ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

Uzeo pročitat ovog Martina zbog hvaljenog Moralesa.
Valjda žele uzdrmati serijal, pa je na djelu humanizacija protagonista, samo što se ona ovdje čini nekako dosadna, pretjerana i nepotrebna. Pogotovo za jedan strip o arheologiji.

Kad sve zbrojim, i othrvam se lažnom osjećaju ozbiljnosti epizode, MM 78 se može opisati kao jedan pretenciozni avangardni preserans.

Na žalost, ne čitam MM izdanja koja izlaze u Hrvatskoj. Koliko često izlaze uopšte i na kom su broju?

Ali, kad vidim ove naslovne, postaje mi jasnije koliko je ovaj klasičan boneli dizajn neprevaziđen, jer naslovne strane od VČ sa onim ogromnim slovima koja idu preko glavnih delova crteža su mnogo lošije, ilustracija odlazi u drugi plan i manje je upečatljiva.

pa piše ti - br. 78
više ne pratim MM ali mislim da izlazi svaka 3-4 mjeseca, tako nešto. i to kompletna epizoda, tako da povremeno gubiš neku naslovnicu.

u biti "izadje kad izadje", nadje se ponekad koja zanimljiva epizoda. od ovih zadnjih mi je broj 72 "satorova zagonetka" simpatican.
no to nista ne znaci, najbolje od mm-a su mi specijalna izdanja koje vecina bas ne obozava ili "smrt u varijeteu/sou klipana karsona" i sl. od starih.

ne znam cpt.-nov ukus ali "pretenciozni avangardni preserans" ne obacaje nista dobro za moja ocekivanja.

možda da kapetan kaže koju više o sadržaju?

što se tiče specijalaca, njih pamtim kao deekellyjevske zajebancije, više parodije prožete suptilnim građenjem priče te sada, s ove distance promatrano - nisi posve u krivu glede njih.
imam ih gomilu doma i jednog dana ću to prepročitati.

Quote from: zosko on 16-04-2010, 19:20:01
u biti "izadje kad izadje", nadje se ponekad koja zanimljiva epizoda. od ovih zadnjih mi je broj 72 "satorova zagonetka" simpatican.
no to nista ne znaci, najbolje od mm-a su mi specijalna izdanja koje vecina bas ne obozava ili "smrt u varijeteu/sou klipana karsona" i sl. od starih.

ne znam cpt.-nov ukus ali "pretenciozni avangardni preserans" ne obacaje nista dobro za moja ocekivanja.

To znači kako nema misterije, nema kontinuiteta, nema vanzemaljaca, nema arheoloških iskopina, nema događaja, nego se sve svodi na srceparajuće prelijevanje iz šupljeg u prazno. Uz prizvuke i citate avangardnih autora, priča se o esenciji dobra i zla, preispitivanju odnosa između Martina i Diane, strašnim kušnjama na bazi emocija, da bi na kraju sve završilo jednim retoričkim bućkurišom bez nekog posebnog značenja za serijal.

Nemam ništa protiv da se serijal nadogradi, ali u ovom slučaju se otišlo predaleko. I dalje je najbolja Moralesova ona o Javi-Salomonu i Kraljici od Sabe.

Bilo bi dobro da se čuje i oprečno mišljenje, ako ga ima.
Kontroverzna je priča.

Mislio sam na izvornu numeraciju. Pretpostavljam da se to nastavilo, otprilike, na Dnevnikove epizode.

Stigli su negde do originalnog broja 215, chini mi se da je jubilarac u boji, orig. #200, valjda 66 od SA... Tu sam stao, jer osim tog broja i trodelne epizode Kraljica od Sabe, sve ostalo je uzas zivi.

A ovo od Veselog postaje sve bolje.

Meni je ovo bila i više nego dobra epzioda, poslije dužeg i vrlo sušnog vremena, što se tiće MM serijala... i praktički sve ono što je kapetan dikhead, u svezi Iznenada, jedne noći, naveo kao mane, ja opet pozdravljam i prihvačam kao dobrodošao iskorak iz jedne, već izlizane, šablone, i predstavljanje jednog zdravog potencijala iz kojeg bi ovaj serijal itekako mogao profitirati (što se tiće kvalitete i zanimljivosti)... Ovoga puta u središtu događaja jedna osobna priča dvoje nam dragih protagonista, puna dilema, bezbroj upita, sumnji u izboru i njegovoj konačnosti... uz, doduše, prepoznatljivi misterij koji je ovoga puta ipak samo u pozadini.

Sjajna epizoda. Morales se polako definishe kao najkvalitetniji MM scenarista trenutno (a mozhda i shire).

Ja prvi smatram kako je Morales izvanredan scenarist, a isto tako pozdravljam njegov naum da provede humanizaciju protagonista učmalog serijala. Međutim ovim dvjema tezama suprostavljam par novih: Paolo Morales se naracijom i izborom tema opasno udaljava od srži Martina Mysterea, a ona je razotkrivanje svjetskih misterija, sumnjičavost i kritička reakcija na svaki oblik nametanja "istine". Udaljavanje od srži se jasno vidi u ignoriranju "misterioznih" elemenata, a u primjeru Mabusa imamo čak i njihovo odstranjivanje. I ako već provodiš humanizaciju, provodi je pravilno, neka promjene ne budu slabije od onog što se mijenja, neka to bude humanizacija baš Martina Mysterea, njemu primjerena, kao arheologu i profesoru povijesti umjetnosti; ciniku i odgađalu kao što se dosad ispostavljalo. Konkretno u "Iznenada, jedne noći", Morales je otišao predaleko; pretjerao je; u tolikoj mjeri da je profesor Martin, imenom i prezimenom, ispao nebitan i da je spomenuta humanizacija (emocije, kušnje, preispitivanja) ispala sama sebi svrha... A to opet ne vidim kao temu za ovog strip junaka.

"Da!", humanizaciji, ali nek se odradi na pravilan način, npr. kao što je to učinio Russo u maxi3 "Detektvi Nemogućega", gdje je nepretenciozno i nenametljivo, ali jasno progovorio o suštini MM-a i pokazao nam ljudsku stranu našeg strip junaka. Ostvario je pomak, a zadržao se u određenim okvirima, okvirima Martina Mysterea i tematike kojom se taj strip bavi. I tu, također, nije bilo šanse da se pojavi scena u kojoj neka raskalašena tinejđerka pleska Martina, a ovaj reagira cmizdreći kao mekušac. Noviteti tog i sličnog tipa, kao i nepotrebne promjene koje više pristaju nekim drugim strip-junacima, teško da mogu impresionirati i zadovoljiti fanove.

Prelistavao sam ja ovu priču danima, ali nikako da mi legne (kao MM priča). Jednostavno, to nije Martin Mystere. Ne zanima me takva retorika. Ničim me ne dotiče, niti mi nudi nešto bolje, novo i očaravajuće. I koliko god bila ozbiljna, puna potencijala, savjesno i znalački odrađena; priča kad je promašena, onda nije ništa bolja od uobičajenih gluparija klasičnog tipa koje nam serviraju iznad broja 200 (ili od prije). Držim se one, da ništa ne valja što treba dokazivati.

S druge strane, upravo sam završio čitati još jednu Moralesovu priču (koja se slavila na dugo i na široko) - "Posljednje putovanje Amelije Earheart" (VČ 12). Priča je sjajna, ali za takav zaključak opet moramo ostaviti MM serijal po strani. Daleko da je riječ o drastičnom slučaju kao što smo vidjeli u "Iznenada, jedne noći", ali i ovdje Morales vodi priču u nekom, za MM-tematiku, stranom smjeru. I zato se ni "Amelija" ne može svrstati u milestone serijala, premda je to, kako sam već rekao, odlična, uzbudljiva i potresna priča, a Morales u punom sjaju. Stvara se osjećaj da je Amelia Earheart ubačena tek da minimalno zadovolji potrebu priče za misterijima, jer ni sam autor kasnije nije pokušavao znakovito opravdati vezu između nje i "Jedinice 731", koja je u ovom stripu bila primarna preokupacija Paola Moralesa. U početku sam mislio da će Amelia poslužiti Moralesu da spjeva odu misterioznom nestanku ili da iznese svoje profeminističke stavove ili pak da uveliča, odnosno osudi ljudsku sklonost pothvatima koji su veći od njega samoga (i to sve povezujući razno-razne materijalne naznake koje okružuju tu poznatu misteriju). Ali, ne, neodređena Amelija uglavnom kao suvišna uloga ostaje po strani i tek, uz možda pokoju, simboliku (klon, svijest o dobru i zlu), na čudan način služi tek kao putokaz za "Jedinicu 731". Naglasak opet biva na međudržavnim intrigama i urotama u stilu dosjei X, što na kraju dovodi do potresnih saznanja kako o ljudskoj zlobi, tako i o ljudskim patnjama. Samo problem biva taj, da misterija baš i nema, tako da se nije imalo ništa ni riješavati, niti je riješeno, a to malo što je rečeno o Amelijinoj sudbini je mršavo i ne tako lako prihvatljivo. Opet kažem, odlična priča univerzalne tematike, koja upravo zato ostavlja malu gorčinu u ustima pošto je fanu serijala teško prihvatiti takvu temu, ali i autorov izričit bijeg od misterija, od postavki koje čine taj serijal time što jest (a nije drugi).

"Iznenada, jedne noći" - 5.5/10
"Posljednje putovanje Amelie Earheart" - 8.3/10

Volio bih da se, nakon što pročitate "Posljednje putovanje Amelie Earheart", izjasnite o toj priči. Možda ću je potom vidjeti u novom svijetlu. Posebno ako mi ukažete na neki veći značaj Amelijine uloge ili onoga što bi ona trebala predstavljati, bilo kao povijesna osoba, bilo kao lik iz stripa. Pa makar stinica, ali da je dovoljna da opravda zašto se epizoda zove baš "Posljednje putovanje A. Earheart".

Ponovno listam "PPAEarheart" i mislim da je sve bolje i bolje kontam. Vidjet ću hoće li mi još bolje sjesti. Valja ispitati značaj i održivost veze između tih par tematskih komponenti (misterij nestanka, uloga Amelije, Jedinica 731, vojne tajne, Moralesova daljna eksploatacija priloženih motiva) jer stvarno bi bila šteta da jedna ovako dobra priča ne bude full-kompaktna. Ukoliko dokažem opravdanost da se na početnom Mystereovskom predlošku (o Ameliji) zasniva ostatak Moralesovih idejnih nastojanja (koje sad neću da spoilam), to bi značilo kako taj predložak nije baš tako suvišan te da je ostatak priče, koliko god bio svojstven, i dalje vjeran početnim Mystereovskim postavkama serijala. A to ću i pojasnit, kad bude...

jednostavno volim ovakvu predanost, pa o bilo čemu se radilo. strasno analizirati Zagora ili pak Dostojevskog - meni je oboje fantastično
skoro da mi je žao što nemam pojma o čemu Cpt. zapravo priča, što nisam čitao te epizode pa da se uključim u diskusiju
ipak rekoh, da ispoštujem Cptanovu predanost javljanjem. što ovog trenutka i činim...

moj domet vc-ovog mm-a je #6, sa #73.
a paketi cekaju.

@Pingvin,
A eto, zabavno je brljati o ovakvim stvarima , bude veći doživljaš pročitanog (ili pogledanog) kad predano prodiskutiraš s nekim.

--
O Ameliji ću drugom prilikom kad malo bolje posložim...

--
Samo bi rekao, da je gadna bila ta "Jedinica 731". Čini se da su bili gori i od Pol Potovih Crvenih Kmera. Strip me baš nagnao da se raspitam više o tome.

--
A, istina, Veseli Četvrtak izdaje dosta slabe priče od Martina. Možda tek 2-3 imaju neku vrijednost. Sudbina Atlantide je promašaj stoljeća. Zemlja Nedođija besmislena. Trinaesto iskušenje, misterovska priča, ali bez fokusa na išta. Zlatni buda je čak dobar, iako nema misterija, pričica o Kambođi dobiva prolaz. Kazna Elohima, smor priča, ali ipak prolazna radi Sodome, Gomore, židovske ostavštine... Veliki Houdini, petljancija najgore vrste. Cape Rock, teški amaterizam. S druge strane "Kapetana Kidda" još nisam pročitao, kao ni "Grendela", ali ću uskoro. O "Ameliji", dobra je priča, samo još uvijek nismo proniknuli do kraja, ali valjda budemo.

Da kratko dokrajčim (jer tipkam sa softverskom tipkovnicom, prava mi je crkla xp )..

Znači, Ameliju (sl. kao Saint Exupery) autor ovdje vidi kao jednu plahu, nevinu, romantičnu figuru.. Kao ikonu i heroinu.. Kao letača i sanjara.. Ali i kao neustrašivog malog čovjeka spremnog da napravi iskorak, da poduzme nešto kad to nitko drugi nije u stanju. "Da zlo pobjedi, dovoljno je da dobar čovjek ne učini ništa."

Ako je Morales siguran da njene pobude nisu bile samo častoljubive, onda se Amelijina uloga sasvim dobro uklapa u ovaj strip. Također se to moglo malo sugestivnije dati do znanja. No, krajnji zaključak je svakako taj da je "Poslednje putovanje Amelije Earhart" vrlo dobar strip. Tim više zbog mučnog obrata na kraju. Za one koji traže opravdanost objavljivanja ove epizode pod MM serijalom, imam dobru vijest za vas: Amelija + Jedinica 731 + conspiracy teorije, su sasvim dovoljni "mystereovsky" elementi, a s ostalima dobivate samo još više.

Sad kad sam pročitao sve Četvrtkove Martine, mogu se izjasniti što vrijedi čitat, a što ne.

(ocjena: 2,3,4 i 5) - Posljednje putovanje Amelije Earhart (#11), Grendel (#10), Kazna Elohima (#5) i Zlatni Buda (#4)

(ocjena: -2) - Trinaesto iskušenje (#3) i Povratak u Nedođiju ( #2)

(ocjena: 1) - Sudbina Atlantide (#1), Carev paun (#6), Veliki Hudini (#7), Užas Kejp Roka (#8), Blago kapetana Kidda (#9).


Valjda će bit bolje.

Quote from: Cpt. Dickhead on 12-05-2010, 22:51:35
Sad kad sam pročitao sve Četvrtkove Martine, mogu se izjasniti što vrijedi čitat, a što ne.

(ocjena: 2,3,4 i 5) - Posljednje putovanje Amelije Earhart (#11), Grendel (#10), Kazna Elohima (#5) i Zlatni Buda (#4)

(ocjena: -2) - Trinaesto iskušenje (#3) i Povratak u Nedođiju ( #2)

(ocjena: 1) - Sudbina Atlantide (#1), Carev paun (#6), Veliki Hudini (#7), Užas Kejp Roka (#8), Blago kapetana Kidda (#9).


Valjda će bit bolje.

Nisam stigao ranije da reagujem, ali ti ove ocene zaista nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa realnim kvalitetom epizoda. Ni sa bilo kakvim normalnim sistemom ocenjivanja.

Recimo, epizoda #1Sudbina Atlantide je fenomenalno nacrtana i dobro napisana. Strip koji dobije ocenu 1 mora biti totalan promašaj, u kome baš ništa ne valja, dosadan, nečitljiv, zanatski pogrešan, amaterski - sve što jako dobra epizoda Sudbina Atlantide nije.

Zlatni Buda, kojoj si dao 5 je prosečna epizoda u svakom pogledu i od nje Povratak u Nedođiju (2-) nije ništa lošija, a Trinaesto iskušenje (2-) je primetno superiornija.

I tako dalje.

savet - čitati ponovo i polako

Nije istina; Sudbina Atlantide je napravila crikus od kontinuiteta i točka. Zemlja Nedođija je besmislena (mislim, ukidanje besmrtnosti Nedođiji nakon puste sile da joj se ona sačuva, WTF?), ali ima ono nešto korisno oko elementaca i vilinskog svijeta. Zlatni Buda nema jasnu temu, ali kako je Marty Misterija uza sve i putopisan strip, onda je fino kad se malo upoznamo s mističnom Kambodžom. Trinaesto iskušenje je pozivanje na svašta što nema veze s konačnicom - Karlomanovo čudovište. A da ne spominjem pregršt pogrešnih citiranja povijesnih činjenica.

Ako sam dobro razumeo Amelija je ocena 2 a kapetan Kid 1? Batali Martija.

I ja bih se slozio sa Alex-om. Bas ti je bezveze dati Sudbini Atlantide 1. Posebno sto ti je osnovni razlog petljanje sa kontinuitetom. Kao da Castelli ne moze da smisli bilo sta sa cim ce dati smisao svim pricama koje je ikad napisao. Valjda samo on zna sta mu je u planu.

Cpt. Dickhead nastupa (ovde) čisto fanovski. Ne sviđa mu se pravac u kojem idu neke stvari, on nije zamišljao da će biti tako i sl.

Briga nekog, ko kupi i pročita epizodu, za kontinuitet neke ideje koje se pojavljivala xy epizoda ranije. Čitaocu je bitno jel' priča uzbudljiva, interesantna i vizuelno primamljiva. To je rezultat kvalitetno ili nekvalitetno ukomponovanih stripovskih elemenata.

Komentar deluje, kao kad bi rekli da ne valja nova epizoda Supermena, jer se u epizodi iz 1997-e videlo da može da leti brže.

svasta, sad ne valja pogled iskonskog stripofila koji cijeli serijal ocigledno ima 'u malom prstu', vec dajemo znacaj sudu slucajnog konzumenta koji svoj sud o stripu izrazi dok nalozi vatru istim. a ne pada mu na pamet da se javno kriticki osvrne na radnju.
slucajni konzument koji je cak izumro prije 20 godina.

I'm with dickhead on this one! Tužno razdoblje Marti Misterije.
U nedostatku novih i svježih ideja, recikliraju se zbrda-zdola one stare... praktički stupovi serijala, danas nagnječeni bedastočama.

Ali ovoga Moralesa želim pobliže upoznati, tako da se moram dokopati ove Amelije Earheart i u iščekivanju još nekih njegovih samostalnih uradaka u domaćem izdanju.

Goksi, Amelija je 4 ili 5, a Kidd jeste 1. Povezati kapetana Kidda, Lovecrafta i priglupu dimenziju, nema nikakvog smisla. Naslov jasno sugerira o čemu se trebalo pisati, a nije: Đe je Kiddovo blago (ako isključimo jeftinu foru s kristalom snova, ključem za vrata te priglupe dimenzije)?

Alex, ja sam ove priče pročitao 300 puta s iskrenom željom da mi se dopadnu. Ne valjaju kako god okreneš. Ni kad ih čitaš geekovski, ni kad ih čitaš za razbibrigu. Sudbina Atlantide nije samo rasulo kontinuiteta, to je rasulo kontinuiteta na kvadrat. Ne samo da se negira Vječni rat, nego se negira i Tajna prozirnih sjenki koja je isto tako svojevrmeno negirala Vječni rat. No dobro, razumjem da povremeni čitatelj to ne skonta, niti ga je briga za to (barem dok ne pročita te epizode koje su prethodile). Ali ne znam kako razuman čovjek može progutati onu glupost da je satelit iz našeg vremena otputovao (pritom remeteći Castellijevu teoriju vremenskih paradoksa) u vrijeme Atlantide i Mua  i razorio ih, jer da ih nije razorio, ne bi bilo svijeta kakvog danas poznajemo, nastalog iz pepela starih civilizacija. Ali kako ga ne bi bilo kad se već JE došlo do faze da se proizvodi satelit koji je uništio Atlantidu i Mu vračajući se 10 000 godina u prošlost? Kako naš svijet ovisi o propasti Atlantide kad se moralo doći do našeg vremena da bi se ta Atlantda uništila? A što bi bilo da su Marty i Orloff "odlučili" ponijeti satelit sa sobom u naše vrijeme, kako bi tada propao naš svijet, a zaživio onaj od Atlantide??? I kako bi se onda proizveo satelit u svijetu koji ne bi uništio Atlantidu, već naš svijet koji nikad nije postojao jer je zaživjela Atlantida, a ako je Atlantida zaživjela, onda naš svijet ne bi bio onakav kakvog ga poznajemo. Pa ovo je gore od gordijskog čvora.

Svaka epizoda kojoj sam dao kečinu, ima nebuloze ovog tipa.

Quote from: Cpt. Dickhead on 24-05-2010, 22:17:25
Goksi, Amelija je 4 ili 5, a Kidd jeste 1. Povezati kapetana Kidda, Lovecrafta i priglupu dimenziju, nema nikakvog smisla. Naslov jasno sugerira o čemu se trebalo pisati, a nije: Đe je Kiddovo blago (ako isključimo jeftinu foru s kristalom snova, ključem za vrata te priglupe dimenzije)?

Alex, ja sam ove priče pročitao 300 puta s iskrenom željom da mi se dopadnu. Ne valjaju kako god okreneš. Ni kad ih čitaš geekovski, ni kad ih čitaš za razbibrigu. Sudbina Atlantide nije samo rasulo kontinuiteta, to je rasulo kontinuiteta na kvadrat. Ne samo da se negira Vječni rat, nego se negira i Tajna prozirnih sjenki koja je isto tako svojevrmeno negirala Vječni rat. No dobro, razumjem da povremeni čitatelj to ne skonta, niti ga je briga za to (barem dok ne pročita te epizode koje su prethodile). Ali ne znam kako razuman čovjek može progutati onu glupost da je satelit iz našeg vremena otputovao (pritom remeteći Castellijevu teoriju vremenskih paradoksa) u vrijeme Atlantide i Mua  i razorio ih, jer da ih nije razorio, ne bi bilo svijeta kakvog danas poznajemo, nastalog iz pepela starih civilizacija. Ali kako ga ne bi bilo kad se već JE došlo do faze da se proizvodi satelit koji je uništio Atlantidu i Mu vračajući se 10 000 godina u prošlost? Kako naš svijet ovisi o propasti Atlantide kad se moralo doći do našeg vremena da bi se ta Atlantda uništila? A što bi bilo da su Marty i Orloff "odlučili" ponijeti satelit sa sobom u naše vrijeme, kako bi tada propao naš svijet, a zaživio onaj od Atlantide??? I kako bi se onda proizveo satelit u svijetu koji ne bi uništio Atlantidu, već naš svijet koji nikad nije postojao jer je zaživjela Atlantida, a ako je Atlantida zaživjela, onda naš svijet ne bi bio onakav kakvog ga poznajemo. Pa ovo je gore od gordijskog čvora.

Svaka epizoda kojoj sam dao kečinu, ima nebuloze ovog tipa.

To nisu gluposti, te vremenske petlje u kojima prošli događaji zavise od budućih i obrnuto i u krug, "čvorovi" kako kažeš, su opšte mesto SF-a i jedan od najčešćih motiva od Isaka Asimova do Terminatora. Kome su toliko nelogični da su neprihvatljivi, bolje da čita Glembajeve i Anu Karenjinu.

Jesi grintav.

Ja sam zasad pročitao 9 brojeva i uvjerljivo najgori su Zlatni Buda i Carev Paun a najbolji mi je zasad Trinaesto iskušenje. Ovo ostalo su sve slbašne i prosječne epizode (Hudini, Kejp Rok, Kazna Elohima, Nedođija). Jedino je Kidd možda malo bolji.
A Atlantida je veoma zabavna priča (ali s puno propusta) kad ne gledaš na nju kao zagriženi fan kontinuiteta. Castelli je za tu revoluciju morao napraviti neku veliku promjenu. Uostalom to rušenje svega dosad je uobičajeno i to ne samo u stripovima (pogledajte npr. najnoviji Star Trek) i možda bi bilo bolje da je Castelli nastavio u tom smjeru i nadovezivao se na tu priču u sljedećim epizodama. Tako bi sve to imalo više smisla. Šteta što je umjesto toga pisao gluposti poput Hudinija i Kazne Elohima.  

MM mi je uvijek bio strip drugog plana,nikad nisam razvio neki afinitet...

QuoteTo nisu gluposti, te vremenske petlje u kojima prošli događaji zavise od budućih i obrnuto i u krug, "čvorovi" kako kažeš, su opšte mesto SF-a i jedan od najčešćih motiva od Isaka Asimova do Terminatora. Kome su toliko nelogični da su neprihvatljivi, bolje da čita Glembajeve i Anu Karenjinu.

Actually, ti vremenski čvorovi JESU totalne gluposti i toliko nelogični da su apsolutno neprihvatljivi.

Управо сам прочитао епизоду Велики Худини и мени је била тотални смор, можда зато што ме та тематика уопште не занима, а можда једноставно зато што и јесте смор....додуше, морам рећи и да никад нисам нешто много читао ММ.

MM 219/220 - Carstvo Amazonki

Andrea Pasini je poznat kao autor koji mlakom realizacijom potencijalno zanimljivu ideju dovede do beznačajnosti. Nije ništa bolje ni s "Carstvom Amazonki" što se ponajprije vidi u neozbiljnom pristupu. Početne postavke su tu, samo što se s njima ne događa ništa specijalno, niti bitno za plotove poznatijih autora serijala. Čitav strip je zatrpan smarajućom bujicom riječi i s pregrštom manje značajnih događanja. Ima dosta krimi radnje, ali zato fali pustolovine.

I zato je realna ocjena 4/10, ali zbog simpatičnosti priče, ja dajem 5.5/10. :) Znači, to je nekakav prolaz.

Priča je simpatična jer osim što se govori o Amazonkama, autori su utrpali ogroman broj posveta trashu (z-filmovima) 50-ih i 60-ih godina. A kad skontamo da je i sama radnja ovog stripa jedan teški trash, onda je nesumnjivo ovaj strip, ako ništa, barem vrijedan utrošenog vremena.

Glavna tema su, naravno, Amazonke. Kako sam već naznačio, autori su samo prekopirali jedan od mitova Amazonki s wikipedije, pritom ne davši gotovo ništa svog (deskripcija 85%; progres 15%). No, kao i takav, taj mit se solidno uklapa u MM univerzum, mada sumnjam da će doživjeti nove obrade. Dakle, ništa nije spomenuto vezano za grčki mit o Amazonkama koje su navodno nastanjivale današnju Ukrajinu i sl., već se Pasini odmah koncentrira na ono što su prenijeli konkvistadori nakon otkrivanja Južne Amerike. Navodno su tamo naišli na plave djevojke vične oružju. Bilo je govora i o podjarmljivanju muškaraca za seksualne robove... Međutim, kako su te plavojke dospjele tamo u Amozoniju? Upravo u odgovoru na to pitanje leži najveća zanimljivost (iako se i ovo može naći u enciklopedijama) - Kad su Vikinzi došli u Ameriku, sukobljavali su se s domorocima, pa se nizom peripetija jedan dio žena emancipirao i zaplovio put Južne Amerike. Tamo su se snabdjevali jednim tajanstvenim mlijekom koji ih je činio jačim, odvažnijim i omogućavao je veći postotak ženske djece...

Pogađate da se ovdje ocrtava feministička crta. Da, ali kao nešto više negativno nego pozitivno, što je baš zanimljivo jer sad više nije takav trend. Kao što je običaj kod Martyja, jedan dio radnje govori o mitovima, a drugi o reinkarnaciji mita u naše vrijeme. To je redovito suvišno jer pričaš jednu priču dva puta (i zato ni to ne spada u tzv. "progres"). Taj drugi dio je ovdje vezan za to kako Amazonke žele poraziti SAD, zbaciti predsjednika i preuzeti vlast. Teški trash, lol, ali zabavno. I kako se primićemo kraju, saznajemo za jedan ogranak Amazonki koje vide da to i nije baš prirodan poredak stvari i da žene jednostavno ne bi trebale biti nešto što nisu, pa par njih okreće leđa i pomaže Martyju spriječiti urotu (tako da ugase plamenove ženske boginje Freye).

E, sad malo o drugoj komponenti ovog stripa (zbog kojeg sam i dao ocjenu više). Mislim na reference trash filmova.

- Jedan od likova nosi ime Forrest, a sagledavajući ličnost tog gospodina, vidljivo je da je on inspiriran stvarnom osobom, poznatim ljubiteljem SF-a i kolekcionarom - Forrestom J. Ackermanom.
- Ima ponešto dodirnih točaka s eksploitation filmovima tipa onih Tinta Brassa.
- Uvodna sekvenca, prilikom snimanja fikcijskog filma "Shawnina pobuna", vidimo Amazonku i majmuna, a potonji baca na film "Schlock" iz sedamdesetih koji je bio parodija na z-filmove 60-ih.
- Redatelj Stanley koji snima gore spomenuti film je slika i prilika Stanleya Kubricka.
- Spominje se film - "Amazon Women on the Moon", a imamo i sličnu reprodukciju u samom stripu u vidu scenarija za "Venus Invasion 1988".
- Vinjeta koja prikazuje statiste u rimskim odjelima - Jedan od njih nosi sat, što je gaf iz filma "Scipione l'africano" (1937).
- Pogreška s imenom Shawna u Sheena je posveta "Sheena, Queen of the Jungle"
- Forrestova kuća je puna rekvizita:
*žena robot iz Langovog "Metropolisa"
*kostim iz filma "Čudovište iz Crne lagune"
*model alienskog svemirskog broda iz filma "Wars of the Worlds"
*model skeletona iz filma "The Argonauts"
*lik Papalle
*Gremlin iz istoimenog filma
*robot iz filma "Forbidden Planet"
*model podmornice "Skydiver" iz serije "UFO"
*rocketeer helmet iz filma "Rocketerr"
*vremenski stroj iz filma "The Time Machine"
*+razno razne posvete u obliku plakata
- Brojne ilustracije Karel Thole.
- Forrest dobiva originalan strojopis iz "najgoreg filma svih vremena" - "Plan 9 from outer space" (Ed Wood)
- Forrest se vozi bubom iz filma "Herbie".
- U izmišljenom trash filmu iz uvoda, "Shawnina pobuna" - imamo - Nacistu i crnca kako zajedno surađuju!

Spomenimo i to da se pojavljuje i Mister No. Nema neku posebnu ulogu, ali valja priznati kako se odlično nosi s godinama. :)

Sve u svemu, nije stil radnje kakav treba biti kod Martina, niti smo bog zna što pretjerano naučili o Amazonkama, niti je sve spojivo što je natrpano, ali "Carstvo Amazonki" je bolje (barem zabavnije) od zadnjih 20 epizoda serijala (ovo ne mora biti argument za ovu priču, već argument protiv ostalih).

"Emotiocon " je dosta dobra epizoda, ali pitanje je vremena kad će mi grintavi i socijalno angažirani Morales dopizdit.
Daj neku drugu temu, čovječe.

U Zlatnoj prasini?


Ali ima dotle jos nekoliko valjanih njegovih prica...

Quote from: prozirna senka on 19-08-2010, 00:09:23
U Zlatnoj prasini?


Ali ima dotle jos nekoliko valjanih njegovih prica...

O čemu se radi u toj epizodi?

Quote from: Cpt. Dickhead on 19-08-2010, 00:49:51

Quote from: prozirna senka on 19-08-2010, 00:09:23
U Zlatnoj prasini?


Ali ima dotle jos nekoliko valjanih njegovih prica...

O čemu se radi u toj epizodi?

Uh, pa to bih i ja voleo sa znam;-) Jel rec o pokusaju da se pokaze da i surovi ubica (zenskog roda) ima samilosti, pa place ko malo dete kad joj kerusa crkne, a dok tipovima lomi vratove ne trepcuci; jel pokusano da se predstavi tajanstvena zlatna prasina koja je i starim Egipcanima bila znana (kako su je zvali myotuyznzjswh???, nije vazno, mrzi me da proveravam); jel prica o neobicnim svojstvima te iste prasine - antigravitacionim - ali sa malenim defektom, deluje samo na mrtvu prirodu (vidi pomenutu mrtvu keru, gazdarica je nasla u levitirajucem stanju posle povratka sa misije); ili je prica o zlim naucnicima koji oce da uporabljaju istu materiju za svoje svrhe e ne bi li upravljali svetom?...

Ne znam, Morales me je potpuno izgubio. Cini mi se da je puno pokusao a nista konkretno zavrsio. Ja sam zavrsio strip ceskajuci glavu, uz ono klasicno: sta je pisac hteo ovim da kaze?!?

Znači, opet nema (epohalne) misterije, već samo dobre stare zavjere na najvišem nivou, začinjene ispraznim moraliziranjem. Izgleda da Morales baš svaki put želi ispasti pametan, a ispadne pretenciozan. Fino.

"Etruščaninov povratak" zaokružuje "Prokleto pleme" i "Decameron". Međutim, jedino novo što se dogodilo u ovom maxiju je pojava robota Tuchuluchua i otkrivanje Fanum Voltumnae za kojeg smo već 1983. znali što očekivati od njega. Dakle, maxi se uglavnom svodi na rekapitulaciju starih činjenica, akciju i preširoko (tehničko) objašnjavanje poveznica i dekorativnih sitnica. Nema tu ničeg novog što daje dodatni ton cjelokupnoj sagi, nećeg  što već nismo znali o Boccacciu, Etruščanima i Atlantidi. Na kraju ispada kako te dvije prije spomenute priče uopće nisu imale otvorenih pitanja na koje je trebalo staviti točku, kako se prvotno mislilo. Ono što "Etruščaninov povratak" čini privlačnom epizodom Martina Mysterea je povratak starog duha, akcije i osjećaj nestrpljivog iščekivanja velikog otkrića. Već spomenuh robota Tuchuluchua (etruščanski bog), koji je Castellijeva posveta B-filmovima/hororima tipa: Murder in an Etruscan Cemetery; The Dead Are Alive; The Etruscan Mask. Sve u svemu, priča ne bi trebala razočarati novopečene čitatelje MM-a. Dapače, gomile elemenata, mračni laboratoriji Atlantide, Sergey Orloff i etruščanska fantastika garantiraju dobru zabavu. Ni MM geakovi neće biti razočarani, ali teško se oduprijet dojmu da tu nešto nedostaje. Previše je priče oko Etruščanina i njegovih duhovnih problema, umjesto da nam je predočen širi aspekt relacije Atlantida - Etruščani i štogod oko toga kako je došlo do ubrzanog razvoja te civilizacije. Sam crtež je prosječan. Moja ocjena je čvrstih 6/10.

прочитао Црно сунце...овај ми је досад најзанимљивији од ових неколико које сам прочитао а да их је издао ВЧ...притом све без икаквог предзнања, пошто колико сам сконтао ова епизода је повезана са неком ранијом.

Nadovezuje se više manje na Lokijevu osvetu (neobjavljeno), gigant "Otok vatre i leda" i Grendel.

Agarthi Comics vam predstavljam, prvu epizodu Martin Mystere - Ljudi u crnom

MARTIN MYSTERE
Broj 1.
Epizoda: LJUDI U CRNOM





Izdavač: Agarthi Comics d.o.o.
www.agarthicomics.ba
Prijevod: FUAD HASANAGIĆ
Lektura: SNJEŽANA ĐORĐIĆ
Dizajn prilagodio: DRAGOMIR KRIŽIĆ
Priprema za štampu: DRAGOMIR KRIŽIĆ
Štamparija: BLICDRUK d.o.o
ISSN: 2233-1271
Štampano u Bosni i Hercegovini
Štampa: c/b
Format: 160/210 mm (Bonelli format)
Datum objave: 21.04.2012.
1 / LJUDI U CRNOM
Originalni naslov: GLI UOMINI IN NERO
Prvo izdanje: April 1982.
Tvorac junaka: ALFREDO CASTELLI
Scenarij: ALFREDO CASTELLI
Crteži: G. ALESSANDRINI

©SERGIO BONELLI EDITORE 1982
© ZA BOSANSKOHERCEGOVAČKO IZDANJE
AGARTHI COMICS d.o.o.
April 2012.'
©SERGIO BONELLI EDITORE 1997
© ZA BOSANSKOHERCEGOVAČKO IZDANJE
AGARTHI COMICS d.o.o.
April 2012.

U BiH će se moči kupiti na kioscima u večini gradova.
Prvi mjesec dana od izlaska izdanja u Sarajevu se izdanje može nabaviti po cijeni od 5,00 KM.(poslije otvaranja striparnice koja je u fazi opremanja, ova cijena će važiti i za buduća izdanja samo u Striparnici AC).

Izdanje se može kupiti preko webshopa, www.stripovi.ba
Za kupce iz BiH koji kupuju Martin Mystere preko Stripovi.ba, poštarina je besplatna.
Za kupce iz Slovenije,Hrvatske,Srbije,Crne Gore i Makedonije, poštarina iznosi 1,90 KM ili 0,97 eura.
Za kupce iz ostatka Europe poštarina na Martin Mystere je 2,85 KM ili 1,46 eura.

Sva izdanja se mogu platiti, karticama (Visa, Visa electron, Mastercard i Maestro) bez provizije i uz apsolutno sigurnost, jer se kompletna transakcija odvija na serverima Raiffeisen Banke BH (E-Pay usluga)..

Martin Mystere je pakovan u prozirnu,samoljepljivu zaštitnu vrečicu, radi sigurnosti i zaštite naših izdanja.

Čini mi se da znam ko je ovo. Bili su sad na sajmu u Sarajevu, prvi broj Marti Misterije i Magični Vetar su isto pokrenuli. Pričao sam sa tipom, skroz naskroz je okej. Čak mi je prodao 14tu svesku mange OŠTRICA BESMRTNIKA što mi je nedostajao za 2 i po marke!

Nabrojao mi je šta će sve raditi, ali iskren da budem, zaboravio sam

legenda lik
dok je radio ko obični preprodavač stripova na vrata donese strip od 3.7 maraka svojim autom 

Da, vidi se baš da je pravi čova. Pun entuzijazma, stvarno, odavno nisam video nekog u branši izdavaštva sa toliko poleta & elana. Želim mu sve najbolje.

Nego, gde si ti na sajmu jadan ne bio? Ja sam stukao svu platu na knjige, kući sam doneo 50 maraka....a kao išao sam u Sarajevo da ZARADIM pare

ništa nisam kupio
bio samo jednom...

0 bodova

prelistao jedan agartijev strip, boze sacuvaj, ovakav smrad jos nisam osjetio u nekog stiva. kao da je strip pacan u septickoj jami. promijeniti ljepilo, inace ok.