativi, dok je u središtu sistema društvenih vrednosti pojedinac, sa svojim željama i htenjima, sa svojim manama i strahovima, idejama i delima. Još uvek dominantan, azijatski model pokušava da svim silama u Srbiji zatre ovaj evropejski koren, ali nikakve istorijske šanse za tako nešto na duži rok ne postoje. Zaludni su zato pokušaji da se Srbija pretvori u ostrvo gubavaca izolovano bodljikavom žicom od za režim opasnih ideja i tendencija ostatka sveta. Pokušaj da se ovaj model očuva uspeva privremeno samo u malim i od sveta zaboravljenim društvima, kakva je Kuba – ali je to nemoguće na raskršću puteva usred Evrope – u Srbiji.

[Krsta Klatić Klaja]

Otrov 1000 dindži! 100% ubija

LibertyCon u Srbiji!

Organizacija Evropski Studenti Za Slobodu (European Students For Liberty) po prvi put organizuje svoju veliku godišnju konferenciju LibertyCon u Srbiji.

Konferencija će biti održana od 13-15. aprila na Kolarcu. Cena ulaznice je 1000 dinara i može se kupiti online na adresi https://libertycon.net/ ili na biletarnici Kolarca.

Ko su govornici?

-   David Friedman, autor knjige "The Machinery of Freedom", sin Miltona Fridmana, jedan od najcenjenijih teoretičara Anarhokapitalizma
-   Deirdre McCloskey, profesorka ekonomije, istorije i komunikacija na Univerzitetu u Čikagu. Pisac popularnih knjiga - The Bourgeois Virtues : Ethics for an Age of Commerce, Bourgeois Dignity: Why Economics Can't Explain the Modern World
-   Jamie Bartlett, autor knjige "The Dark Net" koja je prevedena na srpski
-   Leyla Husseyin, psihoterapeut. Njene kampanje za borbu protiv genetske mutilacije su nagrađivane širom sveta
-   Patrick Schumacher, direktor Zaha Hadid arhitektonske kuće
-   Alexander McCobbin, bivši CEO Students For Liberty, sadašnji CEO organizacije Conscious Capitalism
-   Mark Emery - kanadski kanabis aktivista, preduzetnik i politička figura
-   Brian OShea - direktor Striker Pierce obaveštajne agencije

[Krsta Klatić Klaja]

McCloskey was born as Donald McCloskey, and this was the name she was known by for the first three decades for her research career. Married for thirty years, and the parent of two children, she made the decision to transition from male to female in 1995

ovo neka zaebana družina, bokte!

[Meho Krljic]

Proposed law would insist on work-life balance for New Yorkers

[Krsta Klatić Klaja]

komentar čitaoca haha


"Work's not that bad. I'd prefer to be productive and to work with others who love putting in the extra effort than to make compensation claims against my organisation based on some pathetic left wing initiative. I wish all the lefty, regressive, Hollywood types had honoured their threats and left America when The Don was elected by us normal people. I have no time for Hollywood Silicone Valley Rubber boobed types who whinge about how many millions they earn compared to the other actor with the differing religion, age, skin colour or genitals who happens to earn more. Why do we have to put up with this sort of whining? New York is dead. China is unstoppable. The Chinese would never whine about the opportunity to be successful."

boles'!

[akhnaton]

komentar čitaoca haha


"Work's not that bad. I'd prefer to be productive and to work with others who love putting in the extra effort than to make compensation claims against my organisation based on some pathetic left wing initiative. I wish all the lefty, regressive, Hollywood types had honoured their threats and left America when The Don was elected by us normal people. I have no time for Hollywood Silicone Valley Rubber boobed types who whinge about how many millions they earn compared to the other actor with the differing religion, age, skin colour or genitals who happens to earn more. Why do we have to put up with this sort of whining? New York is dead. China is unstoppable. The Chinese would never whine about the opportunity to be successful."

boles'!

Boles? Jok. Shvatio je gde ga neoliberalna lefica vodi. Niko ne može da se meri sa stotinama miliona kineza, a da se istovremeno pekmezi oko ovoga i onoga, što je inače i smišljeno da bi se radnici podelili. Neo nikada nije bolji od originala. Nikada. Ako je original loš, po bilo kom osnovu, neo obrada je još gora. Tako i neoliberalizam, neo marksizam (SJW, P.C kurac palac), neo fašizam, neo nacizam... niz možeš da nastaviš po želji, ne da nisu bolji od osnovne verzije, nego su toliko gori da je to neopisivo.

[Krsta Klatić Klaja]

demokracka unija!

[scallop]

Sve to znamo, a sad i ti znaš.

[Krsta Klatić Klaja]

ja to zbog maca!

[Ugly MF]

Ako je original loš, po bilo kom osnovu, neo obrada je još gora. Tako i neoliberalizam, neo marksizam (SJW, P.C kurac palac), neo fašizam, neo nacizam... niz možeš da nastaviš po želji, ne da nisu bolji od osnovne verzije, nego su toliko gori da je to neopisivo.

yeeee-haaaaaw!!!

[scallop]

Znam da je mac opasan. Ali, opasni su i drugi neoliberali, pa i anarhisti na bespuću. Ako ih ne izvedemo na put, uništiće ga.


Ugly je nevin, on se zajebava.

[Ugly MF]

Ma ja uvek ispadnem takav, kolko god da sam ozbiljan, niko zivi ne jebava ono sto ja ukazujem, al' nema veze, ima vremena, jos smo mladi...
Ugly je rekao, ko shvati, blago njemu, Ugliju ni u dzep ni iz dzepa, sakupljamo blaga na onome svijetu.

Meni nikako da bude jasno, ljudi vide sta ih zaebava i oni opet isto...
secam se scene kad Homer Simpson ufati nesto vruce, pa vrisne AO!,
pa opet, pa opet.....

[akhnaton]

Ma ja uvek ispadnem takav, kolko god da sam ozbiljan, niko zivi ne jebava ono sto ja ukazujem, al' nema veze, ima vremena, jos smo mladi...
Ugly je rekao, ko shvati, blago njemu, Ugliju ni u dzep ni iz dzepa, sakupljamo blaga na onome svijetu.

Meni nikako da bude jasno, ljudi vide sta ih zaebava i oni opet isto...
secam se scene kad Homer Simpson ufati nesto vruce, pa vrisne AO!,
pa opet, pa opet.....

Ne polaze od toga da je sama premisa toga što rade pogrešna.  Zato i ponavljaju greške, izmišljaju neo ovo i neo ono.

[Krsta Klatić Klaja]

https://www.rastko.rs/istorija/iii/zdjindjic/srbija/zdjindjic-sarm.html

[akhnaton]

https://www.rastko.rs/istorija/iii/zdjindjic/srbija/zdjindjic-sarm.html

Nothing nju, šo bi rekli...pa on je odavno bio poznat kao Vajberovac. Šta god mislio o Vajberu, pametniji je od Fukoa I ostalih dekonstrucionista postmodernista što su se oduševljavali brkom iz Gruzije I crnozubim Mjao Ce Dung

Sent from my HUAWEI VNS-L21 using Tapatalk

[Krsta Klatić Klaja]

https://www.rastko.rs/istorija/iii/zdjindjic/srbija/zdjindjic-sarm.html

https://pescanik.net/direktni-samar-neoliberalizma/






pa ovo su epohalne mozgolomije!!!

[scallop]

Ni Đinđić nije bio svestan da su demokratija kao sloboda društva i neoliberalizam kao sloboda tržišta suprotstavljeni po definiciji.

[Krsta Klatić Klaja]

ma ja još nisam odmako dalje od poćetka!

to jest, na sajtu Rastko naslov Đinđićevog teksta je "Diskretni šarm neoliberalizma", a na Peščaniku je prekršten u "Direktni šamar neoliberalizma"!!!

a tek je pitanje šta uopšte Đinđić piše u tekstu, treba da ga prevedu na srpski

[scallop]

Moguće je da je Đinđić bio svestan da subjekt robne proizvodnje - radnik, treba da bude pretvoren u objekt, ali je to bilo teško svariti i staviti na sto. I, molim te, nemoj sad ometati kad sam jedva pokrenuo raspravu o pisanju. Možemo sutra ujutro dok svi budu spavali?

[Krsta Klatić Klaja]

ko te ćero da komentaršeš!

[scallop]

Ti, ali nema veze. Splasnulo.

[Krsta Klatić Klaja]

Why did Albania enjoy some of the most successful anti-corruption programs and institutions along with what appeared to be growing levels of corruption during the period 1998-2005? Looking at corruption through a post-structuralist discourse analysis perspective this book argues that the dominant corruption discourse in Albania served primarily to institute the neoliberal order rather than eliminate corruption. It did so in four interrelated ways. First, blaming every Albanian failure on corruption avoided a critical engagement with the existing neoliberal developmental model. Second, the dominant articulation of corruption as abuse of public office for private gain consigned it to the public sector, transforming neoliberal policies of privatisation and expanding markets into anticorruption measures. Third, international anticorruption campaigns reproduced an asymmetric relationship of dependency between Albania and the international institutions that monitored it by articulating corruption as internal to the Albanian condition. Finally, against corruption international and local actors could articulate a neoliberal order that was free of internal contradictions and fully compatible with democratization. As a rare example of post-structuralist discourse analysis of corruption this book can be useful for future research on discourses of corruption in other countries of the region and beyond.

http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=FAED8399A7AD8649C16E562EA40ED2FE

ma jel moguće

[Krsta Klatić Klaja]

Mastriht, osnivački akt EU

The Community shall have as its task, by establishing a common market and an economic and monetary union and by implementing the common policies or activities refened to in Articles 3 and 3a, to promote throughout the Community a harmonious and balanced development of economic activities, sustainable and non-inflationary growth respecting the environment, a high degree of convergence of economic pedormance, a high level of employment and of social protection, the term raising of the standard of living and quality of life, and economic and social cohesion and solidartty among Member States.'

democracy where's at?

https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/treaty_on_european_union_en.pdf

najjače što pola ovoga ne poštuju, gori su od Vučića haha

[Krsta Klatić Klaja]

https://www.rastko.rs/istorija/iii/zdjindjic/srbija/zdjindjic-sarm.html

https://pescanik.net/direktni-samar-neoliberalizma/

Dakle, potpuno isti tekst Đinđić je nazvao Diskretni šarm neoliberalizma, a Peščanik ga je preimenovao u Direktni šamar neoliberalizma.

Jasno je da ne može i jedno i drugo.

Prvim, originalnim naslovom, Đinđić sugeriše da neki ljudi iz vlasti 1990. koketiraju neiskreno sa neoliberalizmom, kao diskretni šarm buržoazije iz filma Luisa Bunjuela.

To jest, oni se kao muvaju oko neoliberalizma ali zapravo do njega nikako da stignu.

Postoji dilema da li to Đinđić poručuje da će se on iskreno držati neoliberalizma. On se pita da li će u jednom trenutku da tržište i demokratija međusobno da se blokiraju. Takođe se pita da li je moguće neoliberalizaciju sprovesti u socijalističkom društvu, kojeg u posljednjem pasusu baš gadno opisuje.

No, te dvosmislenosti nema onda kada je Đinđić došao na vlast. Onda je pokazao da se demokratija može malo suspendovati kad to zatreba, ako tranzicija zahtijeva.

Onda kad malo procunjate dalje vidite da Đinđižev opis socijalističkog društva je u stvari preuzet od Aleksisa de Tokvila, a neoliberali koji su osnovali Mont Pelerin su prvobitno htjeli da organizaciju nazovu Ekton-Tokvil društvo, ali su se pobunili neki jer su oba katolički plemići.

Tako Đinđić ispada debelo zagrizao u neoliberalizam. Naravno, onu zvaničnu, gotovo simpatičnu doktrinu, u koju vjeruje recimo Truman. Ne u onu istinitu doktrinu, šta stvarno radimo a ne šta pričamo, šta je realna praksa a šta je u silnim knjigama samo slovo na papiru.

Zato ovo preimenovanje teksta na Peščaniku nije samo pogrešno tumačenje već upravo pokazatelj kako že nas muvaju na svakom koraku. Najviše neoliberala naći ćete među kritičarima neoliberalizma.

Tako se muti plitak potok. Dok se izborite sa raznim "kritičkim analizama neoliberalizma", naći ćete 90% lažnjaka koji svjesno ili nesvjesno lažno definišu neoliberalizam, na neki ograničen način, najčešće kroz ekspanziju slobodnih tržišta, deregulaciju, privatizaciju, iako je to kao da kažete da je fudbaler onaj što trči po livadi a ne dodate i zašto to radi.

Sve u svemu, ovo prekrštavanje naslova je epohalno, potpuni dokaz da ovdje neki ljudi, npr na Peščaniku, nisu ni svjesni da su neoliberali ili fejk-ljevica, i čak kao riješenje krize nekog njihovog izmaštanog neoliberalizma predlažu - još više neoliberalizma.

Ova dva naslova treba uramiti.

[scallop]

Pristojno, ali ovi naši neoliberali ništa neće shvatiti.

[Krsta Klatić Klaja]

samo nek skontaju da su uhvaćeni s prstima u pekmezu i biće dovoljno

mijenjati naslov teksta pokojnog čovjeka, kako to uopšte nazvati

[scallop]

samo nek skontaju da su uhvaćeni s prstima u pekmezu i biće dovoljno

mijenjati naslov teksta pokojnog čovjeka, kako to uopšte nazvati

.


Eh, slovo levo slovo desno. Muljanje ima mnogo veće razmere.

[Krsta Klatić Klaja]

https://m.harpercollins.com/9780062802187/fascism-a-warning

Ljudi, svašta će biti.

[Krsta Klatić Klaja]

Vjerovali ili ne - časopis Marksizam u svetu iz 1983. godine imao dvobroj o neoliberalizmu i jopet smo ga popušili

[Truba]

mislim da je teokracija solucija

[Krsta Klatić Klaja]

bogovski

[Krsta Klatić Klaja]

Kibernetika!

[scallop]

I, sad smo gde? Otprilike tamo gde ja isto toliko godina tvrdim da jesmo.

[Krsta Klatić Klaja]

jest, neko bi reko da si išo goloruk na neolib silu



elem, eo dva broja Marksizma u svetu, posvećena neoliberalima

Elmar Altvater ima tekst čiji je naslov zdipio Đinđić!

http://novi.uciteljneznalica.org/index.php/2016-03-27-00-17-50?id=649

http://novi.uciteljneznalica.org/index.php/2016-03-27-00-17-50?id=650

[scallop]

Dok se ti obrazuješ, neoliberalizam ima da propadne ili ćemo svi da propadnemo.

[Krsta Klatić Klaja]

neće to da propadne, propo je Altvater!

jbt, lik 1983. sve napiše kako jeste, a u radu iz 2009. kao drugi čovjek, kao da su mu isprali mozak i reprogramirali lika, piše kao da ne zna ni da speluje neoliberalizam

sad sam se zabrinuo, bolje da više ne čačkam mečku up

čak sam poslije našo nekog Žabara, tekst o populizmu, i lik nasro pola rada totalnih gluposti, taman sam htio da odustanem od čitanja, a on u drugom dijelu rada, dakle drugih deset strana, opali sve suprotno od onog iz prvog dijela

nači eo sad mi nije jasno zašto je pisao tako, dal misli ovaj drugi dio je za inicirane, a većina čita samo prvi, pa će da se infiltrira u zbornik s početnim lizlizguzguz pa opali kako treba u drugoj polovini

nači danas Altvater puko, ovaj Žabar taktizira a scallop priča neoliberalizam će propadne

Ne, zemlja je neoliberalno ravna, pljosnata ko glista!

[Meho Krljic]

Hm, jel' ovo ovde ide?

Školarine u Nemačkoj ne postoje, ali postoje semestarske participacije

[scallop]

I internet se brani od ovoga šta pišem, pa moram nanovo.


U vreme kad sam se ja bavio neoliberalizmom prepoznavana su dva pristupa: drastičan anglo-saksonski i blaži nemačko-japanski. Jasno je zašto su se razlikovali. Anglosaksonski je imao za cilj globalnu supremaciju, bez pardona, a nemačko-japanski se tradicionalno oslanjao i na državu. Trajalo je do Hipotekarne krize u SAD, 2007, kada su bankari i Wall Street preterali sa kockanjem, pa su morali da pozovu u pomoć državu. Kasniji događaji su neoliberalizam doveli u odbrambenu poziciju, pa je posegao za nasiljem. Promene u njemu su posledica tog procesa.

[Krsta Klatić Klaja]

With The Pornographic Age, Alain Badiou offers another piercing indictment of what we have let ourselves become. This short, critical work, is a damning critique of the current age and of the democratic systems which characterize it. Badiou argues that any true radical politics must begin with dismantling the obscene (or pornographic) qualities of neoliberal capitalism. He asks us to hold up a mirror to ourselves and confront the debasement of the political realities in which we live and use the shock with which we must react to galvanize ourselves into action. It is only through this realization, this crucial confrontation with the perversity with which we conduct our daily lives that we can prompt true revolution. A philosophical call to arms, Badiou's radical indictment of the current age is an exciting, no holds barred, exploration of both how we live and how we might live.

https://www.amazon.co.uk/Pornographic-Age-Alain-Badiou/dp/1350014796

[Krsta Klatić Klaja]

ja ću još da postanem neoliberal

ovaj Ristov je budaletina, mislim da bi ga današnji neoliberali objesili za muda



Riistow had no difficulty in accepting differences, even steep differences,
of economic reward as long as they reflected personal differentials in
effort, risk-taking, or ingenuity. But an essential feature of his version of neoliberalism was his demand for Startgerechtigkeit, which
implied not only full equality of educational opportunity but complete economic redistribution once every generation through a confiscatory inheritance tax.

+ ovo

https://books.google.ba/books?id=hvmeBHSX9RoC&pg=PA379&lpg=PA379&dq=Alexander+Riistow+inheritance+tax&source=bl&ots=g1Z1BvPcMD&sig=mob7JHR2LxIGILWZUfNjy-YZPQ4&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwip3ZXszqvaAhVMLFAKHeTODcUQ6AEIJzAA#v=snippet&q=Riistow&f=false


ovo toliko primamljivo zvuči da djeluje nemoguće da neki neoliberal ovo predlaže

[scallop]

Tako ide kad čitaš pogrešnu literaturu.

[Krsta Klatić Klaja]

mora da se šališ, pa ovo je blago

sad Radulu da tražimo da uvede confiscatory inheritance tax i na konju smo bre

[mac]

To kao da se deca oduzimaju roditeljima? To smo već imali pod Turcima, i šta nam je falilo...

[Krsta Klatić Klaja]

To kao da se deca oduzimaju roditeljima?

naravno da ne!

nego da uvedeš inheritance tax guzonjinim sinovima

[mac]

Ali dokle god roditelj ima svojih para koje nije dao detetu u nasledstvo nego su i dalje njegove edukacija ne može biti potpuno jednaka za sve. Uvek će postojati neka prednost koja može da se plati novcem. Jedini način da to sprečiš je da odvojiš dete od roditelja.

[Krsta Klatić Klaja]

edukacija ne može biti potpuno jednaka za sve.

biće vala jednakija od onog tvog tumačenja međunarodnog prava, ne brigaj

[Krsta Klatić Klaja]

enterprises of farmers, of artisans, and of small traders (if the population
remains stationary), and therefore necessitates little state
intervention; no one inherits more than one enterprise, and enterprises
which are not absorbed in this way must be distributed to those who
possess none. In the case of large enterprises, the same result can be
obtained by a division of the property titles, which must be treated by
inheritance laws in the same way as small enterprises (the problem of a
growing population can in this way be taken into consideration).


s druge strane, Fridman bi se radije ubio haha

http://www.youtube.com/watch?v=MRpEV2tmYz4&feature=youtu.be

[scallop]

Ne znam da li sam pomenuo, a možda ti je promakao tekst o ekonofizici. To je neka nova nauka koja je dokazala da je neoliberalizam ujdurma. Naime, ekonofizika je matematički dokazala da se kapitalisti i proizvođači ne opisuju istim raspodelama. Otprilike, kad kapitalistima zafali, orobiće radnike.

[Krsta Klatić Klaja]

http://www.delfi.rs/knjige/104726_ideologija_raspamecenog_uma_-_eseji_iz_filozofije_ekonomije_i_politike_knjiga_delfi_knjizare.html

Liku iz Mont Pelerina ima ko da piše recenzije