Korišćenje poznatih istorijskih ličnosti i okolnosti u pisanju
Uspeo sam i o ovome da izgradim stav.Koristim ovu državnu represiju i ograničene mogućnosti za kretanje pa pišem roman.
I to mi dosta dobro ide; kompletno sam završio tri od sedam poglavlja i sad se bakćem sa četvrtim koje je i najkomplikovanije.
Ali to nije važno, suština je da sam došao do nekih saznanja i spoznaja koje bih da podelim sa onima koje to zanima - a možda nekome razreši pokoju trilemu u budućnosti.
Okosnica romana su dva lika, istorijske ličnosti, jedan protagonista je naš a drugi je stranac... i oni se tako prepliću u nekom ritmu tokom pedeset godina što je period koji obuhvata roman.
Generalni savet za ovakve situacije je da se vrlo detaljno istraži sve što se o tim likovima zna, pa da se iščeprkaju i manje dokazane stvari, govorkanja, spletkarenja i pre svega čime su ih gađali neprijatelji u životu. Tako sklopljenu sliku onda iskoristiš za građenje svog lika.
Ja naravno pošto sam samouk i tvrdoglav, krenuo sam drugim putem.
O dotičnim osobama sam znao tu i tamo ponešto, o nekim segmentima njihovog života više, o nekima manje... ali rešio sam da ništa novo ne istražujem, da postavim svoju zamisao, razradim detalje, uradim scenosled i napišem prvu ruku.
Pa tek onda da krenem u istraživanje i ako sam negde baš fulao da to ispravim.
Zašto tako? Pa, pre svega, ja ne pišem dokumentarnu knjigu niti želim da sve bude autentično, imena kafana u kojima je sedeo, ulica u kojima je stanovao, kvartova u kojima se zabavljao... Ako je čovek proveo četiri godine u nekom stranom gradu i o tome ima nekoliko desetina stranica ispisano šta je sve radio i s kim, zašto ja ne mogu da opišem veče kada se iskrao i od sebe i od drugih da doživi nešto nesvakidašnje što nikada nikome neće pomenuti.
Svi koji su obavili veliko istraživanje pre korišćenja stvarnih likova i događaja u svojim knjigama kada krenu da pišu povuče ih da nas upoznaju sa svim tim znanjem, kao usput ispisuju čitave lamente oko irelevantnih stvari gušeći svoju osnovnu zamisao. Imamo dosta primera i u našem okruženju upravo ovakvih dela, kao da je piscu bilo žao da sve to što je saznao ne podeli s nama.
Kod mene toga nema, ja nisam ništa saznao o liku i delu; ja ga otkrivam kroz događaje koje sam smislio za svoju priču. Moja nezainteresovanost za stvarnost ide do toga da sam saznao da je čovek zaista zadobio ranu u nekom ratnom vihoru i ceo život patio zbog toga, a ja koji sam to isto pomenuo ali prosto jer mi je tako odgovaralo, nisam hteo da vidim da li je u stvarnosti ranjen u nogu, ruku, kuk, glavu... do te mere me ne interesuju stvarni detalji, jer je priča ultimativno važna, a priča je potpuno izmišljena, pa zašto i rane ne bi bile drugačije, zašto moj junak ne bi bio iz za mrvicu pomerene paralelne stvarnosti?
Onda shvatam da sam ja tako oduvek radio. Kad sam pisao Crni cvet nisam potražio nijedan dodatni podatak o Marku Kraljeviću sem onoga što sam popamtio iz narodnih pesama i usmenih predanja. U Živosahranjenim imam tu neku grešku da pokušavam da razdelim taj svet od našeg u određenom danu neke 1984. godine otprilike, ali to je toliko opskurno i nepotrebno da ničemu ne doprinosi knjizi.
Bitna je ubedljivost pripovedanja, ne stvarna povezanost sa stvarnim likovima i događajima. Recimo, Gatalica to fenomenalno radi, čovek bi rekao da su neki njegovi likovi potpuno utkani u stvarnost, a zapravo sve je izmišljeno.
Te povijesne ličnosti će nositi svoja prava imena ili neće?
Naravno da hoće...
Super, tko god bili, uvalite ih do grla u probleme.. 🙂
Još jednom ću podsetiti da su scenosledi dramaturški a ne literarni alat. Boban se nikada nije držao scenosleda u svojim delima. Da jeste, ne bi imao desetak verzija svake svoje knjige. Takođe, slikarstvo je loš poredbeni mehanizam. Slikari slikaju, a pisci pišu. Bez lične motivacije, emocija koje želi da podstakne i digresija, po mom ukusu nema dobrog romana.
scenosled je jedan od potrebnih, svakako ne dovoljnih zahteva.
Ja ne menjam scenosled nego dorađujem tu i tamo poneki dijaloški momenat ili opis, tu uvek ima prostora za popravku; kao kad ozidaš kuću, pa ukrašavaš ćoškove ili oblik staze, možda je prefarbaš, ali sama kuća ostaje gde je i kakva je bila, jednako funkcionalna ili nefunkcionalna.
Slikarstvo je tu kao alegorija stvaralaštva...
Quote from: Boban on 14-05-2020, 12:45:06
scenosled je jedan od potrebnih, svakako ne dovoljnih zahteva.
Ja ne menjam scenosled nego dorađujem tu i tamo poneki dijaloški momenat ili opis, tu uvek ima prostora za popravku; kao kad ozidaš kuću, pa ukrašavaš ćoškove ili oblik staze, možda je prefarbaš, ali sama kuća ostaje gde je i kakva je bila, jednako funkcionalna ili nefunkcionalna.
Hajde da se ne farbamo. Reci mi, koliko je u Poslednjem Srbinu, po scenosledu, zamišljeno prostorno-vremenskih portala? Tri? Pet? Osam? Ili koliko ti usput zatreba? Da li su Celjski predviđena ili naknadna digresija? Da li je glavni tabadžija trebalo da nekog i izudara ili si smetnuo s uma tako bitan karakter za priču? Razumeo sam zašto su ti likovi u Slobodanidi Boža Koprivica i Dimitrije Vojnov, ali nikako mi nije jasno čemu je služila Luna Lu? Primetio si da nemaš nijedan ženski lik?
Sad se jedino nadam da si dovršio novi roman, utepao lik koji ti se ufuljao i da ćeš ostaviti na miru sve one koji su svoje romane napisali pre tebe.
Quote(hm, da li je pametno da pišem ovakve stvari o čoveku kome za koji dan stiže moj novi roman na vivisekciju?)
Nije.
u knjizi se, o drskosti, pored ostalog, bavim i vodoplavljenjem...
to je zapravo moj test, da ako uprkos svemu ovome i onome ranije izrečenom nađeš neku lepu reč za moje pisanije onda će to biti znak da zaista vredi...
Nadam se da "drugi" kontinent nije SAD. Još se sećam loše priče sa Radionice koja se dešavala u pustinjama Luizijane. Takođe, tvoje plašenje vozača po Vyomingu koji je gusto naseljen 2 kom. na kvadratni kilometar. Ne može se knjiga pisati iz ugla Gugla. Ja kod Miće najebah zbog konjskih trka.
ja ne pišem dokumentarnu prozu... a Wayoming sam pregledao na gulg-stritu i ima tamo i te kako gusto naseljenih delova. To ti je kao da kažeš da je Australija prazna jer ima 11 ljudi po kvadratnom kilometru.
Quote from: scallop on 14-05-2020, 12:34:59
Još jednom ću podsetiti da su scenosledi dramaturški a ne literarni alat. Boban se nikada nije držao scenosleda u svojim delima.
Ni dramaturzi se ne pridržavaju scenosleda u potpunosti.
Quote from: Boban on 14-05-2020, 22:17:11
ja ne pišem dokumentarnu prozu... a Wayoming sam pregledao na gulg-stritu i ima tamo i te kako gusto naseljenih delova. To ti je kao da kažeš da je Australija prazna jer ima 11 ljudi po kvadratnom kilometru.
Ipak pokušaj da me poslušaš. Bar kad pišeš o poplavama.
Angel, mislio sam da dramaturzi pišu drame. Reditelji prave izmene.
Quote from: scallop on 15-05-2020, 00:54:37
Angel, mislio sam da dramaturzi pišu drame.
Napišu scenosled (oni koji pišu scenosled), pa dramu (ili scenario). Koja/koji ne mora da se striktno pridržava scenosleda. Ako osmisliš lik kako treba, može da se desi da vuče na drugu stranu od one koju scenosled predviđa. Onda neke stvari ostanu onakve kako je predviđeno u scenosledu, a neke se promene.
Scenosled je kao kostur na koji se dodaje meso i ostalo, osim što, kad krene da se dodaje meso i ostalo, otkriješ da tom kosturu zapravo treba da nedostaje prst, ili da ima više kostiju nego što si isprva mislio, pa se razmahne krilima.
Quoteu knjizi se, o drskosti, pored ostalog, bavim i vodoplavljenjem...
Хм. Већ сам забринут. Водоплављење... Волео бих дефиницију...
Nadam se da to što narod koristi odomaćene izraze a ne zvaničnu ili stručnu terminologiju neće biti tolika prepreka za čitanje bez gubitka duševnog mira.
Hajde, otvori temu za svoj roman, pa da ti pomognemo. Zdušno. Sa driblinzima, kornerima, penalima i - faulovima.
"Водоплављење" је реч коју готово сигурно нећеш наћи у употреби у нашем народу. Код Вука постоји придев "водоплаван" који потиче од именице "водоплав", која би могла да значи исто што и "поводањ" или "поплав" (данас практично ову реч сви користе у женском роду "поплава" - разумљива трансформација - :) ).
У случају да баш желиш да избгнеш коришћење речи "поплава" (мада се она већ налази у широкој употреби у текстовима од 1850-тих, колико је мени познато), користи "водоплав" или прелепу реч "поводањ" ако мислиш на периодично плављење земљишта око водотока због наиласка великих вода када се река излива у инундацију (корито за велику воду). За инундацију имамо једну лепу нашу реч "полој" али је више нико не користи - сумњам да си чуо за њу.
Ако је у питању да је неко земљиште под водом због периодичног повишења подземних вода ту се већ у народу користио придев "подводан" - подводно земљиште. Морам да признам да не знам да постоји именица за ову појаву.
И, стварно, склони ово са овог топика да не загађујемо Вероникину књигу...
Samo povodanj. Poloj je i meni nepoznat. Inundaciju koriste naučnici da bi im tekstovi zvučali naučno. Pitam se kako se snalaze Francuzi. :lol:
Mene više brine kako se snašao sa "trećim likom" koji mu se uvalio. Imam svoj citat o naknadnim likovima:
"Svi odabrani likovi moraju da budu uvedeni u priču u prvoj polovini. Naknadno uvedeni su znak da je nešto propušteno, da je deo radnje priče potcenjen ili da se uključuju planovi naknadnih pisanja i dela."
Ko je ćit'o zna.
Quote from: scallop on 17-05-2020, 09:18:03
Hajde, otvori temu za svoj roman, pa da ti pomognemo. Zdušno. Sa driblinzima, kornerima, penalima i - faulovima.
Quote from: Mica Milovanovic on 17-05-2020, 09:38:38
И, стварно, склони ово са овог топика да не загађујемо Вероникину књигу...
Evo, separatisao sam se da ne bude posle da koristim popularnost drugih da promovišem sebe.
Elem, vodoplavljenje je izvedeno iz vodoplav, a meni gugl nalazi poprilično korišćenja ove reči... "selo moje vodoplavno" Doduše ja sam je ne koristim u knjizi nijednom, samo sam hteo da uznemirim Mićinu maštu, doduše u knjizi ima mnogo vodoplavljenja ali se ne naziva nikako, naprosto se opisuje ono što se događa. U mojoj glavi to je vodoplavljenje, nije to poplava, poplava dođe i ode, vodoplavljenje je stanje neprekidne manje ili veće prisutnosti vode na nekom terenu koje može rezultirati nastajanjem močvare ali i ne mora ako je teren malo nagnut pa ta voda nema džepove u kojima ostaje za stalno. Kao što rekoh, sam izraz ne pominjem pa će čitaoci imati priliku da to stanje zovu kako požele...
Evo nekakva radna verzija naslovne, no, s obzirom da još nemam izdavača, ništa od ovoga nije definitivno.
(https://www.znaksagite.com/P/paganin1.jpg)
kom žanru pripada taj tvoj neznabožac?
Nije SF (da odmah podmirim ABN-a), mračna fantazija, horor na Lavkraftov način, naravno različito a originalno, kako uvek radim.
Naslovna izgleda ozbiljno. Želim puno uspeha knjizi.
Quote from: Boban on 14-05-2020, 22:17:11
ja ne pišem dokumentarnu prozu... a Wayoming sam pregledao na gulg-stritu i ima tamo i te kako gusto naseljenih delova. To ti je kao da kažeš da je Australija prazna jer ima 11 ljudi po kvadratnom kilometru.
A mi znamo(tm) kako je, ne?
I gde vodoplavi i zasto... I kako.
U ovom trenutku postoje dve verzije Paganina, obe po osam primeraka, prva crvena i druga sa zelenim natpisom, verovatno će se iznedriti još jedna pre konačnog štampanja i objavljivanja.
A evo kako je crtač Milosav Ostojić iskamčenu knjigu (nije bio predviđen za čitanje u ovom krugu) prelepio svojom vizijom naslovne...
(https://www.znaksagite.com/P/paganin21.JPG)
(https://www.znaksagite.com/P/paganin22.jpg)
zelena je xlove5 xlove5 xlove5
izgleda da je ova korona iznedrila i nešto dobro. :lol:
ne mogu da verujem da si zalepio info na tviteru a nisi na sagiti. :cry: :lol:
ovde ide kada se pojavi primerak...
Otišlo u štampu, biće za koji dan...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.boban.rs%2Fpaganin%2FpaganinN.jpg&hash=bb11f7cf604389748f1bc77d8f1ad103ef0ea67e)
Je l' se pojavio primerak? Nije? Samobanuj se!
Zašto da se samobanujem? Pa topik je u grupi "Dela domaćih autora u pripremi"?
Evo 14 prvih stranica za nestrpljive: http://boban.rs/paganin/paganin_14strana.pdf
A pardon! Ja se u glavi već prešaltovao u glavni podforum.
Sad se ti banuj
Procitao sam na fejsu prvu stranicu
Moze
Sat ap end tejk maj mani
Meni je Paganini bio vrlo pitak kad sam čitao tu neku radnu verziju pa ga preporučujem ljubiteljima klasičnog, "Weird Tales" palpa.
Quote from: Meho Krljic on 07-12-2020, 20:47:46
Meni je Paganini bio vrlo pitak kad sam čitao tu neku radnu verziju pa ga preporučujem ljubiteljima klasičnog, "Weird Tales" palpa.
od toga što si ti čitao, do ovoga što je objavljeno, izmenjeno je poslednje poglavlje potpuno i provučeno je nekoliko sitnica od početka do kraja koje unose neke nove boje... pa to realno nije ista knjiga, hoću da kažem, ako jednom budeš hteo nešto javno da napišeš, nemoj kao u slučaju radmila izneti verziju koja ti je bila prvi utisak.
Quote from: mac on 07-12-2020, 18:03:27
A pardon! Ja se u glavi već prešaltovao u glavni podforum.
jedno potpitanje. koga sam ja i kada banovao što je nešto postirao u pogrešnom delu foruma?
Nikad nikog. Ali neki su se samobanovali kad si im premestio promociju u pod-podforum. Trebalo je da kažem "skloni post, pa se samobanuj" :)
Quote from: Meho Krljic on 07-12-2020, 20:47:46
Meni je Paganini bio vrlo pitak kad sam čitao tu neku radnu verziju pa ga preporučujem ljubiteljima klasičnog, "Weird Tales" palpa.
Moje saučešće.
i ja se pitam šta scallop misli o prvoj rečenici Paganinija
Quote from: Labudan on 08-12-2020, 13:02:49
i ja se pitam šta scallop misli o prvoj rečenici Paganinija
"Paganina" ili Paganinija?
Bobaninija!
To se ja malo šalio sa Paganinijem, izvinjavam se ako se otelo kontroli.
Meni je ova prva rečenica solidna. Nije 10/10 ali je okej sedmica, da se čitalac odmah zainteresuje a i da se uspostavi taj ton koji sugeriše i pomalo nepouzdanog pripovedača.
Kako već rekoh, ovo je palp koji se oslanja na lavkraftovske predloške ali dosta umešno upliće recentniju srpsku istoriju u sve. Ja nisam baš jak sa istorijom - au contraire - pa verujem da će nekome ko jeste ovo biti i bolje nego meni.
Quote from: Boban on 17-05-2020, 03:06:21
Nadam se da to što narod koristi odomaćene izraze a ne zvaničnu ili stručnu terminologiju neće biti tolika prepreka za čitanje bez gubitka duševnog mira.
ovo je samo reklama koja u 14 stranica uvoda nije ispostivana.
citiram: "otac ih je oznacavao kao cehe..." sto je grubi odmak od odomacenih izraza.
tad nitko ne bi rekao cehi, vec pemci. ljudi koji dolazili s tog kraja predstavljali su se kao böhmen (bilo cehi, bilo nijemci, uglavnom cehi), pa je to böhme prepjevano u pemac.
tek najezdom komunista i likvidacijom njemackih useljenika termin je proglasen podrguljivim, izbacen iz upotrebe, jer moze oznaciti kako ceha tako i nijemca iz böhmena, pa se netko pitati gdje su ti ljudi. inace je koristen stoljecima, to su sve bili pemci. "otac ih je oznacavao kao pemce..." bilo bi odomaceno i realno opisano.
Quote from: Meho Krljic on 08-12-2020, 13:38:26
To se ja malo šalio sa Paganinijem, izvinjavam se ako se otelo kontroli.
Kako već rekoh, ovo je palp
Jednom će se raspravljati kako ste se "šalili" sa Bobanom i sa mnom. U vremenu kad će biti jasno da smo nas dvojica uložili najviše napora da podignemo literarni nivo domaće fantastike, a pitanje je šta ste vi predstavljali i zastupali. Možemo Boban i ja da budemo godinama u latentnom sukobu, a taj sukob će biti shvaćen kao sudar dva jedina relevantna pristupa u fantastici.
Quote from: džin tonik on 08-12-2020, 13:50:10
tad nitko ne bi rekao cehi, vec pemci. ljudi koji dolazili s tog kraja predstavljali su se kao böhmen (bilo cehi, bilo nijemci, uglavnom cehi), pa je to böhme prepjevano u pemac.
ja sam daleko od sveznajućeg, ali nisam siguran da si u pravu. Imam jednu knjigu od pre sto godina, gde se opisuje stanje u slovenskim narodima na području Češka, Istočna nemačka i Poljska i tu se baš koristi izraz Česi, tačno kažu da su oni potpuno ubijeni u pojam kao narod i da je u to doba (prva polovina XIX veka) najviše živosti pokazivala grupacija Sorbs (Lužički Srbi kako smo ih premineovali).
Pusti Zoska i njegove fantazme. Nisi primetio da je Meho tvoju literaturu označio kao palp, a moju kao mejnstrim.
Ama nisam ništa pežorativno mislio. Weird Tales/ lavkraftovština je palp po definiciji, samo sam žanrovski odredio Bobanov roman. O Unazad nisam pisao kao o mejnstrimu, koliko se sećam. Pravio sam paralele sa nekim elementima postmodernističkog pristupa materiji, ali upravo da kontrastiram kako ti kao poznati branitelj SF-a i osoba sumnjičava prema postmodernističkom u domaćoj literaturi, umešno koristiš neke elemente tog pristupa.
Pa, dobro. Jesu li Ghoulovi romani palp? Da li "nepouzdani narator" sme da obmanjuje čitaoca? Lavkraft mi je, kad sam pročitao prvu priču u "Siriusu" delovao kao bajat pisac i svi napori u tom pravcu su zaludni. Odbrana SF nije automatski postmoderna, osim kao činjenica da dobro pisanje nema veze sa domaćom štetočinskom postmodernom. Za ime sveta, postmoderna je pravac koji još nema ime, a naša je i dalje nakaradna.
Quote from: Boban on 08-12-2020, 14:26:03
Quote from: džin tonik on 08-12-2020, 13:50:10
tad nitko ne bi rekao cehi, vec pemci. ljudi koji dolazili s tog kraja predstavljali su se kao böhmen (bilo cehi, bilo nijemci, uglavnom cehi), pa je to böhme prepjevano u pemac.
ja sam daleko od sveznajućeg, ali nisam siguran da si u pravu. Imam jednu knjigu od pre sto godina, gde se opisuje stanje u slovenskim narodima na području Češka, Istočna nemačka i Poljska i tu se baš koristi izraz Česi, tačno kažu da su oni potpuno ubijeni u pojam kao narod i da je u to doba (prva polovina XIX veka) najviše živosti pokazivala grupacija Sorbs (Lužički Srbi kako smo ih premineovali).
imas knjigu koja se bavi narodima, manje pokrajinama. u to doba, kao i stoljecima prije, narod, bilo ceski, bilo njemacki, koji je s tog kraja useljavao "kod nas" dolazio je iz kraljevine bohemije i predstavljao se (pri komunikaciji na njemackom) kao böhmen.
kao socijalno napredniji tvorili su i pojam boem, a narod, puk, je boem i böhme prepjevao u pemac. rijetko ces pemce sresti u literaturi, to je termin koji se koristio u domacoj svakodnevnoj komunikaciji koja nije tekla na njemackom ili madjarskom, nije se ustalio u knjizevni jezik.
ne da bih ja osporavao cehe i sukob germana i slavena, vec ukazujem da bi u romanu vjerojatno odlicno islo poigravanje sa puckom i literarnom terminologijom. analogija: "sto gluplji svabo, to deblji krumpiri." kolokvijalno neces reci sto gluplji nijemac. tako bi po prilici prikladno bilo: "vidi pemca gdje bi se pentrao!"
Da i ja priskočim, upravo slušam audio knjigu Judsona Habsburg Empire, inače prevedenu u Hrvatskoj, i on kaže samo aristokratija je izbjegavala termin jer realno nije ni bila češkog porijekla, kao ni drugi plemići, recimo mađarski, te je narod zasigurno koristio termin Česi, nikako ono što su im kao etikete lijepili vlastodršci.
bato, prevest cu za tebe i judsona: raja u "nasem kraju" je govorila pemac (iz razloga koje opisao).
poigravanje sa terminima ceh, boem i pemac (pemac u "domacem" dijalogu) bi odlicno islo uz narativ.
Quote from: scallop on 08-12-2020, 15:30:24
Pa, dobro. Jesu li Ghoulovi romani palp? Da li "nepouzdani narator" sme da obmanjuje čitaoca? Lavkraft mi je, kad sam pročitao prvu priču u "Siriusu" delovao kao bajat pisac i svi napori u tom pravcu su zaludni. Odbrana SF nije automatski postmoderna, osim kao činjenica da dobro pisanje nema veze sa domaćom štetočinskom postmodernom. Za ime sveta, postmoderna je pravac koji još nema ime, a naša je i dalje nakaradna.
Od svega mogu da odgovorim samo na prvo pitanje. :lol: Ono što je Gul pisao pre Zavodnika je svakako palp u istom smislu u kome sam to iskoristio za Paganinija jer je u dobroj meri omažiranje Lavkrafta. Zavodnik ima elemente takvog stila ali je oslonjen prevashodno na gotski horor koji prethodi Weird Tales eri pa sam kada sam o njemu pisao prevashodno pričao o gotici.
Nisu, naravno te stvari skalpelom odsečene i apsolutno razdvojene jedna od druge ali se može pričati o određenim stilskim, jelte, značajkama koje se identifikuju u Gulovom pisanju.
E, sad, zašto na topiku o Bobanovom romanu pričam o Gulu i tebi, jebemliga, nije namerno i sada bih stao jer za to postoje drugi topici. Ovaj je o romanu koji je meni bio dovoljno zabavan da ga preporučim i drugima ako imaju inklinacija ka stilu koji sam pomenuo i to je to.
evo, strucno, pisano, crno na bijelo, kad vec moram dokazivati sebe (= izvor) jer neki englez nije upisao na vikipediju pa se pravite englezi:
(https://s20.directupload.net/images/201208/6zyzp2eu.jpg)
Quote from: džin tonik on 08-12-2020, 18:02:54
evo, strucno, pisano, crno na bijelo, kad vec moram dokazivati sebe (= izvor) jer neki englez nije upisao na vikipediju pa se pravite englezi:
tu ima samo jedan problem. Kada kažeš "kod nas" na koji deo misliš.
Evo kontraprimer. Handrij Ruska (ili Hruška) ima pesmu "Svatovca" iz 1799. godine. Vajka se da je rat potčinio Lužičke Srbe Nemcima, razdvojio od Čeha i doveo u Saksoniju.
U celoj toj knjizi Česi su Česi i nikako drugačije. Možda ih jesu zvali tako kako ti kažeš u nekom selu u Slavoniji, ali besmisleno je to prigovarati ovoj knjizi, tim pre što su oni sasvim sporedni.
mislim na cijeli dio juznoslavenske austro-ugarske u koju pemci imigrirali, kao i na terminologiju koja preuzeta u granicnim podrucjima, beogradu. ne mislim na staru srbiju koja nije imala dodir sa pemcima.
nije to lokalna pojava, tek postoje varijacije od pemac, pem, do pemic. no opet, ceh opcenito oznacava narod, dok je pemac ceh koji dosao u "nas kraj". literatura ce navesti ceha, dok narod u razgovoru koristi pojam pemca. pemac, pemsko selo, pemija, pemski svatovi (znaci traju tri dana), itd.
poslije je pojam iz politickih razloga suzbijen, stavljen u rang albanac/siptar, iako tu stoljecima nije bio. ja sam naveo da bi bilo zanimljivo da se u neformalnim dijalozima spominje pemac, sto bi bilo karakteristicno za 19. stoljece.
Hajde, Bobane, odbrani se već jednom.
sta mutis vodu skalope? gdje se tu sta napada? evo ti paralela:
kad se ti zalis bobanu, kazes li "sta ce nam onaj hrvat na forumu" ili "goni tog ustasu bre"? sta je autenticno?
slicno ti je sa pojmom pemca i ceha. pemac je autenticno u svakodnevnoj komunikaciji 19. stoljeca. ne da meni smeta ceh, navodim sta zapazio i sto bi meni bilo zabavnije/intrigantnije/promisljenije.
Ali nemam šta da se odbranjujem, on napada nešto što je samo površno pogledao. Česi koji se pojavljuju na početku mog romana žive u Češkoj, nisu izbegli u Slavoniju ili Vojvodinu, oni su Česi koji žive u svojoj domovini, a svratili su u goste kod oca glavnog junaka. Doputovali iz Češke na kratko. Zašto bi njih iko referencirao kao pemce?
znam da gosti, jasno. kazem bilo bi genijalno da u formalnom razgovoru s njima cehi, u neformalnom dijalogu domacina pemci (kako su nazivani cehi) ili boemi po nekoj trecoj prilici.
"goni tog ustasu, bre" je je autenticno.
Bobane, stavi Pemci da našem privatnom ustaši bude zabavnije/intrigantnije/promisljenije.
Posle bismo se pozabavili da li je prva rečenica 7 od 10 ili 8,5 od 10.
Otac dečaka je ugledni Srbin, biznismen, bogat, nema razloga da braću Čehe zove pogrdno.
A evo i fizičkog dokaza da su braća Česi nazivani tako a ne pemci, osim verovatno u tom zoskovom selu zatucanih Slavonaca.Poseta školi slepih u Zemunu, snimljena iz knjige utisaka koja je starija od 100 godina i postoji i danas u toj školi. Fotografiju sam ja lično napravio za potrebe neke monografije.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fboban.rs%2Fpaganin%2Fcesi1922.jpg&hash=691fe7aeaa968a2db610cb47c4f140ba8bed9892)
A evo i razglednice samog Žrnova na Avali, na ČEŠKOM, jer je to bilo popularno izletište u to doba. Razglednica je datirana na godinu 1887 što je tačno dve godine pre nego što moj roman kreće.Čisto da se vidi da nisam pisao napamet, bez ikakvog predistraživanja...
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fboban.rs%2Fpaganin%2Fcesi_zrnov.jpg&hash=e2fe5acc2319d063cd4232bcfe5fae9e763db53f)
čudo da zosko još nije spomenuo češki doprinos srpskom nacionalizmu
Česi su za Srbe oduvek dominantno bili Česi. Uzmi bilo koju knigu ili časopis iz 19. veka i videćeš da na 10 pominjanja Čeha ide jedno pominjanje Pemaca...
Uzgred, ne pada mi na pamet nijedna žanrovska odrednica koja sa Paganinom ima manje veze od "palp proze".
Mislim da bih lakše branio termin "chick flick"...
Mene je prvih 14 strana zainteresovalo.
Palp mi ne bi nikad pao na pamet...
koristim li ja svahili ili vi mene sad pokusavate trolovati?!
evo, kako je pisao jemersic 1899., u drugom izdanju knjige koje prvo izdanje imperija zaplijenila i unistila zbog "hrvatskog nacionalizma, panslavenstva i antigermanizma":
(https://s20.directupload.net/images/201209/dv7a9nef.jpg)
naravno da je spominjanje ceha u literaturi i tiskovinama 10x ucestalije no pemca. gdje ja tvrdim suprotno? procitajte jos jednom moje postinge na topiku. cehi su za narod koji imao dodir sa njihovim doseljenicima bili pemci. za hrvate i srbe u imperiji i pogranicnoj zoni imperije. za narod koji nije imao dodira (stara srbija) su bili zagonetka, kao crna rupa, ceh - nova zitarica, veliki turcin? za sacicu intelektualaca gdje god su privatno bili pemci, formalno cehi.
ne da je to nesto bitno, ja sam izrazio misljenje da bi bilo zanimljivo da termin ugradjen u koji dijalog, 19. stoljece, zgodna prilika.
ali u mom romanu nisu u pitanju doseljenici, nego bogati Česi koji dolaze u posetu kod bogatih Srba u Beograd.
Sem toga, ti Česi koji se pominju u okačenom delu, to je kompletna njihova prisutnost u ovom romanu.
Ne bavim se češko-srpskim odnosima, niti me to zanimalo ijednog trenutka...
Quote from: Mica Milovanovic on 09-12-2020, 01:46:57
Uzgred, ne pada mi na pamet nijedna žanrovska odrednica koja sa Paganinom ima manje veze od "palp proze".
Mislim da bih lakše branio termin "chick flick"...
Moguće da mislimo na različite stvari kad kažemo "palp". Kako rekoh, Paganin se u velikoj meri oslanja na pristup koji smo videli kod Lavkrafta u onome što je objavljivao magazin Weird Tales a Weird Tales je definicija palp magazina.
Što volim kad neko misli da zna što narod priča a nije ni pitao taj narod.
Quote from: Meho Krljic on 09-12-2020, 05:58:59
Moguće da mislimo na različite stvari kad kažemo "palp". Kako rekoh, Paganin se u velikoj meri oslanja na pristup koji smo videli kod Lavkrafta u onome što je objavljivao magazin Weird Tales a Weird Tales je definicija palp magazina.
Nema tu šta da se misli na različito. Palp je prvobitno bila ta jeftina, neizbeljena hartija, pa časopisi koji su štampani na njoj, pa vremenom se pokazalo da je to uglavnom loša literatura i palp je sada sinonim za slaba literarna dela kojima je primarni cilj nešto drugo. Ja nikada nisam sreo da iko upotrebljava izraz "palp" u bilo kom pozitivnom smislu.
Čisto mi aprijatno da bilo šta pitam. Ne znam šta je gore - palp ili chick flick.
Ja stalno koristim reč "palp" u pozitivnom smislu, odnosno kao žanrovsku odrednicu koja je meni bliska i draga. Pre nekoliko meseci pisao sam o stripu koji se zove "Pulp" i sve je bilo vrlo pozitivno:
http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=3974.msg740885#msg740885 (http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=3974.msg740885#msg740885)
Uzmite u obzir da je Meho vegetarijanac. Palp je kao salata, i njemu su obe vrlo drage, ali svima ostalima salata je inferiorna u odnosu na meso.
E, ako je palp salata, a ne, recimo, humus od leblebija, Onda je Mićin chick flick kod za "bataci". Posebno, Lavkraft je palp pisac što je suvi kompliment za ulogu Pemaca u istoriografiji slavonskih šorova.
Nego šta je nego je palp, zajedno sa Hauardom. Ponovio bih, ja zaista nemam nikakvu negativnu konotaciju kad koristim reč "palp", ko god me je čitao unazad deceniju i po kad sam pisao o (uglavnom) stripovima, mogao je da vidi da je koristim ili neutralno ili pozitivno.
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.boban.rs%2Fpaganin%2FpaganinN1.jpg&hash=40e417a7d466bc71cd92310e3d4fe7414c5320eb)
Zašto se braniš da pod rečju palp podrazumevaš nešto pozitivno?
Kada sam to rekao nisam uopšte mislio na vrednosnu ocenu. Ko može da ti ospori pravo da misliš nešto? Da li sam nekada sporio nečije pravo da se nekome nešto ne dopada. I meni se ne dopadaju mnoge stvari koje važe za referentne.
Mislim naprosto da reč palp sa Paganinom nema ama baš nikakvih dodirnih tačaka, ako pod tim ne misliš da je neki omaž Lafkraftu prisutan u Paganinu, pa pošto je Lafkraft pisao za palp časopise, onda je ovo palp? Ako ćemo pravo, meni ni Lafkraft nema mnogo veze sa palpom osim što, mučenik, svoja dela nije imao gde drugde da objavi...
Objasni mi, molim te, kakve veze ovaj roman ima sa Hauardom, za koga se slažem da je palp pisac...
Stil Paganina nema nikakve dodirne tačke sa stilom palp romana za koje valjda svi jednako podrazumevamo da je brz, relativno površan, straightforward, sve ono što stil Paganina nije...
Boban po svom običaju ljušti luk prilikom pisanja, ostavljajući mnogo toga nedorečenog, mnogo toga
nagoveštenog ili puštenog da čitalac koji je eventualno pročitao neke od referenci na koje se priča naslanja sam krene u traganje za nagoveštenim...
Šta od toga ima u palpu?
Zaista ne razumem...
Trebalo bi mi puno više reči, da pitam isto.
Dobro, očigledno da je moje klasifikovanje Lavkrafta kao palp pisca nešto što nije samorazumljivo niti opšteprihvaćeno. Ja sam ga tako uvek doživljavao naprosto jer je tamo objavljivan pa mi je i njegov stil jedan od stilova palpa. To je bukvalno sve što sam imao na umu.
Pomalo preterujemo oko palpa. I prve Biblije su štampane na palp papiru. Moje vreme pamti dečju, omladinsku i literaturu za odrasle. Mnogo je važnije šta je Boban napisao. Malo strepim što u poslednje vreme piše ciljano, a bilo bi katastrofalno ako je hteo da pokaže da može da piše kao Lavkraft. Mislim da svet nije toliko zabavljen Lavkraftom kao Srbija. Oljuštićemo taj lukac pa ćemo polako.
Ali ni tu se ne slažemo. Bobanov stil nema mnogo dodirnih tačaka sa stilom Lafkrafta. Boban ima postavku univerzuma koji može da bude neki omaž Lavkraftu, ali po meni palp definiše pre svega stil pisanja.
Šta te kod Bobanovog stila podseća na Lavkraftov stil pisanja?
Još jednom, ne osporavam da postoji vrlo jasan i sasvim sigurno svestan uticaj Lavkrafta, ali ne na stil pisanja, već pre na postavku sveta, što, po meni nipošto ne bi smelo biti opredeljujuće da se nešto nazove palpom. Naprosto, zamisli okorele ljubitelje palpa koji se dohvate Bobanove knjige...
Dve stvari nisu u redu: Meho i ti ste jedini čitali celu knjigu i već neko vreme sam svestan šta vam smeta kad se javim. Konačno sam shvatio da sam sve vreme bio od vaše generacije u fantastici stariji 17-20 godina.
Pa, nismo Mića i ja baš
skroz ista generacija :lol:
Apropo stila, evo šta sam pisao Bobanu kada sam pročitao roman, pa to možda pojasni moju opasku o palpu:
Quote
ima jasnu žanrovsku orijentaciju, dakle, zna šta su opšta pravila u tom spoju gotskog i palp romana i mada nije pastiš Lavkrafta, sasvim je siguran u tom nastupu gde se neverovatni događaji i strašna saznanja o univerzumu filtriraju kroz impresije jednog jedinog čoveka koji je istovremeno i (nepouzdani) pripovedač ali i (nekvalifikovani) tumač svega toga. Ton je dobro pogođen sa potrebnom kvotom refleksija u tom unutrašnjem monologu protagoniste i sa taman toliko filozofiranja da se palpu doda malo dubine a da ostane vitak i da ne pređe u roman-esej. Lavkraftovski junaci generalno ne razumeju ono što se događa oko njih (i što se događa njima) pa mada tvoj protagonista svakako odskače od lavkraftovskog modela (...) on svakako odrađuje dobar posao u tome da ono što se događa prima sa jednim za čitaoca prirodnim neshvatanjem i emotivnim odgovorom a pokušaji da se sve to provuče kroz intelekt i da se dođe do racionalnog objašnjenja nisu mu nužno uspešni ali deluju kao nešto što bi svako od nas uradio (ili misli da bi uradio).
Ako to pomaže - pomaže.
Quote from: scallop on 09-12-2020, 19:25:08
Dve stvari nisu u redu: Meho i ti ste jedini čitali celu knjigu i već neko vreme sam svestan šta vam smeta kad se javim. Konačno sam shvatio da sam sve vreme bio od generacije u fantastici stariji 17-20 godina.
Malo sam zabrljao, ali ispravio.
Da, svakako imamo različite polazne tačke, ja sam ipak čitao tebe kad sam počeo da čitam naučnu fantastiku :lol: :lol: :lol:
Quote from: Meho Krljic on 09-12-2020, 20:31:42
Da, svakako imamo različite polazne tačke, ja sam ipak čitao tebe kad sam počeo da čitam naučnu fantastiku :lol: :lol: :lol:
Negde si morao da počneš. :lol: :lol: :lol:
Meho, gotovo sve što si napisao je apsolutno tačno, osim što ja nigde ne vidim stil ni gotskog, a još manje palp romana...
Ostali deo tvoje artikulacije je hirurški precizan.
Ali, zar ti je postojanje nepouzdanog pripovedača o kome govoriš karakteristika nekog od ta dva stila?
Zar su to unutrašnji monolozi?
Zbog toga me još više čudi šta ti je tu palp...
Očito ti i ja pod tom rečju ne podrazumevamo istu stvar.
Evo ti Kembridžski rečnik:
Books about imaginary characters and events, produced in large quantities and intended to be read by many people but not considered to be of very good quality.
Ovo je u potpunosti ono što ja podrazumevam pod palpom. Zato i ne smatram da je Lavkraft palp, a još manje Paganin. Ako misliš da ćeš odrednicom palp nekome preneti pozitivnu poruku o nečijem delu, mislim da se grubo varaš...
Uzgred, kao što znaš, ja sam gotovo sigurno mnogo veći ljubitelj palpa od tebe. Mislim da ne možeš ni da zamisliš šta sam sve od palpa pročitao...
Ako ga još malo pritisneš, priznaće. Uzgred, meni idu na jaja silni upitnici. Introspekcijom se bavim jedino dok seckam svašta za ručak. Shvatio sam i gde se Boban i ja razlikujemo. On je apsolutno nepouzdan pripovedač, a ja sam apsolutno pouzdan.
Quote from: scallop on 09-12-2020, 23:20:29
Ako ga još malo pritisneš, priznaće. Uzgred, meni idu na jaja silni upitnici. Introspekcijom se bavim jedino dok seckam svašta za ručak. Shvatio sam i gde se Boban i ja razlikujemo. On je apsolutno nepouzdan pripovedač, a ja sam apsolutno pouzdan.
Da, ja dopuštam da junak pogrešno vidi, pogrešno zaključi i laže ako mu tako odgovara; ti za sve to smatraš da je nedostojno.
S druge strane, doživeo sam da konačno Mića brani neko moje delo, pa to svakako dosta znači onima koji znaju kakav je Mića škrtac po tom pitanju. Ne znam samo da li sam nadgradio svoj stil ili naprosto odustao od njega...
Quote from: Meho Krljic on 09-12-2020, 19:52:06
Apropo stila, evo šta sam pisao Bobanu kada sam pročitao roman, pa to možda pojasni moju opasku o palpu:
Ne može. Palp je u univerzumu moje generacije oznaka za zbrzano, površno pisanje skoncentrisano na radnju, bez obzira što je npr. kod nas na početku X-100 romana objavljivan i Dostojevski.
U tom smislu, Paganin nema nikakve, doslovno nikakve veze s palpom jer čak nema klasičan rasplet i zaplet. Moja žena, koja inače ne voli moje knjige (nije ih čak sve ni pročitala), a čita sumanuto mnogo tvrdi da je knjiga dobra iako nema nijedno ubistvo, niti ljubavnu vezu...
Ma, definitivno nije palp. To smo prevazišli pre trećinu veka.
Mića je morao da brani Bobana samo utoliko što je moje koriššćenje termina Palp percipirano kao pežorativ a što, kako već rekoh, nije bila namera. Ali jasno je da ono kako ja u glavi vidim tu odrednicu nije ono kako je drugi percipiraju tako da, poštujem, svakako sam izazvao drugačiju reakciju od one koju sam imao na umu.
E, sad, nije da je to bitno, nego čisto da ne budem nerazumen, Mića citira Kembridžov rečnik, ali ta definicija palpa ne govori ništa o stilu. Ponovo, mene je stilski Paganin podsetio na ceo Weird Tales senzibilitet, naravno i u tome da se tematski naslanja na Lavkrafta ali i generalno tim pristupom začudnosti koji se oslanja na suočavanje jednog čoveka sa nepoznatim, neverovatnim i neobjašnjivim i prikazivanje njegovih impresija, a bez nastojanja da se nalazi nekakav "objektivniji", "naučniji" način da se ovi prizori i događaji analiziraju. Ponovo, ne zaboravimo da su za Wierd Tales pored Lavkrafta, Hauarda (i Kempa) pisali i Sterdžen, Ešton Smit, Bloh, Lajber, pa i Bredberi. Dakle, kada sam se pozvao na to nisam imao na umu literaturu niskog kvaliteta onako kako je mi na ovom forumu shvatamo već jedan žanrovski pristup koji se nastavlja na gotik 19. veka i upija razne naučno- i nenaučnofantastične elemente za raznolik ali osoben literarni senzibilitet koji je, jelte, "weird".
Da ne pominjem da lista "poznatih autora koji su pisali za palpove" na vikipediji navodi između ostalog Kiplinga, Klarka, Londona, Silverberga, Fitzdžeralda, Konrada, čak i Marka Tvena... :lol: O tome bi se dalo, razume se diskutovati.
Quote from: Boban on 10-12-2020, 00:38:40
Da, ja dopuštam da junak pogrešno vidi, pogrešno zaključi i laže ako mu tako odgovara; ti za sve to smatraš da je nedostojno.
I tu počinje i završava okvir fantastike. Nas dvojica smo na obodu. Svaki dodatak bio bi komplikacija.
Pitanje palpa je pitanje "pemca".
Meho će do iznemoglosti da nas ubeđuje kako je on u pravu. Mogao bi da navede i Bobana i mene, a i gotovo sve sa balkanske scene, da su pisali za palpove, pisac piše, a objavljuje gde može. Jedno vreme sam se ozbiljno bavio pitanjem gde počinje i gde završava SF, naročito kad je dr Z. Ž. objavio da je SF crk'o. Ustanovio sam da kao i za sve drugo u našem svetu i za SF postoji prelomna tačka (tipping point) i da je korenje nebitno. SF je, tako, nastao kao posledica velikih tehničkih otkrića, industrijske revolucije i povratka velikog broja obučenih i radoznalih boraca WWI. To vreme se može nazvati
vremenom a ne
stilom palpa, jer je tražilo velike tiraže i nije biralo između priučenih i osvedočenih pisaca. Dodaću i konkurenciju (Weird Tales), jer je ona blagotvorna.
Ne, ne želim da dokažem da sam "u pravu" već samo da bude jasno da nisam imao negativnu konotaciju koristeći reč "palp" i da je to, ako se uporedi sa onim što vi podrazumevate pod palpom, očigledno bilo pogrešno korišćenje tog termina, ali sam onda hteo da objasnim i zašto sam ga upotrebio. To je sve, da se ne misli da omalovažavam Bobanov rad.
ma nama je jasno da ti nisi imao negativnu konotaciju, ali tebi treba da bude jasno da kod većine taj izraz budi pežorativni kontekst.
Quote from: scallop on 10-12-2020, 11:04:07
Pitanje palpa je pitanje "pemca".
tocno tako, a reci cu i zasto:
meho je izuzetni polemicar, virtuozan, i u vrlo preciznoj i pozitivnoj recenziji vjesto koristi anglizam da posalje poruku koju ne zeli glasno izreci: jest da je roman politicki korektan, odlicno napisan, ali je i reakcija (vjerujem da previse monarhisticki, ali nisam jos citao)!
znas onaj slucaj kad nesto kupis na internetu, a nije bas ono sto zamislio ili je postarina urnebesno visoka. pa moras ostaviti ocjenu, pa napishes hvalospjev i umjesto na pet zvjezdica kliknes
slucajno na jednu... tako i meho koristi anglizam.
sve se to ogoli izbacivanjem anglizma: palp = shund.
gdje je tu pemac? meni su bogati srbin i ceh previse politicki korektni; u duhu vremena i autenticnosti uveo bih kocijasa koji bi na upit dje ce tako rano rekao: moram da odvezem onog pemca i cifuta na brdo s kamenje.
Quote from: Boban on 10-12-2020, 11:53:01
ma nama je jasno da ti nisi imao negativnu konotaciju, ali tebi treba da bude jasno da kod većine taj izraz budi pežorativni kontekst.
amin! :lol:
ovde se zakuvalo!
pemac i palp? pa zole, pa mehane, od vas očekujem mnogo bolje! xuss
mehanova socijalna inteligencija zaribala, a za zoska sam već naručila primerak da bi shvatio da je pemac vs čeh do izbezumljenosti irelevantno. plus nisi u pravu, al to nije ništa novo xlove5 xanix
danas ću da ispišem neke utiske a to će se desiti čim se izvučem iz dnevnog hospital moda. pokušaću da idem bez spojlera. zasad: meni ovaj bobanov roman bolji i od crnog cveta. konceptualno je savršenstvo, sve sa nekonvencionalnom postavkom plus izborom glavnog lika (top izbor). premda radi i bez predznanja biografije. meni to bio added bonus jer sam svašta mogla da učitam i dodatno uživam.
Socijalna int...???? Šta? Čujte, samo zato što je nekoliko ljudi decenijama u zabludi ne znači da treba da im se zauvek povlađuje :lol: :lol: :lol:
@lilit
Pa i čovek zakržljale socijalne inteligencije bi više očekivao od Sagite. :lol:
primio promo primerak - detaljan osvrt uskoro...
Izbjegava pisanje svoje knjige citajuci tudje
Mogo bih obje kad napisete obojica citati paralelno :)
ček, a ko je poslo primjerak? nas-rofl
paganin paganinu oči ne vadi! 8-)
Neko vrijeme sam mislio da se knjiga zove
PAGANINI
Quote from: Black swan on 11-12-2020, 21:32:38
Neko vrijeme sam mislio da se knjiga zove
PAGANINI
Za to je kriv Meho koji vam je svima utkao tu misao u glavu. Čak će i Gulov osvrt, kakav god bio, zasigurno imati to Paganini u naslovu.
Želeo bih da čestitam izlazak Bobanovog romana svima koji slave!
Svaki novi Bobanov roman je značajna stvar za našu fantastiku.
da li je ovo što čitam finalna i definitivna verzija, 100% identična sa onim što svaki čitalac kupuje - ili nekakav bobanovski prototip, maketa, pred-verzija, promo-verzija, probna vežba, igranje, zezanje, prepovezana crveno-zelena verzija štampana u 6 ili 10 primeraka, pa će se doterivati i menjati kad se oglase prvi čitaoci?
Quote from: Ghoul on 18-12-2020, 08:31:34
da li je ovo što čitam finalna i definitivna verzija, 100% identična sa onim što svaki čitalac kupuje - ili nekakav bobanovski prototip, maketa, pred-verzija, promo-verzija, probna vežba, igranje, zezanje, prepovezana crveno-zelena verzija štampana u 6 ili 10 primeraka, pa će se doterivati i menjati kad se oglase prvi čitaoci?
možda je to specijalni primerak samo za tebe... ko zna na šta je pisac spreman da bi izazvao pometnju?
Na šta smo spali kad recenzenti moraju da nabavljaju knjige na isti način kako ambasade kupuju tehničku robu. Oni zbog bezbednosti traže da iz magacina lično odaberu nešto iz sredine gomile. Sad i Ghoul mora da misli na svoju bezbednost. Bobane, teroristo :)
Zar ti misliš da bih ja specijalno za njega napravio jedan primerak da ga recenzira i ispadne smešan u javnosti?
Da
Izgleda da i on tako misli. Gde je nestalo poverenje u ljude?
tjah, svojevremeno, na promociji mog romana "Čovek koji je ubio leptira", tri govornika, Fipa, Zstef i Arbutina, sva trojica čitali različitu verziju knjige i na tribini pakao i pometnja...
kaće eksplodirat Gul
Bobane, koliko se objavljen roman razlikuje od onoga što sam ja čitao?
dovoljno da ne bi trebalo da se komentariše knjiga bez uvida u objavljenu verziju — ima ceo jedan podnivo koji je provučen od početka do kraja, ali možda to i ne menja mnogo kada je u pitanju koncepcija romana; tj. tvoji zaključci verovatno nisu potkopani.
Da nabavim roman, gde treba da dođem ? :)
moraš mene da nađeš, sretneš, štagod... to je jedini način.
Seckanje knjige, pisca, urednika, lektorke...
https://ljudska_splacina.com/2020/12/paganin-boban-knezevic.html
Komentar koji će doprineti prodaji knjige. Nisam pročitao sve, smučilo mi se. Boban me je dobro savetovao da ne treba da čitam kad sam zamerio jedan čudan particip. Biće da je Ghoul u pravu za lektora. Verovatno i za urednika. Jedino me muči kako Čajkanović nije imao pojma o Baš-Čeliku.
ah, kakvo slatko masakriranje, to dugo nismo ovde imali :D
Poslije ovog ce knjiga da plane...
Punoljetne osobe ne trebaju nekog da im govori sto ciniti sa tesko zaradjenim novcem
jel ko uopšte pročito
Sta? "Kritiku" ili knjigu?
Koliko vrijedi kritika nedovrsenog djela razvidno osobe na ratnoj stazi s piscem? Kad popusi lulu mira bit ce realan
Boban nije Balzak, ali ni Gulo nije Igo, zivkovic nije Cvajg itd
koja degradacija gula! sunovrat, logicni, pobjeze sa sagite u komociju rupe (bloga), zastitu od stvarnosti, refugij prosjecnosti, sve da se sroza na neautenticnog polemicara prosjecnog tabloida 19. stoljeca...
ovo nije kritika, recenzija, vec polemika sa raznim licnostima (shvacanja licnosti koliko dobacuje materijalisticki um), a koja puka samorefleksija. da gul primijeni bilo koju tocku kritike na kritiku, ista bi isceznula. ne bi ostale ni tri recenice.
sazeto: gul polemizira iz ugla putujeceg sarlatana koji 1870. stize u rudarsko naselje koje nedugo prije njegove pojave drugi putujuci sarlatan opskrbio eliksirom za potenciju. pa prostodushno senzacionalisticki ponavalja. i ponavlja i ponavlja zasto je njegov eliksir bolji... bolji je i bolji. i bas je. jer od negulovskog eliksira ce vam ispasti zubi, kosa. kosa i preostali zubi i zubi i zubi, pa i kosa, a da ne spominjemo zube...
Ja vjerujem kako niko s ovog foruma ne gleda pink tv i zadruge rijalitije i tome slicno
A i zasto bismo gledali kad ovdje imamo sve to :) hahah
kladim se da je zadruga uvjerljivija. gul se od prosjecnog pisca i solidnog kriticara koji povremeno natipkao i britku recenziju transformirao u nemastovitog kvazi-polemicara lovecraftovog doba; gul glumi birsa, glumi matosa, ocajnicki se koprca u duhu koji ne obuhvaca, kopira nesto sto ne osjeca. da prebaci materijalizam, razvije osjecaj za mjeru, ritam, mozda bi postao i prosjecno uvjerljiv.
U cemu je frka? Kupicemo i prokletije i paganinija
Ne vidim foru!!!
a ne znam. imam predstavu sta ocekivati od paganina, a poslije gulove recenzije koja 20 puta nemastovito ponavlja isto na isti nacin postajem vrlo rezerviran spram prokletija. ako se od solidnog kriticara sveo na vrlo, vrlo losu kopiju knjizevnog kriticara 19. stoljeca, nisam siguran da zelim spoznati i degradaciju romanopisca...
Quote from: scallop on 27-12-2020, 23:17:31
Jedino me muči kako Čajkanović nije imao pojma o Baš-Čeliku.
u knjizi lepo piše: "Taj sapeti stvor i voda koja ga oslobađa toliko su ličili na našu priču o Baš-Čeliku da sam počeo razmišljati da li i druge narodne bajke imaju ovakve odseve u pradavnoj stvarnosti." Dakle, ne znam kako ne zna. Zna, ali se nije mogao setiti u prvoj nanosekundi svega u čemu se našao, jer ljudima ponekad, u izuzetno izmenjenim okolnostima, mozak stane. U ovoj knjizi na nekoliko mesta postoje slične poveznice sa srpskim kolektivnim svesnim i nesvesnim koje zapravo postupno menjaju Čajkanovićevo poimanje stvarnosti.
U svojoj titanskoj mržnji prema meni, Gul nije bio u stanju da shvati da je Čajkanović sa 22 godine bilo SAMO filolog i da mu se u Lajpcigu NEŠTO dogodilo što mu je kliknulo ka proširenju interesovanja za onostrano, a tek posle Prvog svetskog rata se naglo i potpuno preokreće izučavanjima po kojima ga pamtimo, kao da ga je i u tom ratu nešto promenilo — pa poturati pod nos knjigu koju je Čajkanović objavio 1941. da bi se ismejalo njegovo neznanje iz 1917 je bedasto. Ali uzaludno je trošiti reči na ovakav "prikaz" koji je ipak samo trtljanje moralne nakaze koju je Bog uskratio za podosta stvari...
Ma, pitanje je zašto mu je dao vodu. Mada, možda je u redu ako je čovek dva puta pristao da se provlači kroz tesnu rupu u zidu.
Oće mozak da stane jednom, ali ne sto puta...
Quote from: mac on 28-12-2020, 10:44:36
Oće mozak da stane jednom, ali ne sto puta...
xjap
Vidim tamo izrugivanje sa idejom o pogrešnim prevođenjem reči eden, kao jedenje, pa kaže Gul umirući od smeha: "(uzgred, zapazi bedastu 'karakterizaciju' u kojoj Boban, trol koji više voli da troluje nego leba da jede, prikazuje umnu srpsku glavu, Čajkanovića, kao proto-trola koji troluje popove debilnim teorijama)" a grupica pratilaca pada u fras, ako su i stigli dovde u čitanju zbog transfera blama, kako neko reče. Elem, evo fragmenta Čajkanovićevog sećanja na svoje studije u Lajpcigu gde se prvi put sreo sa tim fenomenom i kasnije ponudio svoje tumačenje: "Сећам се да нам је једнога дана професор Лескин говорио у семинару о словенском преводу неких партија из Старог завета, у којима се реч за рај стално преводила са пића (=''јело''). Откуда то? Отуда што се и у јеврејском оригиналу, и у грчком преводу (са кога је превођено на словенски), рај назива еден, а словенски преводиоци протумачили су да је еден, и етимолошки и стварно, исто што и једење..."
Mnoge stvari koje jadni Gul u svom skučenom umu niti zna niti može da doimisli, zapravo nisu nikakvo moje tra-la-la trolovanje nego baš posledica promišljene upoznatosti.
Bobane, ti si pisac sa namerama, a ne pisac sa motivacijom. Kad pronađeš svoju motivaciju sve će da legne na svoje mesto.
radim kako umem...
Onda, ništa. Uživaj u posledicama.
Quote from: scallop on 28-12-2020, 11:16:06
Bobane, ti si pisac sa namerama, a ne pisac sa motivacijom. Kad pronađeš svoju motivaciju sve će da legne na svoje mesto.
sabur sine polako
mlad je ima još vremena
Gulo se stalno ponaša kao da smo svi skupa u akademskoj zajednici, na fakultetu...kao da je život sveučilište
to je opasno iritantno i zamućuje pogled na stvarni život koji nije faks ni postdiplomski
Ali knjige ostaju zauvek. Poneko i pročita neku knjigu, i prihvati ono što tamo piše. Ideje i misli se šire iz knjiga kao virusi. Misija pisaca mora da bude da ti virusi budu "dobri" i "korisni", kao recimo stomačna flora. U suprotnom knjige doprinose obeznanjivanju ljudi.
kad bi ovo bio akademski tekst... Gul se zapravo i nije baš potrudio
Quote from: scallop on 28-12-2020, 11:16:06
Bobane, ti si pisac sa namerama, a ne pisac sa motivacijom. Kad pronađeš svoju motivaciju sve će da legne na svoje mesto.
ma važno je da ćeš mene pljuvati i razvlačiti zbog nekoliko gramatičkih propusta, ali zato glorifikovati i kovati u nebesa doslovno retardirane pisce jer su mladi i treba im pomoći.
Quote from: mac on 28-12-2020, 11:53:14
Ali knjige ostaju zauvek. Poneko i pročita neku knjigu, i prihvati ono što tamo piše. Ideje i misli se šire iz knjiga kao virusi. Misija pisaca mora da bude da ti virusi budu "dobri" i "korisni", kao recimo stomačna flora. U suprotnom knjige doprinose obeznanjivanju ljudi.
jesi li ti pročitao nekada neku knjigu? U ovom veku nekog domaćeg pisca?
Jesam, Crni cvet. I neki Tamni vilajet.
Quote from: mac on 28-12-2020, 13:35:10
Jesam, Crni cvet. I neki Tamni vilajet.
Nekoliko ozbiljnih ljudi mi je reklo da je Paganin bolji od Crnog cveta... Prema tome, znaš šta ti je činiti.
Quote from: Boban on 28-12-2020, 13:11:23
ma važno je da ćeš mene pljuvati i razvlačiti zbog nekoliko gramatičkih propusta, ali zato glorifikovati i kovati u nebesa doslovno retardirane pisce jer su mladi i treba im pomoći.
Ma, zamerali mi što te mazim i pazim, a ja ne mogu da zapustim čedo koje je igralo tapke na mom parketu, sa mojom decom. Ti nama od "Crnog cveta" nisi napisao ništa što bi trebalo da prikaže tebe, već da te prikaže kao osobu koja je izmislila sve u domaćoj fantastici.
Quote from: Boban on 28-12-2020, 13:47:00
Quote from: mac on 28-12-2020, 13:35:10
Jesam, Crni cvet. I neki Tamni vilajet.
Nekoliko ozbiljnih ljudi mi je reklo da je Paganin bolji od Crnog cveta... Prema tome, znaš šta ti je činiti.
Koji ozbiljni ljudi da im sve po spisku.
Na kojim drogama su Boban i Gul haha
Quote from: mac on 28-12-2020, 11:53:14
Ideje i misli se šire iz knjiga kao virusi. Misija pisaca mora da bude da ti virusi budu "dobri" i "korisni", kao recimo stomačna flora. U suprotnom knjige doprinose obeznanjivanju ljudi.
Fino. Vidim, slažeš se sa Staljinom, da su pisci - inžinjeri duša.
Ali onda se pojavi poneki Bodler, sa nekim Cvećem zla - i ode stvar u materinu. Kažeš da je Bodler obeznanjivao ljude ??
Ako je to zlo pismeno, onda je iz mog ugla sve u redu.
Mnogo sam opšte postavio stvar. Mislio sam na pismenost, i sve ono ostalo o čemu je Ghoul razglabao, a ne na jednoumlje i novogovor.
Quote from: mac on 28-12-2020, 15:43:55
Mnogo sam opšte postavio stvar. Mislio sam na pismenost, i sve ono ostalo o čemu je Ghoul razglabao, a ne na jednoumlje i novogovor.
Mac, jebala te pismenost, pa ja sam pismeniji od 99% ljudi, ali Gul ne razume da kada čoveka ponese stvaralački zanos može da mu se omakne poneko pogrešno vreme ili kakav drugi neprimeren oblik reči; on je komentator utakmice koji je sve vreme pričao o tome kome pertle nisu vezane, kome dres nije uvučen u šorc, kome je iscepana čarapa, bez shvatanja da taj čovek nosi isti par čarapa sve sa tom rupom pet godina jer mu donosi sreću a da li smo saznali koji je rezultat bio? Gul ne razume a ti mu veruješ.
Quote from: mac on 28-12-2020, 15:43:55
Ako je to zlo pismeno, onda je iz mog ugla sve u redu.
Mnogo sam opšte postavio stvar. Mislio sam na pismenost, i sve ono ostalo o čemu je Ghoul razglabao, a ne na jednoumlje i novogovor.
jesi pročito do kraja
Quote from: Boban on 28-12-2020, 15:57:20
ja sam pismeniji od 99% ljudi,
Ja spadam u 1%.
Ovde nije nevolja šta u Ghoulovom komentaru ne valja. Toga je 99%. Muka je kako odgovoriti na pitanje zašto tebi treba žgoljav čovek koji se provlači kroz rupe u zidu, a Skrobonji krupniji Glišić da bi u romanu mogao s nekim da se bije.
Dresovi mogu da budu toliko pocepani da vidimo intimne delove igrača, i to nam bude zabavnije od same utakmice... I onda shvatimo da nas fudbal i ne interesuje toliko, koliko nešto drugo, i prestanemo da gledamo fudbal, makar onda kad su dresovi cakum-pakum.
I onda zapravo nailazi propast, jer vlasnici klubova shvate da pocepani dresovi dovode više publike, pa potpuno prestanu da ulažu u nove dresove, ili vrhunac, namerno cepaju i ono što imaju.
Quote from: scallop on 28-12-2020, 17:02:42
Quote from: Boban on 28-12-2020, 15:57:20
ja sam pismeniji od 99% ljudi,
Ja spadam u 1%.
Ovde nije nevolja šta u Ghoulovom komentaru ne valja. Toga je 99%. Muka je kako odgovoriti na pitanje zašto tebi treba žgoljav čovek koji se provlači kroz rupe u zidu, a Skrobonji krupniji Glišić da bi u romanu mogao s nekim da se bije.
pa kad jednom nađeš snage i pročitaš knjigu uprkos tih 5-6 pogrešnih reči, biće ti jasno...
Sa atmosferičnošću je problem da ako je ne osetiš, prepričavanje može da je potpuno banalizuje. "Student ubija babu i onda ceo roman pokušava da izmakne pravdi i na kraju dobija omanju kaznu koja je zapravo zaslužena kada se sabere sa svom patnjom kroz koju je prošao."
I dobro, zašto je pile ušlo u pećinu? Bilo hipnotisano?
Quote from: mac on 28-12-2020, 17:23:08
I dobro, zašto je pile ušlo u pećinu? Bilo hipnotisano?
Zamisli izađeš iz kuće i umesto okoline na koju si navikao ugledaš građevinu 10 kilometara veliku i prostranu. Ne bi prišao da vidiš šta je?
Zavisi. Kolika je verovatnoća da ću zbog toga da umrem, ili oslepim? Ili će za posledicu neko drugi da umre ili oslepi?
pa, vidi, mac, ponekad te stvarnost toliko poremeti da nisi svoj. Znaš, mene je ceo život nerviralo u američkim filmovima kada se nešto desi, onda protagonista viče zovite 911 ili štagod. To mi je bilo potpuno besmisleno. A onda sam imao životnu situaciju, strahovitu na svaki moguć način i trebalo je da pozovem hitnu pomoć. Nisam bio u stanju da se setim koji je broj i tražio sam da drugi zove. I zato ti kažem da postoje granice koje kada se pređu ništa više nije kao što je bilo.
macu su zabranili ulaz na svim stadionima, cijenim
Quote from: Boban on 28-12-2020, 15:57:20
pa kad jednom nađeš snage i pročitaš knjigu uprkos tih 5-6 pogrešnih reči, biće ti jasno...
Sa atmosferičnošću je problem...
Najpre, samo Ghoul je naveo bar dvesta grešaka. Lažeš li ti i da si imao lektora?
Drugo, nisi odgovorio na direktno pitanje: Koj su ti moj trebali Čajkanović i Krouli da bi pisao o nepouzdanoj percepciji?
I odjebi sa fantazmom o atmosferičnosti. Samo zavlačiš ljude koji već prave scenoslede.
Na kraju, što bih ja dočitavao tvoju knjigu kad si ti gore ocrnio UNAZAD bez čitanja uopšte?
Naravno da nisam imao lektora... 2/3 Goulovih primedbi zapravo nisu greške nego po njemu neadekvatne reči. To nisu greške.
Quote from: scallop on 28-12-2020, 17:48:31
Na kraju, što bih ja dočitavao tvoju knjigu kad si ti gore ocrnio UNAZAD bez čitanja uopšte?
Tvoja knjiga je nečitljiva, moja samo klizi...
Quote from: Boban on 28-12-2020, 18:03:40
Naravno da nisam imao lektora...
A, jesi li imao urednika? Izgleda da imaš samo dobro mišljenje o klizanju.
Gul izlektoriso, Mića će da dresira
Ti bi, Bato, mogao da pišeš roman o Mardariju. Zajedno sa Zoskom.
https://www.novosti.rs/c/vesti/reportaze/933801/srednjovekovna-srpska-stamparija-tamnavi-tragaci-izgubljenim-zavetnim-slovom-resili-zagonetku-staru-150-godina-selu-pambukovica?fbclid=IwAR1HxHsCm9UmfxfyPAQGOcRn3gXJS-ZDjnoIOSTUie5VZiQFL6e1K3UEw_Y
(https://www.znaksagite.com/diskusije/proxy.php?request=http%3A%2F%2Fwww.boban.rs%2Fpaganin%2Fpaganin_p1.jpg&hash=ed98692b9bda95cfb80cc7b41ae568daf58aa9f5)
Quote from: Boban on 28-12-2020, 15:57:20
Gul ne razume ... on je komentator utakmice koji je sve vreme pričao o tome kome pertle nisu vezane, ... a da li smo saznali koji je rezultat bio?
Šta je temeljni, fundamentalni i bazični (sic) problem ovog romana, koji nikakvo šminkanje ne može da sredi? Problem je, u najmanju ruku, dvokrak: 1) u izboru glavnih junaka, u njihovoj karakterizaciji i međuodnosima, u motivaciji njihovih postupaka; 2) u tome šta oni rade, u fenomenima s kojima se susreću i kako su ovi opisani, i u smislu (idejnoj komponenti) iza toga šta oni rade.
Tome onda dodati i treći krak, ili dimenziju, u tome da se u ovom tekstu Boban Knežević definitivno (sic!) pokazuje kao nevešt pisac, i to kako uopšte, u smislu generalnog vladanja zanatom i alatom (jezikom), tako i specifično, i još izraženije, u smislu potpune nesposobnosti da prikladno i smisleno obrađuje dubokoumne teme vezane za ,,kosmičku stravu", ,,duboko vreme", praprapraistoriju, neomitologiju i druge koncepte koji se danas često nalaze pod zajedničkim kišobranom prideva ,,lavkraftovski". Drugim rečima, prosečnost njegovog talenta još je transparentnija kada se njegove skromne moći naprežu do pucanja kako bi se poduhvatile tema i ideja kojima definitivno (sic!) nije dorastao.
iz tebe govori tvoja netrpeljivost prema meni koja čini da pljuješ apsolutno sve što radim i što sam radio, pa čak i kada sam objavljivao tvoje radove, nemaš snage da napišeš naziv, nego kažeš "Čobanov časopis". Sam si sebe diskreditovao, a zaslepljenost ti je tolika da nisi u stanju da vidiš koliko ti je "prikaz" jadan.
Ako sam ti pokazao da je Čajkanović pisao o pogrešnom prevodu eden kao jedenje u nekim ranim prevodima (na ruski valjda, a odatle i na srpski) zašto ne priznaš da si pogrešio, nego puštaš da se ljudi izruguju oko toga.
Ako sam ti pokazao da je Čajkanović o srpskom vrhovnom bogu pisao 30 godina pošto se u mom romanu sreće sa nečim što tada ne razume, zašto ne priznaš to nego puštaš da se ljudi ismevaju sa mojom neobaveštenošću, a zapravo si ti taj koji je neobavešten.
Tvoj prikaz je potpuno bezvredan jer si ga propustio kroz pogrešnu matricu; nisi dopustio da te pisac vodi, nego si učitao svoje parametre (to radi i Radmilo) i ako nije tako, onda je nikako. Nije kritičar onaj koji postavlja pravila, nego su pisci ti koji svojim pripovednim postupkom stvaraju dela koja onda kritičari pokušavaju da shvate. Pizdiš jer sam ove godine uradio Nekronomikon 2 koji je velelepno štamparsko izdanje kakvo tvoji izdavači nisu u stanju ni da shvate kako je urađeno, pizdiš što sam autor Lavkraftijane, leksikona o Lavkraftu, a ti baš spremaš enciklopediju i ma koliko ti bio metodičniji i precizniji uz navođenje svih izvora i držanje činjenica, moja knjiga će zauvek ostati em prva na tom polju, em zanimljivija za čitanje; i na kraju, iznedrio sam roman koji uprkos nekoj desetini gramatičkih i pravopisnih propusta i nekoliko stotina reči za koje ti smatraš da su neprimerene a ja ih ne bi menjao ni po koju cenu (smeta ti glagol "spljeskati" u susretu čoveka i pedeset puta golemijeg stvora; ko si ti da osporiš korišćenje tog glagola u tom kontekstu kad ja ne vidim bolji; i na kraju, pizdiš jer sam na samom kraju knjige dao posvetu i najavu tvom romanu Prokletnije pomenuvši tu planinu kao mesto razmatranja Čajkanovićevog okončanja, a jasno je da sam mogao odabrati mnoge druge i zgodnije zabiti. Pizdiš jer je ovo godina u kojoj si shvatio da su tvoji pokušaji literarnosti jadni do sažaljenja u poređenju sa mojim i jednostavno nisi u stanju da se kontrolišeš. Na fejsu si isključio mogućnost postiranja svima koji ti ne ližu dupe da bi stvorio utisak o opštoj podršci. Hoćeš li da vidiš jedanaest mejlova, poruka i sms-ova koje sam ja dobio gde bljuju po tebi zbog ovoga, ali naravno niko neće javno da ti ulazi u vidokrug jer može očekivati samo omalovažavanje, govna i povraćku u svom pravcu.
Ali ovaj razgovor između tebe i mene liči na onaj koji su obavili Leonida i grbavac na kraju 300: svako radi ono što ume, a ti umeš da budeš samo jadnik.
p.s.
Paganin zapravo ima samo površne, kozmetičke veze s Lavkraftom, ali ni to nisi bio u stanju da shvatiš.
nemojmo prećerivati, rekonstrukcija mitologije je Bobanu u malom prstu još od Crnog cveta, prosto je smiješno to tvrditi a zapravo ni u jednom trenutku na blogu ne dokazati to
podržavam udaranje đe je Boban najjači al onda kritika tu mora biti najjača a ne na spelovanju
problem je izgleda na znatno višem nivou, naime, mitologija je širi pojam od lavkraftovštine ili kroulijevštine i samim tim je za očekivati da se drugo prilagodi prvom a ne obrnuto. No kritičar bi da Lavkraft bude kišobran i onda nastaje kuršlus u kompletnom komentaru jer iz Lavkrafta treba da slijedi kritika Paganina što je samoinicijativno samoograničenje kritičara a pitanje je da li je kritika ovog romana
to je legitimno samo ako je Boban zaista to uradio, podredio mitologiju lavkraftovštini, podredio mitologiju čak Čajkanoviću. Ja zapravo ne vidim ni da je "glavni junak" Crnog cveta Marko Kraljević a ne - mitologija
mislim da to nedostaje ovoj kritici, neki totalitet, neko stvarno holističko poimanje koje je Boban imao u prethodnim romanima. Ako ga sad nema, onda pokazati da ga nema, al pričati da Lavkraft nije obrađen lavkraftovski je neki "uvrnuti" solipsizam
u samo romanopisanije ćune da zalazim, iz citata mi djeluje da je stilski slabije od Crnog cveta i mnogo vuče na današnja popularna štiva, ali da li to uopšte treba porediti... ovaj roman je nekako komercijala reko bih
Gul je poznata hepo kocka i vrlo ga je lako poslati na krivi trag.
On je poverovao mojoj izjavi da je Paganin lavkraftovština i onda ga je vivisecirao s te strane, a zapravo jedva da ima veze i to sa nekim opštim mestima.
Naprosto je uspeo da ne shvati o čemu je ta knjiga.
4d sah
evo par misli nakon što je malo odstajalo (čitaj: nakon raznih bitki po bolnicama + trenutno mogu da kucam samo levom rukom tame).
knjiga je konceptualno savršenstvo, mnogo mi se dopalo. im grunde: koncept, struktura, izvedba. izbor godina kao idealan presek društva, a sve uklopljeno u broj 14 (ne znam da li se boban bavio i numerologijom broja 14, al fenomenalan izbor broja). i na sve to, izbor veselina čajkanovića! (da se razumemo, roman radi i bez čajkanovića, to što je veselin odabran je samo added bonus za sladokusce :lol: ).
1889, 1903, 1917, 1931, 1945.
1889. je vrlo blago u lavkraftovom stilu, gde glavnog junaka fascinacija onoga pred čim se nađe toliko ponese da zaboravi na mnoge stvari. al to prvo poglavlje služi samo da malo poremeti tačku gledišta, da najavi začudnost koja će uslediti, da najavi da će biti stvari koje se neće razumeti niti moći objasniti, da će postojati likovi koji će u nekom trenutku nestati iz knjige i više nećemo čuti za njih. al ništa nije suvišno, pa ni taj mali čeh (ne pemac! :lol: ) s početka. truki će ceniti i da se hitler rodio te godine. ;)
1903. odlazak u lajpcig je je logičan nastavak, u to doba srbi bi da se vežu više za nemce, k.u.k izbegavaju gde god mogu. plus, to je 1903. smena dinastije, bitna godina. ko zna šta bi bilo da su ostali obrenovići, to me uvek kopkalo. krajem XIX, početkom XX veka, austrougarska i nemačka imaju dosta interesa za etnologiju i etnografiju, prvi put studiozno prilaze balkanu (valjda jer se nisu ovajdili od kolonijalizma kao belgijanci, holanđani, englezi...). btw, moj čukundeda s mamine strane je sakupljao građu o bosanskim muslimanima po gradovima, 1899. je izašlo prvo, 1907. drugo izdanje. on je umro vrlo rano i sahranjen je na sarajevskom groblju sveti josip, i ima čak i ulicu u sarajevu (post-last-war), a meni su oba originalna izdanja te knjige spalili muslimani kad su mi spalili kuću 1992. bosna je puna paradoksa. xrofl
1917. mi je najbolji deo, takoreći art, kompletno poglavlje. i kako je zamišljeno i izvedeno. čajkanović se do WWI bavio raznim stvarima, nakon rata praktično tone u mitologiju i počinje da dolazi u sukob sa crkvom... krouli negde od tridesetih gubi pozicije koje je pre toga imao. čajkanović je zaista bio u bizerti u doba kad ga je i boban stavio tamo. postoji i taj nejasni mit kod srba zašto je kralj aleksandar srušio žrnov i ne samo da ga je srušio, nego uništio sve do temelja i zalio betonom.
1931. je odlično poglavlje, i zamišljeno i napisano, 1903. takođe, a jako lepo je dočarano odrastanje i zrelost u razmišljanju 1931. i 1945. u odnosu na 1903. i 1917. jer čajkanović 1945. nije onaj iz 1917. posebno je deo sa slepima lepo ispisan i zanimljiv. sve to sa vidom je srpska paganštija, od ranih dana.
svašta je tu boban uklopio i svašta mu se namestilo, plus ostavio nam je dovoljno prostora da učitavamo svoje tripove.
nadam se da će korona potrajati, možda dobijemo još jedan roman? :mrgreen:
e sad, da li ima prostora za sređivanje – ima i, one su prvenstveno lektorske/korektorske prirode (bobane, streljaću te što to nisi odradio!). meni je npr. reč "hiperaktivna" na prvoj strani ubila milion sivih ćelija. al da li mi to utiče na vrednost romana? pa ne. to mi samo govori da boban nikad neće promeniti način kako radi neke stvari. al zato ga i volimo. valjda? :lol: ima tu i povremeno stilskog štucanja, al to je zbog brzine plus mićo, i s tobom ću da imam razgovor xuzi xrofl
stiže mi uskoro štampano izdanje, šaljem i zosku primerak čim dobijem.
in conclusion, meni ovo najbolji bobanov roman.
Quote from: Boban on 28-12-2020, 18:03:40
Tvoja knjiga je nečitljiva, moja samo klizi...
Tvoja knjiga je nečitljiva, a moja je perfektna. Toliko o emotivnim kritičarima.
Ja redovno plaćam za druge. Jasno sam napisao da mi se
smučilo koliko je Ghoulov komentar privatan. Insistirao sam da Boban ima problem što ga ne pokreće motivacija već namera. Piše da bi ostavio utisak, a ne da nešto istisne iz sebe. Takođe, naseo je na "parno" pisanje o istorijskim likovima, što je već postalo otužno u domaćoj literaturi. Navedite mi šta njegovo pamtite u ovom milenijumu osim "Crnog cveta", a i njemu je trebalo pet verzija do danas. Bobanu je teško da išta posluša, pa je jasno da nije imao ni urednika. To usputno sitno laganje o lektorima i vektorima je iritantno.
Boban mi je predložio da prekinem sa čitanjem na prvu primedbu i ja sam prekinuo. Zna on da i ja čitam sa plajvazom u ruci, da me omaške izbacuju iz ritma. Ostao sam na klupi pobočne staze u Lajpcigu. Ako se ispostavi da je PAGANIN roman o nesigurnosti biće nešto od njega.
Quote from: scallop on 29-12-2020, 10:17:07
Boban mi je predložio da prekinem sa čitanjem na prvu primedbu i ja sam prekinuo.
a otkad si ti tako poslušan?
Još uvek čitam, završiću za dan-dva... I uglavnom se slažem sa Lilit.
Ovo je daleko od lošeg. Koliko dobro... Razmisliću.
A što se Ghoulovog prikaza tiče, dočitao sam do kraja, i posle mi je trebalo par pića da dođem sebi. Ja kad nekog ne volim, kažem mu Jebi se!, a ne pišem onoliki esej!
Quote from: Boban on 29-12-2020, 13:13:50
Quote from: scallop on 29-12-2020, 10:17:07
Boban mi je predložio da prekinem sa čitanjem na prvu primedbu i ja sam prekinuo.
a otkad si ti tako poslušan?
Pa, podatan sam kad mi odgovara. Bilo mi je jasno čim sam prokljuvio tvoj naslov teme koji sugeriše "evo kako biste trebali da pišete o našim istorijskim likovima". Šteta je što će i Lazović da otkrije sve lepote tvog pisanja. Od svih tih euforija neće ti biti bolje. Dok postojim.
Quote from: scallop on 29-12-2020, 14:19:52
Bilo mi je jasno čim sam prokljuvio tvoj naslov teme koji sugeriše "evo kako biste trebali da pišete o našim istorijskim likovima".
Ali ja iznosim svoj stav i pristup i dopuštam da postoje drugačije metode. Ti si taj koji misli da je tvoj način jedini ispravan. Šteta je što si odlučio da sediš na klupi u Lajpcigu i propustiš klupu u Tunisu i Kalemegdanu i na Gardošu...
Valjda je trebalo dosad da naučiš da ja uglavnom ne pričam ono što mislim i ne radim ono što pričam. Moji nastupi su test inteligencije, pa ko nije u stanju da uprati, i ne treba da prati.
Moja inteligencija je minorna. IQ na nivou prepečenice. Ja znam da si prilježan prema svemu šta ja napišem. Kad posumnjam, izazovem te i ti reaguješ. Tako, prilično onoga u PAGANINU potiče iz mojih zapisa na FB. Na primer, da je Čajkanović bio u Bizerti ima u Guglu, ali da vode Konga 30 miliona godina teku pod Saharom mogao si da saznaš samo od mene. Što bih ja to ponovo čitao ako sam več napisao bolje?
Au, Bog te maz'o!!
Autorska prava !!!
Quote from: scallop on 29-12-2020, 14:38:00
Na primer, da je Čajkanović bio u Bizerti ima u Guglu, ali da vode Konga 30 miliona godina teku pod Saharom mogao si da saznaš samo od mene. Što bih ja to ponovo čitao ako sam več napisao bolje?
Ovo sam našao u prvoj pretrazi, a legendu o vodi ispod Sahare znam i pre nego što sam tebe upoznao: https://www.sciencedaily.com/releases/2013/07/130722123014.htm (https://www.sciencedaily.com/releases/2013/07/130722123014.htm)
Lažeš kao i obično.
Quote from: varvarin on 29-12-2020, 14:59:21
Au, Bog te maz'o!!
Autorska prava !!!
autorska prava na javno znanje za koje on misli da ga je on izmislio? Dakle, šta je sledeće?
ruku na srce, postoji jedna situacija koju sam pokupio iz Radmilovog kolektivnog sećanja, a to je da u kafani, kada kelner nabraja koje rakije imaju, mora uvek da krene od šljivovice. Eto, to sam uzeo i iskoristio. Beskrupulozan sam kradljivac.
Ma, sinak, samo ti troši. Ima toga kod mene kol'ko te volja. Samo nemoj da lažeš kad nemaš ni trunku sopstvene imaginacije. Im'o Ghoul u "Naživo" scene u podzemlju, pa ti u romanu "Poslednji Srbin", šet'o Pekić drevne divove po Hitrouu, pa ti na mostu kod Martin Broda. Ne branim, tvoje podzemlje veće nego kod Kusturice, šta je sto metara, kilometri su veći. Nego, pročisti taj svoj karakter, jer ne možeš da dobiješ sve. Tačno znamo šta jeste tvoje, a šta nije. Uvek ću biti bolji i raznovrsniji pisac od tebe, kod tebe se sećaju "Crnog cveta" i ničega više, a kod mene ne može da se nabroji. :evil:
Sad sam se zabrinuo - računam kome sam ja dužan, a ko je meni dužan, zbog neoprezne priče za kafanskim astalom... :lol:
Quote from: varvarin on 29-12-2020, 17:57:54
Sad sam se zabrinuo - računam kome sam ja dužan, a ko je meni dužan, zbog neoprezne priče za kafanskim astalom... :lol:
Ma, nisi se zabrinuo. Jesi li brinuo kad je Boban meni prišljamčio da sam za priču "Sva vučja deca" pokrao Fipu, jer sam možda s njim pričao u Užicu o njegovom roman "Vučji zijev"?
E da, pročitao sam i Oko za drugi svet, ali čitao sam ga u nameri da pronađem greške, pa ga ne računam u čitanje, nego više u "posao".
Quote from: mac on 29-12-2020, 18:19:04
E da, pročitao sam i Oko za drugi svet, ali čitao sam ga u nameri da pronađem greške, pa ga ne računam u čitanje, nego više u "posao".
Ja sve tako čitam.
ja pišem za one koji uživaju u opuštenom čitanju, nikako za one koji svemu pristupaju kao teškom rudarskom poslu...
Tako, bre, napiši, a ne trt-mrt višeslojna literatura, četvrti nivo za bogove... Itd. Za Bus-plus, plažu...
Quote from: lilit on 29-12-2020, 08:43:40
...moj čukundeda s mamine strane je sakupljao građu o bosanskim muslimanima po gradovima, 1899. je izašlo prvo, 1907. drugo izdanje. on je umro vrlo rano i sahranjen je na sarajevskom groblju sveti josip, i ima čak i ulicu u sarajevu (post-last-war), a meni su oba originalna izdanja te knjige spalili muslimani kad su mi spalili kuću 1992. bosna je puna paradoksa. xrofl
...
nije 1907. vec 1906.
(https://s12.directupload.net/images/201229/gf76oyf7.jpg)
(https://s12.directupload.net/images/201229/bm6kusny.jpg)
od zanimljivosti: autor inace bijese svojevrsni idol ante pavelica pisca koji se nije odvajao od autorova opusa, pripisao mu kultni status, te prvi (i najobimniji) dio trilogije dozivljaja crpi inspiraciju u autorovom djelu, te ga nadmashuje... moze se reci da autor inficirao pavelica gluposcu koja visestruko placena kroz prostor i vrijeme.
antun se prevrće u grobu na tvoju interpretaciju nas-rofl
al da, ti i truba treba da stojite u stavu mirno kad pričate sa mnom :mrgreen: :lol:
(stiže paganin, no worries!)
nije moja interpretacija, vec tebi nepoznate cinjenice. pavelic nije tek strateski razmatrao pridobiti bosanske muslimane u hrvatski korpus, te uhvatiti bosanske srbe u klijesta, vec je bio doslovno LUD za muslimanima u kojih odrastao, a od antunove knjige se nije odvajao ni u emigraciji. to je paveliceva biblija koje su prvi tom njegovih dozivljaja svojevrsno trece izdanje.
sa srbima nije imao, nakon sto iselio u srbiju doseljenike koji kolonizirali hr za prve juge, sve u zamjenu za slovence, nikakvih razmirica, tek je ludio na srpske nasrtaje na bosanske muslimane zastiti kojih bilo podredjeno doslovno sve, pa je radije odustao od otvorene borbe za dalmaciju podredivsi sve snage zastiti muslimana. glupost koju je u nesto manjoj mjeri ponovila hr i devedesetih prihvatom obitelji muslimanskih politicara, izbjeglica, opskrbom bih, deblokadom bihaca, itd. za sto su ljudi vrlo zahvalni...
sazeto: hangi i pavelic, dva izuzetna kretena, vrlo bliska, koji su idealizirali bosanske muslimane do perverzije.
Quote from: džin tonik on 29-12-2020, 19:55:34
odustao od otvorene borbe za dalmaciju
Starčević
Quote from: džin tonik on 29-12-2020, 19:55:34
nije moja interpretacija, vec tebi nepoznate cinjenice.
Pošto si toliko upoznat sa stvarima, biće da znaš za Pavelićev roman štampan valjda u Argentini o ljubavi dvoje mladih od kojih je muškarac član grupacije koja je planirala atentat na kralja Aleksandra. Priča se da je to štampano u 200000 primeraka. Kako doći do jednog?
Mogli bismo nas dvojica da ga napišemo i štampamo u domovinskom tiražu.
A sto su palili kucu?
S bosnjacima treba znati i nema problema
Quote from: Boban on 29-12-2020, 21:24:40
Pošto si toliko upoznat sa stvarima, biće da znaš za Pavelićev roman štampan valjda u Argentini o ljubavi dvoje mladih od kojih je muškarac član grupacije koja je planirala atentat na kralja Aleksandra. Priča se da je to štampano u 200000 primeraka. Kako doći do jednog?
to je liepa plavka (https://www.wattpad.com/story/195761600-liepa-plavka)
tu je online po poglavljima, inace se relativno cesto nalazi u ponudi antikvarijata, cudi me da u ovom trenutku letimice nigdje (barper bi trebao imati neprodani primjerak iz 53. aukcije, #735 plavka (http://www.barper.com/files/images/_web/1//AUK53knjige.pdf)).
https://hrvatskoobrambenostivo.com/wp-content/uploads/2015/07/ante-pavelic487-liepa-plavka.pdf
interesantno, na zadnjoj strani pdf stoji da se roman zove Lijepa plavojka, al valjda je zvučalo suviše srpski
sto bi ti bato no link na udbashiju...
Quote from: džin tonik on 29-12-2020, 22:53:03
sto bi ti bato no link na udbashiju...
imaš bolju verziju?
pa ti sredi tekst
i objavi haha
nemam bolju verziju, osvrnuo sam se na nesto drugo, sto nebitno u tom kontekstu (polazim od toga da batina verzija vjerodostojna, iako je to uvijek upitno, posebno iz ovakvog izvora).
pri liepe plavke postoji krupnija mana, pavelic je opcenito veliki muljator i zajebant, njegova djela nije lako citati ili pravilno interpretirati, bolje receno: ispravno ubaciti u kontekst. ako taj roman uzimas kao neku podlogu, izvor, lako mozes u batinom duhu zakljuciti da svercao drogom.
pavelic je u svako doba rado prihvacao razne podvale ako mu islo u propagandisticku korist, te ih jos razradio, a rado je i presucivao manje korisne stvari. to se mora citati uz vrhunsko poznavanje prilika, a od liepe plavke jasniji su eseji poput ovog:
(https://s12.directupload.net/images/201229/glicoms2.jpg)
koja je pak razlika između njemačke konspiracije i ustaške emigracije?
siguran sam da je Ante i Adolfu prodavo opijum
tu je odlicno sazeta stvar oko plavke:
(https://s12.directupload.net/images/201229/5u9hevqe.jpg)
nekada davno, čovek koji mi je pričao o ovom romanu, tvrdio je da je to zapravo ljubavna priča koja je donekle zanimljiva jer je jedan od aktera član grupacije koja je planirala atentat; da je tek kasnije taj roman dobio veliku političku poruku.
a vrag ce ga znati. to je viseslojni roman, pisan od covjeka koji nije znao nekonspirativno ni disati. mana svih slicnih romana je da su pisani i za shiru publiku i za vrlo uski krug ljudi. neki vide politicku poruku, nesto epsko, drugi natezanje sa milicevicem vladetom, treci nesto deseto.
Quote from: Labudan on 29-12-2020, 22:37:21
https://hrvatskoobrambenostivo.com/wp-content/uploads/2015/07/ante-pavelic487-liepa-plavka.pdf
interesantno, na zadnjoj strani pdf stoji da se roman zove Lijepa plavojka, al valjda je zvučalo suviše srpski
el ovo neka zezancija da ne razaznaješ očigledan photoshop or what?
šta je photoshop, naslov?
Lijepa Plavojka : roman iz borbe hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost
Author: Ante Pavelić
Publisher: Chicago : Hrvatska štamparija, 1968.
https://www.worldcat.org/title/lijepa-plavojka-roman-iz-borbe-hrvatskog-naroda-za-slobodu-i-samostalnost/oclc/7160256
Liepa plavka : roman iz borba hrvatskoga naroda za slobodu i nezavisnost.
Author: Ante Pavelić
Publisher: Madrid : Edita Višnja Pavelić, 1969.
https://www.worldcat.org/title/liepa-plavka-roman-iz-borba-hrvatskoga-naroda-za-slobodu-i-nezavisnost/oclc/23578401&referer=brief_results
Quote from: Labudan on 30-12-2020, 17:27:08
roman iz borba hrvatskoga naroda za slobodu i nezavisnost.
Znači nisu nikad dočekali nezavisnost, nego neovisnost...
Quote from: lilit on 29-12-2020, 08:43:40
truki će ceniti i da se hitler rodio te godine. ;)
Zapravo, rodio se tačno u danu kada se odvija prvo poglavlje "Paganina".
To se može shvatiti jer se 42 godine kasnije pominje taj datum, pa ko pamti takve trivije kao Hitlerov rođendan, povezaće... Za ostalo (šta je bio stvarni cilj prizivanja na Žrnovu tog dana) nigde nije ni rečeno ni sakriveno.
ma uklapao si i to a i napoleona. neverovatno je koliko ti se stvari namestilo. :)
sad čekam da se jave drugi čitaoci pa da krenemo u detaljan urednički posao kog se toliko groziš. nas-rofl
a i urednik da se javi. mićoooooo!
btw, u 1931. imaš bar 2x reč "nebuloza". želim je izbrisanu u sledećoj iteraciji! može? bitte? :)
Quote from: Boban on 28-12-2020, 17:46:27
pa, vidi, mac, ponekad te stvarnost toliko poremeti da nisi svoj. Znaš, mene je ceo život nerviralo u američkim filmovima kada se nešto desi, onda protagonista viče zovite 911 ili štagod. To mi je bilo potpuno besmisleno. A onda sam imao životnu situaciju, strahovitu na svaki moguć način i trebalo je da pozovem hitnu pomoć. Nisam bio u stanju da se setim koji je broj i tražio sam da drugi zove. I zato ti kažem da postoje granice koje kada se pređu ništa više nije kao što je bilo.
ovo je jezivo tačno. i zato je smešno kad ljudi koji imaju jako malo suštinskog životnog iskustva imaju konzervativno mišljenje o motivaciji aktera: tipa, mora ovako il nikako. pa bre moja percepcija ne mora nuzno biti univerzalna. različiti ljudi, različita percepcija, različita sinteza, različit um, različit outcome.
live and let live. ne trpajte me u svoje misaone torove, imam svoj. i ne kažem vam da i vi morate tako.
izgleda da me samo žene hvale, ko da sam pisao ljubić, il su ovo neke druge žene...
Evo šta kaže Anita Pratljačić, poznatija kao Constrictoria Boa, danas na fejsu:
Početak ove godine mi je u znaku PAGANINA. Boban Knežević je jedan izuzetan čovek, često neshvaćen od drugih. Ni sama ga ne shvatam uvek, što pripisujem nedostatku iskustva; a on je neko ko prezire objašnjavanja i gubljenje vremena. Boban, pre svega, ima moje poštovanje, a zatim i neobičnu dragost koju gajim prema njemu. Definitivno je čovek koji me je posle svakog razgovora (a mnogi naši razgovori nisu bili prijatni po mene) promenio. Volim da verujem na bolje.
Pored svih ovih kvaliteta, Boban je i neverovatan stvaralac! Namerno neću da ga nazovem piscem, jer mislim da je više od toga. U njegov način stvaranja i oblikovanja priče sam se zaljubila mnogo davno, još kad mi je prvi put u ruke pao CRNI CVET, tamo s početka devedesetih, u suton XX veka...
PAGANIN je delo koje nas nenametljivo uči o našim precima i običajima. Nema tradicionalnih epskih likova, a ni slovenskih božanstava. Ipak, ova knjiga donosi više informacija i razrešenja od mnogih koje se otvoreno bave ovom tematikom kroz epsku radnju. Objašnjava samo biće ljudi sa ovih prostora. Maestralno je obradio više tema, situacija i istorijskih perioda. PAGANIN nije prozaično pitka priča, već kompleksan roman koji te, prosto, tera da pročitaš red više, stranu više... jer si žedan znanja koje ti donosi.
Najiskrenije vam preporučujem PAGANINA. A Bobanu imam da kažem da najiskrenije mislim da bi trebalo samo da piše, nije bitno na koju temu. U moru pisaca danas, stvaraoci su retkost. A on to jeste.
Bobane, hvala Ti. ❤️
Odmah da kažem, zbog onog otrovnog prikaza, ovaj roman je daleko od lošeg. Bogu hvala, ima i on nekih mana, ali daleko je od lošeg. Držao me sve vreme zainteresovanog, ponekad vrlo zainteresovanog: Malo li je, na ovo skribomansko vreme ?!
Vi koji bi da čitate, ako ste čuli takve najave, zaboravite na paralele s Lavkraftom, ne tražite i i ne brojite ih - njih ima, ali nisu od presudne važnosti. Zaboravite kosmičku stravu, nemojte poninjati U planinama ludila. Jer autor je sve to pročitao, a onda pokušao da ponudi... nešto svoje.
Jeste, roman je stilski prilagođen da podseti na Lavkrafta: Izvesna sporost u razvijanju, dugi pasusi (ima pasusa dužih od jedne strane), podzemni prostori koji se prostiru u nedogled vas asociraju na određene stvari - ali recimo da je to svojevrstan omaž. Boban se poigrava s tim, da bi uradio nešto novo.
Nisam baš neuk u žanru alternativne istorije, i bio sam iznenađen kako su ovde podeljene karte. Veselin Čajkanović i Alister Krouli. Životi im se kod Bobana ukrštaju više puta, da bi njih dvojica od poznanstva koje je dobro počelo - stigli do najveće mržnje i borbe za život. Vrlo dobro.
A ako očigledne aluzije na Ktulua nisu najbitnije, šta se nudi? O, dosta pitanja otvara se ovde.
Da li je istorija koju mi učimo, realna? Da li su naši običaji samo senka senke nekih drevnijih znanja?
Šta sa svojim životom da uradi pametan i imućan čovek, koji stekne fantastične moći, a plaši se da te moći budu zloupotrebljena, bez njegove volje?
A šta tek da uradi ako vidi... onostrano? Jer, ništa nije onakvo kako to vidimo na prvi pogled. A jedan od junaka može da zaviri u svet koji se prepliće s našim.
Ko su čuvari fragmenata našeg kolektivnog sećanja - iz doba pre Potopa, pre pisane i zapamćene istorije, kako autor kaže?
Roman je podeljen na pet poglavlja, nazvanih po godinama kada se dešavaju (i to ima svog smisla). Dečak odlazi na izlet do Žrnova, mladić odlazi u Lajpcig na studije, pa Veliki rat i dešavanja u Severnoj Africi - valjda najvažnije poglavlje, onda odlazak u Žrnov između dva rata, i najzad konačni obračun 1945. Kraj, kad razmislim - vrlo logičan.
Naravno, Čajkanović je moralniji. Kroulija pokreću daleko prizemniji motivi - ali takvi zaista pokreću masu ljudi.
(Zanimljivo, priča o motivaciji prizvala mi je u sećanje scenu iz stare YU - TV serije o Nikoli Tesli.
Milioner J.P.Morgan pruža Tesli papir preko stola i kaže: "Ovo je blanko ček, upišite sumu koju hoćete. Želim da za mene rešite problem besmrtnosti." Tesla mu vraća ček sa smeškom: "Zar se toliko bojite smrti?" )
Ukratko, meni se Paganin dopada.
Najveća zamerka: Ima stranica koje, pošto su napisane, izgleda ni autor ni lektor nisu više pogledali. Jer provuku se vapijuće greške , sva sreća vrlo retko.
Da, postoji i jedan krajnje zlonameran prikaz ovog romana. Rasprava o nečemu što je proizvod zlobe je gubljenje vremena. Ipak moram da pomenem i ovaj prikaz , kratko.
Iako autor prikaza priznaje da mnoga horor dela ne bi postojala ako bi se junaci ponašali racionalno, i odbili da silaze u mračan podrum kad već oko njih ima toliko upozorenja, fali samo neonski natpis NE IDI! - on to pravo odriče junacima Bobana Kneževića. Boban je kriv jer se njegovi junaci ne ponašaju racionalno. Ma daj! Ali ni ta tvrdnja ne stoji!
Jer, samo malo pažljivijem čitaocu Boban će ponuditi objašnjeneja za postupke Čajkanovića, na primer. (Doduše, to ima u mom primerku knjige, ne znam koju verziju je imao prikazivač!)
Pa tako, u Dugi, u Severnoj Africi, pred dilemom pobeći ili ostati - Čajkanović razmišlja: "Ovaj izazov pred kojim sam stajao, nadmašivao je sve..." Prihvatam da kad se pređe određena granica, sam izazov je dovoljan.
Ili - da li ići ponovo u Žrnov. Ići će iako je tamo nešto opasno, jer: "...I sada me čeka na krovu Žrnova, da definitivno okonča sa mnom svoj prvobitni naum... ili da tek započne."
Junak je čovek koji hoće da zna zašto. Prihvatam to.
Komentar prvog muskarca xaxaxax
Quote from: varvarin on 05-01-2021, 18:05:54Odmah da kažem, zbog onog otrovnog prikaza, TRT TRT TRT Da, postoji i jedan krajnje zlonameran prikaz ovog romana. TRT TRT TRT
to je 'otrov' koji leči, a ne ovo drugarsko tapšanje po ramenu i zatvaranje očiju pred titanskim promašajima.
uostalom, svako ko ima oči i mozak može i sam videti pokaznu vežbu iz analize teksta, na više desetina primera:(admin: taj link već postoji na ovom topiku, nema razloga da se ponavlja)
toliko si jadan u svojoj mržnji i zlobi da se ljudi samo sklanjaju; niko ne želi da se uvlači u kaljugu govana u kojoj se batrgaš.
Ali čak si toliko izgubio dodira sa stvarnošću da nisi u stanju to da vidiš.
Quote from: Boban on 05-01-2021, 22:37:35
toliko si jadan u svojoj mržnji i zlobi
(https://1.bp.blogspot.com/-58wZ9IwjMLU/X-gWYaA14iI/AAAAAAAA2dc/5I8qxsueLvokYkDP3RFZhQHZNGhOd4ZUwCLcBGAsYHQ/w640-h152/stil7.jpg)
(https://1.bp.blogspot.com/-D8IaesKf5MY/X-gW0Yd-XrI/AAAAAAAA2d0/avYyzEEVIp0CLTKW9XKvtmghTqJQsVg_gCLcBGAsYHQ/w640-h224/stil88.jpg)
Jel' to specijalna verzija za Ghoula?
Quote from: Ghoul on 05-01-2021, 22:06:41
ma bravo, našao si nekoliko desetina ne baš adekvatnih reči; savršeno, genijalno, uzvišeno, obara celu postavku, poništava tvoju zlobu i nesposobnost da priznaš kvalitet... pa nekoliko tvojih primedbi sam jasno osporio gore, ali nisi se potrudio da priznaš da si pogrešio i sprečiš dalje izrugivanje mog lika i dela oko stvari koje ni sam nisi znao i razumeo. Zašto bih se ja bavio dalje tvojom jadnošću?
Quote from: Boban on 05-01-2021, 22:37:35kaljugu govana
(https://1.bp.blogspot.com/-V43kyt4A7HI/X-gUDEobwAI/AAAAAAAA2bY/sgqbOyI-VggJcW6hQWdmK9LauYrTU4IWACLcBGAsYHQ/w640-h102/plitkoooo.jpg)
(https://1.bp.blogspot.com/-PQLqPIH3TTA/X-gUCJ2uUgI/AAAAAAAA2bE/jno-SRaalZceUFuDiiSlW9Fj6Co9XZZvgCLcBGAsYHQ/w640-h124/plitkio.jpg)
xex... ti nisi u stanju da shvatiš da ta naoko ista reč "stradanja" ne znači isto na oba mesta? ne poznaješ stilske figure?
Ovde košmar ne znači strašan san, već "neželjen san", to je smisao, OK, nekima to nije prihvatljivo, šta da radim?
Da je ovaj roman napisao neko drag tvom srcu, čitali bismo sasvim drugačiji prikaz, zar ne?
Quote from: Boban on 05-01-2021, 23:12:11ne poznaješ stilske figure?
xrofl xrofl xrofl
ajd nauči me ti koja je to stilska figura koju si upotrebio?
stilska figura zvana "reči znače šta meni ćune da znače a ne ono što se podrazumeva da znače"?
totalno ste mrtvopuvalasti
jedan neće da prizna da je lupio za eden, drugi da je lupio za košmar
Quote from: Ghoul on 05-01-2021, 23:42:41
stilska figura zvana "reči znače šta meni ćune da znače a ne ono što se podrazumeva da znače"?
ajd da ti nacrtam. "stradanje" je opis neke nevolje i u ovom kontekstu znači da ako je predodređeno da se nevolje dogode, one će se i dogoditi, ovakve, ili onakve, pa su zato ta dva "stradanja" različita jer podrazumevaju različite događaje.
ma ima u ovoj knjizi beskrajno mnogo tananih niti koje skučenom umu kao što je tvoj ne mogu da se ukažu. Prvo, vreme posle Velikog rata je bilo prepuno oslobođenih informacija i svakakvog razmišljanja, pa se pojavila i "vest" da Gogen nikad nije bio na Tahitiju, već da je sve te prizore "sanjao". Čajkanović korespondira sa tom idejom, ali priznajem da sama reč košmar nije najsrećnija i zasigurno ću je promeniti u sledećoj verziji.
Takođe, postoji knjiga objavljena sredinom dvadesetih, napisao ju je učenik Čajkanovićev i posvetio mu je, a radi se o Beogradu tog doba i silnim izgradnjama i promenama grada i momku koji počinje da viđa prizore prošlosti i na kraju sreće Rimljanku, tj, njenog duha, s kojim priča na latinskom o raznim stvarima prošlosti i budućnosti, čak dolazi u iskušenje da ode s njom na Ratno ostrvo koje je u tim njegovim vizijama prekriveno gustim i visokim drvećem, kao što je bilo u rimsko doba.
Ali čemu sva ova priča, kada si ti uspeo da apsolutno ništa pozitivno ne nađeš u celoj knjizi, nijednu sliku, rečenicu, zamisao, ništa... sve je za porugu i ismevanje.
Quote from: Boban on 06-01-2021, 00:16:31
čak dolazi u iskušenje da ode s njom na Ratno ostrvo koje je u tim njegovim vizijama prekriveno gustim i visokim drvećem, kao što je bilo u rimsko doba.
ratno ostrvo je formirano krajem XV, početkom XVI veka, konkretno, nakon opsade beograda 1456. jer je tamo potopljena osmanlijska mornarica, na čijim podvodnim ostacima se potom taložio pesak i mulj. nešto je neozbiljan taj čajkanovićev učenik, ali ja se ne sećam da ga je neko spominjao na fakultetu :)
verovatno, ali pre 100 godina se mislilo drugačije. Čovek je crno na belo opisao Ratno ostrvo u rimsko vreme, dakle, i moj junak ima pravo tako da veruje.
Evo da vidimo kako Gul rešava ovakve situacije, odrednica koju je on pisao u okviru Nekronomikona 1.
Dakle, u redu je da je Lavkraft izneo neistinu jer se u njegovo vreme tako verovalo.
Kao što je lepo Lazović primetio, meni verovatno nije dopušten takav luksuz.
(https://www.znaksagite.com/P/n1-pit.jpg)
Quoteratno ostrvo je formirano krajem XV, početkom XVI veka, konkretno, nakon opsade beograda 1456. jer je tamo potopljena osmanlijska mornarica, na čijim podvodnim ostacima se potom taložio pesak i mulj. nešto je neozbiljan taj čajkanovićev učenik, ali ja se ne sećam da ga je neko spominjao na fakultetu
Ajde, molim te, daj mi referencu za ovu tvrdnju...
Teško nama kad kroz sto godina počnu da koriste "naučne" činjenice svih tekućih lupetanja. No, pošto se urednik i lektor nisu mešali u svoj posao očekujući da će se do petog izdanja PAGANIN sam od sebe srediti, nije u redu ni da sad izigravaš Maca i tražiš link za izvor. Svejedno je kad je nastalo Veliko ratno ostrvo, kao i kad su nastale Rimljanke. Svejedno je što Gobekli Tepe postoji svuda gde ga smeste, prolazi za Drevne su postojali bilo gde i u POSLEDNJEM SRBINU. Reci ti meni, Mićo, u kom si ti modu, kodu ili bodu čitao dok si uređivao, pa da znam da kako ja da čitam ako ikada odlučim da nastavim sa spoticanjem po atmosferičnosti i drugim ponuđenim maglama.
Quote from: scallop on 06-01-2021, 10:37:11
... pa da znam da kako ja da čitam ako ikada odlučim da nastavim sa spoticanjem po atmosferičnosti i drugim ponuđenim maglama.
Dogovorili smo se da nećeš čitati. Slobodno nastavi da hvalospeviš retarde čije knjige promovišeš i uzdižeš, oni su svakako vredni tvog vremena i čitanja.
Dunav je doslovno prepun ada koje su povremeno delimično pod vodom i nema trika da je za 70 godina nataloženo celo ratno ostrvo (od potapanja turskih brodova 1456. pa do prvog crteža gde ima gotovo današnji oblik 1514), tj. da ničega tu nije bilo pre toga.
Mulj se taloži prilično brzo. Kada ne bismo ništa činili Veliko ratno ostrvo bi se spojilo sa Novim Beogradom, ali mi povremeno uklanjamo mulj da se to ne bi desilo.
https://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:440536-Lido-uskoro-kao-Ada-Ciganlija
''Prvi put se pojavljuje na gravurama u 14. veku, gde je prikazano kao manji peščani sprud, podeljen kanalom, a ucrtano je i u planu tvrđave iz 1456. godine.''
http://www.politika.rs/sr/clanak/461905/Ade-i-ostrva-kroz-istoriju
Što se ždereš kad si najavljivao izmišljotine? Sad si kao autentičan? Eto, smetaju mi prljavštine kojima se obračunavaš sa Ghoulom. Ne volim ja njega, ali ne volim ni tvoj način protiv njega. Šta činiti kad je kod tebe sve lažno? Ne bih sad o tome koliko si se poslužio mojim zapisima koje, navodno, nisi pročitao. Tvoji "prijatelji" bi konačno morali da te stave na pravo mesto. Jedno od njih je da ti nisi pisac koji bi drugima objašnjavao kako se "koriste poznate istorijske ličnosti i okolnosti u pisanju". Možeš biti pretenciozan koliko te volja, ali mnogi drugi su to pisali bolje.
Quote from: mac on 06-01-2021, 13:22:20
Mulj se taloži prilično brzo. Kada ne bismo ništa činili Veliko ratno ostrvo bi se spojilo sa Novim Beogradom, ali mi povremeno uklanjamo mulj da se to ne bi desilo.
https://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:440536-Lido-uskoro-kao-Ada-Ciganlija (https://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:440536-Lido-uskoro-kao-Ada-Ciganlija)
Eto, još jednom si u pravu. Samo, ne uklanja se mulj nego pesak. Moj rođeni brat je to godinama radio sa bagerom. I to, sa spoljne strane da bi se pojačao protok Dunava.
ali kako se nije zasulo u prethodnih 400 godina kada niko nije čistio?
Ja pamtim Malo Ratno ostrvo da je bilo mnogo veće nego sada. Šta li mu se desilo?
Jesi li ti nešto pisao o Velikom i Malom ratnom ostrvu u PAGANINU ili nas zamlaćuješ?
ja uvek zamlaćujem, to bar nije sporno...
Onda, nađi korektora za početak. Pa, onda lektora koji zna gramatiku. Bilo bi zgodno da ne izigravaš Vinavera, već nam je A.B.N. dojadio visokopotpetičnim cipelama. Vdi sa AVKF da ti nađu urednika. Svi su tamo urednici. Razmisli malo šta si 'teo da 'oćeš, jer ovako nećeš da stigneš nigde. Lepo ti je Ghoul rekao da su "dubleti" traćenje. Složićeš ti PAGANINA u nešto prihvatljivo u sledećih pet verzija. I, da, roman ti je nečitak osim za pokorne dame i muškiće.
Quote from: Scordisk on 06-01-2021, 01:14:58
ratno ostrvo je formirano krajem XV, početkom XVI veka, konkretno, nakon opsade beograda 1456. jer je tamo potopljena osmanlijska mornarica, na čijim podvodnim ostacima se potom taložio pesak i mulj. nešto je neozbiljan taj čajkanovićev učenik, ali ja se ne sećam da ga je neko spominjao na fakultetu :)
to bi pisalo u jedinom ozbiljnom radu koji se vrlo detaljno bavi osmanlijskim prodorom, kronoloski iz vojnog ugla, te socioloskog, itd. opus magnumu ive mazurana. pozivas se na kakvu epsku fantastiku.
(https://s12.directupload.net/images/210106/sy8otq8a.jpg)
Constrictoria Boa je stvarno preterala, ali baš sve što Boban napiše je objektivno čitljivije od svačijeg rukopisa ovde.
Quote from: scallop on 06-01-2021, 15:05:29
roman ti je nečitak osim za pokorne dame i muškiće.
Ja sam čitao verziju koja je bila zvanično ne-konačna i u njoj je bilo dosta slovnih grešaka i poneka nezgrapna konstrukcija, naravno, ali mislim da je daleko preterano reći da je ovo nečitak roman. Naprotiv, vrlo je čitak i pitak.
čuveni Bobanov brod, nije više Tezejev
Quote from: Meho Krljic on 06-01-2021, 16:53:56
Quote from: scallop on 06-01-2021, 15:05:29
roman ti je nečitak osim za pokorne dame i muškiće.
Ja sam čitao verziju koja je bila zvanično ne-konačna i u njoj je bilo dosta slovnih grešaka i poneka nezgrapna konstrukcija, naravno, ali mislim da je daleko preterano reći da je ovo nečitak roman. Naprotiv, vrlo je čitak i pitak.
Ali sigurno nije mejnstrim kao UNAZAD. I nije narcisoidan nego baš onako, čitak i pitak. Čitaš i ne pitaš. A tamo neki Konstantin je službenik koga sam pretvorio u komandosa, a taj službenik je školovaniji od tebe i bio snajperista u ratu u kome ti nisi bio više od posmatrača. Objektivno čitanje je tebi strano. No, nije važno, vreme će reći svoje, a komentari će se preispitivati kao i pisanje. Znaš da će PAGANIN biti prerađivan do besvesti, pa će jednom i ličiti na nešto.
Ja se ne javljam kao "objektivni" čitalac, niti kao neko ko je učestvovao u ratu, pogotovo neneko ko je iz daljine, snajperom pucao na druge ljude, nego kao neko ko je čitao Paganina i bio mu je čitak i pitak te je fer reći da mislim da je preterana tvoja tvrdnja o nečitkosti.
Naravno da nisi primetio da sam samo odgovorio na Bobanovu tvrdnju da je moj roman nečitak. Meho, ima nešto i u karakteru.
Ali odgovorio si nečim što ja smatram drastično netačnim, na osnovu ličnog iskustva a koja ovde delimo. Ja zaista ne bih da se mešam u vaše decenijske zađevice niti da ispravljam vaše međusobne krive drine, već da dam utisak koji je toliko suprotan tome što si ti izneo da mislim da je važno da se ovde napiše.
Naše zađevice se iscrpljuju u naporima da dokaže da je i mene izmislio. E, nije. Pisao sam pre nego što ste se rodili.
stiglo! :lol:
(https://i.imgur.com/u5B88gt.jpeg)
kolko travuljine držiš u kući... utapa se ovaj Paganin potpuno.
Nisam ni znao da je tolko zelen sa strane.
sve to naravno ne znači da te neću streljati u borči, pa, jbt, mogla sam bar korekturu da odradim. al o tome ću da kukam in vivo, a nadajmo se da tebe neću pretvoriti u ex vivo. nas-rofl
Quote from: lilit on 07-01-2021, 18:18:26
sve to naravno ne znači da te neću streljati u borči, pa, jbt, mogla sam bar korekturu da odradim. al o tome ću da kukam in vivo, a nadajmo se da tebe neću pretvoriti u ex vivo. nas-rofl
ali urađeno je, vrlo detaljno i dobro. Nevolja je što sam ja, po običaju, dan pred štampu sve pročitao i ponegde dopisao poneku rečenicu, ponegde čitav pasus (a na stranama 305-306 čak tri pasusa koja niko nije video) pa je moguće da se tu omaklo svašta jer inače pravim dosta grešaka u kucanju. Mića je imao išaran primerak sa primedbama i ja sam većinu usvojio. Ali neke nisam, za neke naprosto moj osećaj tvrdi da treba da budu baš takve konstrukcije rečenice. Znam da je to protivprirodno, ali ponekad sam tvrdoglaviji od sebe samog.
ono "hiperaktivno" derište me zabrinjava. Milion posto sam siguran da sam tu konstrukciju izmenio, znam da sam se dosta mučio kako da je rešim, ali toga nema. U jednom trenutku, jednom, nestala je struja i neke ispravke su pogubljene, sasvim je moguće da je to bilo tu, a ja sam, znajući da sam to uradio, išao dalje ne proverivši.
neo, wake up...
jasno je da živimo u matriksu, saturnica nevidljiva aparatima, tebi struja ostavi hiperaktivno derište. it's ok. kao što već rekoh, ovaj roman je konceptualno savršenstvo, i ako su mu korektura/lektura glavne zamerke, onda je svima jasno da si odradio lep posao.
inače, danas krećem u de novo iščitavanje, baš bih da vidim šta će mi se dalje sklopiti. a čekam i šta će ostali čitaoci reći. zanimaju me i zamerke i dobre strane, da se razumemo. :lol:
Quote from: lilit on 08-01-2021, 10:35:39
neo, wake up...
ovaj roman je konceptualno savršenstvo...
čekam i šta će ostali čitaoci reći. zanimaju me i zamerke i dobre strane, da se razumemo. :lol:
Ne zanimaju te.
skalope, ako može da se opet dogovorimo. možeš li da ne učitavaš šta mene zanima a šta me ne zanima? bilo bi lepo. hvala.
Baš me briga. Ovde se ne može birati šta ko hoće, a šta neće.
Quote from: lilit on 08-01-2021, 10:35:39
inače, danas krećem u de novo iščitavanje, baš bih da vidim šta će mi se dalje sklopiti.
Ja sam kao onaj vajar koji kada je delo već postavljeno na trgu i čeka otkrivanje ujutru, dolazi noću i popravlja detalje, pa ujutru, kada svi vide da ima mesta koja su čvrknuta i nisu nalivena glazurom, to izazove različite komentare. Potpuno sam siguran da ima ljudi koji ne mogu da trpe takve situacije; realno, saosećam sa njima. Onaj koga atmosfera knjige nije uhvatila, ne bi ništa više spoznao ni da je sve perfektno do poslednjeg zareza.
Ja se prevario pa potražio ona tri pasusa na 305-306 strani i ne zasmeta mi ništa. Možda bih ja sreo Đorđa negde u mojoj ulici, na biciklu ali ja sam ga zaista sreo pred kućom na biciklu, a mogao si i ti, ali to već nije fantastika.
Quote from: scallop on 08-01-2021, 11:01:38
Baš me briga. Ovde se ne može birati šta ko hoće, a šta neće.
točno. tako sam i ja završila s nekim tamo scallopom u virtualnom braku, a nitko me nije ni pitao želim li to ili ne...
Žene su nepouzdane i u virtualnom braku. Nit' sam te zvao, nit' sam te odbio. Što bi rekao Boban, ja sam ekstrakt tolerancije.
Esencija... xrotaeye
Supstrat...
mićo,
manje tw, više sagite! :lol:
Quote from: Mica Milovanovic on 09-01-2021, 00:44:29
Esencija... xrotaeye
Esencija krutosti i nimalo smisla za zajebanciju. 🙂
Izvol'te, samo tovarite. :lol:
Quote from: lilit on 09-01-2021, 10:07:59
mićo,
manje tw, više sagite! :lol:
mića je zacrtao sebi da hoda ovim svetom sa minimumom zameranja ikome, kao da se pamti broj mirnih udaha u životu; ostaje u sećanju samo ono što razbija rutinu...
Quote from: Boban on 09-01-2021, 15:39:27
mića je zacrtao sebi da hoda ovim svetom sa minimumom zameranja ikome, kao da se pamti broj mirnih udaha u životu; ostaje u sećanju samo ono što razbija rutinu...
Možda mu nije glavni cilj u životu da bude upamćen?
Quote from: angel011 on 09-01-2021, 16:00:23
Quote from: Boban on 09-01-2021, 15:39:27
mića je zacrtao sebi da hoda ovim svetom sa minimumom zameranja ikome, kao da se pamti broj mirnih udaha u životu; ostaje u sećanju samo ono što razbija rutinu...
Možda mu nije glavni cilj u životu da bude upamćen?
mda, ima vas podosta koji javno obnarodujete da neku knjigu čitate i da ste je pročitali, a onda izvrdate od davanja komentara, da se ne biste nekome zamerili.
Taj sveprisutni princip nezameranja je i doveo do sunovrata prosečne spisateljske ponude.
Nase je da kupimo knjigu
Ne moramo ju jos i citati
A tek komentirati...puf
Uvek se nekom zameriš. Samo mrtav pisac je dobar pisac.
Quote from: Boban on 09-01-2021, 18:11:20
mda, ima vas podosta koji javno obnarodujete da neku knjigu čitate i da ste je pročitali, a onda izvrdate od davanja komentara, da se ne biste nekome zamerili.
Evo, Ghoul nije izvrdao...
Biti iskren je rizično. Prilično sam dobar primer za to. Pogubiš prijatelje, pa i prijatelje tih prijatelja. I ti si oprezna kad komentarišeš domaće pisce. I, Ghoul nije izvrdao, njemu je to bila prilika.
U stvari, Gul jeste izvrdao, al duga je to priča očigledno.
Quote from: angel011 on 09-01-2021, 23:38:47
Quote from: Boban on 09-01-2021, 18:11:20
mda, ima vas podosta koji javno obnarodujete da neku knjigu čitate i da ste je pročitali, a onda izvrdate od davanja komentara, da se ne biste nekome zamerili.
Evo, Ghoul nije izvrdao...
Dokaz koliko je Ghoul opsednut mojim likom i delom je uvrštavanje prikaza Slobodanide u Kult Gula, dakle, knjiga koja nije ni H od horora dobila je veliki i negativan prikaz umesto da komentariše neke zaista SF romane. Zapravo nijednu drugu savremenu domaću knjigu nije dotakao. Pa zar je Slobodanida jedino horor delo u ovom veku vredno pomena? On jednostavno ne zna šta će od ljubomore i besa, naseo je na najavu da je Paganin lavkraftovština i onda se ubio da dokaže da to nema veze s Lavkraftom. Potpuni retard, nesposoban da delo ocenjuje onakvo kakvo jeste, a ne onako kako je on zamislio da bi trebalo da bude.
59 i 73
Hm dad išju garant
prvi rad u pravom časopisu objavio je kod mene; prvi honorar je dobio od mene; odrastao je na mojim izdanjima; klasično oceubistvo u umetnosti... imam ih ja još nekoliko u nizu, većina tih rođenih sedamdeset i neke misle da imaju neraščišćene račune sa mnom.
Quote from: Boban on 10-01-2021, 00:39:51
naseo je na najavu da je Paganin lavkraftovština i onda se ubio da dokaže da to nema veze s Lavkraftom. Potpuni retard
Šta je temeljni, fundamentalni i bazični (sic) problem ovog romana, koji nikakvo šminkanje ne može da sredi? Problem je, u najmanju ruku, dvokrak: 1) u
izboru glavnih junaka, u njihovoj
karakterizaciji i
međuodnosima, u
motivaciji njihovih postupaka; 2) u tome
šta oni rade, u
fenomenima s kojima se susreću i
kako su ovi opisani, i u
smislu (idejnoj komponenti) iza toga šta oni rade.
Tome onda dodati i treći krak, ili dimenziju, u tome da se u ovom tekstu Boban Knežević definitivno (sic!) pokazuje kao
nevešt pisac, i to kako uopšte, u smislu
generalnog vladanja zanatom i alatom (jezikom), tako i specifično, i još izraženije, u smislu potpune
nesposobnosti da prikladno i smisleno obrađuje dubokoumne teme vezane za ,,kosmičku stravu", ,,duboko vreme", praprapraistoriju, neomitologiju i druge koncepte koji se danas često nalaze pod zajedničkim kišobranom prideva ,,lavkraftovski". Drugim rečima, prosečnost njegovog talenta još je transparentnija kada se njegove skromne moći naprežu do pucanja kako bi se poduhvatile tema i ideja kojima definitivno (sic!) nije dorastao.
(admin: ponovo ponavljam, jedan link po topiku je dovoljan; ne smaraj... ionako dolaziš ovde samo da bi reklamirao svoj blog)
prikazom Paganina pokazao si samo da je zdenac zlobe u tebi neizmeran; mišljenje uvaljano u toliko govana ne vredi ništa, to bi trebalo da ti bude jasno.
Quote from: Ghoul on 10-01-2021, 02:54:35
(admin: ponovo ponavljam, jedan link po topiku je dovoljan; ne smaraj... ionako dolaziš ovde samo da bi reklamirao svoj blog)
patetični cenzore, istinu ne možeš cenzurisati.
istina se vidi iz stratosfere - tvoja spisateljska nesposobnost ogoljena je u tom mom tekstu toliko da to NIKAD nećeš preboleti. možeš samo da cviliš i moliš za milost, koju ne zaslužuješ.
a link sam ponovio samo zato što se ponašaš kao da taj tekst nisi ni pročitao, i kao da niko odavde ne može sam da ga pročita i sam vidi šta piše, nego ti moraš da LAŽEŠ i 'diskutuješ' s nečim što u njemu uopšte ne piše.
a šta piše, lepo se vidi u detaljnom tranžiranju tvoje spisateljske nesposobnosti i neumeća, koje je transparentno (i višestruko dokazano) i PRE nego što si pokušao da se, ovlaš i uzgred, dotakneš nečeg 'lavkraftovskog' (što niti je srž tvoje knjige, niti je srž mojih zamerki, ma koliko ti cvileo suprotno).
da te imalo zanima šta drugi pišu, video bi da na ovom topiku postoji reakcija od bar 15 ljudi na tvoj tekst, dakle, pročitali su ga; svako ko je to želeo je i uradio, mada se mnogima smučilo već posle nekoliko redova i odustali su. Ali to sve lepo piše za one koji žele da vide.
Mene prozivaš da sam cenzor, a ti si kod sebe ukinuo svaku mogućnost da neistomišljenici išta napišu, da bi stvorio sliku potpune podrške a to je zapravo jednocifren broj istih ljudi koji ti kliču šta god da napišeš.
Quote from: Boban on 10-01-2021, 04:16:44
da te imalo zanima šta drugi pišu, video bi da na ovom topiku postoji reakcija od bar 15 ljudi na tvoj tekst, dakle, pročitali su ga;
video sam samo pljuckanje i bljuvanje tvojih ortaka, od kojih voliš samo tapšanje po leđima da dobiješ. i eto, potapšali su te.
nisam video nijednog 'čitaoca' mog teksta da je OSPORIO bilo šta što sam rekao ili se upustio u diskusiju sa bilo kojim od desetina argumenata i dokaza DRONJAVOSTI tvog beslovesno amaterskog nedela.
ali zašto očekuješ da će se iko baviti tvojim izlivima zlobe koje maskiraš u tobože stručno mišljenje?
Quote from: Boban on 10-01-2021, 04:32:38
ali zašto očekuješ da će se iko baviti tvojim izlivima zlobe koje maskiraš u tobože stručno mišljenje?
uopšte ne moraju da se bave 'mojom zlobom'.
voleo bih da se bave TVOJIM DRONJAVIM PISANJEM, čijih sam najmanje pedesetak primera USLIKAO I POKAZAO DIREKTNO IZ KNJIGE.
ili sam ja u svojoj natprirodnoj zlobi upao u tvoj kompjuter i u tvoju štampariju i UMESTO TEBE napisao one gomiletine budalaština, gluposti, traljavosti, nepismenosti, na svim nivoima - one PLITKE MISLI, one IMBECILNE 'karakterizacije'...
jesam li ja, u svojoj 'zlobi', prikazao čajkanovića, intelektualca i filologa, kako govori JEZIKOM PLITKOUMNE BUDALE s početka 21. veka?
jesam li ja, u svojoj 'zlobi', prikazao čajkanovića kao nekoga ko PODVODI SLEPU DECU ZA RITUAL 'NAJVEĆEM SATANISTI NA SVETU'?
zapanjujuća je tvoja nemoć da shvatiš stvari, čak pomišljam da ti nije samo zloba pomutila razum, već da tu ima određenih prirodnih ograničenja.
Šta ti uopšte znaš o Čajkanoviću, o njegovoj mračnoj strani, o stvarima koje se nisu pominjale javno?
Quote from: Boban on 10-01-2021, 04:55:53
određenih prirodnih ograničenja.
koje je prirodno ograničenje tebi bilo potrebno da pojmiš
čajkanovića kao nekoga ko PODVODI SLEPU DECU ZA RITUAL 'NAJVEĆEM SATANISTI NA SVETU'?
ako je on imao neku 'mračnu stranu', ti je KAO PISAC nigde nisi nagovestio. on kao lik NE POSTOJI u toj knjizi, okarakterisao si ga kao DEBILA koji iz čista mira, bez ikakvog opravdanja, šuruje sa satanistima i pomaže im.
ti mi, kao pisac, nisi njega prikazao kao lika koji će, na kraju, da PODVODI SLEPU DECU ZA RITUAL 'NAJVEĆEM SATANISTI NA SVETU'.
ali lepo piše zašto je to... tačno piše, od reči do reči.
U mojoj verziji Čajkanović je mnogo, neuporedivo jači od Kroulija i iz te spoznaje crpi samopouzdanje da će stvari preobratiti na način koji njemu odgovara.
A radoznao je da vidi šta će se dogoditi, lepo ti je to Lazović napisao.
OK, tebi to nije uverljivo, drugima jeste i šta sada? Zašto naturaš svoj sud kao jedini ispravan?
Quote from: Boban on 10-01-2021, 05:26:24
U mojoj verziji Čajkanović je mnogo, neuporedivo jači od Kroulija i iz te spoznaje crpi samopouzdanje da će stvari preobratiti na način koji njemu odgovara.
A radoznao je da vidi šta će se dogoditi, lepo ti je to Lazović napisao.
to nije 'spoznaja' nego predrasuda.
kad je i gde čajke OPROBAO svoju navodnu nadmoć nad NAJVEĆIM OKULTISTOM SVOG DOBA, pa da se igra sa životima dvoje dece, 'siguran' da im ništa neće biti, siguran da će da bude jači od fucking KROULIJA?
prikazao si čajketa kao bezdušnog kretena - a njegova cela motivacija, kako je tvoj ljubljeni ortak 'lepo' kazao (i kako sam ja JOŠ LEPŠE pokazao u svom prikazu) samo je gola radoznalost.
AJ DA VIDIM ŠTA ĆE BITI.
'dođite dečice kod čika kroulija, neće vam on ništa, jerbo sam ja, super-čajke, mnogo jači od njega. tako mi se barem javlja.'
ovo ne bi prošlo kao motivacija i karakterizacija ni u MIKIJEVOM ZABAVNIKU.
(https://1.bp.blogspot.com/-B10UnmA2ScU/X-gfVqfo5AI/AAAAAAAA2jw/gK2sKjJmaF01rks-T6ocbQG7UXsLTwQRACLcBGAsYHQ/w640-h270/motivacija4.jpg)
(https://1.bp.blogspot.com/-9GftA-n95PA/X-gfWq4lSEI/AAAAAAAA2j0/xdNfWyVtEAk53xOh1UnwtNP2GAyrbOcjQCLcBGAsYHQ/w640-h534/motivacija7.jpg)
ok, to je tvoje viđenje, drugi doživljavaju drugačije, nema razloga da se dalje iscrpljujemo oko toga.
Tebi je to neutemeljeno, ja smatram da pažljivi čitalac ima sve elemente da bude na mojoj strani u ovom izboru. Zlobni čitalac ide svojim putem. Tako i treba da bude.
Ne možeš vaditi rečenice iz konteksta i mahati njima da dokažeš bilo šta. Knjiga ima nekoliko suptilno provučenih podradnji od početka do kraja i tužno je da nisi bio u stanju da to pohvataš.
Quote from: Boban on 10-01-2021, 05:37:09
Ne možeš vaditi rečenice iz konteksta i mahati njima da dokažeš bilo šta. Knjiga ima nekoliko suptilno provučenih podradnji od početka do kraja i tužno je da nisi bio u stanju da to pohvataš.
spljeskale su me tvoje uvrnute mrtvopuvalaste metafore, mozak mi se definitivno zagrcnuo od tvojih uvrnutih suptilnosti a da bih se majao, zamlaćivao i lomatao smarajući se narandžašćenjem i braonjenjem tvog uvrnutog jezika i drugih nebuloza u kojima si se, sav smućkan, pogubio. dosta mi je bilo zlopaćenja da bih upratio svako tvoje uvrnuto upraćivanje i zagrcnjivanje suptilnim podtemama .
ti nisi sposoban da sprovedeš smisleno i dosledno TEMU, odnosno RADNJU, a hteo bi da se neko bakće tvojim 'suptilnim podradnjama' :)
pa ovo je knjiga bez radnje, bez ubistva, bez zapleta i raspleta... promaklo ti je to?
Nisi ti merilo svih stvari, onih koje jesu da jesu i onih koje nisu da nisu... ti si samo jedan zlobni paćenik prepun ograničenja i predrasuda...
Quote from: Boban on 10-01-2021, 06:11:45
ti si samo jedan zlobni paćenik prepun ograničenja i predrasuda...
ti si samo jedan pisac u pokušaju, koji u svom petom ili šestom romanu pravi greške kojih bi se postideo debitant.
potpuni amateri ne pišu ovako jadno i neuko, nemušto i traljavo kao ti.
sad, kad sam to ogolio, možeš samo da se koprcaš, ali beganja ti nema.
tvoja jadnost je tim veća što se vadiš nekakvim nestancima struje i prepravljanjima u zadnji čas, kao da te neko jurio da izdaš knjigu što pre, pre nego što si je i ti sam pročitao.
da nisi možda žurio za NIN-a?
ko te tero da zbrljekneš ovoliko drastično?
zli zlobni ghoul?
sam si pao, sam se ubio.
ja kada isečem reči iz novina i razbacam ih nasumice, to bolje zvuči nego tvoje pisanje, to je ono što tebe boli, dragi Salijeri, bog ti je podario mogućnost da nazreš uzvišene domete ali ne i da ih sam stvoriš...
Quote from: Boban on 10-01-2021, 07:15:54
dragi Salijeri
umišljeni mocarte na raštimovanom, razdrndanom klaviru kojem fali pola dirki.
tvoj PLING-PLOG BING-BONG samo gluvi i operisani od sluha mogu da pobrkaju s muzikom.
Quote from: Boban on 10-01-2021, 07:15:54
ja kada isečem reči iz novina i razbacam ih nasumice, to bolje zvuči nego tvoje pisanje, to je ono što tebe boli, dragi Salijeri
ti nisi mocart, bobane, ti si eugenije štrudel:
(https://1.bp.blogspot.com/-MoIsTzqSSjE/X_qqmZPNagI/AAAAAAAA2q8/0sQf0WtUucATY0sC9FXxkwFJGGqiLkjtwCLcBGAsYHQ/w640-h468/%25C5%25A1trudel.jpg)
(https://1.bp.blogspot.com/-xsXBiyAvB6g/X_qpGqvTy5I/AAAAAAAA2qk/YjCZHFLqCx8WmM9JYz_1lV87n_mXQFIAQCLcBGAsYHQ/w438-h640/mocart.jpg)
agonija u kojoj se ti nalaziš je golema... uvek se uhvatiš za udicu koju ti bacim da se izruguješ i nikad ne osporiš prave argumente.
Jel ti zaista misliš da to svima nije jasno? Da imaš muda pustio bi me da nesmetano na tvom zidu pišem o stvarima o kojima ti ne smeš ni da zucneš...
evo vam jednog i slepcu očiglednog dokaza koliko je boban odlepio da LAŽE, bestidno i besramno, čak i oko stvari koje se vrlo lako mogu proveriti.Quote from: Boban on 10-01-2021, 00:39:51
Dokaz koliko je Ghoul opsednut mojim likom i delom je uvrštavanje prikaza Slobodanide u Kult Gula, dakle, knjiga koja nije ni H od horora dobila je veliki i negativan prikaz umesto da komentariše neke zaista SF romane. Zapravo nijednu drugu savremenu domaću knjigu nije dotakao. Pa zar je Slobodanida jedino horor delo u ovom veku vredno pomena?
(https://1.bp.blogspot.com/-YcmbcAmKQo4/XWdMxhRYHlI/AAAAAAAAzC0/D3d6lhIfq94O8do3oMrA3KC5fCwGScZMQCLcBGAs/s640/Dejan-Ognjanovic-KULT-GULA.jpg)eto, tako vas vaš boban u oči gleda i LAŽE, a vi mu gutate... i tražite još..."nijednu drugu savremenu domaću knjigu nije dotakao?"ko ima oči, neka gleda.
ko nema, nek veruje bobanu.jer, ko krade taj i laže!
Quote from: Boban on 10-01-2021, 00:39:51Potpuni retard
(https://1.bp.blogspot.com/-sxFDd9kRLac/X_qpGrogbtI/AAAAAAAA2qg/NDWTe3tNf7o6DRE3k46cNxRwnGhANDUNgCLcBGAsYHQ/w640-h472/mocart3.jpg)
koliko je to romana iz ovog veka:ako izuzmemo Slobodanidu i Sarajliju koji je pisao o tebi, pa si morao da se osvrneš... Tuševljaković? Jebem li ga, Slobodanida je veći horor od toga. Ostalo su neke pričice i prastare stvari, takođe irelevantno razračunavanje sa ABN-om?
Zanima me samo, kada ja pokažem ovde i dokažem da si ti lupetao iz neznanja i nemarnosti (kao što je bila ona epizoda o pogrešnom prevođenju edena pa je to rezultiralo jedenjem na groblju... i još ponešto), što to ne preneseš tamo gde si započeo sve te laži da priznaš da si pogrešio, nego se praviš lud?
Quote from: Boban on 10-01-2021, 09:48:52
koliko je to romana iz ovog veka:ako izuzmemo Slobodanidu i Sarajliju koji je pisao o tebi, pa si morao da se osvrneš... Tuševljaković? Jebem li ga, Slobodanida je veći horor od toga. Ostalo su neke pričice i prastare stvari, takođe irelevantno razračunavanje sa ABN-om?
slušaj LOPOVE, upravo sam jasno i neopozivo dokazao, argumentom, slikom sadržaja knjige KULT GULA, da si masno SLAGAO kad si gore napisao da ja tamo nijednu drugu savremenu domaću knjigu nisam dotakao.
na slici-sadržaju vidi se da sam dotakao više nego jednu domaću knjigu.
dotakao sam PET knjiga iz 21. veka.
prema tome, o čemu uopšte dalje da pričam sa DOKAZANIM LOPOVOM I LAŽOVOM?
sapienti sat
a ja sam pre toga dokazao da si ti slagao ili nisi imao pojma oko gomile stvari i nikom ništa. Praviš se lud, samo pominješ ono što tebi ide u korist. Tako rade kukavice i jadnici.
Quote from: Boban on 10-01-2021, 09:56:31
a ja sam pre toga dokazao da si ti slagao ili nisi imao pojma oko gomile stvari i nikom ništa. Praviš se lud, samo pominješ ono što tebi ide u korist. Tako rade kukavice i jadnici.
gde si bre i šta dokazao, jadniče bedni?
DAJ SLIKU, DOKAZ a ne trla baba lan i isprazno blebetanje.
daj dokument, sliku, link, citat, kao što ja to radim kad obaram tvoje nebuloze i laži.
dao sam citat na Čajkanovićev tekst gde piše o tome da je eden pogrešno preveden u nekom slovenskim zemljama i da otud možda vodi poreklo jedenja na groblju. Taj citat koji sam ja dao možeš da izguglaš, sigurno postoji na netu, ja ga imam u Čajkanovićevoj knjizi. Ti si od toga napravio sprdnju i nekoliko tvojih pajtosa je pomrlo od smeha na tu moju izjavu. Hajde, budi muško i reci: "Pogrešio sam što sam ismevao ovog čoveka, u pravu je." Ali onda rizikuješ da se ispostavi da si i za druge stvari pogrešio. Napao si me da autor knjige "O srpskom vrhovbnom bogu" je morao da zna ono što moj junak u knjizi ne zna, a ja sam ti pokazao da se moj junak zadesio u situaciji 30 godina PRE nego što je napisao tu knjigu, dakle, mogao je da ne zna u tom trenutku, dapače, upravo zbog događaja koje ja opisujem mogao je da dođe do nekih spoznaja... i tako dalje. Izjavio si pedeset stvari i sad samo vrtiš onih pet koje su nedvosmisleno jasne na tvojoj strani, a sve drugo ništa.
Najvažnija stvar koja se noćas dogodila je da je u Beogradu pao sneg. Ništa značajno nije pokrio, a ni otkrio.
Kolko snijega treba pasti da ovo pokrije [emoji38]
E, al bez zaebancije, Gul i Boban su ko dva brata
šta sad rade ova dvojica, spavaju u ključnim trenucima
Quote from: Boban on 10-01-2021, 10:03:43
dao sam citat na Čajkanovićev tekst gde piše o tome da je eden pogrešno preveden u nekom slovenskim zemljama i da otud možda vodi poreklo jedenja na groblju. Taj citat koji sam ja dao možeš da izguglaš, sigurno postoji na netu, ja ga imam u Čajkanovićevoj knjizi.
pa daj naslov izdanja, stranu, moš i fotkat citat
Prvo kupi knjigu, pročitaj je i komentar na astal, pardon, trpezu ili bilo kako se na srpskom kaže - table.
ah, divno, vratio se sneg, a i sagita je ko nekad, u svom punom sjaju i funkcionalnosti :D
jel' sam ja spominjao da bi jednog dana trebalo sakupiti sve ove bobanove i gulove književne sparinge i objaviti ih kao novi čas anatomije... genijalno :D
Quote from: Scordisk on 10-01-2021, 17:42:39
ah, divno, vratio se sneg, a i sagita je ko nekad, u svom punom sjaju i funkcionalnosti :D
jel' sam ja spominjao da bi jednog dana trebalo sakupiti sve ove bobanove i gulove književne sparinge i objaviti ih kao novi čas anatomije... genijalno :D
"Srpski literarni dijalog"?
jeste srpski, jeste literarni, uglavnom, al za dijalog nisam baš siguran :D
šta ću sad još i čajkanovića da kupujem ccc
Scor, teo si reć čas antinomije!
-----------------
едит
"Сећам се да нам је једнога дана професор Лескин говорио у семинару о словенском преводу неких партија из Старог завета, у којима се реч за рај стално преводила са пића (==''јело''). Откуда то? Отуда што се и у јеврејском оригиналу, и у грчком преводу (са кога је превођено на словенски), рај назива еден, а словенски преводиоци протумачили су да је еден, и етимолошки и стварно, исто што и једење" (стр. 41)
https://ivoandric.no/biblioteka/Istorija/Veselin%20Cajkanovic%20-%20Mit%20i%20religija%20kod%20Srba.pdf
Quote from: Labudan on 10-01-2021, 17:53:39
Scor, teo si reć čas antinomije!
hahaha, eto naslova ako ikada bude izdata
ajde, dronjavci, Gul je bar pročitao knjigu, a vi orgijate na topiku o knjizi koju niste ni videli...
Sram ih bilo.
jel možemo i mi da dobijemo besplatni primerak? :D
ne možete...
Za Batu bih se složio. On se ne razume u čitanje literature. Sa Scordiskom bih se nagodio.
saću namjerno da je čitam!
Cu je kupim i slozim pored neprocitanih
Cak sam i lonetovu nabavio
Quote from: Boban on 10-01-2021, 10:03:43
dao sam citat na Čajkanovićev tekst gde piše o tome da je eden pogrešno preveden u nekom slovenskim zemljama i da otud možda vodi poreklo jedenja na groblju. Taj citat koji sam ja dao možeš da izguglaš, sigurno postoji na netu, ja ga imam u Čajkanovićevoj knjizi. Ti si od toga napravio sprdnju i nekoliko tvojih pajtosa je pomrlo od smeha na tu moju izjavu. Hajde, budi muško i reci: "Pogrešio sam što sam ismevao ovog čoveka, u pravu je."
Quote from: Labudan on 10-01-2021, 17:53:39
"Сећам се да нам је једнога дана професор Лескин говорио у семинару о словенском преводу неких партија из Старог завета, у којима се реч за рај стално преводила са пића (==''јело''). Откуда то? Отуда што се и у јеврејском оригиналу, и у грчком преводу (са кога је превођено на словенски), рај назива еден, а словенски преводиоци протумачили су да је еден, и етимолошки и стварно, исто што и једење" (стр. 41)
ček, jel stvarno OVO taj gromopucatelno najavljivan citat koji će da ospori KOJU TAČNO moju tvrdnju, tezu, ocenu?
ŠTA sam ja to kazao što sad ovaj citat demantuje?
dakle, pusti, bobi, svoju povređenu sujetu i sopstvene projekcije i iskrivljavanja moje kritike: pogledaj moj TEKST, znaš već gde se nalazi, da ti ga ne linkujem ovde ponovo, pa mi reci šta sam ja to loše ili netačno rekao povodom tvog 'književnog' korišćenja ove debilne teorije?
šta se ovim citatom osporava od mojih teza?
valjda ovu tvrdnju: "Boban, trol koji više voli da troluje nego leba da jede, prikazuje umnu srpsku glavu, Čajkanovića, kao proto-trola koji troluje popove debilnim teorijama"
pošto jelte to jeste Čajkanovićeva teorija
za ostalo samo nastavite
Upravo tako, Bato, pokazuješ da si pažljiv čitalac, mnogo pažljiviji od Ghoula svakako.
Quote from: Labudan on 10-01-2021, 23:27:29
valjda ovu tvrdnju: "Boban, trol koji više voli da troluje nego leba da jede, prikazuje umnu srpsku glavu, Čajkanovića, kao proto-trola koji troluje popove debilnim teorijama"
jbg, tako je to kad plitkoumni i nepažljivi ljudi pokušavaju da čitaju, a ne umeju da pročitaju i najjednostavniju rečenicu;
tako je to kad pokušavaju da nešto citiraju, a NE UMEJU NI DA CITIRAJU (slučajnost? NE UMEJU? ne bih reko!) celu jednu rečenicu.
dakle, ovo što je labudan 'citirao' je samo parče moje rečenice.
puna rečenica se nalazi OVDE:
https://ljudska_splacina.com/2020/12/paganin-boban-knezevic.html (https://ljudska_splacina.com/2020/12/paganin-boban-knezevic.html)
svako ko to hoće može SVOJIM očima da vidi šta sam ja zamerio bobanu, umesto da veruje bobanovim tlapnjama i podmetačinama njegovog dežurnog trola.
ali pošto će cenzor bobi to opet da cenzuriše, da nacrtam, samo za slepe, kojima je moja rečenica suviše mistična.
zamerio sam mu KARAKTERIZACIJU.
puna rečenica, koju je labudalan isekao, pošto ga očito u školama nisu naučili kako se pravilno citira tuđi tekst, glasi:
"(uzgred, zapazi bedastu 'karakterizaciju' u kojoj Boban, trol koji više voli da troluje nego leba da jede, prikazuje umnu srpsku glavu, Čajkanovića, kao proto-trola koji troluje popove debilnim teorijama)"
(https://1.bp.blogspot.com/-L5vlIpWu29Y/X_t1XKyWBtI/AAAAAAAA2rI/U83LSpYZa4AOkyej7KjtuBTmFml8bdEUwCLcBGAsYHQ/w640-h496/%25C5%25BEdranje%2Bedena.png)
dakle, jasno je šta ja zameram: ne debilnu teoriju kao takvu, odnosno njeno pominjanje kao takvo, nego činjenicu da boban nju koristi za imbecilnu KARAKTERIZACIJU čajketa kao debila koji će po slavama i drugde da TROLUJE popove plasmanom ovakvih debilnih teorija.
nigde ja nisam sporio da je neki debil nekada negde izneo debilnu teoriju za koju se boban uvatio.
ono što sam sporio, po dvestoti put da podvučem, jeste književna upotreba te teorije, koju, po bobanu, čajke iznosi na večerinkama s popovima da bi ih nervirao.
to je potpuno imbecilno i nema veze ni sa pravim čovekom, ni sa 'likom' kojeg je pisac krajnje nevešto pokušao da kreira, samo da bi ga po ko zna koji put u knjizi prikazao kao DEBILA. i trola.
Ni Ghoul više ne kontroliše napisano. Nadam se da se nećete i noćas međusobno častiti iako sneg pada. Postalo je degutantno. Ko zna, možda i neko ozbiljan pročita PAGANIN.
Quote from: Ghoul on 10-01-2021, 23:48:31
ono što sam sporio, po dvestoti put da podvučem, jeste književna upotreba te teorije, koju, po bobanu, čajke iznosi na večerinkama s popovima da bi ih nervirao.
to je potpuno imbecilno i nema veze ni sa pravim čovekom, ni sa 'likom' kojeg je pisac krajnje nevešto pokušao da kreira, samo da bi ga po ko zna koji put u knjizi prikazao kao DEBILA. i trola.
Bio si možda na promociji povodom izlaska Čajkanovićevih sabranih dela na kojoj je njegov sin najviše vremena pričao kako mu je otac bio veseljak i zajebant?
Quote from: Ghoul on 10-01-2021, 23:48:31
ono što sam sporio, po dvestoti put da podvučem, jeste književna upotreba te teorije, koju, po bobanu, čajke iznosi na večerinkama s popovima da bi ih nervirao.
to je potpuno imbecilno i nema veze ni sa pravim čovekom, ni sa 'likom' kojeg je pisac krajnje nevešto pokušao da kreira, samo da bi ga po ko zna koji put u knjizi prikazao kao GULA
men djeluje vako
Quote from: Boban on 11-01-2021, 00:02:33
Bio si možda na promociji povodom izlaska Čajkanovićevih sabranih dela na kojoj je njegov sin najviše vremena pričao kako mu je otac bio veseljak i zajebant?
zašto bih morao da budem na toj promociji da bih čitao tvoj roman?
kakve veze ima kakav je čajke STVARNO bio (a još manje kakav je KROULI stvarno bio), jesi li ti pisao roman ili šta?
ti tog lika nigde drugde u romanu do tada nisi prikazao kao šaljivdžiju, zajebanta i trola.
dakle, možda su tvoji fakti tačni, ali tvoja KARAKTERIZACIJA ne valja, jer fakte (ako su to) nisi adekvatno integrisao u svoj 'književni' tekst.
pa nije bio u prilici... rat, beznađe i ostala sranja...
tebi bre sve smeta; ispade da je Paganin najgora ikad napisana knjiga u istoriji čovečanstva.
Quote from: Boban on 11-01-2021, 00:15:48tebi bre sve smeta; ispade da je Paganin najgora ikad napisana knjiga u istoriji čovečanstva.
(https://1.bp.blogspot.com/-cVuhGk13Pbc/X_qpH5ZmCpI/AAAAAAAA2qs/HVbCzfHtRpYBTHreF8TQ5siKtn2UBpb_gCLcBGAsYHQ/w438-h640/mozzart.jpg)
pf, koje zrno graška pod princezom... pa ta "karakterizacija" je manji problem nego npr ono goloruko kršenje kukuruzišta
al bar si obrazložio ono što na blogu nije obrazloženo. Sad još da pojasniš šta je pogrešno oko mitologije, što je valjda ključna zamjerka, jer 90% ostalog je ispravljivo
Još ćeš da iscickaš besplatan primerak.
Evo i mog komentara nakon čitanja romana.
Kao prvo, pisac nije pisao povijesni roman (on je tek jednim dijelom takav) niti biografski (i tu je tek jednim dijelom takav), u pitanju je fikcija koja mu je dala slobodu da se s ljudima i događajima poigra na način kako mu je već dopustila vlastita imaginacija. U tom smislu, ako je glavni junak čovjek koji se malo smije i nije u potpunosti do kraja svjestan svih svojih moći, to je u redu. A u redu je i ona da je Crowley natukao desetak kila više pa se nije mogao provući kroz rupu u zemlji. Pisac ga je tako zamislio, (u fikciji smo i dalje, zar ne?), i zato ne valja biti sitničav. I ako se želi pisca tuči, neka ga se tuče na konkretnim stvarima. Nije da ga se nema po čemu, tekst nije bez mane.
Moram reći da me uvod u roman nije zgrabio na prvu, na način na koji volim i želim da mi se dogodi s tekstovima; ili me imaš u prvih pedeset stranica, ili nemaš. No ovdje na prvih sto stranica, za moj ukus predugačkih opisa svijeta u kojem će se naći glavni junak, nisam imala ništa posebno protiv, ali ni za. Dječak Čajke, se nađe u tom čudesnom svijetu pod Avalom, gdje vrijeme drugačije teče, gdje ne zna je li u pitanju san ili tek pomaknuta stvarnost. To će poslužiti kao uvod u jedan drugi još veći i veličanstveniji skriveni svijet.
Odlazak u Lajpcig je solidno odrađen. Ima tu dosta povijesnih fakata vezanih za Srbe, njihove običaje, folklor, jezik, pjesme. U redu, ovo bi trebalo biti posebno zanimljivo i poučno Srbima.
Trenutak u kojem je me roman zgrabio je odlazak u Afriku, u skriven podzemni grad Dugu. Na tom će mjestu Čajkanović doživjeti preobrazbu, doživjeti ugriz boga (zvijeri) doći u posjed određenih moći koje će mu omogućiti da svijet i ljude vidi u drugačijem svijetlu, da se suprotstavi moćnom Crowliju i ne dopusti da manipulira njime i mjestom na povijesnom lokalitetu Žrnovu. Način na koji je to napisano neću sad opisivati, meni je bio fantastičan, prava književna poslastica.
Ima u Bobana nekakve tame koja se provlači kroz sve njegove tekstove, u kojoj kao čitalac možeš prepoznati i svoju. Ako misliš da je imaš. I možda je to ključ zašto nekog pisca volimo, trenutak u kojem možemo pronaći i identificirati se s dijelom svojih skrivenih maštarija, strahova, mraka, muka, tuge, čega god ..
Osobito omiljen dio u knjizi mi je scena s Rimljaninom. U prvoj verziji čitanja, imala sam određene primjedbe, pa mi je drago da su neke uvažene a scena proširena. Dijelovi romana sa slijepima također su fino obrađeni, to mi je blisko jer sam se i sama bavila sličnom tematikom.
Ako kažemo da dobro pobjeđuje zlo, onda ova knjiga upravo tako završava. U prvoj verziji teksta, kraj je ostao nedorađen, vidjelo se da nešto fali, no sada u konačnoj verziji, mislim da drugačijeg i ljepšeg od ovakvog završetka nije moglo biti.
Da ne bude da samo nižem hvalospjeve, tekst nije stilski izbrušen do savršenstva. Jezično stilsko savršenstvo postoji i nije fikcija. I da je autor svom tekstu dao vremena i prostora da odleži neko vrijeme, mogao mu se približiti, jer je za to je sposoban. Na razini jezika, ima dosta riječi koje su se mogle zamijeniti boljima. Postoje konstrukcija rečenica koje su se mogle presložiti. Ima istih riječi koje se ponavljaju, itd... ali to je kad radiš sve sam, i misliš da sve možeš sam. Biti pisac, lektor, urednik, nakladnik...
Za kraj nudim citat iz knjige, tipičan bobanizam:
,,Osim što smo napušteni, ostavljeni, prepušteni sudbini i slučaju. Niko ne sluša naše vapaje i molitve, niko ne uslišava želje, niko i ne zna da postojimo, kao polupojedena konzerva pasulja ispuštena kraj puta koja se ucrvljala, a onaj ko je konzervu otvorio i jeo, a zatim otišao dalje, nikada ne spozna tu koloniju crva koja se razvila. A crvi generacijama pokušavaju da odrede ko je kada i s kojim razlogom napravio konzervu te je zasuo hranjivim materijalom koja je inicirala njihov razvoj."
Quote from: saturnica on 11-01-2021, 12:54:26
...ovo bi trebalo biti posebno zanimljivo i poučno Srbima.
Ovde je ključ nerazumevanja. Lužički Srbi, tkz. Sorbs svojatani su od Srba kao prapostojbina i to je donekle tačno, ali suština je da su oni zapravo bliži Hrvatima, i genetski i istorijski. To je ono što svima uglavnom promiče jer kad Hrvat čuje reč Srbin dobije ospice. Lužički Srbi govore slično Srbima, ali zapravo sličnije Hrvatima, katolici su ili protestanti, nikako pravoslavci, pre 160 godina jedna pokrajina je imala pesmu o svom rodnom kraju "Lijepa naša"... Bežeći pred Francima, Lužički Srbi su išli na sve strane, pa i na jug, naselivši uglavnom Dalmaciju. Recimo Slovaci i Slovenci gotovo da mogu da se razumeju, na isti način Lužički Srbi i Hrvati. Autentični Hrvati devetnaestovekovni su bliži Slovencima nego Srbima, Zagorci... Komplikovano je to zamešeteljstvo, a Hrvati kada bi se malo uneli, shvatili bi da potiču od Lužičkih Srba. U ovom romanu postoji nekoliko naznaka u tom pravcu, s tim da se ja zaista nisam hteo time baviti, samo sam zagrebao i otvorio neka pitanja.
Quote from: saturnica on 11-01-2021, 12:54:26
A u redu je i ona da je Crowley natukao desetak kila više pa se nije mogao provući kroz rupu u zemlji. Pisac ga je tako zamislio, (u fikciji smo i dalje, zar ne?), i zato ne valja biti sitničav.
Čajkanović je bio vrlo sitan (evo ga dole u sredini na studijama u Lajpcigu), a kod Srba se često sitni ljudi imaju određenih prednosti; imao sam komšiju, gotovo patuljka koji je jedini u kraju mogao da se uvuče u bilo koji kiosk kroz neki prozor sa strane i redovno je obijao trafike. Krouli je bio dosta krupniji i to nije čak ni fikcija da postoje prolazi u katakombama kroz koje jedan može da se provuče, a drugi ne.
(https://srpskatelevizija.com/wp-content/uploads/2020/11/Veselin-Cajkanovic-u-sredini-tokom-studija-u-Lajpcigu.jpg)
bobane, prestanite generalizirati što misle hrvati kad čuju riječ srbin. toliko sam na ovom forumu da bi, ako je tako, trebala biti osuta od glave od pete. i dajte, neću politiku u ovu književnu kužinu.. :evil:
Od trsta do karpata
Postojbina je hrvata
Quote from: saturnica on 11-01-2021, 14:25:02
bobane, prestanite generalizirati što misle hrvati kad čuju riječ srbin. toliko sam na ovom forumu da bi, ako je tako, trebala biti osuta od glave od pete. i dajte, neću politiku u ovu književnu kužinu.. :evil:
Nije to politika. Lužički Srbi su zapravo zajednički preci Srba i Hrvata na Balkanu, a sami Dalmatinci su zadržali mnogo više tog izvornog od ostalih.
E sad će izeš od scallopa golem ćutek!
Zamalo da mi se omakne. :lol: Još nisam siguran da li PAGANIN postavlja tezu ili protezu. Ako je još jedno drndanje Drevnih na krovovima Hitroua ne zanima me.
Quote from: saturnica on 11-01-2021, 12:54:26
bobane, prestanite generalizirati što misle hrvati kad čuju riječ srbin. toliko sam na ovom forumu da bi, ako je tako, trebala biti osuta od glave od pete. i dajte, neću politiku u ovu književnu kužinu.. :evil:
potpisujem! a i ti ne generaliziraj šta će biti posebno zanimljivo i poučno srbima jer se odmah upitam kakvo je moje srpstvo. hm... :lol: xrofl
mislim da su nam utisci vrlo vrlo slični, što me raduje. i meni se najviše dopala 1917, stvarno je majstorski osmišljena. a ovo boban da urami i stavi na zid:
"Jezično stilsko savršenstvo postoji i nije fikcija. I da je autor svom tekstu dao vremena i prostora da odleži neko vrijeme, mogao mu se približiti, jer je za to je sposoban."
btw, saturnice, čekam tvoj sledeći roman kao ozebli sunce. samo kažem :)
Quote from: Boban on 11-01-2021, 13:48:29
Quote from: saturnica on 11-01-2021, 12:54:26
...ovo bi trebalo biti posebno zanimljivo i poučno Srbima.
Ovde je ključ nerazumevanja. Lužički Srbi, tkz. Sorbs svojatani su od Srba kao prapostojbina i to je donekle tačno, ali suština je da su oni zapravo bliži Hrvatima, i genetski i istorijski. To je ono što svima uglavnom promiče jer kad Hrvat čuje reč Srbin dobije ospice. Lužički Srbi govore slično Srbima, ali zapravo sličnije Hrvatima, katolici su ili protestanti, nikako pravoslavci, pre 160 godina jedna pokrajina je imala pesmu o svom rodnom kraju "Lijepa naša"... Bežeći pred Francima, Lužički Srbi su išli na sve strane, pa i na jug, naselivši uglavnom Dalmaciju. Recimo Slovaci i Slovenci gotovo da mogu da se razumeju, na isti način Lužički Srbi i Hrvati. Autentični Hrvati devetnaestovekovni su bliži Slovencima nego Srbima, Zagorci... Komplikovano je to zamešeteljstvo, a Hrvati kada bi se malo uneli, shvatili bi da potiču od Lužičkih Srba. U ovom romanu postoji nekoliko naznaka u tom pravcu, s tim da se ja zaista nisam hteo time baviti, samo sam zagrebao i otvorio neka pitanja.
kake to veze ima, koja teorija ccc
svi indoevropski narodi praktično su iz stepa oko crnog mora i kaspijskog jezera, što bi Komi reko iza Karpata
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8d/Indo-European_steppe_homeland_map.svg/1200px-Indo-European_steppe_homeland_map.svg.png)
svi su odatle došli kojekude, naravno da imaju isto jezičko i etničko porijeklo iz stepa
A ako odemo još dalje u prošlost ispostaviće se da su svi homo sapiensi potekli od jedne žene gde se pojavila mutacija.
No, kakve to ima veze s tim da deo Lužičkih Srba o svojoj regiji ima ispevanu "Lijepu našu" koja nestvarno liči na ovo što Hrvati misle da su smisli za svoj kraj?
himnu Srbije smislio Slovenac, što bi to bilo bitno
Srbi su svakako Hrvati i Hrvati su jasno Srbi
Himna SFRJ je originalno poljska himna. Ovi Sloveni sve sam lopov do lopova.
SFRJ je zapravo slala imperijalističku poruku od Jadrana do Baltika vladaće Jugoplastika!
Quote from: Labudan on 11-01-2021, 17:39:41
himnu Srbije smislio Slovenac, što bi to bilo bitno
Srbi su svakako Hrvati i Hrvati su jasno Srbi
Himna Jugoslavije je iz Poljske, Lužički Srbi Poljske 1840... Slovenac samo preradio za potrebe ovde.
Sredinom XIX veka i Poljaci i Česi su bili ubijeni u pojam, a barjaktari promena i otpora germanizaciji Lužički Srbi. Posle njih sjebali, a ovi se vozdigli.
ne znam više na koju himnu misliš, nije Bože pravde iz Poljske, valjda
Kako vam ne dosadi više, ta tema srbi i hrvati, tko je što i tko je bio prvi a tko zadnji. Dajte vi nama priče na radionici da se imamo čemu veseliti. 🙂
Lilit, zaboravih poslati.. xremyb
Quote from: Labudan on 11-01-2021, 17:57:54
ne znam više na koju himnu misliš, nije Bože pravde iz Poljske, valjda
Hej Sloveni... to je jedina himna koju ja priznajem.
Quote from: saturnica on 11-01-2021, 12:54:26
Za kraj nudim citat iz knjige, tipičan bobanizam:
Ne znam dal da se uvredim il da se ponosim.
Danas mi bio čovek u knjižari i pola sata hvalio Paganina kao jednu od najboljih ezoterijskih domaćih knjiga u ovom veku. I pomenuo gomilu stvari koje je našao u knjizi; konačno neko da sagleda i tu stranu. Prvi koji je zapravo dokučio tu jednu skrivenu nit Paganina. Ja uvek u knjizi imam po nekoliko skrivenih nivoa provučenih od početka do kraja. Recimo, u "Poslednjem Srbinu/Živosahranjenim" niko nije iščeprkao pokretačku nit knjige. Računao sam da bi Gul mogao, ali njemu je to bila pregolema količina teksta, no, baljezganjem oko Paganina pokazao je da je moj način razmišljanja van njegove lige...
Pa te luzicke srbe mi zovemo bijelim hrvatima
Jel zapravo pricamo o istim ljudima
uvijek pričamo o istim ljudima haha
Pretpostavljam da Eskime zovete Hrvatima - Snjegovićima ?
Quote from: varvarin on 12-01-2021, 19:26:02
Pretpostavljam da Eskime zovete Hrvatima - Snjegovićima ?
[emoji38][emoji38][emoji38]
Sent from my SM-A715F using Tapatalk
Mi smo zimogrizni
Volim kada iza prikaza u novinama vidiš da je pročitana knjiga, a ne samo prepisano ono što stoji na kioricama ili u saopštenju izdavača...
(https://www.znaksagite.com/P/pag_blic.jpg)
Mozda mu je neko preprićo
Quote from: Black swan on 18-01-2021, 15:02:48
Mozda mu je neko preprićo
do tih detalja da pomene koji auto vozi jedan od aktera, a to je naoko nebitan podatak, zašto bi jedan Englez vozio francuski auto, pa zato što su u to doba kada se radnja događa francuski automobili bili mnogo otporniji na pustinjske uslove nego nemački i britanski. Ima u ovoj knjizi bezbroj tananih natuknica o svemu i svačemu, za one koje to zanima, naravno.
Quote from: Black swan on 18-01-2021, 15:02:48
Mozda mu je neko preprićo
Ma ni toliko. Da mu je neko prepricao sigurno bi znao je ENTONI Krouli (koji zaista vozi bentli) demon, a ne istorijski lik, okultista..
Entoni Krouli i bentli nemaju veze s Paganinom...
Bice da nema puno veze ni prikaz Ivkova. To je jedini Krouli koji vozi bentli u "Dobrim predskazanjima"...
https://www.bookvar.rs/knjiga-koju-mozete-kupiti-samo-u-jednoj-knjizari-u-gradu/
Quote from: Linʞᴉn on 18-01-2021, 16:58:49
Bice da nema puno veze ni prikaz Ivkova. To je jedini Krouli koji vozi bentli u "Dobrim predskazanjima"...
Mnogo si strog prema starijoj generaciji koja nema naviku da sve gugla pre nego što obznani; sasvim je moguće da mu se u svesti ukrstilo pravo Kroulijevo ime Edvard sa ovim Entoni i da otud potiče propust.
Inače: https://www.bookvar.rs/knjiga-koju-mozete-kupiti-samo-u-jednoj-knjizari-u-gradu/
Ukrstilo mu se Edvard sa Entoni pa je zato pomislio da su okultista Edvard Krouli i demon Entoni Krouli iz "Dobrih predskazanja" (u kojima se Alister Krouli uopšte ne pojavljuje) ista ličnost?
Ivkov već 40 godina čita i prikazuje domaću fantastiku (ima sigurno preko 500 tekstova u raznoraznim papirnim izdanjima); voli malo da se našali, često ne baš uspešno i ukusno, ali razumljivo je da pravi i greške. Pa znate li ko ne pravi greške? Samo psihopate koje su u stanju da misle na svaki detaljčić.
Quote from: scallop on 29-12-2020, 14:38:00
ali da vode Konga 30 miliona godina teku pod Saharom mogao si da saznaš samo od mene
A možda i iz Aquamana. 8-)
fascinantno je kakvom se vi periferijom bavite. da li je ivkov ubo kako treba. entoni, toni, ili edvard, hu d fak kerz.
kaže čovek možda najbolji roman. i jeste najbolji. šteta samo što nije peglan i upeglan kao crni cvet. bobane crkni! nas-rofl
peglanje je najmanji problem, ako ima šta da se pegla. Pa znaš li ti na šta su ličila prva izdanja Hemigvejevih romana?
Okej, sačekaćemo 5-6 godina, nije problem..
Prvih 15-20 izdanja svakog novog Bobanovog romana čitaju samo amateri...
send, tako je dobro videti te opet :lol:
Quote from: mac on 21-01-2021, 22:21:37
Okej, sačekaćemo 5-6 godina, nije problem..
knjiga se prodaje u jednoj knjižari na planeti
Quote from: lilit on 21-01-2021, 22:35:23
send, tako je dobro videti te opet :lol:
Hvala Lil. Drago mi je da si ovde. xremyb
Quote from: Labudan on 21-01-2021, 23:11:29
knjiga se prodaje u jednoj knjižari na planeti
zar ne zvuči primamljivo?
procitao se paganin; osvrnut cu se van ideoloske perspektive, recimo kao pocasni srbin, znaci potisnuti odredjena uvjerenja i kritiku na toj razini.
nekoliko spontanih misli: sadrzajno roman obuhvaca vise pojava i premisljanja no bilo koja grupa 69, sve to na vrlo koncizan, jezgrovit nacin. karakteri su vrlo uvjerljivi, radnja lijepo tece i tvori suvislu cjelinu.
i tu se vec doticem gulove kritike na racun naivnog cajkanovica: upravo prilika na koju se obrusava je jedna od najbolje uvedenih i razradjenih, doslovno biser. zakljuciti da bi protagonista bio lose prikazan, neprirodno, nesuvislo, naivan, sto god, je pri ovom primjeru van svake pameti. cijenim da gul nije procitao roman, tek sporadicno izvukao koji pasus za standardizirano epsko guslanje. prosto je nemoguce izvuci gulov zakljucak, konkretni motivi su savrseno prikazani, vrlo uvjerljivo, kao i cjelokupni razvoj protagoniste.
radnja veze, cita se u dahu, no roman me je i nazivcirao (sto ulazi u subjektivni dozivljaj): nisam ljubitelj epske fantastike. ne sad da bih rad svrstao u epsku fantastiku, tek se stilisticki proteze pojava koja mene relativno brzo zasmeta; epski opisi prilika, detaljni prikazi, sve uz ponavljanje (mislim, epski detaljno ponavljanje vec ponudjenih epski detaljnih prikaza slicnom prilikom). no ponavljanje prilika nije nesuvislo, ima funkciju, vrlo je konkretni dio cjeline.
to subjektivno, vjerujem da ljubitelj epske fantastike uziva u prikazanom, tempu, ritmu, dok bi meni prijalo vise nedorecenosti, prostora za mastu, a u korist tempa. znaci nazivcirao ne nekom nestrucnoscu, dapace: toliko veze da zelis dalje, tezis raspletu, rjesenju, a autor gradi, postavlja i spaja, namece ritam (u duhu epskog fantasticara), dok ti ne mozes pustiti.
vrlo shiroka prica koja obuhvaca mnogo predanja, a ne nedostaje ni humor (recimo usputna opaska o sorbima i drzavnickim teznjama). da naginjem tezi kako srpstvo predstavlja etniju, ne tek pleme, bio bih odusevljen. inace je zanimljiva i struktura, paganin u tom pogledu ima izrazene paralele sa budakovim ognjistem (koje boban sigurno nije citao), sto govori u prilog razine narativa (a takodjer ulazi u humor kojeg u ovom slucaju ni autor nije svjestan: humoristickog rjesenja pitanja etnija-pleme po toj paraleli).
price o doradi nisu vrijedne spomena, doraditi se u sustini mogu tek sitnice, koji termin, poslije cega je ovo najbolji bobanov roman i vrijedi svake preporuke; vrlo zabavno stivo.
Taj san o Velikoj Srbiji je zapravo san Lužičkih Srba s početka XIX veka. Imam to dokumentovano, uradiću reprint te knjige iz 1932. godine o "srpstvu u poeziji Lužičkih Srba". Ali znaš šta je najbizarnije u svemu? Lužički Srbi su zapravo Hrvati, imaju i pesmu o domovini "Lijepa naša", govore iskrivljeni ijekavski, ali je samim Hrvatima pomisao da potiču od nečega što u sebi sadrži reč Srbin potpuno neprihvatljiva. Bežeći od pogroma, Lužički Srbi su išli na sve strane pa tako i na jug, Dalmaciju su obožavali, Hercegovinu, OK, deo je stigao i u Srbiju, ali tamo su bili i neki Sloveni s druge strane, pa su zapravo najčistiji ostali negde u Dubrovačkom zaleđu.
ne moze pleme kao dio etnije biti otac etnije, sorbi izvor hrvata. iako carsijski bg-san velike srbije vec 150 godina instrumentalizira tisak, kulturne i znanstvene institucije, lazira, krivotvori, tvori prepjeve, bizantski presucuje, zatire spomen pojma hrvata ili ih svodi na pleme oko krapine. no rekoh da necu u taj osvrt.
Quote from: džin tonik on 20-03-2021, 19:22:52
ne moze pleme kao dio etnije biti otac etnije
(https://scontent.fbeg5-1.fna.fbcdn.net/v/t1.15752-9/104023512_1017847048618103_7356942199936987683_n.png?_nc_cat=108&ccb=1-3&_nc_sid=ae9488&_nc_ohc=sBfb-vX059MAX_9ZIXf&_nc_ht=scontent.fbeg5-1.fna&oh=4078c54d81e1629be5b473df799585e0&oe=607D939D)
s tom razlikom što Sava nije uspeo u svom naumu, dapače, NIJEDAN Nemanjić nije dočekao samostalnu srpsku crkvu. Da je Sava bio samostalan bio bi patrijarh a ne arhiepiskop. A to što je posle Dušan proglasio arhiepiskopa za patrijarha da bi ovaj njemu uzvratio imenujući ga za cara, jer samo patrijarh može da imenuje cara, je koren onog prastarog o vojvodi i serdaru.
Zosko, opet grešiš, jer to pleme Sorbs je iznad i Srba i Hrvata i mnogih drugih, slučajno sad to fonetski liči na ove Srbe s kojima deliš interesni prostor, ali zapravo Sorbs su preteče i Srba i Hrvata.
ma jok, jedno od bezbroj plemena cije ime fonetski slici na suvremeno srpsko u duhu srbi svi i svuda ekspanzije 150 godina se gura u tu pricu. sorbi ne tvore pojam etnije.
bijeli hrvati (https://hr.wikipedia.org/wiki/Bijeli_Hrvati)
Blizu si, pa napravi izlet u Budišin. Idi kad je taj njihov veliki vašar. Ja sam tu priču o Lužičkim Srbima počeo da shvatam drugačije kad sam imao priliku da ih čujem kako pričaju. Dakle, to se jebeno sve razume, kao da neki Poljak žuška (ovde su ž i š crnogorski mekani) na hrvatskom, eto, tako zvuči. Zastrašujuće.
i bez toga, pogledam pojmove kao dom, domovina, pa znacaj trolista, sve je to prilicno jasno i zajednicko, samo sto pojam sorba nije bio toliko znacajan, uopcen ili rasprostranjen da bi oni tvorili etniju. sorbi nisu preci suvremenih juznoslavenskih naroda, tek fragmenti, jedva su opstali, sve uz ostala plemena u izvornom okruzenju. ni brojcano nikad ne bi opstali na balkanu, samo kao dio etnije. da su se tek sorbi au mas spustili do jadrana, to bi ostalo tako zabiljezeno.
nisi u pravu. Oni su bili veliko plame pre 1500 godina i pre 1000 godina ih je već pola proterano sa prostora današnje Nemačke. Oni su osnovali Lajpcig, Drezden... pazi, ja ne kažem Srbi, ja kažem neki Sloveni, sasvim slučajno Sorbs liči sada na Srbi. Pre 1500 godina pojam nacije nije postojao, a Sloveni su poput Kelta bili svako selo za sebe i onda su ih organizovani Romani i Germani lako potisnuli. U XVIII i XIX veku postojala je zabrana da Sorbs žive u gradovima i da se bave zanatima na prostoru današnje Nemačke, što ih je dodatno raselilo. Zar ti misliš da bi Nemci tek tako uveli zabranu da nije postojao dobar istorijski razlog. Što Česima nije to isto zabranjeno?
Quote from: džin tonik on 20-03-2021, 21:25:39
svi i svuda ekspanzije 150 godina se gura u tu pricu
Htio si reći Hrvati svi i svuda, pošto Starčević priča i da su Albanci Hrvati.
mene privukao zanimljiv roman, a vi bi samo politizirali. bato, gdje je recenzija?
Paganin je roman koji bi mnogi rado pročitali ali ne žele da ta informacija stigne do mene, a kako se knjiga može nabaviti isključivo na jedan način, mogućnosti su skučene. Na stranu to što Bata i nema nikakvog poznanika da to odradi namesto njega.
Pravim novo izdanje Paganina, ćirilično; urađena je neka detaljna korektura i uopšte mi nije jasno gde vi vidite u ovom izdanju toliko grešaka da se zagrcnjujete.
Cuj gdje
Pa u tekstu
daj bre, ti nisi ni video knjigu, što se javljaš? Znam da je u tekstu, ali ne nalazim, ni ja ni oni koje angažujem. Il smo mi debili ili ljudi preuveličavaju pa dve slovne greške na jednoj strani negde zateknute proglašavaju katastrofom.
Kopiro sam orginal
Tako je kad naucis tekst napamet pa ne vidis pogreske
znaš li ti da je svako kopiranje knjige zabranjeno?
Za osobnu uporabu nije
Sad radim na Olimpu ali ne mogu naci pravi scan lagunin
Sve neke lijeve verzije ili iz hrvatske
Quote from: Boban on 19-06-2021, 01:25:48
Pravim novo izdanje Paganina, ćirilično; urađena je neka detaljna korektura i uopšte mi nije jasno gde vi vidite u ovom izdanju toliko grešaka da se zagrcnjujete.
nadam se da si potpisao onoga ko ti je ukazao na najviše grešaka vezanih za nepismenost?
pregledao sam sve one tvoje žvrljotine i samo na dva-tri mesta našao da ima elemenata za popravak. Ostale stvari spadaju u domen osećaja za jezik i ritam i rečenicu i stil i tu si potpuno inferioran da daješ savete.
Quote from: Black swan on 19-06-2021, 18:53:25
Za osobnu uporabu nije
Sad radim na Olimpu ali ne mogu naci pravi scan lagunin
Sve neke lijeve verzije ili iz hrvatske
Имам ја Олимп у два тома, на ћирилици.
Ne citam te cudne hijeroglife
ако ме обаспеш неком примамљивом понудом, mogao bih da sve prebacim i na latinicu za tvoje potrebe.
(https://i.imgur.com/5eOcKta.jpg)evo neki od mojih ponajboljih radova
jesi čito tog Horkhajmera uopšte :lol:
jesam...prvu stranicu...
ništa teže u životu nisam vidio... mada to je bilo prije 15 godina
možda sam pametniji... ali sumnjam
piše on zamršeno mada naši prevodi su gori od njega, lakše ga je na engleskom čitati
ne čitam imperijalističke jezike
samo prijevode :D
Nebojša Petković:
Паганин
Хух, помало ме намучи ова књига. Не у смислу како би се то могло очекивати – да сам се са муком пробијао кроз странице, остављао је и поново јој се враћао, Заправо, прочитао сам је брзо, узимајући у обзир свој темпо и расположиво време. Књига ме је намучила и још ме мучи, јер је о њој тешко судити и пресудити јој.
Већ само та чињеница, може да је сврста у ред ванредних остварења, која измичу олаком категорисању у добро или лоше. Али то није довољно, јер према сваком делу ми просто морамо да се одредимо неким коначним утиском. Проблем, унеколико, представља и тежина аутора, који у свету фантастике није од јуче, а барем нека дела, са којима сам се раније сусрео, носе неспорну тежину и вредност. Опет, личност аутора Паганина је донекле позната и ван његовог стваралаштва, па је и тај сегмент назаобилазан фактор који гради утисак о делу. Но, покушаћу да се одмакнем од свега што није роман Паганин, како бих га непристрасно одвагао (Ок, са понеком паралелом на претходна дела и аутора самог, која се у сусрету са темом и начином њене обраде, тешко могу заобићи).
Мој први утисак о књизи након педесетак прочитаних страница био је да се овде свесно или несвесно ради о доказивању једног става који неретко провејава у интерним књижевним расправама жанровског тока. Да ли је битније ,,Шта" или ,,Како"? Моје виђење Паганина, држи да је тас који за аутора претеже ,,Шта" у односу на ,,Како". Ово би, ако се остави само на овоме, могла да буде и груба оптужба, али ја ћу покушати да је продубим.
На неколико места прочитао сам Кнежевићева размишљања која образлажу начин како је Паганин писан, али такође и једно вјерују које се темељи на некој врсти презрења свих успутних градивних елемената приче који са њом немају директе везе, већ служе више да би истакли аутентичност контекста, а често показали и прегалачки ауторов труд у истраживању. Начелно бисмо могли да се сложимо са овом тезм, поготово када код писаца наилазимо на информације које умеју да затрпају главни ток радње, приказивањем епохе и сваког могућег детаља до којега је током истраживања аутор наишао. Признајем да ме то, и код оних које сматрам најбољима, понекад гуши. Сви ти такозвани ,,инфодампови". Ипак, друга крајност, која би се код неког са мање искуства могла назвати незнањем, а у овом случају више субверзивном тврдоглавошћу, је не водити рачуна о контексту приче, која је овде смештена у неку ранију историсјку епоху.
Кнежевићев протагониста прича о себи, што је чест поступак у делима овог писца (писана у првом лицу), и то је животнији и занимљивији начин приповедања, али исто тако клизав терен да се тај лик превише поистовети са собом.
Није могуће у потпуности избећи одређена учитавања, на крају то може и бити намера аутора, јер не налази одређену историјсу личност без да у њој види потенцијал са којим се поистовећује, али у одређеним случајевима, заобилазећи оно ,,како" то може да пређе границу у којој читалац више не види особу Х, већ аутора самог. Бојим се да је то овде случај или сам барем ја, мање-више, све време имао такав утисак. Не, главни актер романа Паганин, није Веселин Чајкановић, већ Бобан лично. Узгред, то ми се донекле чинило и у случају главног антагонисте, Алистера Кроулија, који би представљао неку мрачну, негативну варијанту пишчеве личности.
Просто, пречесто се у роману не осећа конкретна епоха (углавном у прва два поглавља која припадају старијем периоду), и њен носилац, ма колико се конкретна личност способностима (стварним и оним имагинарним) издигла изнад својих савременика. То је првенствено до речи којима у том времену није место, али и до ситуација које по својој несвакидашњости и бизарности, по својим узрочно последичним механизмима, пре одговарају савременом тренутку у коме је човек спреман да склизне са утабаних стаза рационалности и учини нешто сасвим несхватљиво и непредвидљиво. Од првих догађаја, који би могли да измакну овом суду, јер се дешавају дечаку, који их смешта у простор сновиђења, па се према њима и одређује тако, преко Лајпцига и Бизерте, све до самог краја, остаје упитаност у рационалност поступака и мотива главног јунака.
Не желим овде да се правим сувише критичан и да занемарујем да су и најбизарнији поступци књижевних ликова могући, али не могу да се не осврнем на то да би до њих морало да дође на основу унапред припремљених, разрађених и консеквентно доведених карактерних и фабуларних карактеристика. У овом случају, Ја, Веселина Чајкановића је исувише рационално и све до самог краја слабо интроспектовно (на крају он то заиста постаје и имамо деонице преиспитивања, али које више служе као оправдање онога што се већ десило и даље нам не откривајући зашто), што је у потпуном нескладу са поступцима које чини и на какве се одлучује. Не спорим да га је као научника, који се заинтересовао за много више од филологије и који је у српској историји остао познат као проучавалац древних корена сопственог народа, могло и морало интересовати оно што му бизарни Алистер Кроули нуди, али до свих тих ситуација долази исувише лако, са исувише мало питања и преиспитивања, са, рекло би се, умом, човека који уопште не стоји чврсто на земљи. Тако долазимо поново до теорије, да је за аутора, много битније било испричати Шта, него Како. Прича је толико битна у симболичком и суштинском смислу, да је њено ограђивање поштапалицама и оквирима, само беспредметно губљење времена. Такав сам утисак стекао.
Однос са Кроулијем је до самог краја нерационалан. Он се темељи на знатижељи, на гађењу, на страху и подозрењу, али и на неутеживој жељи за знањем, готово подједнакој Кроулијевој. То нам Чајкановић на крају и признаје, поредећи себе са својим архинепријатељем. Али такав образац се пробија више интуитивно (код читаоца) него што је на њега аутор недвосмислено указао (а морао би од првих тренутака и првих сусрета, не на самом крају).
Ипак, ово дело једноставно гони свог конзумента да га настави, да истражи, да проникне у све оно за чим и Чајкановић кроз цео рома чезне, често невешто, полуразумевајући, или дајући неке закључке који су више плод ауторовог вјерују, него саме историјске личности или онога што бисмо могли да наслутимо да би биле његове. Иако, аутор наводи да се у овом роману и једном његовом претходном ,,Последњи Србин" говори о различитим темама, сећајући га се, ја нисам могао да се отмем утиску да, у бити, они баратају сличним мотивима и ишту исте одговоре, налазећи их на истим местима. Древност цивилизација, старост у којој у еонима времена, преко којих су прегазиле нове културе и хорде људи, леже запретене тајне постојања, смисла, времена и простора, одговори који би променили садашње схватање свега што сматрамо поузданим и истинитим. То су Кнежевићеве мотивације, то исходишта и као таква, она заиста представљају потку једног, првенствено, научно-фантастичног погледа на свет, који је у овом делу свесно и одмерено кокетирао и са егзистенцијалном стравом једног Лафкрафта.
То не ради и не може да уради један почетник, неко ко се лаконски бави писањем, неко ко кроз своја дела не креће у потраге за питањима које га муче. Да ли ће нам се одговори свидети, да ли су они и у којој мери доречени, да ли су заиста општељудски или само лични, то је питање за себе и на њега се може дати сто опречних и потврдних одговора, али то и није битно и, у суштини, не умањује вредност овог дела. Можда га само и подстиче, јер позива на полемику сваког кога исте теме интересују и којима се повремено мучи.
Приметна је и, на крају крајева, нескривена доза агностичког погледа на вечне тајне универзума, која у религијском приступу проблематици види терор догме, устројеност која је непријатељ знања и откривања, суд, који мора бити људски, јер Бог и богови, ако постоје, не могу бити тако сурови и шкрти. Или могу, али онда то нису и коначни Апсолут не постоји. Суштина СФ-а јесте безверје, ако смем себи да допустим овакву грубост, и то није никаква новост. Неки су се аутори са тим суочавали виспреније, неки бруталније, али мени као верујућем и, у исто време, љубитељу фантастике, морам признати, свако преписпитивање религиозности у овом историјском тренутку, више звучи као одјек неких прохујалих времена скептицизма, него икакво животно стајалиште истинотражиотеља. Но, то сам ја. Због тога нисам склон да осудим овај роман, као уосталом ни аутора, са којим сам понекад полемисао на ове теме.
Роман Паганин, се завршава на мајсторски начин и много више говори о квалитету аутора, него сви његови претходни делови. Он носи последње суочавање, неку врсту невољне и несхваћене катарзе, помирење и сету, свечовечанску љубав једног научника и народног прегаоца, помирење. И мада многе ствари, за мене остају недоречене и нејасне, али не на начин како би то требало да буде у једном спекулативном роману из кога сваки читалац извлачи свој закључак, већ помало недоследно (Чајкановић је рационалан, али ипак чини ствари које нико други не би; он је жељан знања, али уз све моћи које је стекао до знања не долази – он ништа суштински не зна и ни у шта није сигуран; он жуди за истим за чим и Кроули, али ипак све руши свега се одриче, незнано зашто...), ипак је ово роман који треба прочитати, можда му се и вратити и свакако о њему полемисати. Он је написан да каже нешто, а колико је то артикулисано и колико још тога остаје скривено, моћи ће да се схвати само у суочавању са њим. Свакако, не оставља равнодушним.
Da prekopiram i ovde, pošto se ovakve stvari na fejsu brzo zature: Jedna misao me dotakla vezano za doživljavanje Paganina od strane različitih čitalaca. Prvo mi se učinilo a onda sam malo više zagrebao po toj misli koja me opsela i zaključio da tu nečega ima. Paganin se mnogo više dopada ženskadiji nego muškarcima. Definitivno. Samo da vidimo zašto. Sasvim je moguće da mlak i osećajan, zbunjen i kolebljiv glavni junak mnogo više prija ženama nego muškarcima. Nebojša bi tresnuo pesnicom o sto i iskoristio svu stečenu moć da zavede red. Njemu tunjavost glavnog lika smeta; ah, ti mačo muškarci uvek spremni za borbu i da nanesu poraz neprijatelju po kratkom postupku. Eto, mislim da tu leži koren različitog prijema Paganina od strane ženske i muške publike, pošto su sva tri nezadovoljna čitaoca muškarci i imaju otprilike slične primedbe. Čajke bi trebalo da bude majstor bez mane i straha koji rešava sve što mu se nađe na putu, na kraju osvaja najlepšu devojku dok neprijatelj grca u samrtnom ropcu i odlazi u zalazak sunca.
Quote from: Boban on 02-07-2021, 13:32:17
Čajke bi trebalo da bude majstor bez mane i straha koji rešava sve što mu se nađe na putu, na kraju osvaja najlepšu devojku dok neprijatelj grca u samrtnom ropcu i odlazi u zalazak sunca.
in short: dogodine u prizrenu narativ, a svi manji od makovog zrna kad je situacija kritična. jbt, toj zemlji stvarno nema spasa, kosovo, vidovdan, knez lazar i udri me do zore. neverovatno. taj pattern je nemoguće eliminisati.
trebalo bi se pre zapitati zašto muškarci ne vole tipove kakav je čajke iz romana, a ne zašto ih žene vole. plus, čajke uopšte nije mlak. nas-rofl
Bobane, zašto nam kvariš žene? 8-)
takve sam ih zatekao...
(https://www.boban.rs/paganin/UKS_promocija.jpg)
Aferim!!
Promocija je sutra; nemoj posle da bude "Nismo znali" i takve gluposti. Što bi rekao Savić vaterpolistima: "Nemojte da me nervirate!"
Evo, zvanično može da se kaže da niko iz bilo kog beogradskog SF&F fandoma nije došao na ovu promociju. Nisam ni očekivao neki spektakl, ali baš NIKOGA nisam pretpostavio da je moguć ishod.
Beogradski fandomi i ja smo se davno razišli, a sada je ovo definitivno i konačno. Ne zovite me više nigde i ni na šta ni sa kojim povodom.
Elem, koga zanima šta se pričalo, ako ima fejs može da pogleda ovde: https://www.facebook.com/102721838353301/videos/371114794555010
Па ја сад морам да ти опонирам, јер се мени чинило да смо били неуобичајено успешни:
- Промоција је била на елитном месту, једном од главних у историји српске културе,
- Уз учешће твојих упућених колега, из три генерације и три укуса,
- Говорници су били мотивисани,
- Скоро пуна сала,
- Петак поподне,
- Дан кад три сата није било саобраћаја у Београду, због пробе параде,
- Узбуђена публика,
- Много благонаклоних дама,
- Изашло ћирилично издање,
- Добра продаја после промоције,
- Роман који је већ озбиљно запажен у мало стручнијим круговима него што је просечан фандом...
ИТД.
Па не може се све имати одједном. Ово је књига која заслужује више разних дискусија.
I sve to je uspelo usred pandemije, zbog koje neki jednostavno ne idu nikuda i ne prisustvuju nikakvim događanjima.
kad su zstefove vizije bile prihvatljive?
Quote from: Boban on 12-09-2021, 03:04:43Ne zovite me više nigde i ni na šta ni sa kojim povodom.
A do sada su te zvali?
o, pa dešavalo se...
Ne razumem što Izi sumnja.
Verovatno stalno dobija ovakve javne pozive upućene grupno. Sa "nemojte da me nervirate" podsticajem. Ko bi tome odoleo?
Quote from: Boban on 13-09-2021, 23:44:58
kad su zstefove vizije bile prihvatljive?
Često do uvek :) Ovog puta svakako. :|
Quote from: Izitpajn on 14-09-2021, 01:40:20
Quote from: Boban on 12-09-2021, 03:04:43Ne zovite me više nigde i ni na šta ni sa kojim povodom.
A do sada su te zvali?
i posle se pitaš što te fejzbuk blokira... vide oni odmah s kim imaju posla.
Quote from: Boban on 14-09-2021, 11:27:21
Quote from: Izitpajn on 14-09-2021, 01:40:20
Quote from: Boban on 12-09-2021, 03:04:43Ne zovite me više nigde i ni na šta ni sa kojim povodom.
A do sada su te zvali?
i posle se pitaš što te fejzbuk blokira... vide oni odmah s kim imaju posla.
Za dobrim konjem se praši.
https://kovalska.rs/2021/10/spava-li-domaca-fantastika/
(https://scontent.fbeg6-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/244396272_289160783042738_3908314715876332591_n.jpg?_nc_cat=111&ccb=1-5&_nc_sid=973b4a&_nc_ohc=s_mN6zaEaDYAX952L-E&_nc_ht=scontent.fbeg6-1.fna&oh=2498766ff4a432efd8612ea9b9bd5b46&oe=6166F2FC)
(https://scontent.fbeg6-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/244409363_289160793042737_4094689729954321173_n.jpg?_nc_cat=109&ccb=1-5&_nc_sid=973b4a&_nc_ohc=-FTcoxG4VdQAX9nKOH9&_nc_ht=scontent.fbeg6-1.fna&oh=1fe90ccdde7ab030f3cc0e7fcf21e831&oe=61675DD7)
raduje me da su krenule promocije pošto sam ja big fan ovog romana.
bobane, kako ide prodaja?
https://www.dnevnik.rs/kultura/knjiga/novi-roman-paganin-bobana-knezevica-izmedu-bezvremene-moci-i-krhke-etike-10-10-2021?fbclid=IwAR0FMpXrqvgbvN3d_jQ-4sWeRZC1S6J08Iz1IfIZQWOBKdths5Kii9vpczA
Quote from: lilit on 10-10-2021, 19:49:03
bobane, kako ide prodaja?
Šta da ti kažem, s obzirom da prodajem samo u svojoj knjižari i tu i tamo gde me neko sretne, prilično sam zadovoljan.
Recimo da je kupljeno dosad oko 260 primeraka. Ja očekujem da ću probiti 1000 u nekom trenutku, pošto nema razloga da prodaja počne da jenjava; mnogi koji žele knjigu još je nisu nabavili, a pojavljuju se i neznanci, preporuka na preporuku... Šteta što nema Sajma, ali šta da se radi.
U poslednjih mesec dana prodao sam više Crnih cvetova nego Paganina. Crni cvet je dosegao 4500. Živosahranjeni 2200; Slobodanida 850... ide sve to nekim tempom.
Potpuno neočekivano, posle ove promocije prodao sam više knjiga nego u Udruženju književnika.
http://znaksagite.com/P/27/paganin2__.mp4
Quote from: Boban on 13-10-2021, 01:20:24
Potpuno neočekivano,
За мене увек потпуно неочекивано, али све битно је било на свом месту...
- Лаура, Ђура и Адријан су дали ванредно занимљиве углове гледања, било на роман било на место Чајкановића у нашој култури;
- Ко није био, треба да види амбијент. Предиван и симболички важан простор Краљеве куће, али и Сењака.
- Крајњи утисак посматрача је да су Лаурин роман "Пад клавира" и Бобанов "Паганин" формирали читав један ментални споменик Веселину Чајкановићу, његовом делу и његовим опсесијама и мисијама, без обзира на уметничке фикције наших писаца. Ово ће бити утицајне карике у новој рецепцији и рехабилитацији човека коме су и кости оскрнавили.
Скрећем пажњу и на један од ретких момената рехабилитације:
"Легенде београдског универзитета: Веселин Чајкановић" (каталог изложбе 2006)
https://docplayer.org/92174013-Legende-beogradskog-univerziteta.html (https://docplayer.org/92174013-Legende-beogradskog-univerziteta.html)