ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

Bata Raka i Giška su jaaaki!

Ima ovde i međ Srbskim citatima suve genijalnosti. Ovaj topik je konačno na pravom putu.

http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php?topic=6319.0

Skinula sam gaće i popišala se po srpskom spomeniku. Ovo je Hrvatska: ako ja hoću pišati na bilo kojem dijelu Hrvatske, pišat ću. Ako je Hrvatska u pitanju, ponovno bih se pomokrila.
Biserka Legradić na prosvjedu hrvatskih veteranskih udruga u Veljunu, svibanj 2000.

Ustani, hrvatski lave Franjo, i rikni!
dr. Branimir Lukšić na prosvjednom skupu "Za europsku hrvatsku, protiv balkanskog krvnika" održanom u Splitu, studeni 2000.

Samo izdajice nisu nacionalisti.
Milovan Šibl u Hrvatskom slovu, listopad 2000.

HDZ nije samo prošlost, ono što je bilo, on je i budućnost, dakle sve što može biti.
dr. Mate Granić u interviewu Vjesniku, siječanj 2000.

Danas je gotovo posve jasno kako izbore nije dobila komunistička koalicija, nego ih je HDZ izgubio.
Maja Freundlich u Zrcalu, veljača 2000.

Ako Milošević sačuva vlast u Srbiji, sačuvat će se i hrvatska državna samostalnost.
Robert Kraljević u Zrcalu, ožujak 2000.

Franjo Tuđman snimao je, a nije objavljivao, a danas Mesić ne snima, ali objavljuje stenograme, što je puno gore.
Dražen Budiša u Večernjem listu, travanj 2000.

Minirat ćemo turističku sezonu, blokirati ceste, luke i aerodrome. Stranim veleposlanstvima poslat ćemo pisma u kojima ćemo ih upozoriti da njihovi građani u Hrvatskoj nisu dobrodošli, te da ih odvrate od ljetovanja u Hrvatskoj.
Marinko Liović, predsjednik Udruge HVIDR-a, u Globusu, svibanj 2000.

Na svakom pedlju hrvatske zemlje moraju živjeti Hrvati i stoga nećemo dozvoliti da nam se ovdje koti ona nacionalna manjina koja nam je najveći neprijatelj.
Dragan Hazler, predsjednik udruge Hrvatski domobran, prigodom otkrivanja spomen-ploče Juri Francetiću u Slunju, lipanj 2000.

Nova hrvatska desnica s olakšanjem i zadovoljstvom primila je k znanju vijest o likvidaciji notornog lažljivca Milana Levara. Pozdravljam taj muževni čin naših domoljubnih bojovnika iz Gospića.
Mladen Schwartz u Večernjem listu i Jutarnjem listu, kolovoz 2000.

U Hrvatskoj nema ratnog zločina i to mora biti aksiom, dogma od koje ni jedan hrvatski političar ne smije odstupiti.
Anto Đapić na skupu za zaštitu digniteta Domovinskog rata u Gospiću, rujan 2000.

Isus je tamo nešto petljao pa ga ni njegovi nisu previše slušali. Uostalom, Biblija Isusa pogrešno tumači i daje mu prevelik značaj. Što se više citira Isusa, on je sve manje značajan, što nije ni čudno jer je zapravo uvijek nešto mutio.
Ivan Milas u saborskom kafiću, citiran u Jutarnjem listu, siječanj 2000.

Kao svećenika, teologa, uopće me ne zanima je li se Gospa u Međugorju ukazala ili ne. Meni osobno je najsimpatičnije to što djeca rekoše: Gospa govori hrvatski!
pater Vjekoslav Lasić u BH Danasu, listopad 2000.

Partizani nisu ljudska skupina.
Darko Gašparović u Hrvatskom slovu, siječanj 2000.

U Sarajevu je sve bilo umjetno i lažno, i grad se srušio na jednu realnu mjeru. Naravno, tragično je to što su ti ljudi preživjeli, ali - na kraju krajeva - sami su krivi. Zašto se to ne dogodi u Zagrebu? Zašto se to ne dogodi u Splitu?
Joško Marušić u interviewu Hrvatskom listu, listopad 1994.

Budimo pošteni: ima i poštenih Srba.
Don Anto Baković u interviewu Globusu, listopad 1994.

Bosna je prostor letargije i nazadnosti. I taj rat, koliko god to grozno zvučalo, napravit će po prvi put nešto posebno u toj Bosni, a to je da se ljudi pokrenu. Ne može postojati zemlja u kojoj imate Olimpijske igre, a da istodobno 80 posto zemlje nema kanalizaciju. Ne stoga što je ne može imati, nego stoga što oni misle da je to nepotrebno: čibuče cijeli dan, piju kavu, seru po brežuljcima i prodaju filozofiju da su najpametniji zato što imaju Kusturicu i Bregovića!
Joško Marušić u interviewu Panorami, kolovoz 1994.

Zar nije bolje spaliti novine nego novinara?
Mladen Schwartz u interviewu Globusu, studeni 1994.

Gospodine Predsjedniče, kako komentirate komentare nekih srpskih medija da ste i samim Srbima očitali lekciju o tome kako se štite nacionalni interesi?
Ljiljana Bunjevac-Filipović, novinarka HTV-a, na konferenciji za novinare dr. Franje Tuđmana, ožujak 1994.

S obzirom na trenutačno stanje na hrvatskoj političkoj desnici, smatrate li da se Ante Starčević okreće u grobu?
Ivica Radoš, novinar Panorame, u interviewu s Ivanom Gabelicom, rujan 1994.

Eto, svatko znade da je Imotski puno dao za Hrvatsku. Ima li izgleda da to u nekoj formi bude vraćeno?
Ivan Šabić, novinar Imotske krajine, u interviewu s Antunom Vrdoljakom, svibanj 1994.

Tvrdim da bih priče kakve su one u "Hrvatskom bogu Marsu" mogao napisati jednako tečno i jednako dobro kao i Miroslav Krleža!
Mr. Nikola Bićanić u Vjesniku, studeni 1994.

Stari most u Mostaru vać je bio toliko statički razbijen od granata, da je njegova statička vrijednost bila takva da su svi znali da se most ne može renovirati bez da se sruši!
General Slobodan Praljak u TV emisiji "U potrazi", siječanj 1994.

Svijetu nije bitno kako funkcionira parlament, nego što je s opozicijom. Ako nema opozicije u parlamentu, onda to svijetu odmah sliči na neke nedemokratske sustave.
Vladimir Šeks, potpredsjednik Vlade, o bojkotu Sabora od strane opozicije u interviewu Vjesniku, lipanj 1994.

Svi vi koji možete rađati djecu, a nećete, vršite jednako etničko čišćenje Lijepe naše kao i neprijatelj, samo na drugi način!
Msgr. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski, na uskršnjoj misi u splitskoj katedrali, travanj 1994.

Sabor navodno održan 753. godine na Duvanjskom polju ne bi se trebao smatrati mitom, već spomenom bez obzira na to je li bio održan upravo te godine i baš na Duvanjskom ili nekom drugom polju.
ing. Vladimir Žerjavić u Hrvatskom Obzoru, srpanj 1996.

U nastavi se povijesti, primjerice, više ne govori o Hrvatima pod vlašću Arpadovića, jer Hrvati nikada nisu bili pod njihovom vlašću. Možemo samo govoriti o dolasku Arpadovića na hrvatsko prijestolje.
dr. Agneza Szabo u interviewu Večernjem Listu, travanj 1996.

Taj isti Jasenovac treba prikazati svijetu u kakvim je uvijetima nastao i zbog čega. U taj logor su dovedene izbjeglice i beskućnici, a i oni koji su bili politički nepodobni. Je su li ti beskućnici bili baš toliko nevini kako ih se želi javnosti prikazati? To treba istražiti.
Nikola Busija u Hrvatskom Obzoru, srpanj 1996.

U borbi za demokraciju pojedinci nisu važni.
Dr. Zdravko Tomac, na press-konferenciji, siječanj 1996.

Ni mrtav ne bih rekao da sam se borio za demokraciju. Jer se većina onih koji se bore za demokraciju, bore za komunizam.
dr. Hrvoje Šošić, u Županijskom domu Sabora, svibanj 1996.

Hrvatska je, zahvaljujući tragičnom apsurdu socijalističke zapuštenosti i srpskoga imperijalizma koji ju je iscrpljivao a nije ništa u nju ulagao, ostala srazmjerno očuvana u svojim izvornim oblicima. Njezina priroda nije devastirana besmislenom izgradnjom i ludilom tehničkog napretka, koje je bilo obuzelo Europu šezdesetih.
Maja Freundlich u Hrvatskom Obzoru, srpanj 1996.

Srbijanerima se ne može vjerovati ni kad istinu govore... Drago mi je što nisam Srbin. Jesam mješanac: ima u meni njemačke, slovačke i hrvatske krvi, ali nimalo srpske i to me veseli.
Vladimir Reinhofer u Hrvatskom Slovu, ožujak 1996.

Hrvatska je, kako ju je Bog zamislio, veća zemlja nego što bi njezina površina govorila.
Maja Freundlich u Hrvatskom Slovu, ožujak 1996.

Za mene je svaki mrtav Hrvat živ. On nije umro. Tuđman zapravo izmiruje žive jer Hrvat ne umire. Hrvat živi vječno.
dr. Hrvoje Šošić u interviewu Globusu, svibanj 1996.

Najveća objeda, koja je istaknuta u podnaslovu teksta, je da sam polusrbin. Može li to biti sin majke Hrvatice, rimokatolikinje, i oca Hrvata, rimokatolika? Usto, moja baka nije rođena u Čačku. Ona je, doduše, rođena kao pravoslavka, ali je udajom za moga djeda - Hrvata i rimokatolika - prešla na grčkokatoličku, a potom i na rimokatoličku vjeru.
Goran Pavletić u pismu Nacionalu, studeni 1996.

Mi želimo djelovati zastrašujuće prema svakome onome koji nema čistu savjest da je dobar Hrvat. A dobar Hrvat može biti i Srbin.
Mladen Schwartz u interviewu Novom Listu, siječanj 1996.

Mi ne možemo tražiti da poglavari Srbije dođu na Haški sud. Ako bismo vodili takvu politiku, mogla bi nam se obiti o glavu.
dr. Franjo Tuđman na sjednici Predsjedničkog vijeća, svibanj 1996.

Crnca bih uzeo ako je katoličke vjere. Budući da mi ne smijemo igrati u crnim dresovima, bilo bi dobro kada bismo barem imali crnoga igrača!
Stjepan Spajić, predsjednik NK Hrvatski Dragovoljac, u interviewu Panorami, rujan 1996.

Posebne nevolje po hladnu vremenu imaju žene. Jer, em im je zima, em su im uvijek ionako hladne i zadnjice, i ruke, i duše (reče netko). Pa kako ih ugrijati? Netko bi ovako, netko onako, moglo bi se nekako, dok ja na kraju ne rekoh: - Žena se može ugrijati samo na lomači!
Milan Ivkošić u Studiju, prosinac 1996.

A koga si ti ubio Vidoševiću, ako si dragovoljac? Dragovoljci su ubijali i ubijat će, znate, ako bude potrebno, za Hrvatsku.
Stjepan Spajić u interviewu Stilu, ožujak 1996.

Rasni zakoni, vrpce na židovskim rukama, ustupanje dijela zemlje - sve su to bile bolne žrtve jednom cilju koji se zove Država.
prof. Bozidar Spitzer u Vjesniku, kolovoz 1996.

Ponekad, u diktaturama osjećaj za državotvornost bolje dolazi do izražaja nego u višestranačkoj demokraciji.
Tomislav Sunić u Vjesniku, kolovoz 1996.

Zidaneovi sinovi će oca pamtiti kao - huligana. A jednom je već obećao da to više neće raditi, no u Francuzu se na trenutak probudio Alžirac...
Tomislav Židak u Jutarnjem listu, srpanj 2006.

Veličanstveno uskrsnuće hrvatske slobode i samostalnosti i velebne hrvatske olujne ratne pobjede žele obezvrijediti različiti smušenjaci i smutljivci, mutikaše i bezglavnici, jalnuški diletanti i jednostavno - prodane duše. Takvi su bili genetski programirani protiv slobodne i nezavisne hrvatske države.
dr. Franjo Tuđman

Mjerkanjem i promatranjem glava dalmatinskih orjunaša, veličine čeone kosti i sl., nisam primjetio nikakve specifičnosti koje bi ukazivale da se radi o genetskom premećaju. Pa čak i činjenica na koju sam naišao čitajući memoare pojedinih orjunaša, da su ponekad mokrili u krevet, nije dovoljan razlog da bi već to bilo razlog njihovu antihrvatstvu.
Stanislav Pejković u Ognjistu, ožujak 1997.

Trebalo je imati petlje u Europi pod dominacijom nacifašizma iskoristiti priliku i ostvariti samostalnu i nezavisnu Državu.
dr. Srećko Pšeničnik u Vjesniku, siječanj 1997.

Logori u NDH nastali su kao mjera samoodbrane od četnika i partizana.
Ivan Gabelica u Globusu, travanj 1997.

Demokracija je pojam tako širok i tako nejasan da se njime može zaludjeti čak i one koji uživaju sve blagodati te iste demokracije. Dakako, ta izluđenost ne može trajati dugo jer svaki će pametan čovjek brzo vidjeti kako činjenica da on javno i neometano prosvjeduje za svoja demokratska prava, očito znači da on ta prava posjeduje.
Maja Ferundlich u Vjesniku, veljača 1997.

Napad na nepotizam napad je na obitelj kao hrvatski bitak. Kad se razbije i uništi obitelj, što ostaje? Ostaje pojedinac, liberal, komunist.
dr. Vlatko Micković u Vjesniku, rujan 1997.

Zadivljen sam. Hrvati su vrhunski postmodernisti.

Ovo je daleko najbolja izjava;

QuotePosebne nevolje po hladnu vremenu imaju žene. Jer, em im je zima, em su im uvijek ionako hladne i zadnjice, i ruke, i duše (reče netko). Pa kako ih ugrijati? Netko bi ovako, netko onako, moglo bi se nekako, dok ja na kraju ne rekoh: - Žena se može ugrijati samo na lomači!
Milan Ivkošić u Studiju, prosinac 1996.

ADL је добро указао, све остале мудролије које имам се налазе на том топику, који нисам ни видео, тако их да нећу беспотребно овде постављати. 

Ali stvarno, ovi hrvatski citati su... premoćni. Pingvine, skidam ti kapu kao čoveku, kao Pingvinu i kao Hrvatu. 

uh, stvarno ti se sviđaju izjave
ajd, pronaći ću još pa staviti

само напред и без устручавања!

čitam i piše 1996.

a kao da je 1596.

ovi zajebaše i Šešelja...

Podržavam inicijativu druga Meha Krljića, da se pronađe izvorni link za izjave iz SR Hrvacke. A može i za ove iz SR Srbije.

Ne zanima me što građani misle. Uvjeren sam da bi svi morali biti za ovo što govorim.
Milovan Šibl, predsjednik Udruge "Jedino Hrvatska", u Novom listu

U hrvatskom ljevičarskom "žutilu" (žute boje je i ljudski izmet) uvijek se podiže strahovita halabuka ako se radi o najbezazlenijim manifestacijama konzervativnog dijela društva.
Gojko Borić u Hrvatskom listu

Kao čovjek Franjo Tuđman je bio težak, ali u teškim trenutcima za jedan narod treba se pojaviti težak čovjek.
Hrvoje Hitrec, književnik, u interviewu Hrvatskom slovu, siječanj 2005.

Josip Broz Hrvatskoj povijesno pripada manje od Napoleona Bonapartea, koji je jedno vrijeme bio vladar nad malim dijelom hrvatskoga teritorija i naroda, pa zato ne bi bio red zahtijevati da ga se napokon pokopa u Hrvatskoj.
dr. Hrvoje Šošić u Vjesniku, veljača 2005.

Danas se na Hrvate može popišat tko god hoće, pa čak i folksdojčeri! Svima smo nešto krivi!
Antun Vrdoljak, redatelj, u Novom listu, veljača 2005.

Izetbegovićeva Islamska deklaracija imala je svoje zemljopisno i geopolitičko uporište u Titovoj Jugoslaviji, koja bi da se održala zaista islamskom svijetu, zbog vitalnosti i sve brojnijeg nataliteta, tzv. zelenom transverzalom otvorila put za biološko osvajanje Europe. Ono što svojedobno, zbog hrvatskoga, ugarskog i poljskoga otpora nije uspjelo osmanskim sultanima - osvojiti Europu, gotovo je pošlo za rukom Aliji Izetbegoviću da mu je kojim slučajem na životu ostao tvorac druge Jugoslavije Tito.
Mate Kovačević u Hrvatskom slovu, svibanj 2005.

Ako razumijemo povijest civilizacije i lingvistike, uočit ćemo da je hrvatski jezik izvorni jezik i stariji od svih europskih jezika, uključujući starogrčki i latinski. Taj izvorni hrvatski jezik među lingvistima je poznat kao etrurski jezik, a taj jezik jedino možemo razumjeti na osnovi govora Hrvata na području povijesne Liburnije. Imena Etrurci i Liburni nisu ništa drugo, nego akadska imena za Hrvate.
Srećko Radović u Fokusu, svibanj 2005.

Suludo je pomišljati da su se u Osijeku planski odvodili Srbi. Da je to bilo tako, onda bi zasigurno vlast pokupila sve Srbe, odvela ih na gradski stadion i za svako ubijeno dijete ubila sto Srba.
Anto Đapić, gradonačelnik Osijeka, u emisiji "Nedjeljom u 2 na HTV-u", srpanj 2005.

Točno je da je administrativna pristojba udar na bolesne, ali ti bolesni izdaju novac za još bolesnije.
dr. Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi, u Fokusu, kolovoz 2005.

Pozapadnjačeni oblik joge samo je jedan od suptilnih oblika istočnjačke baštine koja ima za cilj promicati newageovsko i sinkretističko poimanje Boga i religije, te se time želi uvesti pomutnja među neupućene kršćane da su sve religije iste.
don Pavle Primorac u Vjesniku

Optuživali su nas da smo nacionalisti, konzervativci, da štetimo interesima Hrvatske jer se ne divimo Carli del Ponte i navodno velikoj pravdi Haaškoga suda, jer se usudimo javno govoriti da Tuđman i Gotovina nisu ratni zločinci, nego da su junaci i moralne veličine koji su doveli do hrvatske pobjede uz minimalne žrtve, jer je za njih ljudski život bio najveća vrijednost, jer su vodili politiku ne samo da na našoj strani bude što manje žrtava nego i na protivničkoj. Zato je operacija Oluja vođena tako da je omogućen izlaz bez žrtava svima onima koji nisu željeli ostati živjeti u Hrvatskoj ili koji su se bojali pravedne kazne za zločine koje su počinili.
dr. Zdravko Tomac


Kažu, vratite nam Dinamo. Što da im vratim? Jugoslaviju, Srbiju, Pančevo? To su ovi iz oporbe, koji ne znaju što znači imati vlastitu državu, našli par budala i dali im po sto maraka da viču na stadionu.
dr. Franjo Tuđman u Sportskim novostima, svibanj 1997.

Naša hrvatska kultura sačuvala nam je tijekom prošlosti identitet, ali nas je i uništila, jer se nismo dostatno suprostavljali, pristojno rečeno, nekulturnim nasrtajima Mađara, Habsburgovaca, Mlečana, Srba, Crnogoraca i Turaka.
Marko Matić u Hrvatskom slovu, siječanj 1997.

Amerikanci mogu usporiti ionako puževski ritam hrvatskog puta prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, ali i Hrvati mogu prigušiti nemale Američke poslovne ambicije u Hrvatskoj.
Vedran Kukavica u Vjesniku, lipanj 1997.

Svjedoci smo da partizančine govore kako su pobijedili fašiste, Nijemce, ustaše i četnike. Da to dolazi iz Miloševićeve jazbine, još bi to i razumjeli, ali dolazi iz Zagreba!
Ivica Vladava Đovani na prosvjednom skupu hrvatskih veteranskih udruga na splitskoj Rivi, svibanj 2000.

Ja u Tursku ne idem, jer su se moji preci stoljećima tukli s Turcima. Da sam htio Tursku, igrao bih za reprezentaciju BiH, ali sam i njih odbio.
Mario Bazina, nogometaš Dinama, u Jutarnjem listu, kolovoz 2000.

Gotovo da je postalo pitanje građanske hrabrosti reći nešto pozitivno o dr. Franji Tuđmanu.
dr. Ivić Pašalić na komemorativnom skupu u Velikom Trgovišću, prosinac 2000.

Nažalost, nije lako živjeti s teretom imena Tuđman u ovom trenutku. Stalno se po novinama piše kako je challenger Tuđmanov, pa ako je to doista avion moga oca, onda ja želim da taj challenger pripadne meni.
Stjepan Tuđman u Večernjem listu, svibanj 2000.

Vjesnik želi biti ozbiljan informativni provladin list koji će pisati o svim relevantnim Vladinim potezima, ali će biti i njezin žestok kritičar i korektiv.
Zlatko Herljević, glavni urednik Vjesnika, u Vjesniku, prosinac 2000.

Napisao sam roman o staroj Kini "Tajanstvena ruža", koji se događa u Kini.
Zlatko Tomičić u Hrvatskom slovu, ožujak 2000.

Ja želim da se zemlja što prije raspadne i da svi crknu. Bit će posebna poslastica gledati kako djeca pjevaju i umiru. Volim ratove, ubijanja, klanja, razbijanje zgrada, kugu, koleru...
Siniša Vuco u Nomadu, listopad 2000.

Kome je u interesu da se naš narod, koji 14 stoljeća vjeruje u Krista, sada uči o Budi, Hare Krishni i drugim davno odbačenim božanstvima?
msgr. Marko Culej, biskup varaždinski, za propovijedi u Kamenici, kolovoz 2000.

Hrvatska je proteklih godina, čak i u vrijeme rata, spadala među najsigurnije zemlje u Europi i svijetu.
Drago Krpina u Novom listu, rujan 2000.

Zašto Ivan Pavao II., unatoč predviđanjima i opravdanim razlozima, nije ove godine dobio Nobelovu nagradu za mir?... Norveška je, religijski govoreći, zemlja s pretežitim protestantskim stanovništvom koja se prema vlastitoj religijskoj tradiciji odnosi tako da, suprotno europskom prosjeku, tek 7-8 posto ljudi prakticira tradicionalnu si religiju, iliti vjeru. Kako će snažno laicizirana Norveška, koja ne tepe previše ni vlastitu light protestantsku tradiciju, prihvatiti hard katoličko kršćanstvo, kakvo je inaugurirao aktualni papa (primjerice "Dominus Jesus")?
Ivica Šola u Glasu Slavonije

Nedavno mi je došao u ruke jedan mali župni listić jedne naše hrvatske katoličke misije u Australiji, pa sam gotovo pao u nesvijest kad sam pročitao koliko se mješovitih brakova sklapa između hrvatskih i nehrvatskih osoba u okviru hrvatskih katoličkih misija. Još više sam se začudio kad sam čitao listu krštenika, i vidio kakva sve strana imena dobivaju djeca od čisto hrvatskog oca i majke.
don Anto Baković u Narodu

Nikad u povijesti hrvatski roditelji nisu doživjeli toliku kapitulaciju kakvu su danas doživjeli pojavom noćne skitnje, diskoklubova i slobodnog života naše mladeži.
don Anto Baković u Narodu

Prebit ću te čim prestaneš biti novinar, a to će biti vrlo skoro.
Tomislav Vuković, novinar Glasa Koncila,
obraćajući se kolegi Nikoli Severu iz Večernjeg lista, na konferenciji za tisak u Ministarstvu socijalne skrbi

I biblijska je i filozofijska istina da je čovjek društveno, političko biće. Stoga je moderni govor o rastavi Crkve i države, vjere i konkretnoga svakodnevnog života samo izraz shizofrenije tzv. demokracije koja razara čovjeka da bi se njime moglo djelotvornije manipulirati.
Ivan Kordić u Fokusu

INA može proizvesti kvalitetnije gorivo, ali to čini samo za izvoz; na hrvatskom tržištu prodajemo nekvalitetno gorivo jer to nije protuzakonito.
dr. Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave INA-e, u Auto klubu, listopad 2000.

Angažman u književnosti je nešto što je usporedivo s pornografijom, to je uvijek redukcija. Kada gledate pornografski film, u njemu je sva složenost života svedena na jednu dimenziju. Tako je i u angažiranoj literaturi.
Pavao Pavličić u Vjesniku, listopad 2000.

Dosta ljudi je smatralo neobičnim da jedan akademski slikar u isto vrijeme bude i ratnik. Njima sam objašnjavao da to i nisu toliko različite djelatnosti - obje se, naime, bave istom osnovicom - prostorom. Rat se uvijek vodi za osvajanje ili obranu nekog prostora, a prostor je u slikarstvu osnovni medij.
Vladimir Katić, akademski slikar i zastupnik HSP-a, u Novom listu, prosinac 2000.

Na Orijentu ništa nije nikada na vrijeme, sve je nepouzdano i nevjerno, ništa nije moguće redovitim putem, pravila su nestalna, ništa nije dorečeno i jasno, ništa nije izravno, neizrečeno je važnije od izrečenog, svak' je svakome težak i dosadan, sve je mrzovoljno, sporo, sve je preko volje i podmuklo, sve je lažno i prijetvorno, potmulo nasilno ili prijeteće, sve je ili ustrašeno ili je oprezno... Govor na Orijentu ne služi da bi se priopćavale misli i ideje, da bi se nešto razjašnjavalo – nego zato da bi se prikrivalo, sve je nejasno i dvosmisleno, ne vjeruje se nikome, sve je zaplotnjački i na kraju – sve je slatkasto, ustajalo, zaudara po loju i topi se i rastapa i lijepi kao šećerlema na ljetnoj pripeci.
dr. Radovan Pavić u Hrvatskom slovu


Sveti Otac je pohvalio hrvatsku ženu. Naše stare majke zaslužuju tu pohvalu, one su u dvama svjetskim ratovima ostale udovice i u teškom siromaštvu i oskudici odgajale svoju djecu, od kojih su mnogi otišli u sjemenište i postali svećenici ili u samostan i postali redovnici i redovnice. Zato je Hrvatska danas bogata svećeničkim i redovničkim zvanjima.
Međutim, današnje hrvatske majke ne zaslužuju pohvalu, jer nikada nisu rađale manje djece nego danas. Njima je trebalo uputiti pastirski poticaj da se otvore životu.
don Anto Baković u Vjesniku

Hrvatska je razmjerno mala država, ali je po broju videoteka prva u Europi, a ti filmovi, koje naši pubertetlije gledaju, zaista su ravni ubojstvu naše mladeži.
don Anto Baković u Narodu

Slika današnje Europe najbolje se vidi na nogometnim utakmicama. Francuska igra s pola crnaca, Engleska s dvije trećine crnaca, Nizozemska s više od pola crnaca. Cijela jedna nacija nije u stanju pronaći 11 zdravih i dobrih nogometaša.
don Anto Baković u Narodu

Manihejizam udara na samu bit kršćanstva, i ako je Bosna manihejska u metafizičkom smislu, onda se Krist iz nje pokušava prognati. A bojim se da Bosna u nekom smislu nosi u sebi preveliko duhovno bogumilsko-manihejsko naslijeđe, i ako svijet traži prostora za eksperimente za anacionalno-religijski sinkretizam, onda mu je Bosna pogodno tlo.
Zoran Vukman u Hrvatskom slovu


Smatram da uopće nije slučajno što je za emisiju Big Brother izabrano upravo 12 ljudi. Oni su, po cjelini svog duhovnog profila, zapravo našoj gotovo 90-postotnoj katoličkoj javnosti nametnuti kao svojevrsna oporba dvanaestorici Isusovih apostola na čijoj je nauci sagrađena (i hrvatska) Crkva. Zato su oni i cijela emisija doslovce "antidvanaestorica" odnosno 12 "antiapostola" koji jakim medijem reklamiraju svoje antivjerovanje sažeto u tri "dogme": vjerujem samo u sebe, svoj užitak i svoju zabavu.
don Anđelko Kaćunko, kancelar Vojnog ordinarijata, u Areni


Kakvi god bili državni zakoni, dobiti dijete heterogenom umjetnom oplodnjom znači da žena začne od sjemena muškarca koji joj nije muž, koji joj redovito nije ni poznat. Takvo je začeće (premda bez penetracije i orgazma) poput preljuba s nepoznatim muškarcem.
don Živko Kustić u Jutarnjem listu

Povijesni filmovi s nasiljem ne utječu toliko na djecu. Više to čine science fiction filmovi jer smo puno više određeni budućnošću nego prošlošću.
msgr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, u propovijedi ispred svetišta Gospe od Otoka u Solinu

Veći dio hrvatskog tiska zahvatio je delirij antihrvatskog i antikatoličkog ludila. Nema dana, i nema novine u kojoj nema barem jedan članak protiv Crkve, protiv vjere i domoljublja, na koncu, protiv same Hrvatske. Nad nama visi vječita osuda, vitlaju nad našim glavama kao krvnici iz Wiener Neustadta, udaraju nas, proklinju, vrijeđaju, optužuju do apsurda, degutantno, prizemno i zlobno. Hrvatskim medijima ne bi pomogli ni intenzivni egzorcizmi.
Zoran Vukman

Dobro je što bosanski Hrvati i dalje naseljavaju srpske kuće, jer je to jedan od jeftinijih načina demografske obnove, jer su Hrvati mlađe, a Srbi povratnici starije dobi.
Gordan Črpić, predstavnik Katoličke crkve, na sjednici saborskog Odbora za zakonodavstvo

Da bi mladić bio siguran da će njegova djevojka u braku biti normalna žena, ona mu preda mnom ili nasamo mora obećati da će mu se u braku često, radosno i spontano darivati.
fra Vatroslav Frkin u Fokusu

Dok mladić poljubac doživljava kao početak tjelesnoga darivanja, djevojka ne. Ako ona ne zna te razlike, ponašat će se u skladu sa svojim osjećajima: grlit će mladića i ljubiti, ne shvaćajući kolike mu probleme stvara na području čistoće.
fra Vatroslav Frkin u Fokusu

U nekim našim patrijarhalnim, osobito planinskim, krajevima mladi ne gube vjeru, ostaju često s Crkvom povezani. Iz takvih sredina dolaze istaknuti kršćanski intelektualci, umjetnici, pisci i likovnjaci. Iz krajeva gdje u Crkvi nije više bilo mjesta za mlade grešnike, oni su postajali nevjernici, često skojevci.
don Živko Kustić u Jutarnjem listu

Nije mi drago kad učenik četvrtog razreda na koricama bilježnice ima slike polugole žene, na primjer, razgolićeni filmski lik Lare Croft.
don Petar Đonlić u Slobodnoj Dalmaciji

Ako je i istina da imam crnogorsko podrijetlo, što je u tomu loše. Pa Crna Gora je Hrvatska, a Crnogorci su Hrvati.
Anto Đapić na konferenciji za novinare, kolovoz 2000.

O čemu mi pričamo? Ako je negdje nešto izgorjelo - to je udario grom pa se zapalio.
Željko Krapljan, zastupnik HDZ-a, o optužbama za zločine nakon Bljeska i Oluje, na sjednici Zastupničkog doma Sabora, travanj 2000.

Jednom sam slučajno, prolazeći kroz vrata i rukujući se sa znancem, pružio ruku i Ivici Račanu koji se našao u znančevu društvu. Ne, nije moja ruka od tog rukovanja uprljana, ali, zaludu, imam osjećaj da je uprljana, pa je i danas perem više nego lijevu.
Ivan Aralica u Večernjem listu, svibanj 2000.

Republika Hrvatska mora tražiti da je napuste svi Srbi doseljavani od 1918. do 1990. za vrijeme okupacije Hrvatske.
Ivo Rojnica u još neobjavljenoj knjizi, čiji je ulomak tiskan u Hrvatskom slovu, prosinac 2000.


To što policija ne može pronaći moga branjenika generala Koradea ne znači da se on skriva.
Željko Olujić u Večernjem listu, studeni 2000.

Srbi će u Hrvatskoj biti građani istog reda.
Milan Đukić na skupštini Srpske narodne stranke u Donjem Lapcu, prosinac 2000.

Ustaše nisu bili antifašisti, ali nisu bili ni fašisti, jer nisu ni znali što je to.
dr. Duško Miličić

Komunisti i kriptokomunisti jugoslavskoga pravca ne opraštaju hrvatsku vjernost Zapadu i Vatikanu, zato su Hrvate ostavili golorukima prvo pred komunističkim ratnim pohodom s Istoka, a potom pred "konzumističkom" navalom sa Zapada.
Mile Pešorda u Hrvatskom slovu

U filmu "Kako je počeo rat na mom otoku", na kraju pogiba nitko drugi nego - Hrvat! To nije humor. Ili jest? Vjerojatno su Brešanovi tom scenom htjeli "dočarati" kako se i ginulo za slobodu Hrvatske, ali... po scenariju u ovom filmu nije poginuo ni jedan Srbin, odnosno pripadnik Jugoslavenske armije!
Mladen Pavković u Vjesniku, siječanj 1997.

Na sreću, u prošlomu ratu Hrvati nisu imali dovoljno vremena za razmišljanje, pa nisu mogli ni dolaziti na pogubne misli.
Maja Freundlich u Hrvatskom slovu, rujan 1997.

Mislio sam vlastitom glavom ili sam barem mislio da tako mislim.
dr. Branimir Lukšić u Novom listu, lipanj 1997.

Lako je kritizirati stranku na vlasti, kada se zna da običan puk, po naravnoj osnovi stvari, ne voli nikakvu vlast. Mnogo je teže kritizirati opoziciju, jer tada uvijek bivate u opasnosti da vas netko optuži da ste prorežimski novinar.
Eleonora Vlakić u Istarskom glasu, siječanj 1997.

E a jel smem u ovom topicu da citiram Buš-ove kikseve, izjave koje se graniče sa onim "verovali ili ne" ???

To nek kaže Mac. A ja moram još jednom da napomenem da među ovim hrvatskim citatima ima suvog filozofskog zlata.

Na primer:

QuoteMislio sam vlastitom glavom ili sam barem mislio da tako mislim.
dr. Branimir Lukšić u Novom listu, lipanj 1997.

Mislim.. genijalno.

Rojs o pederima
"... ali treba reći, priznati: 'Jesam, peder... da, treba imati snage i znati reći, ako jesam peder jesam, a ako nisam... a ne skrivati (...) zašto ne prikažete kako muškarac sa muškarcem, a ja sam imao prilike i takve kazete gledati gospodo draga, da, da pa da vidite kad izvari oči kao vareni zec, kako je to ružno vidjeti"
Ljubo Ćesić-Rojs (HDZ), rasprava o homoseksualnim brakovima u Hrvatskom Saboru

"Ti si kreten u pičku materinu!"
Damir Kajin (IDS) Dragutinu Lesaru (Hrvatski laburisti), 15.6.2010., rasprava o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Quote from: Džek svih zanata on 03-11-2010, 22:48:32E a jel smem u ovom topicu da citiram Buš-ove kikseve, izjave koje se graniče sa onim "verovali ili ne" ???

Pa sad, početna ideja je bila da dopunimo članak na Vikipediji balkanskim biserima, tako da se traže citati na BHS jeziku. Međutim, ako bi te citiranje Buševa učinilo srećnim onda samo navali. Ljudi treba da rade ono što njih ili druge čini srećnim (ako to ne unesrećuje ostale druge). Mnogo bi dobro bilo da samo grupišeš sve te izjave u jedan veliki post, jer to bi svelo unesrećivanje mene na najmanju meru.

Meni je Maja Freundlich vazda bila ljubimica. Skoro ko Milijana Baletic.

Quote from: Džek svih zanata on 03-11-2010, 22:48:32
E a jel smem u ovom topicu da citiram Buš-ove kikseve, izjave koje se graniče sa onim "verovali ili ne" ???

Bolje da za to otvoriš novi topik.

Čeda Jovanović u jutrošnjem dnevniku Pinka : ,, NATO nam treba da nas socijalizuje ''.