• Welcome to ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara....

Novo u knjizarskim izlozima

Started by Alexdelarge, 06-04-2008, 21:07:49

Previous topic - Next topic

0 Members and 2 Guests are viewing this topic.

Agota

 
Quote from: Lord Kufer on 03-06-2011, 23:35:40
Kupiću je, ako me ne uvate  8-)
:lol: :lol: :lol:
idem i ja s tobom u tu kupovinu xph34

This is a gift, it comes with a price. Who is the lamb and who is the knife. Midas is king and he holds me so tight. And turns me to gold in the sunlight ...

Alexdelarge



Ni Zapad ni Istok
Autor: Fjut Aleksander;

Izdavac: Albatros plus
Cena: 648.00 din.

Knjiga odabranih eseja Ni Zapad ni Istok predstavlja svojvrstan napor da se književno-kritički i estetski uobliči duhovni portret srednjoevropskog pisca u našem vremenu, njegova psihološka priroda kao i delikatnost književno-hermeneutičkog ophodjenja sa stvaralaštvom takvih pisaca kao što su bili Stanislav Ignacije Vitkjevič, Vitold Gombrovič Česlav Miloš, Bruno Šulc, ali i Milan Kundera, Josif Brodski, Danilo Kiš i Dubravka Ugrešić. Razmatrajući odnos pomenutih poljskih, čeških, ruskih, srpskih i hrvatskih pisaca prema kulturi, tradiciji i duhovnom masledju Zapadne Evrope, Aleksander Fjut ističe njihov ambivalentan karakter koji svedoči o afirmativnoj i negativnoj strani navedenog stanovišta. Naime, autor ovog izuzetno vrednog spisa se eksplicitno zalaže za očuvanje autentičnosti kulturnih identiteta u nadnacionalnoj zajednici Evrope - polazeći od uverenja da poslenici u oblasti književnosti kao i srednoevropski intelektualci u celini - ne treba da ropski slede vrednosti Zapada, ali da se nipošto ne prepuštaju senkama provincijalizma...
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge




ПРОЦЕС
Франц Кафка
превео Јовица Аћин, прво издање, 2011, 13,5 х 20 цм, 228 стр., броширан повез, ћирилица
ISBN: 978-86-519-0859-3
594,00 РСД



Франц Кафка је, без икакве сумње, један од најзначајнијих и најдалекосежнијих светских писаца XX века. Процес је његов роман који ако нисте читали, и поново га читали, као да готово ништа нисте прочитали из модерне књижевне уметности. Да бисмо имали Процес какав он заиста јесте и какав је био, морамо се вратити оригиналним рукописима и одстранити све накнадне интервенције које не потичу од пишчеве руке. Сад је тај корак, у српском језику, ка аутографу и веродостојнијој верзији романа учињен.

Процес нам дочарава оно што и данас пресудно одликује нашу приватну и јавну егзистенцију, и тако ће бити докле год се будемо сретали са апсурдима и својеврсном нечовечношћу у нашем свету. Истовремено, дубоко у Кафкином делу постоји неки вишесмислени смех који на загонетан начин чини да је свака димензија Процеса суштинска, подједнако аутобиографска и имагинацијска, метафизичка и религијска, психолошка и профетска, као и она која би се могла тицати критике опресивног поретка или граница наших страхова и мисли. Како год било, Кафкин роман је један од највећих романа и, свакако, незаобилазних у овом добу. Без њега никад не бисмо могли рећи да довољно познајемо човеков свет какав је рођен у XX веку.
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge

ovo mi deluje interesantno. je l' neko čito?



RIVERS OF BABYLON, KAKO JE LOŽAČ POSTAO TAJKUN
Peter Pišćanek

Izdavač:Dobar naslov
Broj strana 304

Cena: 648.00 din

Gorka, ironična, prepoznatljiva priča za smeh kroz suze o herojima i antiherojima tranzicije. Upoznajte Bratislavu devedesetih da bi vam bilo jasnije šta se kod nas događa i sada.

Peter Pišćanek, (1960, Bratislava) je prozaista, publicista i filmski scenarista.
Njegov prvi roman, prvi deo trilogije Rivers of Babylon (1991) je vrhunac slovačkog post-modernizma. Posle velikog uspeha, autor izdaje dva nastavka ovog romana, više zbirki pripovedaka i filmski scenario po kome je snimljen film.
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge



Zlatni magarac
Apulej
Izdavač: Dereta
Format: 14X21cm
ISBN: 978-86-7346-801-3
Povez: tvrd povez
Pismo: latinica
Br. strana: 229
God. izdanja: 2011
Biblioteka: Prevodi Albina Vilhara
680 DIN

JEDINO KOMPLETNO SAČUVANO DELO LATINSKE KNJIŽEVNOSTI JE DELO PESNIKA, NAUČNIKA I MAGA APULEJA - ZLATNI MAGARAC.

Na­sta­lo na po­čet­ku no­ve ere, sa­ču­va­lo se do da­nas kao do­kaz da su, iako su se vre­me­na pro­me­ni­la, pra­ve knji­žev­ne vred­no­sti osta­le ne­pro­me­nje­ne.

Zlat­ni ma­ga­rac se sa­sto­ji od mno­štva raz­li­či­tih pri­ča i do­ži­vlja­ja, ko­ji se fan­ta­stič­no pre­pli­ću či­ne­ći je­din­stve­nu čvr­stu nit. Pr­vih de­set po­gla­vlja sli­ka­ju pi­kar­sko pu­to­va­nje pre­pu­no vr­snih opi­sa lju­di i do­ga­đa­ja, pre­de­la i sud­bi­na, lju­ba­vi i stra­sti, či­ji je cilj da za­ba­vi, ra­zo­no­di či­ta­o­ca. Po­sled­njim po­gla­vljem pred­sta­vlje­na je me­ta­mor­fo­za čo­ve­ka tog vre­me­na, ali i sa­da­šnji­ce.

Ovaj ro­man in­spi­ri­sao je naj­ve­će svet­ske pi­sce - Ser­van­te­sa, Šek­spi­ra, Ra­blea, Ko­lo­di­ja, Kaf­ku, To­ma­sa Ma­na, K. S. Lu­i­sa, ali i sa­vre­me­ne umet­ni­ke kao što je Mi­lo Ma­na­ra.

Isto­vre­me­no kom­bi­na­ci­ja erot­ske avan­tu­re, ro­man­tič­ne ko­me­di­je i re­li­gi­o­zno-mi­stič­ne baj­ke, ovo Apu­le­je­vo de­lo pred­sta­vlja je­dan od bit­nih ka­me­na te­me­lja­ca evrop­ske knji­žev­no­sti.

moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

mstislaw

Neke nove knjige koje bi uskoro mogle da ugledaju tamu dana:


(Plato)



(Plato)



(Laguna)



(Mediterran)

U Hrvatskoj to izgleda ovako:




(Stubovi kulture)

U Hrvatskoj:




(Karpos Books)



(Adresa)



(Clio)

U Engleskoj, ova knjiga izgleda ovako:




(Čarobna knjiga)



A, ovo je tek izašlo:


U Hrvatskoj izgleda ovako:


U originalu bi to bilo ovo:




Ovome treba dodati i sledeće knjige:

David Albahari, ,,Kontrolni punkt", Stubovi kulture
David Albahari, ,,Ljudi, gradovi i štošta drugo", Dnevnik
Mirjana Novaković, ,,Tito je umro", Laguna.



Mme Chauchat

Aaa, nova Mirjana Novaković!!! Hvala!

Kunac

Nema još ništa o MJ na sajtu Lagune... Čekam nestrpljivo.
"zombi je mali žuti cvet"

Lili

Quote from: Jevtropijevićka on 27-05-2011, 22:15:23
Quote from: lilit_depp on 27-05-2011, 21:10:53

Hm, pa to nije samo verodostojno već je i istinito. :lol:
Imao je Pekić tu neku isključivost u smislu iracionalne nacionalne demagogije, kao i anti-komunističku ostrašćenost. Ovo sve sam čula & zaključila nakon nekih neformalnih susreta ispred Madere krajem 1990. i početkom 1991. gde sam se nalazila sticajem čudnih okolnosti. Ne sad da mu to uzimam za zlo, niti tvrdim da su mi zaključci neizostavno ispravni, ali bila sam "takvog dojma". Drugačije sam ga zamišljala u svakom slučaju.


Da, za antikomunizam znam, to je nekako datost, ali nacionalizam mi je zbilja teško da povežem sa čovekom, bar na osnovu onoga što sam čitala, a čitala  sam veći deo opusa... naravno, živa reč je živa reč, ali eto, iznenađena sam.

@ADL: Kuku, Vidosav mi je jedan od najmanje dragih domaćih pisaca i zloglasan kao krajnje nepouzdan svedok, obaška što iz detinjstva vučem traume od Testamenta...

Kao Pekićeva supruga, i osoba koja mu je bila najbliža preko 35 godina, bez obzira na Vaše "neformalne" informacije steknute "ispred Madere", ipak ćete mi morati verovati da je Pekić bio rodoljub a ne nacionalista kao što mu zamerate. Na kraju je i dao život za demokratiju svoje zemlje, borivši se protiv radikala kao što je Šešelj, što je i doprinelo brzom širenju njegove već fatalne bolesti. Priči da je bio nacionalista ostavite Kovaču i Aleksi Đilasu koji se neprestano bave time. "Jevtropijevićka" samo napred!

Nightflier

Sebarsko je da budu gladni.
First 666

lilit

uh, dobro došli na sagitu! :)
i ne zamerite, bila sam tad jako mlada, pekićevu literaturu sam išcitala i obožavala, ali definitivno se nekako nije uklopio, prosto politički, u sliku koju sam imala u glavi. no, taj moj dojam je ionako potpuno nevažan.
veliki pozdrav!
That's how it is with people. Nobody cares how it works as long as it works.

Kunac

Pekić je srpski i evropski klasik, a Besnilo i posle toliko godina najbolji roman naše žanrovske književnosti... Što se neformalnih informacija tiče, one su "čar" Znaka Sagite... Da ne kažem: zaštitni znak. :) Lepo što je stiglo pojačenje, nadam se da će se Lili pridružiti diskusiji o Pekićevim delima...

Evo jednog lepog topika:

http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php/topic,2851.0.html
"zombi je mali žuti cvet"

Lili

Neizmerno mi je drago da sam vas sve pronašla!!!  :)
@Nightflier: Hvala! Veliki pozdrav!
@lilit_depp: Baš mi je drago. Bilo bi mi žao da to ostane bez odgovora. Veliki pozdrav!
@Kunac: Hvala na divnim rečima! Ostavila sam poruku na tom topiku. Veliki pozdrav!

Mme Chauchat

Quote from: Lili on 25-08-2011, 21:36:30
"Jevtropijevićka" samo napred!

Ja... ovaj... hvala.  :oops: Sigurno ste ovo mnogo puta čuli, ali Pekićeve knjige mi mnogo znače u životu.

Mme Chauchat

A kad sam već ovde, evo jedna vest za ljubitelje Bernharda, tu zabludelu janjad:

(neću prevoditi, naslov sve govori)

Quote
Alte Meister - Graphic Novel


D: ca. 18,95 €
A: ca. 19,50 €
CH: ca. 27,50 sFr

Gepl. Erscheinung: 14.11.2011
suhrkamp taschenbuch 4293, Klappenbroschur, 160 Seiten
ISBN: 978-3-518-46293-5
Inhalt
Im Wiener Kunsthistorischen Museum, auf der Sitzbank gegenüber von Tintorettos »Weisbärtigem Mann«, bezieht jeden zweiten Vormittag - außer an den eintrittsfreien Samstagen - der Musikphilosoph Reger Stellung. Eines Tages wird die Routine unterbrochen: Reger bittet seinen Freund Atzbacher, sich ausgerechnet am Samstag mit ihm im Museum zu treffen. Doch bevor der Grund für dieses ungewöhnliche Verhalten enthüllt wird, ergeht sich Reger in herrlich schwungvollen Tiraden gegen die Kunst im allgemeinen, die Maler im besonderen, verdammt Stifter ebenso wie Heidegger, beschimpft Wien und die Wiener - und weiß doch, daß die einzige Rettung im menschlichen Gegenüber zu finden ist, im »Lebensmenschen« in seinem Fall.
Bildergalerien
Galerie
Illustrationen aus »Alte Meister - Graphic Novel« (T. Bernhard)
Kommentieren
Kommentar
Druckversion (PDF)
Abbildung Buchumschlag
Foto: Thomas Bernhard
© Andrej Reiser
Thomas Bernhard
Herausgeber
Andreas Platthaus
Illustrator
Nicolas Mahler

http://www.suhrkamp.de/buecher/alte_meister-nicolas_mahler_46293.html

Alexdelarge



Žanrovi:

Trileri, Domaći pisci
Izdavač:

Laguna

Broj strana
416

Pismo
Latinica

Povez
Mek

Format
13x20 cm

Godina izdavanja
1. septembar 2011

ISBN
978-86-521-0799-5

629.00din

Opis:

Autorka kultnog romana Strah i njegov sluga.

Trolejbus je mileo Terazijama, automobili su trubili pošto je Gazela bila praktično zatvorena, a Brankov most praktično zapušen, i klinke su ćeretale o nekom novom pevaču koji je baš sladak, penzioner je čitao tabloid i sam sa sobom penio na Zapad sa kojeg su nam došli pederi i ljudska prava i koji nam je uzeo Kosovo, klinac sa natučenom kapuljačom pričao je mobilnim i sagovorniku obećao da će mu polomiti sve kosti, dve žene su se žalile kako je sve opet poskupelo, a devojka obučena kao da je luda ili kao da studira neku od umetničkih akademija sedela je nezainteresovana za sve te događaje i manikirala nokte, u trolejbusu koji se drmao i tresao dok je prelazio preko silnih rupa i loših zakrpa. Te rupe i loše zakpre platila je Evropske unija, tačnije, EU je platila da se drumovi poprave, ali i gradski funkcioneri moraju valjda od nečeg da žive...

Novinarka saznaje za tekst objavljen u ,,Politici" 1968. u kojem su tačno predviđeni datum i vreme Titove smrti, dvanaest godina pre nego što je Tito zaista umro. Počinje da istražuje ko je i kako ovo uspeo da izvede, a, u međuvremenu, iako u nemilosti vladajuće stranke, dobija akreditaciju da izveštava sa skupštine na kojoj se biraju novi lideri i vladari Srbije. I tamo će je brzo zaokupiti novi zločin.

Tito je umro je uzbudljiva knjiga u kojoj ćete uživati kao u napetom kriminalističkom romanu sa istragom, nezaboravnim likovima, nemogućim ubistvima i neočekivanim preokretima.

A novinarkini jetki komentari, opisi korupcije, nasilja i sprege političara, tajkuna, policajaca, kriminalaca i estrade utvrđuju roman kao britku kritiku savremenog srpskog društva.

,,Uistinu nesvakidašnji spisateljski dar." Teofil Pančić

,,Mirjana Novaković je vrstan pripovedač koji ne dozvoljava da se u njeno delo uvuče prazan hod ili dosada." Đorđe Bajić
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Ghoul

Quote from: Alexdelarge on 02-09-2011, 13:25:17,,Mirjana Novaković je vrstan pripovedač koji ne dozvoljava da se u njeno delo uvuče prazan hod ili dosada." Đorđe Bajić
:!: :D :!: :D xdrinka


https://ljudska_splacina.com/

mstislaw


ginger toxiqo 2 gafotas

...po ovom romanu je pre nekoliko godina Liev Schreiber sročio istoimeni (Everything is Illuminated) film sa Elijom Woodom u glavnoj ulozi...



Sve je osvetljeno romanDžonatan Safran For
Prevela s engleskog Jelena Lazić
Godina izdanja: 2011
Format (cm): 20 cm
Broj Strana: 294
Povez: Meki

ISBN: 978-86-6145-065-5

Cena: 864,00 din


,,Genijalno delo. Nova vrsta romana... Pošto ga pročitate, ništa vam više neće biti isto."

The Times

Sa pohabanom fotografijom u ruci, mladić stiže u Ukrajinu ne bi li pronašao ženu koja mu je pre pedeset godina spasla dedu od nacista. Na njegovu nesreću, u ovom pohodu mu pomažu: Aleks, prevodilac s neverovatnom sposobnošću da engleski jezik izopači u čudnovate nove oblike; ,,slepi" starac kome ne daju mira sećanja na minuli rat i seksualno frustriran pas vodič Semi Dejvis Junior Junior. Ono za čim oni tragaju – istina skrivena ispod velova vremena, jezika i užasa rata – čini se neuhvatljivim. A ono što pronalaze, izvrnuće naglavce svetove svakog od njih...

,,... naglas se smejete, pa onda zaboravite gde ste stali, započinjete da čitate iznova, zatim se zaustavljate, jer ste pali u iskušenje da pozovete prijatelje kako biste im pročitali poduže odlomke iz Forove samouverene i izuzetno duhovite proze. Još od Paklene pomorandže engleski jezik nije bio istovremeno unakažen i osvežen ovakvom briljantnošću i razigranošću. Roman je toliko virtuozan, toliko privlačan i, naposletku, jednostavno toliko zabavan"

New York Times Book Review

"...get your kicks all around the world, give a tip to a geisha-girl..."

ginger toxiqo 2 gafotas

Tužni tropi
Autor: Klod Levi-Stros

Prevodilac: Slavica Miletić
Naslov originala: Triestes tropiques / Claude Lévi-Strauss

Prema rečima Kliforda Gerca, ovo delo predstavlja jednu od najlepših knjiga koje je ikada napisao jedan antropolog. "Ona ima formu standardne legende o Herojskom traganju... Knjiga je mešavina autobiografije, putopisa, filozofske rasprave, etnografskog izveštaja, kolonijalne istorije i proročkog mita." U naučnoj objektivizaciji neposrednog psiho-fizičkog iskustva istraživača na terenu Levi-Stros vidi pravi smoisao etnografije. Istovremeno, ova knjiga pokazuje koliko je teško zacrtati zakonske odnose u stvarnosti koja, uprkos ogromnim naporima, dubokom ličnom, ponekad i potresnom spoznavanju, ostaje nepoznata i daleka.

Reč je o zabeleškama sa puta Klod Levi Strosa po Amazoniji i još nekim delovima Latinske Amerike. Levi Stros nas upućuje do najsitnijih detalja u život i kulturu urođenika, pre svega, u brazilskoj Amazoniji.

Izdavač: ZEPTER BOOK WORLD
Godina izdanja: 2011
ISBN: 978-86-7494-121-8
Redni broj izdanja: 2
Format: 25 cm
Broj strana: 507
Povez: Broširani povez


1188 din.
"...get your kicks all around the world, give a tip to a geisha-girl..."

mstislaw

Verovatno do Sajma knjiga.


Mme Chauchat

O, majčice. Opet Čarobna knjiga? Kad će Dugu gravitacije?

mstislaw

Da, "Čarobna knjiga" i ista prevoditeljka kao i romana "V". A "Dugu..." ćemo čekati kao ozeblo sunce. Nikakvih konkretnih dogovora još uvek nema, čeka se da "Inherent Vice" prvo izađe, a posle će videti, mada postoji namera da se nastavi sa prevođenjem Pynchona.

Alexdelarge



МАШТОГЛАВИ ВИТЕЗ ДОН КИХОТЕ ОД МАНЧЕ
у две књиге
Мигел де Сервантес
превела Александра Манчић, прво издање, 2011, 13,5 х 20 цм, књига 1, 608 стр., књига 2, 652 стр., броширан повез, ћирилица
ISBN: 978-86-519-0850-0
2.700,00 РСД
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge

otkud sad ovo maštoglavi? :shock:
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Mme Chauchat

Quote from: mstislaw on 15-09-2011, 19:36:01
Da, "Čarobna knjiga" i ista prevoditeljka kao i romana "V". A "Dugu..." ćemo čekati kao ozeblo sunce. Nikakvih konkretnih dogovora još uvek nema, čeka se da "Inherent Vice" prvo izađe, a posle će videti, mada postoji namera da se nastavi sa prevođenjem Pynchona.

E da,  (sa malim zakašnjenjem.  :x ) hvala na informaciji...

HAL

@Servantes
Jel ima nekih većih razlika u prevodu naspram starijih izdanja?

mstislaw

Quote from: Alexdelarge on 21-09-2011, 12:09:10
otkud sad ovo maštoglavi? :shock:

Ovo bi trebalo da je preštampano "Rad"-ovo izdanje iz 2005. godine, a i tamo stoji "maštoglavi"...

QuotePolitika 02.08.05

Don Kihote među Srbima


Naslov knjige kao njeno znamenje takođe je veoma bitan. U mom prevodu naslov je ,,Don Kihote, maštoglavi vitez od Manče"

Dogodovštine viteza od Manče ugledaće po treći put svetlost dana u novom prevodu, najavljuje izdavačka kuća ,,Rad" koja se latila ovog pozamašnog posla. Prevod prve knjige je završen, a rad na drugoj knjizi je u toku. Izdanje je podržao i Institut ,,Servantes", a planirano je da se roman pojavi do Sajma knjiga u oktobru.

Odgovoran i važan zadatak poveren je našem vrsnom prevodiocu Aleksandri Mančić, koja je prevodila dela Ernesta Sabata, Hulija Kortasara, Žaka Deride, Leonarda Šaše, Marije Sambrano, Fernanda Savatera, i drugih. Za prevod dela ,,O Hristovim imenima" fra Luisa de Leona, Aleksandra Mančić dobila je nagradu ,,Radoje Tadić". Priznanje ,,Miloš N. Đurić" stiglo je za prevod knjige ,,Duhovni vodič" Migela de Molinosa, a nagrada ,,Laza Kostić" pripala joj je za prevod knjige ,,Rukopis nađen u džepu" Hulija Kortasara...

Nezaobilazno je da pomenemo dva dosadašnja prevoda romana ,,Don Kihot" na srpski. Već se može čuti da su ti prevodi ,,takvi kakvi su", a da će novi biti ,,filološki tačan"... Pošto ste u rukama imali oba, kako gledate na prethodnike?

– Prvi prevodilac ovog romana bio je Đorđe Popović Daničar. Dakle govorimo o 1895/1896, periodu od pre 110 godina. On sam kaže da je počeo da uči španski da bi čitao Don Kihota, koga je prevodio decenijama. Popović je čovek 19. veka i srpskog romantizma, i to se u prevodu i te kako vidi – po leksici, sintaksi, frazeologiji. NJegov prevod je neobičan i zanimljiv, ali moramo priznati da se čitanje Kihota promenilo. Romantičarsko čitanje vidi se i u tome što Popović Kihota zove ,,vitez jadnoga lica", za šta postoji apsolutno opravdanje u tekstu. Kasnije redakture preimenuju ga u ,,vitez tužnog lika", što je opet skladu sa čitanjem iz 19. veka gde je Kihote uzvišena figura koja pati i strada, suprotstavlja se čitavom svetu zbog svojih ideala. Popović je tu komičnu liniju izvukao kao glavnu, i nijedna varijanta nije pogrešna, a samo Španac čitajući može primetiti razlike.

Drugi prevod uradio je Duško Vertunski, koji je po sopstvenim rečima radio za široku publiku. ,,Kihote" je ipak najviše komentarisana knjiga u španskoj književnosti, i prevodilac mora imati u vidu sve komentare koji idu uz nju. Devetnaesti vek dao nam je prevod koji smo čitali u 20. veku, imajući u vidu da živimo u 21, mislim da je vreme za novi.

Učestvovali ste na susretu ,,Globalni Kihot – ponovno otkrivanje Servantesa". U izveštaju sa tog skupa, holandski prevodilac kaže da je prevod Kihota za nju bio ni manje ni više do ,,pakao"... Kakav je doživljaj drugih kolega?

– Veoma mi je bilo zanimljivo to iskustvo koje sam stekla u aprilu ove godine u NJujorku, gde je američki PEN centar okupio prevodioce ,,Don Kihota" iz Francuske, Engleske, Nemačke, Holandije i Srbije (inače, mi smo negde na poslednjim mestima po dosadašnjem broju prevoda Kihota). Bilo je uzbudljivo da među sobom pričamo o svojim čitanjima, a i sami organizatori bili su iznenađeni tolikim interesovanjem publike. Najžučnije rasprave su uvek između prevodilaca jednog dela na isti jezik. Barber Vander Pol, holandski prevodilac, napisala je i knjigu o tom svom ,,ludom" iskustvu, što i ja činim paralelno sa prevođenjem. Ona je imala i izraz muke i usklike oduševljenja. Nemački prevodilac je otišao najdalje. Čovek je uočio previd u tekstu, gde se u jednom trenutku ispostavlja da Sančo odjednom nema magarca. On je stvar ozbiljno shvatio i rekao: ,,Znači nema magarca, dobro, od sada pa do kraja romana, ići će peške". To je ostavio u svom prevodu i vi vidite da nema šale i da logička strogost može dovesti do svačega. Nije ukraden a nema ga, e, onda ga neće ni biti!

Sančo je bez magarca potpuno drugi čovek... Nego, šta se Vama ,,dešavalo" pri čitanju Kihota?

– Ima mnogo stvari koje vam se dešavaju kad uzmete da prevodite jednu ovakvu knjigu, pa to zaista zaslužuje dnevnik. Vodim dnevnik prevođenja, u kojem opisujem probleme sa kojim se srećem, ali ima i zapisa o životu prevodioca dok prevodi ,,Don Kihota"...

Sa čime se konkretno srećete?

–,,Kihote" ima ritam koji je drugačiji od svega što sam do sada radila. Zahteva mnogo pažnje, koncentracije, oduzima vreme i često ne primetim da mi uz njega ode ceo dan. Zabavnija traženja u rečnicima od ovih nisam imala do sada. Uzmite nešto tako obično kao što su imena. Negde se junak zove Kihot, dok je ispravno Kihote (kao što je Rosinante, a ne Rosinant). Duško Vertunski hteo je da se vrati izvornom obliku, ali izdavač to nije dozvolio... Ja sam zadržala ime Kihote, iako je više pitanje navike kako ćemo govoriti. Kod Servantesa sva imena nešto znače (Dulsineja je Slađana, Pansa je trbušina, stomačina). Prevela sam sva imena, sem glavnih. Ostali likovi su dobili nova imena, koja imaju značajnu književnu funkciju, i to je jedna od novina mog čitanja. Naslov knjige kao njeno znamenje takođe je veoma bitan. Da li ćete upotrebiti reč ,,vitez" ili ,,plemić". U jednom prevodu je ,,vitez čemerne prilike", negde je naglasak stavljen na um, pa je on ,,veleumni plemić";. Ali, da li je u pitanju um? Ja mislim da je mašta i nalazim zašto je ona bitna. U mom prevodu naslov je ,,Don Kihote, maštoglavi vitez od Manče".

Ima li smisla objašnjavati čitaocu kako to Kihot posti subotom dok ruča čvarke?

– Špancima u Servantesovo vreme to je bilo normalno. Današnji Španac ne posti subotom, a bogami ni petkom jer je dobio oprost od pape – kaže Aleksandra Mančić, smejući se. – Tu ne možete uraditi ništa, ali možete napisati svoj tekst o tome. Bila mi je zabavna i prava lavina poslovica u drugoj knjizi, koje se ,,nižu kao sitan biser". Šta raditi sa tim? Prevesti ih kao poslovice (poštovati ritam, unutrašnju rimu, formu), očuvati asocijacije koje će biti razumljive i bliske izvornom tekstu ili dati sebi oduška i slobodu? A pri tom, nijedna varijanta nije pogrešna...

Da li to obećavate malo vinaverovskog šmeka?

– U svakom slučaju sam se trudila, i nadam se da će biti prilično vinaverovski! U stvari, zašto je Kihote danas nama zanimljiv i važan, zašto volimo da ga čitamo i zbog čega treba da ga čitamo? Meni se čini da je ovo knjiga koja savršeno korespondira sa današnjim vremenom. U njoj vidim stvari koje su vezane i za moj privatan život i za pisanje. Na baš svakoj stranici se nešto dešava, a suština svih tih dosetki je što su veoma žive i nimalo knjiške. Čak ni prosečno obrazovan španski čitalac ne može sve da ih ,,uhvati" jer je reč o vremenu od pre četiri veka. Uz pomoć raznih tumačenja pokušavam da se preselim u taj period, da bismo mogli da čitamo prevod sada onako kako su ga Španci čitali pre 400 godina. Prevod jednog teksta nije večan, i mada ne možete modernizovati original toliko da sad Sančo Pansa ide u bioskop, može se mnogo uraditi na onome što će ga u izvesnom smislu učiniti savremenim.

Mirjana Sretenović

+ veliki naklon Aleksandri Mančić za sve što je do sada uradila/prevela.

Alexdelarge




НАРАТОЛОШКИ РЕЧНИК
Џералд Принс
прво издање, 2011, 11,5 х 19,5 цм, 272 стр., броширан повез, латиница
ISBN: 978-86-519-0941-5
810,00 РСД

Историја, књижевност, религија, мит, филм, психологија, теорија и свакодневна комуникација у многоме се ослањају на приповедање. Без обзира на то да ли је реч о приповедању у романима, стриповима или научним истраживањима наратологија, имајући у виду многобројне научне дисциплине, описује и анализира језик приповести, обрасце који се у њима изнова јављају, дубоко укорењене начине на које се преносе и интерпретативне кодове. Наратолошки речник представља незаменљиво штиво писцима, критичарима и теоретичарима најразличитијих научних дисциплина. Брз и поуздан увид у јасно описане појмове и концепте омогућавају и многобројне илустрације, упућивања на сродне појмове и концепте, као и референтна библиографија.
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge




ОГЊЕНИ АНЂЕО
Валериј Брјусов
превео Петар Вујичић, прво издање, 2011, 13,5 х 20 цм, 428 стр., броширан повез, ћирилица
ISBN: 978-86-519-0935-4
702,00 РСД

Огњени анђео је плод сједињења изузетног дара и изузетне ерудиције. Овај роман ће занавек остати образац високе књижевности за истинске поштоваоце лепог. То је изабрана књига за људе који умеју да мисле у историјским сликама. Читалац који је заволео Име руже Умберта Ека са задовољством ће утврдити да у ту врсту романа спадају Васкрсли богови Мерешковског, Мајстор и Маргарита Булгакова и Огњени анђео Брјусова, и да су то дела која су претходила стваралаштву Данила Киша и Милорада Павића.

moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Mme Chauchat

Quote from: Alexdelarge on 23-09-2011, 00:39:58


ОГЊЕНИ АНЂЕО
Валериј Брјусов
превео Петар Вујичић, прво издање, 2011

Znam da sam poslednjih dana stvarno najgore zakeralo na forumu, ali ovako pompezno najaviti prvo izdanje a izostaviti da je to tek prvo izdanje kod Službenog glasnika - smara, posebno što im  nije prvi put.

АУТОР................... : http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukazFFRM&mode5&id0948313261273958&PF1AU&PF2TI&PF3PY&PF4KW&CSa&PF5CB&runyes&SS1Brjusov,%20Valerij%20Jakovljevic']Брјусов, Валериј Јаковљевич[/url]
  ОДГОВОРНОСТ............. : http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukazFFRM&mode5&id0948313261273958&PF1AU&PF2TI&PF3PY&PF4KW&CSa&PF5CB&runyes&SS1Vujicic,%20Petar']Вујичић, Петар[/url] - преводилац - аутор
предговора
  НАСЛОВ.................. : Огњени анђео : роман у XVI глава
  ИМПРЕСУМ................ : Београд : Просвета, 1990
  ФИЗИЧКИ ОПИС............ : 409 стр. ; 20 cm.
  ЗБИРКА.................. : (Савремени страни писци ; коло 12 ; 69)
  ISBN.................... : 86-07-00478-6
АУТОР................... : http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukazFFRM&mode5&id0948313261273958&PF1AU&PF2TI&PF3PY&PF4KW&CSa&PF5CB&runyes&SS1Brjusov,%20Valerij%20Jakovljevic']Брјусов, Валериј Јаковљевич[/url]
  ОДГОВОРНОСТ............. : http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukazFFRM&mode5&id0948313261273958&PF1AU&PF2TI&PF3PY&PF4KW&CSa&PF5CB&runyes&SS1Vujicic,%20Petar']Вујичић, Петар[/url] - преводилац - аутор
предговора
  НАСЛОВ.................. : Огњени анђео : роман у XVI глава
  ИМПРЕСУМ................ : Београд : Просвета, 1990
  ФИЗИЧКИ ОПИС............ : 409 стр. ; 20 cm.
  ЗБИРКА.................. : (Савремени страни писци ; коло 12 ; 69)
  ISBN.................... : 86-07-00478-6

Mica Milovanovic

Ali to je bilo pre dvadeset godina. Ko se toga još seća?
Mica

scallop

Šta je to "Prosveta"? :mrgreen: E, jesi zakeralo. Nije im stalo u onaj mali kvadratić. A sad nešto da iznerviram Bobana. Taj "Službeni glasnik" nije ni na knjizi R. Jančić, R. Anđelkovič "Domaće začinske biljke, začini u kulinarstvu" napisao da nije prvo izdanje. Izgleda da ta praksa i nije propisana nekim surovim zakonom. xhang
Never argue with stupid people, they will drag you down to their level and then beat you with experience. - Mark Twain.

Alexdelarge

Quote from: lilit_depp on 13-05-2011, 20:51:41
lepo.

btw, moram da kažem da mene uglavnom nerviraju prevodi bernharda u izdanju meandar medije. mrzi me sad da ustanem i vidim da li je prevodilac uvek isti. posebno me iznervirao prevod vitgenštajnovog nećaka te se nadajmo da je ovaj bolji.



Toliki prijevodi Bernharda na hrvatski pravo su čudo


Dogodio nam se daleke 1986. Njegov roman "Vitgenštajnov sinovac" izašao je u izdanju novosadskog "Bratstva-Jedinstva", u biblioteci Spektar, iza koje je stajao ugledni pjesnik i urednik Jovan Zivlak. Nimalo slučajno, usred žitne Vojvodine, u Novom Sadu, podizala se avangardna tvrđava koja je svojim časopisom "Polja" privlačila sve mlade autore ondašnje "moje domovine". Dakle i hrvatske. 
Ondje je bila izvješena Bernhardova zastava bacajući sjenke po svoj kreativnoj omladini.

Zadivljujući pothvat

Knjigom kratkih priča "Imitator glasova" (prev. Boris Perić) zagrebački je izdavač "Meandar", s glavnim urednikom Brankom Čegecom, još 2003. započeo izdavati niz "Djela Thomasa Bernharda" urednika Zvonka Makovića. Do danas je objavljeno, s nedavno izašlim romanom "Brisanje. Raspad" (prev. Sead Muhamedagić), ukupno osam Bernhardovih knjiga, uglavnom proza s izuzetkom "Trga heroja", knjige izabranih drama. Tako ovaj austrijski pisac 2011. raspolaže s baš onoliko knjiga na hrvatskom koliko ih je za proteklih pola stoljeća imao, a s istog govornog područja, jedino Franz Kafka. Zadivljujuće je, zapravo, da su Meandarmedia, Čegec i Maković uspjeli dotjerati austrijskog pisca do osmog sveska u zemlji u kojoj se državnici i političari vladaju prema svojim jučerašnjim izjavama kao prema prijevodima sa stranog jezika, gdje izdavači provjeravaju jesu li domaći klasici mrtvi barem 50 godina, najbolje 75, kako bi se primili njihovih izabranih, ne daj Bože sabranih djela.

Da li je uopće, i zašto, ovaj pisac njemačkog jezika zaslužio da bude ovako obilno preveden na hrvatski? I to baš Austrijanac Bernhard (1931. - 1989.), onaj "tip" koji je neposredno prije smrti zabranio domovini Austriji da izvodi njegove kazališne komade i objavljuje knjige i koji je s gađenjem pisao o njenom nacionalsocijalizmu, odnosno katolicizmu. Tamošnji nadbiskupi i biskupi uzvraćali su mu sličnom mjerom. Čak i danas kada je Bernhardov polubrat to dopustio, predstavnici vlasti ne dolaze na njegove premijere. Taj je odnos, čini se, prekogroban.

Pitanje se smije preokrenuti: bi li Bernhard dopustio da postane i bude najdraži pisac potomcima kmetova kojima su njegovi preci vladali u sklopu Austro-Ugarskog Carstva, i jedan od njihovih najprevođenijih, ako ne "najprevođeniji" strani pisac? Bi li pristao biti blizak i onoj osobi koja je bez stida pišala po spomeniku mrtvima?

Istinoljubiv pisac

Bernhardov roman "Brisanje. Raspad" iz 1986. opsežan je i predsmrtan. Premda mu se sadržaj svodi na naslov iz crne kronike, kakav se u knjizi i navodi: "Izbrisana cijela obitelj u prometnoj nesreći", piscu je trebalo skoro 600 stranica da ogadi istu.

Prvo sadržaj: dva dana nakon što se Franz-Josef Murau sa sestrina vjenčanja u okolici Salzburga vratio u Rim, primio je sljedeći telegram: "Roditelji i Johannes (brat) smrtno stradali. Caecilia, Amalia". Od ovog sadržaja s prve stranice slijedi ispovijed u prvom licu. Tek na samom kraju, i to kratkom zagradom na posljednjoj, 572. stranici, izvještava se, ne zna se sa strane koga, da je dotični pripovjedač (Murau) preminuo u Rimu 1983. ostavljajući, opet se ne zna kome, ovaj rukopis. Sve što se tu pripovijeda raspisana je bajka o ružnom pačetu koje nije nikada doživjelo, niti moglo doživjeti, da ga njegovo drugovrsno jato prihvati. Iako je to opća ljudska priča većine smrtnika o iznevjerenim očekivanjima i traženju samostalnog puta prema sreći, neka se izuzeci klone ove knjige i ovog istinoljubivog pisca.

Svaki se Bernhardov roman zasniva na ključnom kontrapunktu između dva mjesta pod suncem između kojih se kreću glavni junaci. Jedno od njih svaki put je zadano, naravno rođenjem, a odnosi se na zavičajnu Austriju. Drugo mjesto svaki od pripovjedača pojedinih romana bira.

Bijeg od zavičaja

Jedan će odabrati za mjesto življenja Madrid i Španjolsku, drugi Bruxelles i Belgiju, a treći Rim i Italiju. Svakome je Drugo, drugo mjesto, bolje od rodnog zavičaja. U svakoj knjizi njihovo kontrapunktiranje čini pripovjedačku okosnicu. Čak i u romanima što se odvijaju u samoj Austriji pisac licitira s najmanje dva mjesta, barem s dvije lokacije jednoga grada ili, opet, s dva Paviljona unutar istog parkovno-bolničkog kompleksa.

Premda će u "Brisanju. Raspadu" pripovjedač Murau, nasljednik imanja Wolfsegg, postati naturalizirani Rimljanin, koji stanuje nedaleko od Panteona, on će u sebi sabrati praktično čežnje svih Bernhardovih pripovjedača iz starijih knjiga. Dakle, čežnje za sirotinjskom periferijom, za Podlahinim dućanom u podrumu, za tzv. običnim ljudima i mušterijama koje kupuju na veresiju, samo što će ih sada utjeloviti seljaci koji su godinama ovisili o njegovoj bogatoj obitelji. Jedino među njima "ja" Franz-Josefa osjeća se ljudskim. Jer on ne pripada svojti, među njima oduvijek strši po životnim interesima i stavovima. Kao što sam odbacuje vlastitu uglednu i bogatu gornjoaustrijsku obitelj, tako i ona, istovremeno, odbacuje njega.

Murau je ogorčen austrijskim licemjerjem, lažnom predanosti svoje obitelji i sredine katoličkoj vjeri i prikrivenoj predanosti idealima nacionalsocijalizma, prikrivenog tobožnjim socijalizmom. Stoga će naslijeđeno imanje, vrijedno milijune eura, pokloniti na kraju pripovijesti - i romana - znancu Eisenbergu, odnosno Izraelitskoj vjerskoj zajednici. To mu je bio jedini način da korjenito promijeni hipokriziju na kojoj je sagrađeno takvo bogatstvo. Napokon, na pogrebnom ispraćaju njegovih roditelja i brata sjedili su, u prvom redu, salzburški nadbiskup i drugi crkveni velikodostojnici, a u drugome se pak nizali zahvalni i ništa manje ugledni ratni vođe tamošnje nacističke stranke i SS-a, koje je otac skrivao neposredno nakon rata.

Austrija kao Hrvatska

Otac Murau bio je u prvom redu prevareni muž, dodao bi Dostojevski. No, istovremeno je uvažavao crkvenog velikodostojnika koji mu je "ševio" ženu, gdje god je to mogao.

"Kamo god idemo u toj današnjoj Austriji, ulazimo u laž, kamo god gledamo u toj današnjoj Austriji, gledamo u prijetvorno, s kim god Vi u današnjoj Austriji razgovarate, razgovarate s lašcem, pomislih sada nad otvorenom grobnicom. Ta smiješna zemlja, ta smiješna država nije u osnovi vrijedna spomena, pomislih sada, a svaka pomisao na to ipak nije ništa drugo do traćenje vremena. Ali jao onome tko nije slijep u toj zemlji i tko nije gluh i pri zdravoj je pameti", zapisao je sin Murau pri kraju romana. Kao zajedničku oporuku pisca i njegova lika.

Austriji je zabranio da ga izvodi i objavljuje

Rođen prije 80 godina u Nizozemskoj, Bernhard je odrastao s bakom i djedom po majci. Otac mu je umro 1940. u Berlinu, sumnjalo se na samoubojstvo (važan motiv njegovih proznih knjiga). S 15 godina prekida školovanje i naukuje za trgovačkog pomoćnika (važan motivi u romanu "Podrum"). 1949. obolijeva od teške plućne tuberkuloze ("Wittgensteinov nećak"). Iduće godine počinje raditi kao novinar i živjeti od pisanja. Godine 1957. objavljuje prvu zbirku stihova, 1965. roman "Mraz", a 1970. dramu "Proslava za Borisa". Ostalo je povijest. Umirući 1988-9. našao je snage zabraniti izvođenje i objavljivanje svojih djela u Austriji.

Autor: Željko Ivanjek

jutarnji.hr
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge





Sumrak
Dmitrij Gluhovski   
Izdavač: Dereta
Format: 16X24cm
ISBN: 978-86-7346-829-7
Povez: tvrd povez
Pismo: latinica
Br. strana: 279
God. izdanja: 2011
972 DIN


RILER NOAR , DMITRIJA GLUHOVSKOG VODI NAS KROZ  SAVREMENI MOSKVU  I PROŠLOST KRALJEVSTVA MAJA OD KOJE NAM ZAVISI BUDUĆNOSTU ...
Da je ovo zna­nje taj­no, i taj­nu ovu ču­va­ju lju­di, de­mo­ni i bo­go­vi, na rav­ne ča­sti. I da je ovo zna­nje pro­kle­to, kao što su pro­kle­ti i svi upu­će­ni u nje­ga... Da će mi se po­ru­ka jed­nog da­na raz­ja­sni­ti, i da ću ima­ti
oba­ve­zu da je pre­ne­sem da­lje...


Čud­ne i neo­bja­šnji­ve stva­ri do­ga­đa­ju se u Mo­skvi i či­ta­vom sve­tu. Da li je na po­mo­lu sud­nji dan?
U ru­ke pre­vo­di­o­ca Dmi­tri­ja do­la­zi ta­jan­stve­ni špan­ski ru­ko­pis. Dnev­nik ne­po­zna­tog is­tra­ži­va­ča go­vo­ri o Sred­njoj Ame­ri­ci u vre­me kon­ki­sta­dor­skog osva­ja­nja, pu­to­va­nju kroz ne­pre­gled­ne i za­stra­šu­ju­će džun­gle Ju­ka­ta­na i ma­gi­ji i mi­ste­ri­ja­ma Ma­ja. I - po­či­nje od dru­gog po­gla­vlja, u ko­me mi­si­o­nar Di­je­go de Lan­da od­lu­ču­je da žr­tvu­je svo­je lju­de da bi do­bio svit­ke ko­ji mo­žda mo­gu da pred­ska­žu bu­duć­nost. Ali, oni ni­su na­me­nje­ni nje­mu...
Pro­bi­ja­ju­ći se kroz la­vi­rin­te pri­če, Dmi­tri­je shva­ta da je do­šao tre­nu­tak u ko­me ni­je ugro­žen sa­mo nje­gov ži­vot već i op­sta­nak čo­ve­čan­stva i da je on je­di­ni ko­ji mo­žda mo­že za­u­sta­vi­ti ka­ta­kli­zmu. Apo­ka­lip­sa za­pi­sa­na u sta­rim tek­sto­vi­ma drev­ne ci­vi­li­za­ci­je na­ja­vlju­je svoj do­la­zak, a je­dan usa­mlje­ni i otu­đe­ni čo­vek za­po­či­nje tr­ku s vre­me­nom...
U svom već pre­po­zna­tlji­vom sti­lu, Glu­hov­ski ple­te bor­he­sov­sku pri­ču o krh­ko­sti re­al­no­sti i ljud­skog bi­ti­sa­nja, o pri­vid­noj bes­po­moć­no­sti čo­ve­ka pred moć­nim si­la­ma i o sve­tu u ko­me ni­šta, pa čak ni pro­ro­čan­stvo, ni­je ona­kvo ka­ko iz­gle­da...

Pri­ča zbog ko­je će­te u jed­nom tre­nut­ku iz­gu­bi­ti tlo is­pod no­gu...
Da li je za­po­čeo kraj sve­ta, ili sa­mo kraj obič­ne epo­he u isto­ri­ji pla­ne­te...
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

mstislaw

Quote from: Jevtropijevićka on 14-09-2011, 22:53:20
O, majčice. Opet Čarobna knjiga? Kad će Dugu gravitacije?

Glede ovoga, drug Crnković kaže:

QuoteSedim tako u pomenutoj kancelariji VBZ-a, i povede se razgovor o eventualnom prevodu Pinčonove ,,Gravitacione duge" na srpski. Urednik razgovara sa svojom saradnicom o tome koliko bi to koštalo. Ja sam u kancelariji, ali kao da sam fikus ili stajaća lampa, jer urednik kaže

,,Ako uzmemo Albaharija, moramo da mu platimo pun honorar, i to unaored, jer Albaharija moramo da platimo..."

A ja, u svojoj saksiji izvodin nemi ples filodendrona - ja mogu da radim i za buđavi sir - ili c cvetal, preparat za negu sobnih biljaka.

Eto tako se rezonuje.

Alexdelarge





MEIN KAMPF Svetislav Basara

Izdavač:Laguna
Broj strana
180
Pismo Latinica
Povez
Mek
Format
13x20 cm
Godina izdavanja7. oktobar 2011
ISBN978-86-521-0837-4


Cena: 493.00din
Opis:Čitav svet je bolnica, ko to shvati na vreme ima šanse da ostane zdrav.

Jedna bolnička soba, nekoliko nepokretnih bolesnika, jedan ,,sreski špijun", pisac i Aprcović, filozof i mislilac opšteg smera i mračne sudbine – čine dramatruški prostor romana Mein Kampf (Moja borba) Svetislava Basare.

To je svakako prostor sumnje u egzistenciju ali i sfera neobičnog i originalnog iskustva volšebnika i prokaženih u kome Svetislav Basara ispisuje priču o bolničkim danima, uspomenama, gorkom iskustvu i likovima koje je bolest i skrajnutost povezala u neku vrstu nadstvarnosti. Reminiscencije pojedinca u društvenoj i istorijskoj shizofreniji, ideološkim eksperimetima i političkim dubiozama i eksperimentima ovdašnjim osnova su priče prepune inspirativne sumnje u Potemkinova sela ideologije i politike, ljudi, lica i naličja nacije koja pokušava da izmisli i domašta istovremeno svoju prošlost i budućnost.

Moja borba nije borba za prostor već za smisao postojanja, sugestivna parabola o tokovima i perspektivama naše civilizacije, opterećujućoj prošlosti i nesigurnoj budućnosti.
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

HAL

Čudan izbor naslova knjige...

Josephine

Basaru sam intenzivno čitala u gimnaziji. Tada sam mislila da ima moju vrstu ludila. Čitaćemo i ovo... Hvala za info.

Alexdelarge



Bora Ćosić: "Doručak kod Majestica"

Najnovija knjiga Bore Ćosića pojavljuje se istovremeno u Beogradu i Berlinu. U maniru Marsela Prusta i književnosti pre II svetskog rata, Bora Ćosić plete jedno fino tkanje pod naslovom "Doručak kod Majestica". Beograd tridesetih godina, mesto u kome se štošta dešavalo, kako na planu umetnosti, tako i u mnogim drugim sferama, tema je njegove najnovije knjige. Ovaj grad, u kome je proživeo 45 najboljih godina svog života, prikazan je sa mnogo ljubavi i nostalgije za starim vremenima. . .
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

PTY












Marojević: Moć književne subverzije

Nedavno je, u izdanju Lagune, objavljen novi roman Igora Marojevića, Majčina ruka. I po brojnosti publike na promociji održanoj u Delfi kafeu u beogradskom SKC-u (preko stotinu posetilaca) i po broju intervjua i kritika, reč je o njegovom srazmerno najatraktivnijem delu.

O mogućim razlozima za to razgovaramo sa autorom koji i na najosetljivija pitanja odgovara smireno, čak sa poluosmehom. Očigledno je da su mu gotovo svakodnevni medijski nastupi otvorili jednu vrstu iskustva koju, kao autentični romanopisac, na početku karijere koja traje od 1997. godine i prvog, gotovo hermetičnog romana-novele Obmana Boga, inače prevedenog na španski i portugalski jezik, Marojević verovatno nije ozbiljno imao na umu. Njegov opus se sastoji i iz znatno poznatijih knjiga, poput Šnita i Žege koji uz Majčinu ruku čine tri za sada objavljena dela Marojevićevog predviđenog petoknjižja pod naslovom Etnofikcija, zbirke priča Mediterani iz koje je nekoliko priča završilo u desetak evropskih antologija, drama Bar sam svoj čovek i Nomadi, izvorno izvođene u Španiji, na kastiljanskom i katalonskom jeziku...


Vaš novi, šesti roman, Majčina ruka, dotiče se pitanja restitucije. Koliko ovakva knjiga može da uzdrma politički establišment? Da li postoje ličnosti ili partije koje bi mogle da se uhvate u koštac sa tako krupnim i ozbiljnim problemom?

Vremena kada su knjige mogle da uzdrmaju države prošla su otkako se većina njih elementarno deprimitivizovala. Samo u najprimitivnijim zemljama, u koje, mada je to pomalo teško poverovati, ne spada i Srbija, knjiga ima takvu moć. Raniji ili primitivniji oblici staljinizma bili su: poslati pisca u zatvor ili u logor ili pod zemlju. Danas se oni ogledaju u njegovom prećutkivanju od strane državnih struktura. E sad, ispostavilo se da se u Srbiji javni diskurs elementarno otvorio pa je Majčina rukaveoma prisutna. Taj roman svakako ne može da proizvede krupne promene kakve ste pomenuli u pitanju, ali može da podrije oficijelni tretman decenijama prećutkivanih, osetljivih društvenih stavki, kukavički tretman kakav je i danas, samo u blažoj formi, prisutan. Ako moje javno delovanje ima ikakvu suštinu, ona bi mogla biti u svojevrsnoj subverziji. Tamo gde se priča o poznatim parovima i na primer fensi hrani, ja govorim o gubljenju nevinosti i progonu folksdojčera četrdesetih i tako pomalo oplemenjujem javašlučni javni diskurs, što vidim i izvesnim moralnim gestom.


http://www.b92.net/kultura/intervjui.php?nav_category=1082&nav_id=549202

Alexdelarge

 :|

l.o.m. najavio



Gete na sssamrti - pripovetke
Autor: Bernhard Tomas;
prevodilac Denić Bojana

najavljeno, broširani povez, 83 strane, 21 cm, latinica
Tiraž: 700
UDK: 821.131.1-32
Beograd 2011.
1. izdanje
ISBN 978-86-7958-047-4

Delo Tomasa Bernharda predstavlja najviše literarno dostignuće na nemačkom jeziku u drugoj polovini XX veka, i on se danas smatra jednim od najvećih autora moderne svetske književnosti. Knjiga pripovedaka "Gete na sssamrti" prvi put je objavljena 2010. godine u Nemačkoj, a ovo izdanje je prvi prevod u svetu.



Gubitnik
Autor: Bernhard Tomas;
prevodilac Krasni Zlatko

najavljeno, broširani povez, 145 strana, 21 cm, latinica
Tiraž: 700
UDK: 821.112.2(436)-31
Beograd 2011.
1. izdanje
ISBN 978-86-7958-048-1

Loše raspoloženje Thomasa Bernharda uđe u svaki tekst o njemu. Austrijskog pisca češće se spominje u kontekstu zabrane koju je u oporuci stavio na izvođenje i štampanje svojih djela u domovini nego što ga se čita. Osim naše poslovične lijenosti, ima tu još nečega: on piše tako gusto da ga je teško pratiti na duge staze, bez obzira na ekstatični ritam njegovih pamfleta i optužbi, a uz sve to iz svake njegove knjige na neočekivanom mjestu izviri ruka ovog osebujnog autora i ćušne čitatelja. U romanu 'Alte Meister' primjerice, u jednoj od mnogobrojnih digresija opisuje neko malo mjestašce za koje kaže kako se stanovnici tog kraja uvjeravaju kako imaju divan zavičaj, ali u stvarnosti radi se o bljutavom i ružnom prostoru, gdje im zimi snijeg izlazi na nos a ljeti ih proždiru komarci. Bečlijama ovakvi provincijski rajevi izgledaju divno, dodaje Bernhard, njihova glupost izgleda im romantična jer su na svoj bečki način-perverzni. I na čitanje knjiga gledao je na svoj način, smatrajući se nadarenim prelistavačem a ne čitačem: izbjegavajte čitati tzv.nacionalne veličine ili one koji dobivaju dobre kritike, i ti pisci i njihova publika su budale, nitko od njih ne može izdržati strastveno i koncentrirano prečitavanje. Heidegger je misilac parazit kojemu je baš sve nedostajalo za mišljenje iz sebe samog. Iz njegove glave okićene crnom švarcvaldskom kapom nikada se nije prestalo kuhati njemačko slaboumlje. Njegova metoda sastojala se od ulaska u tuđe velike misli, koje je uz najveću beskrupuloznost pretvarao u svoje male misli. On je bio kič mozak. Takve i slične eskapade Bernhard izvodi jednom od najljepših, najmeandričnijih rečenica koje trenutačno možete u prijevodnoj književnosti vidjeti, čija se namrgođenost sama sobom oplođuje, i napisan je redovito 'u jednom komadu'. Kod njega vam je započinjanje novog reda-nova knjiga. Ironija je što ga obožava gomila snobova iz tzv. kulturnog miljea. Tko bi rekao da će ovaj protorebel završiti okružen šminkerima.

moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

lilit

That's how it is with people. Nobody cares how it works as long as it works.

Milosh

Uh, nadam se da će za Sajam, baš bi mi godilo malo Bernharda u ovim hladnim danima što dolaze...
"Ernest Hemingway once wrote: "The world is a fine place and worth fighting for." I agree with the second part."

http://milosh.mojblog.rs/

Alexdelarge

moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge



Viktor Peljevin, Sok od ananasa za divnu damu, prevod s ruskog Mirjana Grbić

Peljevinova maštovitost i parodija u ovoj knjizi kao da  nadmašuju sve ono što je i do sada čitaoca dovodilo do gorkog smeha i začuđujućeg oduševljenja. Kroz pet novela on slika savremeno rusko i svetsko društvo, karikirajući priče o teorijama zavere, političkim špijuniranjima, tajnim službama koje se upliću u živote običnih ljudi, i suprotstavlja im istočnjačku religiju i misticizam koji nude pravu životnu harmoniju, ali pred kojima je čovek sa zapada sasvim mali i smešan i nije u stanju da ih dosegne. U prvoj noveli junaka angažuje državna bezbednost da putem radio-veze instalirane u plombi zuba, u ulozi Boga, šalje Džordžu Bušu poruke i političke smernice. U drugoj noveli prati se priča o čoveku koji je opstruirao rad američkih bespilotnih bombaških letelica u Avganistanu... Poslednja novela čini formalnu sponu sa naslovom knjige koji je parodijska replika na poeziju Bloka i Majakovskog.       
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Alexdelarge



ПОЉСКА КЊИЖЕВНА АВАНГАРДА 1917–1939
Програми и манифести
приредила Бисерка Рајчић
прво издање, 2011, 20 х 24 цм, 512 стр., броширан повез, латиница
ISBN: 978-86-519-0577-6
4.320,00 РСД

Пољској књижевној авангарди, која је у Србији досад била мало позната, насталој у периоду од 1917. до 1939. године, Службени гласник у колекцији ,,Авангарда", први пут посвећује две обимне и богато документоване књиге полонисткиње Бисерке Рајчић, које су плод њених вишедеценијских истраживања овог сегмента пољске књижевности XX века. Прва садржи програме, прогласе, протесте, полемике појединих праваца и група (експресионизам, формизам, сферизам, футуризам, Краковска авангарда, Жагари, четворопрег, артес, јидиш авангарда) и богато је илустрована, а друга књига представиће, такође први пут, авангардну поезију, прозу и драму припадника поменутих пољских група и праваца у преводу на српски језик, уз исцрпне коментаре, биограме и сажету историју пољске авангардне књижевности од 1917. до 1939. године. И прва и друга књига, по свом обиму и богатом садржају, јединствене су у литератури која се бави овим феноменима авангардне књижевне уметности.

Будући да се већина авангардних стваралаца бавила различитим уметничким областима, поменути авангардни правци и групе приказани су кроз књижевност, позориште, посебно кроз ликовну уметност. Сви авангардни часописи (Гга, Извор, Скретница, Линија, Жагари, Јунг јидиш, Халастра, Јунг Вилне, Формисти, Маске, а. р., Блок, Праесенс, Нова уметност, Алманах Нове уметности, Дизалица, Чартак и др.) објављивали су ликовне прилоге, позоришну и филмску критику илустровану фотографијама, фото-монтажама, плакатима и репродукцијама најновијих дела пољских уметника. Својим изузетним визуелним/ликовним рукописом, те богатим драгоценим садржајем, Пољска књижевна авангарда Бисерке Рајчић представља велики уметнички, издавачки подухват и догађај у српској култури. Неспорно, капитално дело!   
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.

Agota

Quote from: Alexdelarge on 11-09-2010, 21:10:02
Alexdelarge, reaguj!!! :evil:




Autobiografski spisi
Autor: Bernhard Tomas


u prodaji, broširani povez, 400 strana, 23 cm, latinica
UDK: 821.112.2-31
Novi Sad 2010.
1. izdanje
ISBN 978-86-7188-121-0

prevodilac Dražić Relja

Cena: 1620.00 din.
Izdavac: Futura publikacije


Alexdelarge, molim te, reci mi u kojoj knjizari si kupio ovu knjigu, posto na sajmu nisam znala da nadjem ni izdavaca.  Trazila sam  i u vulkan knjizarama ,ni tu nema.
This is a gift, it comes with a price. Who is the lamb and who is the knife. Midas is king and he holds me so tight. And turns me to gold in the sunlight ...

HAL

Baš sam hteo da ostavim zamerku na par postova u kojima ime izdavača nije naznačeno.

Alexdelarge

Quote from: Agota on 31-10-2011, 19:42:27
Quote from: Alexdelarge on 11-09-2010, 21:10:02
Alexdelarge, reaguj!!! :evil:




Autobiografski spisi
Autor: Bernhard Tomas


u prodaji, broširani povez, 400 strana, 23 cm, latinica
UDK: 821.112.2-31
Novi Sad 2010.
1. izdanje
ISBN 978-86-7188-121-0

prevodilac Dražić Relja

Cena: 1620.00 din.
Izdavac: Futura publikacije


Alexdelarge, molim te, reci mi u kojoj knjizari si kupio ovu knjigu, posto na sajmu nisam znala da nadjem ni izdavaca.  Trazila sam  i u vulkan knjizarama ,ni tu nema.

na prošlogodišnjem sajmu knjiga futura  je imala svoj štand, kod njih sam kupio knjigu za 1000 din.
imaš je u knjižari delfi skc, ali za 1600 i nešto.
moj se postupak čitanja sastoji u visokoobdarenom prelistavanju.

srpski film je remek-delo koje treba da dobije sve prve nagrade.