Jel ko procitao ovo delo?
Ja sam ga zavrsio pre jedno nedelju dana i jos uvek sam pod izuzuzetno snaznim utiscima (pozitivnim - naravno).
Simons se ponovo vratio u svet SF-a mada u knjizi ima dosta iprimese i ostalih zanrova. Ovo je najludja knjiga sa najneocekivanijom vrstom zapleta koju sam procitao unazad nekoliko godina.
Pohvalio bih i vise nego odlican Skrobonjin prevod. Pretpostavljam da je bilo poprilicno tesko izboriti se sa odredjenim terminima koji se pojavljuju u knjizi.
Zao mi je sto necu moci doci do Laze da odslusam predavanje.
Mogu samo da se slozhim sa tobom - SJAJNA knjiga :!: . Nadam se da Simons nece zeznuti stvar sa "Olimpom". Istakla bih PREVOD koji je odlichan - pravo uzhivanje posle onih kasapljenja, nedoslednosti, neinventivnosti i nepismenosti prevodilaca Monolita 10 i Hronika Ambera 2. Nije mi jasno zashto tako dobar prevodilac kao shto je Goran Skrobonja pristaje da mu prevodi budu u istim izdanjima sa prevodima ... znate vec kojih prevodilaca (videti Monolit 10 i hronike Ambera 2).
Quote from: "Unicorn"Nije mi jasno zashto tako dobar prevodilac kao shto je Goran Skrobonja pristaje da mu prevodi budu u istim izdanjima sa prevodima ... znate vec kojih prevodilaca (videti Monolit 10 i hronike Ambera 2).
e jesi xqueen1
nije situacija ovde takva da može da se bira. a i ne verujem da je prevodiocima to bitno.
Prevodilac je ovde odradio još najbolji posao!
Pitanje za nekritičke obožavaoce: Zar vam baš ni malo nije zasmetalo što je za glavnog junaka ovde sve toliko... lako?!
Tomas Hokenberi, nesrećni profesor i nevoljni lik ove priče (uz još desetak glavnih likova) prkosi bogovima, menja sudbinu, dovoljno je da stavi na glavu kapu nevidljivosti i uzme u ruke tejzersku palicu... i pravi razna sranja, i pri tom se ni malo ne oznoji.
Otprilike kao "Kako mali Supermen zamišlja..."
Naravno, ima ovde i stranica koje potvrđuju da ih je pisao majstor. Ali - svaka moguća dilema, svaki mogući fenomenalni preokret, svaka DRAMA (poput one kad žene u Troji preuzmu stvar u svoje ruke) koja je obećavala VIŠE - biće žrtvovana zarad akcije... i samo akcije.
Da li ste čitali ZEMLJOMORJE od Le Gvinove ? Glavni junak Ged je ČAROBNJAK, a ima puno više problema i dilema nego veseli Hokenberi, koji onako baš po američki rešava stvari?
Hoću da kažem: posle HIPERIONA, ja sam očekivao više, ali ne u kvantitetu! Dobio sam Indijanu Džonsa, na momente ne baš uverljivog... A kad smo kod toga - najbolji utisak su na mene ostavila dva robota, dva moraveka ili šta su već!
А зашто сте игнорисали Варваринов топик о Илиону?
Срам да вас буде...
Quote from: "Lurd"А зашто сте игнорисали Варваринов топик о Илиону?
Срам да вас буде...
:oops: Ja na ovaj sajt svratim jednom u 100 godina - nisam ni znala da postoji varvarinov topik - a natrchala sam na ovaj, pa, reko`, `ajde da kazhem neshto.
Varvarine, posle prvog chitanja, mogu da kazhem samo to da sam uzhivala u "Ilionu". Analizu ostavljam za neko drugo chitanje. Mislim da je OVO, a ne jadni "Plen", povratak tvrdom SF-u. Imam josh nekih dilema oko kapiranja vremenskog toka celog zameshateljstva, ali to je normalno (bar za mene) kad se chita Simons (isto sam se osecala i chitajuci "Hiperion" prvi put :) ). Da li ste primetili koliko samo sjajnih knjizhevnih aluzija (i mainstem i SF) ima u Ilionu?
Quote from: "Unicorn"(i mainstem i SF)
:x :x :x
mainstream
Unicorn,
ako je moguće - dođi u ponedeljak u Dom omladine, tema je ILION, a gost je prevodilac - Goran Skrobonja. Ulogu lošeg policajca preuzeću ja, a dobrog policajca glumiće kolega Jor.
Šalim se. Ja ću, naravno, odmah nabaviti OLIMP kad se pojavi, ali... možda sam malo prestar za ovo. Tačnije - ja jesam, davno, voleo nindža - romane Erika Van Lustbadera, ali sad želim još ponešto osim gole akcije. PLEN je dobar povod za priču o tvrdom SF, ali je bez velikih pretenzija. ILION pak, imao je suviše spektakularne osnovne pretpostavke, OK - po meni nije ih opravdao.
Najači je u delovima na bojnom polju: tamo zaista vidiš bljesak uglačane bronze i udahneš vrelu prašinu koju podižu ahajske dvokolice... Slika jeste grandiozna, ali kad priđeš bliže, vidiš rupe u tom tkanju. Na primer - potpuno nepotrebna epizoda kad Odisej lovi oživljene praistorijske životinje... Ili DOSADNO putovanje onom rekom na Marsu (pozdravio ga isto dosadni Farmer sa romanom SVET-REKA!) Prisustvo bogova i likova iz književnosti mogu da shvatim kao delovanje genija koje ima posledice u realnom svemiru (bolje i jasnije pisao je Simons o tome u ŠUPLJEM ČOVEKU) - ali zar onda nastanu samo grčki bogovi, i SAMO Šekspirovi likovi? Genijalnih vizija bilo je još!
A što se Šekspira tiče - u prvoj trećini dva robota - moraveka doslovno uguše čitaoca citatima iz Šekspira i Prusta - da bi onda batalili to i otišli drugim poslom! Gde sam bio i šta sam radio... Ili - ono sa Kalibanom i Setebom, i uopšte ceo pomoćni panteon iz Šekspirove BURE: Na momente zvuči kao "Pogledajte, čitaoci, šta sam sve JA pročitao, ha!"
Najveća zamerka, po meni - nisam uspeo da se vežem ni za jedan lik. Baš me briga šta će biti sa ovim veseljacima nalik na Eloe! Kad Simons uradi šta već uradi sa Lutajućom Jevrejkom (!), kažem: Pa šta...
A ono što je moglo da skrene u ANTIČKU TRAGEDIJU, da je pisac hteo - samo je dotaknuto (pobuna trojanskih žena), da bi Simons razdragano otrčao dalje, da prikaže još čuda!
Toliko, i dođi ako možeš.
Gledacu da dodjem (ako ne budem suvishe bolesna za izlazak iz kuce), ali ne ochekuj da se aktivno umesham u prichu - ne volim javno eksponiranje, vishe mi lezhi ovo poluanonimno mrmljanje iz pozadine :) .
Moj utisak je da je Simons pustio da ga vode inspiracije i NISAM bash sigurna da i sam zna kuda ce ga na kraju odvesti. Nadam se da greshim.
Citati iz Shekspira me ne odushevljavaju, bash, ali su ironichne aluzije na SF-dela zanimljive. Daleko od toga da sam ukapirala odakle je bash sve shto je citirao ili aludirao, ali ono shto sam prepoznala je VEOMA raznorodno. Mozhda se chovek samo razmece svojom nachitanoshcu :lol: .
Da, ponekad moraveci stvarno smaraju citiranjem Prusta i Shekspira, ali su simpatichni i imaju mnogo vishe ljudskog u sebi nego ijedan drugi lik. Simons previshe idealizuje neke likove, a druge suvishe trivijalizuje, pa u toj neravnotezhi dobijesh "papazjaniju" o kojoj prichash, bez dobro motivisanih likova i postupaka (bar naizgled). Kol'ko mogu da procenim, Simons nikad nije ni bio poznat sa svoje sposobnosti da dobro oslika likove, ali je zato CAR kad je rech o idejama i zapletu. NIKAD na pochetku chitanja Simonsovih dela nisam mogla da sagledam celinu - to se sklopi kasnije, kao slagalica. Zato mi nije ni chudno ni neprijatno shto se u mnogim postupcima likova iz Iliona ne vidi dobar motiv ili chak smisao. Valjda Simons zna zashto i kako, a nama ce se "samo kas'ti" u "Olimpu". A, ako se ne kazhe, eeeeee, onda cu biti VEOMA razocharana ovom Simonsovom umotvorinom.
Bojno polje stvarno smrdi na prashinu, znoj, testosteron i, iznad svega, na KRV. Za moj ukus malo preteruje sa opisom povreda zadatih kopljima, strelama i ostalim hladnim oruzhjem, al' to se verovatno obashka svidja ljubiteljima horora.
Udruzhivanje zhena trojanskih i pravljenje hladnih, promishljenih heroina od njih, delije mi neprimereno stvarnom polozhaju zhena u to vreme, a smrdi mi i na neku vrstu politichke korektnosti, koja, izgleda, truje sve shto napishu Ameri (valjda zato da bi se povecala prodaja, jerbo su zhene vecinsko stanovnishtvo velikih gradova zapadne civilizacije). Sve je to OK kad se pishe o boginjama, ali malo mi je bez veze kad su to obichne zhene. No, pripishimo to fantastici u ovom Simonsovom SF-u. U SF-u i ne treba trazhiti odjeke realnosti, mada me TAJ deo Iliona malo iritira.
MEDJUTIM, uprkos ovim malim kritikama sa moje strane (a ja bih u SVAKOM jajetu pronashla dlaku, kao shto znate :lol: ), Ilion je DOBRA knjiga u kojoj se da uzhivati, chita se bez prekida, u jednom dahu (ili dok ne padnesh od iscrpljenosti), i SIGURNA sam da predstavlja neshto novo, svezhe (chak i u odnosu na Hiperion) i zanimljivo u tvrdom SF-u ovih dana (da ne kazhem godina).
Unicorn,
ti si pravi sagovornik. Slobodno podigni glas i tamo, na sastanku...
Definitivno, ne bih nikad rekao da je ovo slab roman. Ali, da sam ostao hladan pošto sam sklopio korice, to da.
Da kažemo ovako - vizuelno vrlo jaka knjiga! Film bi, verujem, bio baš gledan!
A što se tiče političke korektnosti - možda si u pravu, na to nisam pomislio. Ja sam u fazonu nekih drugih priča - kad pominjem šta je pisac mogao da uradi, mislim na primer, na MEDEJU: kad Jasonova žena (legenda o Jasonu i Argonautima) pokolje sopstvenu decu u finalu tragedije, da bi se osvetila mužu - preljubniku...
Ovo nije politički korektno- ali, ovo je neki pripovedač želeo da stavi u priču, pre jedno 3000 godina... samo, ova diskusija bi nas odvela na sasvim drugu stranu.
I ja očekujem OLIMP.
Eh, mislim da suvishe ochekujesh od Simonsa po pitanju razrade grchke tragedije. To nije moderan zhanr danas, a obashka je i suvishe "tezhak" za vecinu fanova :) . Grchka mitologija je zlatni rudnik inspiracije, ali nije bash popularna. Osim kad treba da se (s)pitoshe Ahil u "Troji" za ukus miliona rascmizdrenih zhena. Btw, mislim da je Simonsov Ahil mnoogo realistichniji, a isto tako "filmichan". :)
Hi! Ja sam bio u ponedeljak na predavanju u Domu omladine, cak sam uzeo i aktivno ucesce postavivsi par pitanja. Pricha je bila dobra,samo mi je zao sto je publika delovala nezainteresovano, ili je to mozda samo moj utisak.
Usput,gde na sajtu/forumu da nadjem onu pomenutu prepisku izmedju Skrobonje i Simonsa, vezano za stavove potonjeg o bombardovanju ove zemlje ? Voleo bih da to procitam, uz rizik da posle toga promenim misljenje o Simonsu kao coveku.
Tekst Gorana Skrobonje naći ćeš ovde - NASTAVKOFOBIJA, prva stranica. I promeni mišljenje!
Slazem se sa svima. Juce sam zavrsio Ilion... Doduse odmah sam se nakacio na mirc i skinuo englesku verziju Olimpa.
Dakle imam lepo misljenje o Simonsovim romanima. Mislim da je pun interesantnih i prihvatljivih ideja, takodje mu je i prica fenomenalna. Ono sto mu zbilja fali jeste uzivljavanje u roman i likove. Citalac je potpuno izdvojen iz price. Ali su svi ostali elementi zadovoljavajuci. Tako da Ilion spada u jedno od najboljih sci fi dela. Ima cak i malo humora. Naravno i prevod... taj prelepi i divni prevod... Svaka cast Mr Skrobonji.. :)
Sve u svemu toplo preporucujem Ilion. Odavno nisam toliko uzivao u citanju... odavno me jedan roman nije tako malo smarao...
A jel' Laguna izdala Olimp... ako nije kad ce? :)
Quote from: "Orfi"A jel' Laguna izdala Olimp... ako nije kad ce? :)
Počinjem da prevodim početkom decembra. Knjigu očekujte na proleće. Pozdrav svima kojima je prevod "legao."
Quote from: "endimion"Usput,gde na sajtu/forumu da nadjem onu pomenutu prepisku izmedju Skrobonje i Simonsa, vezano za stavove potonjeg o bombardovanju ove zemlje ?
"I kao najsofisticiraniji Amerikanac koji je predugo putovao po Francuskoj, osetio sam sada poriv da se vratim brzoj hrani - ili, u ovom slučaju. brzom ratovanju. Malo bombardovanja, malo desantne invazije, bum, tras, hvala lepo, odoh kući svojoj Penelopi."
D.S.,
IlionJel to, otprilike, siže? :arrow:
Inače, nakon pročitane prve šestine - sjajna knjiga i odličan prevod :respekt: :!:
Quote from: "varvarin"Pitanje za nekritičke obožavaoce: Zar vam baš ni malo nije zasmetalo što je za glavnog junaka ovde sve toliko... lako?!
Tomas Hokenberi, nesrećni profesor i nevoljni lik ove priče (uz još desetak glavnih likova) prkosi bogovima, menja sudbinu, dovoljno je da stavi na glavu kapu nevidljivosti i uzme u ruke tejzersku palicu... i pravi razna sranja, i pri tom se ni malo ne oznoji.
Otprilike kao "Kako mali Supermen zamišlja..."
Da li bi ti bilo lakše da je pisao iz npr Najtenhelzerovog PoV? :roll:
Quote from: "varvarin"Na primer - potpuno nepotrebna epizoda kad Odisej lovi oživljene praistorijske životinje... Ili DOSADNO putovanje onom rekom na Marsu
Тi si očigledno naletao na akciju kada bi se uželeo drame, i obrnuto. Simons nije Šekspir, i mnogi delovi mogu biti izbačeni ili promenjeni, a neki novi momenti dodati, ali svaka scena je opravdana na isti način kao i bilo koja druga u ovoj knjizi - to što bi ti možda to drugačije napisao neke delove je druga stvar.
QuoteNa momente zvuči kao "Pogledajte, čitaoci, šta sam sve JA pročitao, ha!"
Ma kak'i..
QuoteNajveća zamerka, po meni - nisam uspeo da se vežem ni za jedan lik. Baš me briga šta će biti sa ovim veseljacima nalik na Eloe! Kad Simons uradi šta već uradi sa Lutajućom Jevrejkom (!), kažem: Pa šta...
I ti kriviš Simonsa za to? :shock:
Ako si ti uživao tokom lova na izumrle životinje (koji nema veze ni sa čim, i usput, da li si čitao ROĐEN SA MRTVIMA ?)...
Ako si uživao tokom STVARNO JEZIVO dosadne plovidbe po Marsovoj reci (da li si čitao SVET-REKA ?)...
Ako nisi razočaran kako je potrošio LUTAJUĆU JEVREJKU (za koji kurac je uvodio TAKAV lik da bi ga ovako bedno potrošio?)...
Ako ti ne smeta što su sve radnje veselog profesora TAKO LAKE, BEZBRIŽNE i BEZ IKAKVE DILEME (da li si čitao TOMASA KOVENANTA, ako već nisi ZEMLJOMORJE, jer ovi momci imaju i DILEME...)
onda OK, roman ti se dopada. Ja sam malo mator da bih sad uživao nekritički, i zato kažem CAR JE GO!
I leba ti, zar si našao smisao u onoj silnoj raspravi oko Šekspira i Prusta? Ili- bar zadovoljstvo?
Ne kažem da je loše - nisam to ni ranije rekao - ali remek delo sigurno NIJE. A padove IMA.
(Usput 'ako si se vezao za OVAKVE likove, ti si car!)
Deco, vas je tako lako impresionirati!
QuoteAko si ti uživao tokom lova na izumrle životinje (koja nema veze ni sa čim, i da li si čitao ROĐEN SA MRTVIMA ?)...
Svidela mi se scena (koja po meni nije uopste lose napisana) u kojoj je Odisej u cetvrtom milenijumu i dalje Odisej - barem ona njegova strana zbog koje se moze okarakterisati kao lovac, ubica, i, ultimately, varvarin :). Citam ovu knjigu kao SF, sto, valda, i jeste, tako da ta scena ima smisla kao prikaz suocavanja ljudi odredjenog vremena sa prizorima i konceptima koji su u njihovom svetu (njihovoj stvarnosti) do tada bile nezamislive. Vec vidjeno u mnogim slicnim knjigama/pricama, ali bas zbog toga i opravdano i cak ocekivano i u Ilionu.
QuoteAko si uživao tokom STVARNO JEZIVO dosadne plovidbe po Marsovoj reci (da li si čitao SVET-REKA ?)...
Prvo, MZLJ su mi xtra simpaticni u svakoj prilici :arrow: Drugo - koliko je Manmut bio vezan za Crnu gospu, svidza mi se prica o pronalasku utehe u radu na brodu tokom oluje.. Mozda izlizani element human interest stories, ali opet opravdano..
QuoteI leba ti, zar si našao smisao u onoj silnoj raspravi oko Šekspira i Prusta? Ili- bar zadovoljstvo?
Slazem se sa Unicorn po tom pitanju, ali mi se i svidja ideja o proucavanju Sekspira u hladnim vodama Evrope ili Prusta u vakuumu Jupiterovog komsiluka.. I to da malo batale to when shit hits the fan.. Ima neceg u tome..
QuoteAko nisi razočaran kako je potrošio LUTAJUĆU JEVREJKU (za koji kurac je uvodio TAKAV lik da bi ga ovako bedno potrošio?)...
Ako ti ne smeta što su sve radnje veselog profesora TAKO LAKE, BEZBRIŽNE i BEZ IKAKVE DILEME (da li si čitao TOMASA KOVENANTA, ako već nisi ZEMLJOMORJE, jer ovi momci imaju i DILEME...)
onda OK, roman ti se dopada. Ja sam malo mator da bih sad uživao nekritički, i zato kažem CAR JE GO!
Ne kažem da je loše - nisam to ni ranije rekao - ali remek delo sigurno NIJE. A padove IMA.
(Usput 'ako si se vezao za OVAKVE likove, ti si car!)
Deco, vas je tako lako impresionirati!
e, a sad, ono najbitnije, ono zbog cega sve ove moje primedbe padaju u vodu - 1) nisam procitao knjigu, ostalo mi je oko 200 strana do kraja, :oops: 2) I'm twenty-two now but I won't be for long + napadi infantilnosti = nije me lako impresionirati, ali me je lako zabaviti :arrow:
Od ovoga sto si spomenuo, samo sam Kovenanta citao, i slazem se da su to mnogo bolje knjige od Iliona.. I naravno da nije remek-delo.. Ali mislim da kritike nisu na mestu..
ae pozdraw
Uz rizik da neko od čitalaca kaže: "Vidi, skriboman i pravi se važan!", evo šta sam o ILIONU napisao za jedan EMITOR (sad, nemam pojma koji!)
Otprilike to mislim i sada... Dozvoljavam da sam bio namćorasto raspoložen dok sam ovo pisao, trebalo je da kažem da ima nekih zaista VIZUELNO SPEKTAKULARNIH scena... Ja inače mnogo više poštujem Somonsov HIPERION.
Istina je, kao i obično , negde na sredini.
I naravno, pozdrav.
ŠTA BI SLEPI HOMER REKAO NA OVO ?!
(Den Simons: ILION, izdavač: LAGUNA 2004.)
Autor ovih redova nedavno je napisao da, lično, ima problem u odnosu prema Denu Simonsu jer je ovaj tako glatko podržao bombardovanje Srbije. Autoru ovih redova, takođe, to nije smetalo da otrči još prvog dana u knjižaru i kupi najnoviji Simonsov roman, ILION. Skoro kao u onoj anegdoti o Lenjinu: Jednom mu sekretar u pauzi unese čaj, i upita: Šta to čitate, druže? Lenjin navede ime autora, Rusa u emigraciji, koji tamo vatreno lobira protiv komunista. Sekretar, zgranut, kaže: Ali on je naš neprijatelj! Lenjin odgovori: Da – i odličan pisac.
Sličnost autora ovih redova sa Lenjinom sad prestaje: poslednju rečenicu ja nisam izrekao.
Den Simos (1948, Piorija, SAD) danas je svakako jedan od najpoznatijih pisaca fantastike. U mladosti nastavnik (titula Nastavnik godine u državi Kolorado!), od 1987. posvetio se isključivo pisanju. Prošetao se kroz mnoge žanrove – SF, horor, triler, istorijski roma, mainstream fikcija – i ostavio nezaboravne romane poput Lešinarske utehe, sage o Hiperionu/ Endimionu, ili zbirke priča Ljubav i smrt... (Nećemo sad o Letu noći i Ukletoj zimi). Saga o Hiperionu (bez obzira na manje probleme u pojedinim epizodama) odbranila je čast naučne fantastike devedesetih godina prošlog veka. Sećate se Simonsovog svemira: negde daleko postoji planeta Hiperion, na njoj vremenske kripte nejasnog porekla, tu negde žive oni neobični paraziti kruciforme, dok se u pozadini muva užasni Šrajk...Okolni svetovi nisu manje neobični, na jednom je Drvo sveta koje po dimenzijama premašuje jasen Idgradsil iz nordijskih saga, tu su portali za skokove kroz hipersvemir, pa masovne bitke svemirskih brodova...Nikakvo čudo što je Hiperion postao kultni serijal, imao je šta da ponudi i stvorio je horde fanova: možda se tu nalazi i zametak problema.
Kako napisati novi SF roman, spektakularniji od Hiperiona/ Endimiona ?
Nije lako, uopšte.
Simons je razmislio: možda bi mogla da posluži...Ilijada.
Za početak, otićićemo oko četrdeset vekova u budućnost. Naša planeta se dramatično promenila (za očekivati), i ljudi koji sada žive na Zemlji najviše liče na Eloe iz Velsovog romana Vremeplov: isto tako su površni, bezazleni i nekorisni. Oni koji su skrivili ovakvo zastranjivanje - postljudi, šta god to značilo – povukli su se sa Zemlje na dva orbitalna prstena sastavljena od kosmičkog otpada, koji sada postoje oko naše planete. Pre toga, teško su zastranili eksperimentišući sa DNK, genetskim inžinjeringom, proizvodnjom izumrlih vrsta (zašto li mi pada na pamet Silverbergova priča Rođen sa mrtvima ?), kvantnom teleportacijom, i uopšte, mnogo su brljali po prostor/ vremenu...
Ali – na (teraformiranom) Marsu, na najvišem planinskom vrhu smešten je Olimp, a na njemu kompletan grčki panteon sa Zevsom na čelu. Oni zaista deluju kao bogovi (iako Atena u šlemu ima ugrađene mikročipove a koristi polje sile, iako bogovi svoje osobine popravljaju nanomehanizmima...) I pošto je ovom šarenom društvu večnost dosadila, zabavljaju se proigravajući ponovo trojanski rat: na Zemlji (valjda) su obnovili Troju -Ilion, i oživeli Ahileja, Menelaja, Hektora, Helenu, sve antičke junake, ali vojske se sada mere stotinama hiljada boraca, Ilion liči na velegrad, a bogovi se svakodnevo upliću u bitke, pomažu ili odmažu smrtnicima...i uživaju. Prenos trojanskog rata mogu da prate ljudi - Eloi, kao južnoameričku TV seriju... Ali ima još.
Negde na Jupiterovim mesecima, egzistira nekoliko rasa inteligentnih mašina (moraveci, po kibernetičaru Moraveku, iz davnog XX veka). Jednom stvoreni od ljudi, za rad u svemiru – moraveci su sada sami, prepušteni sebi, i osmišljavaju sopstvene svetove: između ostalog, izučavaju zaboravljenu književnost ljudske rase, fascinirani su Šekspirom i Prustom... mada ne razumeju baš sve. Brine ih prekomerna kvantna aktivnost (bogovi se svaki čas teleportuju na Zemlju), i moraveci opremaju ekspediciju da ispita ko to sa Marsa nekontrolisano buši crvotočine kroz prostor/ vreme... Ali ima još.
Same bogove još nešto muči: brine ih da li se pod Trojom baš sve odigrava onako kako je Homer ispevao – pa zato ožive (DNK je čudo!) više smrtnika iz XIX. i XX. veka: uglavnom profesori književnosti, eksperti za Ilijadu i Odiseju – ovi ljudi (maskirani u vojnike sukobljenih strana) budno paze na licu mesta da li događaji teku kako Homer kaže... ili ima otstupanja. Ako uoče devijacije, moraju odmah to da signaliziraju. Tomas Hokenberi, američki profesor klasične književnosti, preminuo oko 1990. godine, jedan je od vaskrslih izveštača. On i započinje priču.
A pošto je bogovima baš dosadno, pomalo spletkare i jedni protiv drugih: tako Afrodita bira Hokenberija, da bi usput za nju špijunirao ni manje ni više nego – Atenu. Veseli profesor pored uobičajene opreme (narukvica za morfovanje lika, tejzerska palica za samoodbranu) dobije od nje medaljon za kvantnu teleportaciju (takav koriste i bogovi) i jedinstvenu Hadovu kacigu, koja ga čini nevidljivim čak i za bogove! Ispostaviće se da je iskušenje preveliko, i da je Afrodita poslala budalu u barutanu... jer Hokenberi, očaran lepotom Helene zbog koje je cirkus navodno i počeo – poželeće da promeni ishod rata. Da demantuje Homera. Dirnuće time u ustrojstvo sveta.
Ne bojte se, niste previše otkrili: ovo je tek osnovna podela uloga, u romanu koji ima 600 strana sitnog teksta.
Možda je to previše strana.
Sme li da se kaže ovako nešto? Naizgled – nema greške, pozornica je nova, neviđena, uloge su dobro podeljene, akcije koliko hoćete, priča se komplikuje još kako - ali autor ovih redova sklopio je korice knjige... prilično hladno. Verovatno je to prava reč.
Da objasnimo to osećanje. Najpre: opisi Eloa i njihovog života – ima ih previše, povremeno nepotrebno usporavaju priču. To se može reći i za opise moravečke svakodnevice: moglo je malo kraće... Najbolje su scene pod Trojom: e tu, u žaru boja, vidite bljesak sunca na uglačanim bronzanim oklopima poprskanim krvlju, udišete vrelu prašinu koju rasipaju točkovi grčkih dvokolica, čujete psovke i jauke... izuzetno, osim što posle tri scene borbe shvatite da se stvari ponavljaju – pa više nije tako lepo i žestoko.
Izvanredni pejzaži Marsa pokvareni su predugom plovidbom dva moraveka jedrenjakom, sa burom i raznoraznim događajima koji i nemaju neku vezu sa osnovnom pričom. Likovi... Previše ih je. Dobro, više ih ima u Ratu i miru, ali dok sam tamo verovao svakom ponaosob – ovde ni jedan od njih nije uspeo da me trajno veže, da prevrćem stranice nestrpljiv da vidim šta sledi... a to je možda najgora stvar koja se može reći za knjigu. Pored toliko ljudi i junaka, autoru ovih redova još su najsimpatičniji likovi dva moraveka! (Otprilike kao u najnovijoj verziji filma o kralju Arturu, gde najbolji utisak ostavljaju Arturovi neprijatelji Saksonci!) Na stranu što je lik lutajuće Jevrejke (Ha!) stare samo 1000 godina, upotrebljen onako olako...
Neko je napisao: Prave priče nisu o događajima i stvarima, prave priče su o ljudima.
Naravno, Simons jeste majstor svog posla: naravno, osmislio je scenu koja bi mogla da dotakne antičku tragediju – veliki trenutak kada grčki junaci, smrtnici, reše da se okrenu protiv bogova... Strašna, tragična, krvava scena u Troji... potrošena džabe. Otprilike - dobro, videli smo i to. Idemo dalje.
Ne tragedija – samo akcija.
Tu je treći problem: ta akcija. Sve je suviše lako. Hokenberi rešava najteže probleme tako što koristi Hadovu kacigu, ili tejzersku palicu... skoro kao u stripu o Supermenu. Čak se i ne oznoji. Ponaša se kao junak u bajkama, ima tehnologiju koja omogućava da trenutno menja mesto, bude nevidljiv na Olimpu, skoči najviše, udari najače... a vi to gledate, sve manje zainteresovani.
Previše lako. (Ko pamti Zemljomorje od Legvinove, koliko čarobnjak Ged ima muke svaki put kad upotrebi magiju, a momak je čarobnjak...)
Još problema: pisali su o Simonsovim fascinacijama Šekspirom i Prustom. Dva simpatična moraveka potroše grdne stranice raspredajući o Šekspirovim sonetima... ali uopšte nije jasno zašto. Zato da vidimo koje je sve opskurne književne izvore autor pronašao ?
Jedan od najvažnijih elemenata – kako je, do đavola, nastao ovako šašav svemir – oslanja se na staru Simonsovu ideju o genijalnim piscima: kada oni zamisle neku stvarnost, ona možda može i da nastane. Paralelne stvarnosti, više dimenzija, i genijalnost kao detonator... sve ima svoje zagovornike među današnjim žrecima kvantne fizike, i sve to izvanredno je obrađeno u ne toliko poznatom Simonsovom kraćem romanu Šuplji čovek... Ovde se ponavlja, što je u redu, ali ne na toliko spretan način. Osim Homerovog sveta, ovde defiluju Šekspirovi likovi (iz drame Bura!), pa kad se posle Zevsa, Atene i Afrodite suočite sa Prosperom, Kalibanom i Setebom... stvar postaje teško čitljiva, i još teže svarljiva. Neki čitaoci neće se zamarati tražeći minimum logike... A oni koji se zamaraju, neće dobiti odgovor. Najzad, tu je i pitanje: zar genijalnih stvaralaca, koji bi mogli da otvore paralelne svetove, nema i u drugim umetnostima – slikarstvu, muzici?
U završnici, na najinteresantnijem mestu, Ilion se prekida: ono što sledi, čitaćete u romanu Olimp, na kome Simons predano radi... Bezobrazluk? Zaboga, ne! Danas svi tako rade.
Ukratko - prilično zabavno, pomalo hladnjikavo. Neko će reći da je potpisnik možda zasićen fantastikom pa traži dlaku u jajetu i preko 'leba pogaču... Možda je i to tačno. Ali – očekivao sam više, ne u kvantitetu...
Jedan od boljih utisaka koji ćete poneti kada sklopite korice Iliona, biće sigurno prevod Gorana Skrobonje: potpisnik ne vlada engleskim ali misli da poznaje materinji jezik. Bilo je pravo zadovoljstvo čitati ovo na srpskom.
Sve rečeno neće sprečiti autora ovih redova da već prvog dana otrči u knjižaru i kupi Olimp, kada se pojavi. Takvi smo mi.
Izgleda da je glavni problem (u ovoj diskusiji, jelte) kod tebe sto previse ocekujes od SF-a, a kod mene sto premalo ocekujem od istog :arrow: Ja vidim sf dela kao nesto sto moze vrlo lepo da zabavi i/ili podstakne na razmisljanje (ali ne na razmisljanje koje moze da dovede do zakljucaka koji bi mogli da promene zivot.. vec na razmisljanje kao gimnastiku sivih celija :)) Jos jedan osecaj koji citanje sf-a obezbedjuje - osecaj velicine svega - sveta oko nas i u nama, istorije covecanstva, prirode, Vasione.. A Simons je negde na tragu toga, don't you think? :wink:
Završavam Olimp, i zblanut sam.
Neću sad da komentarišem questionable strukturu (oba) dela, jednodimenzionalne likove, ni Simmonsov bukvalni i sveprisutni deus ex machina, jer sam trenutno pod utiskom nečeg drugog.
Da li je moguće da je ovoliko osuo po Islamu samo zbog trenutnog raspoloženja svoje publike? Ili je zapeo da ugura na silu svoje lične mrziteljske stavove gde im mesto nije? Ne znam koja od ove dve varijante mi je odvratnija. Evo malo nebitnih spojlera:
Dakle, nešto po imenu Globalni Kalifat je, u pokušaju da istrebi omražen im Narod Izrailjev stvorio virus Rubikon koji je potom pobio skoro celo čovečanstvo (no vešti Jevreji su se snašli i imunizirali).
Zatim su isti Islamisti otpočeli Nuklearni Rat (how pasé...) i pritom odlučili da unište planetu uz pomoć sedamsto i nešto minijaturnih crnih rupa nabijenih u bojeve glave; il' naša, il' nić'ja... or something.
E, kad ni to nije uspelo, onda su, koristeći pronalaske svojih prijatelja i pomagača Francuza (!!!) stvorili kiborg-rasu (voynix) koju su, pazi sad, poslali kroz vreme da uništi poslednjih 9,000 preživelih ljudi na Zemlji u budućnosti, koji su, pogađate, Izraelci. Neki masovni antisemitic-terminator naopačke.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da cela ova odvratna priča provlači kao tangentijalna, sekundarrna u odnosu na centralnu radnju romana. Sasvim očigledno je ubudžena pljuvačina sa nekom specifičnom namerom.
Alo? Earth to Dan? Nisu ti bila dosta 3 - i slovima, tri - pozivanja na 9/11 u Ilionu, sad moraš da objasniš da će Islam u dalekoj budućnosti uništiti ljudsku rasu, planetu Zemlju, a možda indirektno i univerzum as we know it? How low can you go?!
Kad pomislim da je ovaj čovek napisao Song of Kali i Hyperion... :(
Ranije smo već videli da mrzi i Indiju, a i Srbe.
Jebiga, čovek je fašista, definitivno.
Ili samo dnevnopolitički aktuelan.
Ne znam šta je bednije od ta dva.
Quote from: "Boban"Jebiga, čovek je fašista, definitivno.
Ili samo dnevnopolitički aktuelan.
Ne znam šta je bednije od ta dva.
To sam i rekao. Naravno, uvek je tu opcija "both of the above".
Ono što meni nije jasno: Zar dnevnopolitički aktivni fašisti ne znaju da se "ne sere gde jedeš"? Taj zbrda-zdola sklepan govor mržnje koji je Simmons na silu ubudžio u svoj ionako klimav roman ga nije nimalo unapredio... Razumeo bih (donekle) da je to napravio centralnom temom knjige, ali ovako... "Sa'ću da vam ispričam priču o alternativnom Trojanskom ratu, a by the way, Islam je smrtna opasnost za celu ljudsku rasu." :x
To o preživelim Jevrejima je ideja iz priče iz jedne njegove zbirke. Nemam ništa protiv neka pljuje koga hoće, meni samo smeta što je to jeftino. Inače nemam ništa protiv političke nekorektnosti.
Elem, ako me sećanje ne vara, Srbiju je pominjao samo usput u Children of the Night, a ne vidim zašto mrzi Indiju ako opisuje pakao Kalkute.
Ja sam, dok sam bio u Americi, pričao s jednim Indijcem – valjda se zvaše Indra? – koji je rodom iz Kalkute; proveo prvih 20-ak godina života tamo dok ga njegov talenat za fiziku nije doveo u USA. NARAVNO da sam iskoristio prvu priliku da ga ispitam o Kalkuti, pošto mi je Simonsov opis u KALI bio fascinantan, i naravno da mi je on kazao da ništa slično ne odgovara stvarnosti. Okretao sam to na nekoliko načina – možda u onom kraju grada, možda ovo ili ono – ali on je insistirao da je to sasvim normalno, fino mesto i da nikakvi leševi na ulicama ili mijazma smrti ne lebde nad gradom, štaviše...
Sad, možda je on samo bio lokal-patriota, ali možda je Simons MALKICE preuveličao ponešto što je ponegde čuo (ili video)?
Pa ja ništa nemam da mu zamerim u Song of Kali. Negativan pogled na Kalkutu je iz perspektive zapadnjaka koji nije navikao na "indijski lifestyle", i to jednog kome je grad progutao dvogodišnju ćerku. Citati na početku poglavlja su mi delovali vrlo efektno, iako pretpostavljam da je u vreme kad su ti pesnici živeli grad izgledao bitno drugačije nego danas.
Mundane aspekt Kalkute je opisan (čini mi se) relativno realno, bez nekih pokušaja da se šokira, a ti supernatural elementi su u funkciji priče i ne moraju da imaju osnova u RL.
@Lurd: Ko priča o političkoj nekorektnosti? Naprotiv, meni deluje kao da Simmons upravo koristi trenutan stav javnosti da poentira protiv Onih Tamo... Zašto u vreme Hiperiona nije pisao o Zlim Istočnjacima koji hoće da vladaju Hegemonijom i istrebe Narod? Ugurao je islamske teroriste (Kasadova priča), ali se jako pažljivo ogradio i pazio da ostane PC. Kasnije je u Endimionu dao neke saosećajne opise Kom-Rijada ne bi li potvrdio da Srž, eto, ne voli ni muslimane, da neko ne daj bože slučajno ne pomisli da on čovek diskriminiše...
Danas, however, je sasvim OK oplesti po Islamu - doesn't hurt the sales - i Simmons to koristi. Slažem se, "jeftino" jeste prava reč.
Quote from: "varvarin"Ako nisi razočaran kako je potrošio LUTAJUĆU JEVREJKU (za koji kurac je uvodio TAKAV lik da bi ga ovako bedno potrošio?)...
Pa.. ne?.. :arrow: Mislim, ok je - odradila je svoj deo posla, dovela ih dokle je trebalo, odgovorila na neka pitanja, otvorila neka druga - ona ispada iz igre, njih dvojica ostaju sami - moglo je da bude drugacije, ali moze i ovako.. sasvim legitiman potez 8)
Meni u Pesmi boginje Kali smeta samo jedan detalj - to što glavni ženski lik, koji je razapet između Indije i Amerike, donosi ključni vrednosni sud u knjizi, koji je otvoreno na štetu Indije... pri čemu je pisac Amerikanac. Teško mi je to da svarim. Sva sreća da sve ostalo u Pesmi boginje Kali odlično funkcioniše. U stvari, odlično je suviše blaga reč.
Čitajući ove vaše komentare, izgubio sam svaku želju da ikad pročitam bilo šta od Simonsa.
Quote from: "Harvester"Čitajući ove vaše komentare, izgubio sam svaku želju da ikad pročitam bilo šta od Simonsa.
Ne prećeruj: čitaj HIPERION, PESMU BOGINJE KALI i priče u zbirci LJUBAV I SMRT. I tu stani. Sve ostalo je traćenje vremena. Ja sam, recimo, i precenjenog CARRIONA ostavio posle 60-ak strana... Ne zato što je ubi bože – može se čitati ako se nema ništa pametnije: problem je što sam imao MNOGO pametnijih stvari od... toga. A život je kratak...
Mogu da kažem ovo što ghoul priča nije istina. Mislim, na ovome svetu što bih naglasio da propaganda...
Treba pročitati ceo Hiperion/Endimion serijal, a Summer of the Night je dobar, kao i Children of the Night.
Dodacu i Supljeg coveka, delimicno neshvaceno, a Simmonsovo najlicnije delo.
Bravo, Bevče!
Ne znam kako sam zaboravio, a stalno govorim da mi je to najdraže Simonsovo delo.
8)
drago mi je da nas ima jos...
Hmmm, mozda sam ja jedan neveseo, ogorcen covek, ali moje preporuke bi bile:
Rane price, Kali, Hiperion & Pad istog, te Lovedeath zbirka. Ostalo (uz ogradu da Carrion Comfort i Ilion/ Olimp jos cekaju na red) nije uspelo da unese previse zivota u moje ledeno srce.
Endimion i uspon istog me je gadno nanervirao. Koliko mogu da cenim sirinu vizije i minuciozno detaljisanje u opisu geografskih lokaliteta i kulturnih ambijenata kroz koje protagonisti prolaze, toliko me je prica odbila svojim crnobelim moralisanjem, svojim nasilnicki humanizovanim glavnim junakom (koga je Simons u nastojanju da ne napravi ni superheroja ni antiheroja pretvorio u najiritantnijeg glavnog junaka u blizoj istoriji zanra - da takvog coveka sretnete u zivotu naboli bi ga glavom posle pet minuta), svojim bezukusnim romanticno/ seksualnim sadrzajem (kad se dohvati seksa, Simons bi trebalo da se seti Umiranja u Bangkoku i spreci sebe da pise ovakve plicake), kao i mozda manje bitnom cinjenicom da ove dve knjige bejzikli uspevaju da razbucaju 70% Hiperiona/ Pada Hiperiona po pitanju utvrdjenih cinjenica i uzrocno-posledicnih odnosa... Nisam ja po definiciji protivnik takve dekonstrukcije, gad forbid, ali treba se setiti i poslovice 'If it ain't broke, don't fix it'.... Ovde imamo slucaj slican onome sto je MatriXXX serijal posle odradio na jednostavniji nacin ali sa jednako nezadovoljavajucim rezultatima, iz mog skromnog ugla.. Pola onoga sto ste saznali i sto se tako fino uklapalo nije tacno jer je autor osetio potrebu da napise jos 500 strana u istom svemiru sa slicnim/ istim likovima. Ma, sve bih ja to oprostio da knjiga nije tako nasilno oduzena, politicki ispravna itd....
Sto se tice Supljeg Coveka, malo imam blaze misljenje o njemu ali... Kada sam ga prvi put citao ostao sam bez daha zbog price, ideje, referenci na SF istoriju, lakog skakanja medju zanrovima (od mekog SFa preko tvrdog SFa do horora i natrag) i lakocom menjanja stilova. Kada sam ga drugi put citao uzasnulo me je kako prvi put nisam primetio vestacke likove sa vestackim motivacijama i ponovo odvratno odradjen ljubavno/ seksualni plan. Mislim, preporucujem ovu knjigu svakako (za razliku od Endimiona) jer za ljubitelja SFa ima tu dosta mesa, ali literarno ovo je slabo, slabunjavo, korektno ali bledunjavo i spasavaju ga ideje...
Dobro, ne ljutite se odmah...
Da kažem reč - dve u odbranu ŠUPLJEG ČOVEKA.
Nisam se razočarao ni posle drugog čitanja (drugo je, doduše, bilo na preskok). Nisu mi toliko škripali likovi ( sa čime bih se možda i složio)- bio sam stalno pod utiskom vrlo tvrde SF šeme o fraktalnoj predstavi toka naše svesti (jer to što je rečeno o simulaciji toka svesti, ima podlogu već danas, u određenim istraživanjima.) A nešto spektakularnije odavno nisam našao u SF-u.
Kao inžinjer, bio sam impresioniran. Prilično jednostavnim rečima postavio je prilično zajebane stvari.
Zato mu opraštam mane.
Hmmm, sto znaci da se u principu slazes sa mnom... ja naravno nisam inzenjer pa skrgucem zubima na svaku knjigu koja propusta da dotakne moju senzitivnu dusu i obraca se samo mom slabo razvijenom intelektu... Ali slazem se da je sa te neke 'idejne' strane ta knjiga intrigantna i kako sam je gore vec preporucio SF publici, mogu to samo jos jednom da ponovim...
SUPLJI CHOVEK je na neverovatan nacin spojio najtvrdji moguci SF sa veoma emotivnim temama... Moj favorit.
Prevod Olimpa biće gotov krajem marta, što znači da bi knjiga mogla da se pojavi u maju ove godine. Zbog obima će verovatno ići u dva toma.
Voleo sam Carrion Comfort i mislim da je Ghoul trebalo da uloži mali napor i pročita ostalih 900 i kusur strana. Svidela mi se zamisao o "vampirima uma".
Još jedna Simonsova knjiga koju sam pročitao s (relativnim) zadovoljstvom bile su Rajske vatre ("Fires of Eden"), iz nekoliko razloga: najpre, totalno je nepretenciozna, zatim se bavi malo poznatom (havajskom) mitologijom, i konačno, veoma je duhovita, uz sjajne pasaže u kojima je glavni junak jedan od meni omiljenih likova iz istorije književnosti ever - Mark Tven.
Najveća Simons bljuvotina mi je Crook Factory. Ko je pročitao, verovatno zna zašto. Retko besmislena i nepotrebna knjiga.
Posle Olimpa, nešto nisam siguran da ću ikada uzeti opet da čitam Simonsa. Pad kvaliteta njegove proze se mogao naslutiti (iako sam isprva to sebi odbijao da priznam) još sa Letom noći i Ukletom zimom, ali ovo je... Nemam želju ni ljudski da ga napljujem. Postao mi je potpuno nezanimljiv.
Pročitao sam i Ilion i Olimp u vreme kada su izašle. Tada su me bacile u dilemu na koju su me neki postovi sa ove teme podsetili. Naime, "mučilo" me je pitanje da li je Ilion nastavak sage o Hiperionu, odnosno da li se dešava u istom svemiru. S jedne strane, nigde na sajtovima posvećenim ovim knjigama nisam mogao da pronađem bilo kakvo spominjanje veze između ova dva serijala, datumi u knjigama se nisu uklapali, a s druge, Anea na kraju Uspona Endimiona najavljuje citirajući odlomak iz Ilijade dešavanja u ovim knjigama, u Olimpu se pojavljuje žena koja kaže da su je zvali i Monetom, načini na koji se vreme računa mogu da se razlikuju...
Da li je Ilion smešten u Hiperionov svemir ili ne?
kako ja mrzim to izmišljanje :roll: i guranje knjiga i filmova tamo gdje ne stoje niti im je mjesto
to često rade forumski kvazipalamudičari :x
Ovaj, Bs, pročitao sam tvoj post par puta i priznajem da nemam pojma na šta ciljaš. Jel može duža verzija, izgleda da imam jeftinu ulaznicu?
par puta... misliš dva puta 8) ili tri...
ukratko
dakle pisac napiše 3 knjige u razdoblju od 10 godina
i sasvim slučajno u sve tri knjige ima jedna minijaturna poveznica između sve tri knjige koje nemaju nikakve sličnosti s radnjom osim možda što se događaju na istom mjestu i vremenu
koja je nastala sasvim slučajno možda podsvjesno... nebitno
i neki mali đokica to proglasi trilogijom :roll:
sa druge strane postoje oni koji očite trilogije ili serijale proglašavaju neserijalima :-x
Okej, shvatio sam te.
Ono što pre 6-7 godina nisam shvatio (daleko od toga da je danas drugačije) je da li između ove dve grupe Simonsovih knjiga postoji "minijaturna poveznica" o kojoj govoriš.
Meni se čini da ne postoji. Ima Simonsovih opsesija koje se ponavljaju, ali ne bih rekla da postoji namera da se stvari smeste u isti univerzum ili bilo šta slično. Mada moguće da grešim.
Meni se Ilion dopao samo idejno.
Jednostavno ne volim kad pročitam 500 strana, a razrešenja još nema već se sve samo još više zakomplikuje.
U Ilionu ima radnje na tri nivoa. Ni 500 stranica nije bilo dovoljno da se tri nivoa povežu.
Kraj je bez poveza i bez jasne poente. (Povez dve fabule postoji. Trežće ne)
(Nije se otkrilo ko su zapravo bogovi i slično).
Izgovor je naravno da je to roman u nastavcima i da treba da kupim i sledeći deo.
Žao mi je, ali teško da ću se složiti.
Svaki deo morao bi da bude celina. Koliko to treba roman da ima nastavaka i koliko stranica ukupno?
Ako svaka knjiga treba da bude ao Rat i mir, treba li cele godine da čitam samo tu jednu knjigu.
Bolje samo 400 suvislih stranica nego SF sapunica od 20 000 strana.
Autor koji ne zna na manjem prostoru da kaže sve šta ima, ne zna ni na većem.
Loni, Ilion je jedan roman koji je Laguna (vestacki) presekla na 2 dela, nema tu nastavaka. Tj, ima, al' to je druga knjiga - Olimp.
A, dakle Lagunina greška?
Ok. Onda povlačim reč.
Može biti da ću kupiti i Olimp.
Inače još jedna mana koja mi je pala na pamet
je da je iako idejno dobar, roman napisan ne baš zanimljivim jezikom
i ne baš na interesantan način.
Neke stvari ostale su mi posle drugog dela nejasne (recimo motivacija Afrodite da likvidira Atenu i sl)
na 150. sam stranici
kaskam kao i u svemu pa se tek sad uključujem
ne bih rekao da je loni u pravu kada kaže da simons ne piše zanimljivim jezikom
mislim da ipak piše zanimljivo stil je ok slogovi što ja kažem lagano idu
paususi se smenjuju ali nažalost toga je zaista MORE... ne more OKEAN
utopiš se ko njemački tenkovi na istočnoj bojišnici...
dođeš do 300. str zaboraviš šta je bilo na početku
istina je ja sporo čitam
nekih 10-ak stranica dnevno možda dvajest
pa ove deblje knjige od 400 do 600 stranica čitam i po dva mjeseca
npr Teror... 4. knjigu endimion...
lijepo to ide sve skupa i zanimljivo je čitati dobar je simons i ne znam mrzi li indiju i srbe ali znam da mnogi mrze hrvatsku pa se opet kupuju njihove knjige
osobno ne vežem pisca i njegovu osobnost sa djelom... zanima me samo što u djelu piše ništa drugo...s te strane simons je ok ne vidim mržnju prema indiji... možda da indijci umesto što seru u javnosti poprave santiarni čvor...
naprave mir s pakistanom i pare umjesto u atomske bombe i s-300 ulažu u dobrobit običnoga čovjeka...umjesto što BJP partija promovira progon monoteista bolje bi im bilo da malo porade na čistoći rijeka i ulica te mržnji prema bijelcima ( kolega mi bio u bangaloreu 14 dana nije izlazio iz hotela od vrijeđanja i dobacivanja)
Jesi li čitao Pesmu boginje Kali?
Jesam extra
Trebam li vjerovati majci terezi ili tamo nekim kastincima u indiji koji se ljute jer im drzava nij3 predatavljena kako j3 oni zelw vidjeti...jbt kolone ljudi pred indijskim i srbijanskim veleposlanstvima za azil
dakle Olimp 230 maraka ili 115 eura kod preprodavača u srbiji... u bih rasprodato bila cijena 88 maraka
a laguna odgovara da neće raditi dotisak
vrijeme je da vratim printer što sam odnio na vikendicu
ili još bolji firmin canon da aktiviram :D
Quote from: Black swan on 31-01-2019, 14:43:58
dakle Olimp 230 maraka ili 115 eura kod preprodavača u srbiji... u bih rasprodato bila cijena 88 maraka
a laguna odgovara da neće raditi dotisak
vrijeme je da vratim printer što sam odnio na vikendicu
ili još bolji firmin canon da aktiviram :D
:? neverovatno, kupio sam tu knjigu 2006 čini mi se za 530 din, Lagunino izdanje, nisam je čak ni pročitao, eno je na polici u savršenom stanju :!:
da...sve od simonsa je skupo
ja sam gledao te knjige vjerovatno tad ali sam kupio samo ilion
jer su mi se zgadile situacije da sakupim komplet
ne svidi mi se prva knjiga pa onda sve prodaji...
Gospode koje je ovaj Olimp knjiga sranje
Usudjuje li se iko reci da je ilion predivna knjiga
A olimp susta suprotnost
Vako je zasrao nastavke hiperiona
Meni su super nastavci Hiperiona, nadam se da će biti snimljena i Hiperion serija jednog dana.
Olimp je dakle sranje
Sutnja je odobravanje