ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

Korzybski-Science And Sanity, Manhood Of Humanity
Ne samo sto je prakticno od nule kreirao citavu naucnu disciplinu (general semantics) i najzad pokidao veze izmedju jezika i aristotelovskog rezovovanja, vec je snazno uticao na formiranje e-prime varijante engleskog jezika.
btw stvarno obozavam ove kreativne omote...


Christopher S Hyatt - Undoing Yourself with Energized Meditation and Other Devices
Šef New Falkona udara sa mislim svojom prvom knjigom. Za ovu knjigu sam čuo čitajući Robert Anton
Wilsona, i nimalo nisam zažalio što sam je pročitao, iako je manje suptilna nego što RAW nagoveštava. Inače, jedno poglavlje je odrađeno u obliku stripa, što ostavlja fantastičan utisak.

Chrystopher S Hyatt - An Interview With Israel Regardie
Mega cool knjiga. Hyatt je napravio ogroman (150+ strana), prosvetljujuć, mega-zanimljiv intervju sa jednim od citiranijih i bitnijih likova u svetu okultizma. Nezaobilazno štivo za sve zainteresovane za mističku tradiciju.

Manly P. Hall-THE SECRET TEACHINGS OF ALL AGES
Autor brojnih predavanja o raznoraznim mističkim praksama, mitu, religiji, zen budizmu, itd., napisao je ovu, jednu od najsveobuhvatnijih studija o mističkom simbolizmu.

je l' neko citao ovu knjigu? imam neki osecaj da bi mi ovo pasovalo.

   
The Dark Domain:: Stefan Grabinski




"Dedalus have unearthed a series of aptly decadent titles where elements erotic and grotesque combine. The Dark Domain is a collection of psycho-fantasies, doom-saturated tales of lonely men lost in hostile terrain, but the East European melancholy lifts to provide wonderful odd scenes, like the watchmaker whose death stops all the town clocks and the phantom train that always turns up unannounced, surprising the station staff."


"...reading The Dark Domain by Stephan Grabinski is such a revelatory experience.Because here is a writer for whom supernatural horror is manifest precisely in modernity - in electricity, fire-stations, trains:the uncanny as the bad conscience of today. Sometimes Grabinski is known as the Polish Poe but this is misleading.Where Poe's horror is agonised, a kind of extended shriek, Grabinski's is celebral, investigative.His protagonists are tortured and aghast, but not because they suffer at the caprice of Lovecraftian blind idiot gods:Grabinski's universe is strange and its principles are perhaps not what we expect, but they are principles - rules- and it is in their exploration that the mystery lies.This is horror as rigour."

ali NARAVNO.
tj, a) NARAVNO da sam čito,
i b) NARAVNO da bi ti se svidelo.
kupuj kako znaš i umeš.

kvlt i okvlt!

Bespuća povijesne zbiljnosti (F.Tuđman)

John N. Gray, Enlightenment's Wake:





Ernesto Laclau & Chantal Mouffe, Hegemony and Socialist Strategy:





Fredric Jameson, The Political Unconsious:

da li je u sr odnosno na ex-yu prostoru prevedeno delo UTEHA FILOZOFIJE, boecije?

p.s.
@Will-O'-The-Wisp
ovo je izgleda objavljeno kod nas: Fredric Jameson, The Political Unconsious

Autor:   DŽEJMSON, Frederik

Naslov:   Političko nesvesno

Mesto izdavanja:   Beograd
Izdavač:   Rad
Godina izdavanja:   1984
Broj strana:   XXVI, 376 str.
Dimenzije:   20 cm
Zbirka:   Pečat / Rad

Napomene:   Prevod dela: The Political Unconscious / Frederic Jameson. - Str. VII-XXVII: U traganju za metodom / Muharem Pervić
Registar
UDK:   821.09:141.82

Quote from: Kler_Vojant on 21-03-2010, 22:00:33
Manly P. Hall-THE SECRET TEACHINGS OF ALL AGES
Autor brojnih predavanja o raznoraznim mističkim praksama, mitu, religiji, zen budizmu, itd., napisao je ovu, jednu od najsveobuhvatnijih studija o mističkom simbolizmu.

Metaphysica će ovo uskoro izdati, prevod je gotov, i po uredniku je odličan. Jedva čekam.

Političko nesvesno je objavljeno 1984. Predgovor je pisao Muharem Pervić. Edicija Pečat - one crne knjige sa nekom stilizacijom na korici

Malo toga sam razumeo kada sam ga prvi put čitao, ali verujte mi da sam se iz sve snage trudio da se probijem kroz poglavlja kao što su: O dijalektičkoj upotrebi kritike žanrova ili Dijalektika utopije i ideologije. U to vreme Suvin mi je bio prilično teško razumljiv. Možete da zamislite kako mi je delovao Džejmson.

Ako nekoga zanima, mogu mu pozajmiti da iskopira - ima oko 380 stranica.

Quote from: Alexdelarge on 07-01-2011, 17:13:13
da li je u sr odnosno na ex-yu prostoru prevedeno delo UTEHA FILOZOFIJE, boecije?

Dva izdanja, isti prevod (priznajem, bila sam ubeđena da ima i starijih):

АУТОР................... : Боетије, Аниције Манлије Северин - аутор
  ОДГОВОРНОСТ............. : Вишић, Марко - преводилац - аутор
додатног текста - коментатор
  НАСЛОВ.................. : Utjeha filosofije
  ИМПРЕСУМ................ : Podgorica : Unireks, 2008
  ФИЗИЧКИ ОПИС............ : 239 str. ; 21 cm
  ЗБИРКА.................. : (Biblioteka Civilizacije / Unireks,)
Podgorica
  ISBN.................... : 978-86-427-0801-0


АУТОР................... : Боетије - аутор
  ОДГОВОРНОСТ............. : Вишић, Марко - преводилац
  НАСЛОВ.................. : Utjeha filosofije
  ИМПРЕСУМ................ : Podgorica : Oktoih, 1999
  ФИЗИЧКИ ОПИС............ : 232 str. ; 21 cm
  ЗБИРКА.................. : (Biblioteka Baština / Oktoih)
  ISBN.................... : 86-7659-187-3

ima li UF u bg knjizarama?

zaboravih, je l' pravilno boetije ili boecije?

Ne znam ima li je. Vredi proveriti u Platou kod FIlozofskog fakulteta i u preostalim nezavisnim knjižarama.
Što se tiče pravopisa: Boethius se kod nas transkribuje kao Boetije (th kao t). Boecije je verovatno pravilno u zapadnoj varijanti srpskohrvatskog 

već sam pominjala, al kad bi neko ovo preveo, mnogo bi me obradovao:

E, Lilit draga, kao neko ko je čitao samo Jonsonov genijalni prvenac Nagađanja o Jakobu (prikvel Godišnjica) mogu jedino da se složim, ali koji bi to prevodilački posao bio... i koji bi se naš izdavač upustio u izdavanje četiri knjižurde o životu u DDR i van DDR?

Možda Boban? 

Šalu na stranu, ali ta knjiga ima potencijal da se prodaje godinama. Možda neko nađe interes u tome.
Iako, i na engleski su prevedene samo prve dve knjige. Biće da su mi Hrvati  poslednja šansa. 

je l' neko kod nas objavio SMRT od vladimira jankeleviča?

u hr je 240kn!



O knjizi
Knjiga Vladimira Jankélévitcha SMRT, nastala je kao rezultat Jankélévichevih predavanja o prafenomenu smrti u Toulouseu, gdje se tijekom Drugog svjetskog rata i kapitulacije Francuske Republike sklonio od pogleda francuskih i njemačkih nacista. Riječ je o jednom, poslije reminiscencija njemačkog mislioca Eugena Finka, od najznačajnijih i najzanimljivijih misaonih pokušaja da se smrti kao ,,najizvjesnijoj neizvjesnosti" i ,,najneizvjesnijoj izvjesnosti", iz perspektive povijesti zapadnjačkog mišljenja i egzistencijalnog iskustva rata, pogleda u samo bitkovno ustrojstvo, da se u smrt, ukoliko je to uopće moguće, progleda i pronikne kao jedan od temeljnih fenomena samoga života. Na tragu Schellinga i Bergsona, Jankŕlérvitch iznosi na vidjelo svu paradoksalnost smrti kao izvora i motiva misaonog i moralnog života. Egzistenciju, kao bitkom k smrti, kako govoraše Heidegger, dovodi francuski mislilac blizak egzistencijalistima i strukturalistima, u više nego metafizički odnos s ostalim fenomenima ljudskog postojanja – radom, ratom, ljubavlju, igrom... Malo je koji mislilac u riječ o izvornoj vokaciji čovjeka kao smrtnika unio toliko strasti, osobno proživljenog i promišljenog iskustva i iskustva duge povijesti Zapada, kao što je to učinio Jankélévitch u svojim duboko proživljenim ,,studijama o smrti". U tom pogledu, knjiga SMRT donosi onespokojavajuća pitanja, te gotovo hiper moralno upozorava da doista može umrijeti jedino onaj koji je doista i živio.

U biblioteci Meta AGM objavio je Jankélévitchevu studiju PARADOKS MORALA u majstorskom Bućanovom prijevodu.

O autoru
Vladimir Jankélévitch, (Bourges, 1903.-Pariz, 1985.) jedan je od najznačajnijih mislilaca moralnih paradoksa druge polovine XX. stoljeća, a ujedno jedan od najvećih filozofa suvremene glazbe u svijetu. Školovao se u Parizu, a diploma mu omogućuje da se 1927. zaposli u Francuskom kulturnom institutu u Pragu. Vraća se nakon 5 godina i doktorira na Sorboni. Uz Bergsona i Schellinga filozofsku uinspiraciju crpi od Platona, Aristotela, Epikura, stioika i mnogih drugih do Unamuna i Kierkegaarda, ali i velikih umjetnika književnosti, glazbe, slikarstva te judeokršćanske tradicije... Poučavao je u Toulousu i Lilleu, a 1940. dobiva otkaz. Tijekom Drugog svjetskog rata i kapitulacije Francuske Republike, kao član francuskog pokreta otpora i porijeklom ruski židov, od pogleda francuskih i njemačkih nacista sklonio se u Toulousu gdje živi ,,neupadljivim" životom i počinje svoja najznačajnija promišljanja. Za profesora na katedri Filozofije morala na Sorboni izabran je 1951. Godine i tu ostaje do umirovljenja 1977. Uz studente je bio i tijekom 1968! Slavni su ciklusi njegovih predavanja iz poraća: Hipokrizija, Nasilje, Šutnja. Njegovo djelo obuhvaća dvadesetak svezaka od kojih su najpoznatiji: Paradoks morala, Glazba i neizrecivo, Može li se misliti Smrt?...
Prevoditelj Daniel Bućan

str.596,  meki uvez, format 11x19
Cijena  240.00 kn

Quote from: Alexdelarge on 09-04-2012, 15:00:36
u hr je 240kn!

Cijena  240.00 kn

hrvati kao da knjige štampaju u koricama od štavljene ljudske kože!

Derikože, takoreći.

240kn = 32 evra!

Stanisław Ignacy Witkiewicz-Insatiability

Quote from: Alexdelarge on 09-04-2012, 15:00:36
je l' neko kod nas objavio SMRT od vladimira jankeleviča?

Sinhronicitet! Juče sam ovo čitala sa jednakim oduševljenjem i iznenađenjem što nisam dosad čula za ženu:

Quote

Poduka blijedi kad se ispostavi da se na dječije navikavanje na smrt jednako  bolno mora navići i njegov roditelj. Jednom su se roditelji našeg dječaka (da  izbjegnem sentimentalno mi!) uveliko upustili u ovu vrstu spekulacije te je  jedan od njih skratio raspravu (žureći da pogleda snimak fudbalske utakmice na  TV!): – Bit će najbolje da mu damo da čita knjigu Smrt Vladimira Jankelevicha. I to  obavezno na francuskom. U originalu. [/font][/font][/size]Tako će se, prije nego se navikne na smrt, navići na francuski jezik. Poslije sve ide  k'o mlijeko...[/font]
[/size]Ovo k'o mlijeko nije neki strani izraz i otac  našeg djeteta ga obično upotrebljava
kad je iznerviran i kad hoće reći da sve  već ide kako treba i da ne treba
huliti. A ono sa knjigom Smrt i
Vladimirom Jankelevichem... to je  dug činjenici da je majka našeg djeteta
studirala svjetsku književnost i da još od tih dana ima golem spisak literature
čiji naslovi u sebi sadrže riječ smrt. Jankelevichev je naslov podvučen

crvenom olovkom. To znači da knjiga još nije prevedena na naš jezik. Pisana je
na francuskom a ja, avaj, poslije onog L'eventail
de Seville nisam uspjela  naučiti više od dvjesto francuskih riječi. Pisci
se, na žalost, još uvijek nisu  navikli da pišu u tako oskudnom okviru. Zbog
toga je Jankelevicheva knjiga na  mom spisku još uvijek dragocjena tačka
nepotrošenog iščekivanja.

znate li je li ovo izaslo kod vas? odlicno stivo, izrael je svim mogucim zakonskim i inim potezima pokusao sprijeciti izdavanje. uvijek aktualno.
Der Mossad
Geheimakte Mossad

trazio sam izdanje na hrvatskom ili srbskom, ali neuspjesno.

tri nedavno objavljene knjige koje u hrvatskoj dozivljavaju potpunu medijsku blokadu, t.j. uskoro ce nekim cudom biti rasprodane, bolje receno nedostupne.
sve tri od jasenovackih logorasa. uglavnom zabranjene ili unistene u jugoslaviji.
http://www.naklada-pavicic.hr/biblioteke/posebna-izdanja.htm


Ova knjiga ekonomista Milka Riffera (Osijek, 1908. - Aigen, Austrija, 1972.), koji je u Jasenovcu bio zatočen od 15. X. 1942. do 15. X. 1943., izašla u Zagrebu neposredno nakon rata. U velikoj nakladi, ali okljaštrena cenzurom (glavni je cenzor bio jasenovački logoraš!), bez gotovo ikakva odjeka. Prešućena je vjerojatno iz istih razloga iz kojih je cenzurirana: Rifferova vizija logora, premda jezovita, nije se poklapala sa službeno nametanom.

Ovome pretisku dodan je opsežan predgovor o ličnosti autora i sudbini knjige iz pera povjesničara dr. Željka Holjevca, a u dodatku se objavljuje ne samo cenzurirano poglavlje o izvedbi logoraške operete "Raj na oceanu" u dvije slike, nego i mnoštvo ilustracija iz autorove ostavštine. Mala su senzacija preslici posebnih službenih dopisnica što ih je autor slao iz logora i što su ih njemu slali članovi obitelji iz Zagreba.

Knjiga je dio projekta U logoru, kojemu je namjera da pridonese istinitom sagledavanju traumatične jasenovačke teme i tako pripomogne njezinu prenošenju iz političke u historiografsku sferu. Projekt čine knjige koje su bile zabranjene, prešućene, cenzurirane ili nedostupne, a koje ovim kritičkim izdanjem dobivaju novo značenje.


Strpani su u logore, a kad su iz njih izašli i o njima napisali sjećanja, knjige su im cenzurirane ili zabranjene! Kome i zašto nije odgovarala istina što su je o svome zatočeničkome životu ispričali sami logoraši? Tu zagonetku pokušava riješiti novi projekt Naklade Pavičić U logoru. Njime se želi pridonijeti istinitom sagledavanju traumatičnih tema iz novije hrvatske prošlosti, o kojima se iz političkih i ideoloških razloga nije moglo slobodno svjedočiti.

Novinar Đorđe (Jure) Miliša (Drniš, 1896. - Šibenik, 1973.), prije II. svjet. rata suradnik zagrebačkih Novosti, zatočenik logora u Jasenovcu i Staroj Gradiški, poslije rata je, u vlastitom izdanju, objavio knjigu sjećanja na logor pod naslovom U mučilištu-paklu Jasenovac i suočio se s njezinom sudskom zabranom. Službeno, zbog širenja "lažnih vijesti koje ugrožavaju narodne interese", odnosno zbog vrijeđanja "žrtava i pobjednika", a stvarno je knjiga eliminirana zbog nezadovoljstva preživjelih logoraša prikazom logora. Zabrani su pridonijeli i nejasni odnosi jugoslavenskih vlasti prema Jasenovcu, o čemu se govori u opsežnom predgovoru pretisku (autor dr. Mario Kevo).


Prvo samostalno izdanje logorskih sjećanja koja su u vrijeme Jugoslavije mogla biti objavljena samo izvan dosega represivnog aparata te države. Ona se nisu podudarala s jedino dopuštenom slikom Jasenovca i to je bio dovoljan razlog da ih se otjera u ilegalu ili za granicu. Za novinara i književnika Antu Ciligu (Šegotići, Istra, 1898. - Zagreb, 1992.) ništa novo, jer je od prvog dana svog javnog djelovanja živio kao sumnjivo lice koje su proganjale i zatvarale policije gotovo svih država u kojima se zatekao.

Kraljevina Jugoslavija ga je proganjala kao komunističkog agitatora, Staljinov SSSR proglasio trockistom i poslao u gulag, a ustaška NDH kao komunista strpala u Jasenovac. Staljinu se odužio svjetskim bestselerom "U zemlji velike laži" (1. izd. na francuskom, Pariz, 1938.), a o strašnim danima u jasenovačkom logoru napisao je sjećanja i uvrstio ih u svoju veliku memoarsku knjigu "Sam kroz Europu u ratu" (Rim, 1978.), u šesto poglavlje pod naslovom "Jasenovac: ljudi pred licem smrti", koje se sada prvi put objavljuje kao zasebna knjiga.

Ciliga piše s mnogo pojedinosti, osobito se zadržavajući na odnosima što su se u krajnje neljudskim uvjetima stvarali među logorašima. Logorska je uprava nastojala da ti odnosi budu što gori i u tome nerijetko uspijevala. Među zatočenicima je bilo dirljivog prijateljstva i spremnosti na žrtvu za drugoga, plemenitih primjera ljudske solidarnosti, ali i nesmiljene, životinjske borbe za preživljavanje.

Predgovor knjizi napisao je slovenski pravnik, filozof i diplomat dr. Iztok Simoniti, a pogovor mladi povjesničar dr. Ivica Miškulin.


inace, tko nije cuo za ciligu, jedna poznatija knjiga koja je dozivjela svjetski uspjeh: u zemlji velike lazi
koliko je popularna: reizdana je u njemackoj 2010. i bila dostupna po 12 eura, da bi vec bila rasprodana. trenutacno jedna na amazonu za 100 eura:
Im Land der verwirrenden Lüge

Tužno je što postoji ne tako mali broj značajnih književnih djela koja još uvijek nijesu prevedena na naš jezik.
Nakon više od sedam decenija najavljen je prevod "Finnegans Wake", i iako je roman neprevodiv, može se svojevrsno "prepjevati" te je tako doživio najrazličitija izdanja, od finskog do japanskog, pa će konačno u dogledno vrijeme dobiti i naše zahvaljujući Zoranu Paunoviću.
Veliki broj američkih postmodernista je jako zanemaren. William Gaddis ("Recognitions", "J. R."  i još tri romana) nikad nije preveden, a ako se izuzmu priče i nedavno prevedena "Opera na vodi" ni John Bart nije puno prevođen ("Giles Goat-Boy", "Sot-Weed Factor"). Začuđujuće, s obzirom na uticaj njegovog djela na savremenu američku književnost, je da nije prevođen nijedan roman od tri koje je napisao David Foster Wallace, iznad svega "Infinite Jest" čiji je samo jedan mali fragment preveden u hrvatskom časopisu. Pynchon se konačno prevodi u izdanju "Čarobne knjige" (preveden, nakon skoro pola vijeka "V", najavljena "Duga gravitacije") pa će možda i "Mason&Dixon" i "Vineland" koji je objektivno najjednostavniji njegov roman doći na red. "Mulligan Stew" Gilberta Sorrentina i "Darconville's Cat" Alexandera Therouxa manje su poznati romani američke postmoderne, ali bi bilo lijepo prevesti i njih. Od drugih romana na engleskom, kod nas se skoro i ne pominju veoma važni "All about H. Hatterr" G. V. Desanija i "Locos" i "Chromos" Felipea Alfaua. Od Engleza, Burgess je dosta prevođen (Paklena pomorandža, 1985, Požudno sjeme...) ali začudo ne i njegov po mnogima magnum opus, "Earthly Powers". Prevođena je i Angela Carter ali ne i njena "Wise Children". Toni Morrison je veoma malo prevođena, ali njen najvažniji roman "Beloved" i još neke najavila je "Laguna".
Beckettovi romani, posebno oni pisani na francuskom, uglavnom su prevedeni, ali njegov rani roman "Watt" još uvijek nije. Bilo je najava iz zagrebačkog "Sysprinta" ali od prevoda za sada nije bilo ništa.
Mimo anglofonih autora, nekoliko ključnih djela pisanih na španskom još nijesu prevedeni.
Nema još prevoda "Tres tristes tigres" Cabrera Infantea. Vidim da je "Geopoetika" počela da izdaje neka njegova djela, i bilo bi jako dragocjeno kada bi i ovo prevela. Od Kubanaca, tu je i "Paradiso" Jose Lezama Lime, i naravno "Pentagonia", veliko petoknjižje Reinalda Arenasa.
Od ostalih južnoamerikanaca, skoro nepomenut u ovim krajevima je Fernando del Paso iz Meksika, inače jako hvaljen zbog romana "Palinuro de Mexico" i "Noticias del Imperio". Bolano se dosta prevodi, ali je velika energija npr. utrošena da se "2666", njegov po mnogima najveći roman, prevede praktično istovremeno u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu" umjesto da se racionalnije radi, pa da je neko za to vrijeme preveo npr.  njegovu "La literatura nazi in America" ili troknjižje Eduarda Galeana o istoriji Amerike, "Memoria del fuego". Kod nas je gotovo nepoznat i neprevođen Borgesov mentor Macedonio Fernandez, čiji je najpoznatiji roman "Museo de la novela de la eterna". Od Španaca pada mi u oči ne tako veliki obimom, ali izuzetno hvaljen (pogledajte npr. na www.complete-review.com/reviews/goytisj/marx.htm ) roman Juana Goytisola "La saga de los Marx".
Nekoliko velikih romana njemačkog jezika nikad nije prevedeno. Već je pomenut "Jahrestage" Uwea Johnsona, i ovo je zaista bruka, radi se od romanu koji je biran u 10 najvećih na njemačkom jeziku u XX vijeku. "Čovjek bez svojstava" (koji je već bio preveden prije više decenija) doživio je nove prevode u par godina u Podgorici, pa Beogradu, pa Zagrebu, dok je Johnson potpuno zanemaren. Kao i Arno Schmidt, i prije svega njegov "Zettels Traum", ili čuveni roman "Die Asthetik des Widerstands"(Estetika otpora) Petera Weissa.
Ja bih lično jako volio kada bi se djela Heimata von Doderera prevodila na naš jezik, posebno njegov najveći roman, "Die Demonen", ali i druga. Lijepo što se Elfridere Jelinek dosta prevodi širom ex-yu, ali još uvijek ne i njen najambiciozniji roman, "Die Kinder der Toten". Po opisu djeluje vrlo interesantno  www.themodernnovel.com/austrian/jelinek/kinder.htm
I Bernhard se jako puno prevodi, no do sada je zaobiđen "Holzfallen", koji je, međutim, preveden na makedonski.
Premalo se prevodi Ismail Kadare, s obzirom na i dalje veliki broj ljudi koji su bilingvalni na shbc i albanskom jeziku. Jeste, tu je "General mrtve vojske", tu je davni prevod "Palate snova" u Sarajevu, sad skoro je njegov posljednji roman preveden u Podgorici, ali nema prevoda npr. "Mosta sa tri luka" (Ura me tri harqe), "Koncerta" (Koncert ne fund te dimrit), "Dosijea H." (Dosja H), "Piramide" ili "Nasljednika" (Pasardhesi) a ako pogledate npr. po amazonu o ovim knjigama, mogu djelovati interesantno.
I Saramago se dosta prevodi, pa se i ponovo prevode neke knjige, ali začudo nema još uvijek "Kamenog splava" (A Jangada de Pedra), "Povijesti o opsadi Lisabona" (Historia do Cerco de Lisboa), koje su izašle još osamdesetih i prevedene na mnoge jezike, a lično bih volio da vidim prevedene i "Cavernu" iz 2000, i "O Homem Duplicado" iz 2002.
Gotovo nevjerovatan poduhvat bi bio prevod knjige "La disparition" Georgesa Pereca, budući da se radi o knjizi na 300 stranica u kojoj nijednom nije korišćeno slovo e, ali je ipak Gilbert Adair (pod naslovom "A Void") uspio da je prevede na engleski, a zagrebački "Meandar" je bio još za kraj prošle godine najavio prevod na naš jezik, koji kasni, ali možda će se ipak pojaviti. Još jedan neprevedeni potencijalni biser napisan na francuskom je "Les Enfants du Limon" Raymonda Queneaua, koji je puno prevođen kod nas, ali ovaj roman, objavljen još 1938. još uvijek nije. Konačno, pored isto tako davno objavljenog, gorepomenutog romana "Nienasycenie" (Nezasitost) Stanislawa Witkiewicza, objavljenog još 1930, kojeg nije niko nikad preveo kod nas, bez obzira na neke izuzetno agilne i kvalitetne poloniste, pomenuo bih i roman "Knjiga sjećanja" (Emlekiratok konyve) Petera Nadasa, napisan 1986. za koji je Susan Sontag rekla da je najbolji roman našeg vremena. Ovog pisca prevode "Laguna" i "Fraktura" iz Zaprešića, tako da će možda i ova knjiga doći na red. Drugi, najambiciozniji, i najhvaljeniji Nadasov roman, "Paralelne pripovijesti", upravo prevodi Xenia Radak Detoni, i "Fraktura" najavljuje da će je objaviti krajem godine.
Ovo je samo jedan presjek nekih značajnijih djela svjetske književnosti koji još uvijek čekaju da budu prevedeni, a nadajmo se da će se to kad-tad i desiti...

E, Ainu, svaka ti se pozlatila. Dodala bih na spisak i Kortasarove romane 62 i Knjiga za Manuela, ali i Rejmona Rusela o kome ne znam skoro ništa sem da je super.

Infante Kabrera je za prevođenje tu negde sa Džojsom i nije čudo što naši još zaziru od njega iako je apsolutno genijalan.  
EDIT: Fernando Pesoa, Knjiga nespokoja...

Svakako Kortasar, puno su mu prevođene priče, ali "62. Model za sastavljanje" i "Manuelova knjiga"-jok
Rusel isto slovi za teškog za prevesti, ali opet, može se vidjeti da su mu romani prevedeni na desetak jezika, tako sa to nije opravdanje za nas. Makar "Locus solus" i "Impressions d'Afrique" izgledaju sjajno i mogli bi ih prevesti za početak.
Pessoa je preveden, doduše na hrvatski, kao "Knjiga nemira"
http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=6227

Jevtro ,jesi videla kakav post da padnes u nesvest !!!!!


Ali sto se tice  ainu dobio je STALKERA  samo da stavi avatar da ga lakse lociram.



....moj dodatak sto bi reko Knez - final touch

Other Voices, Other Rooms -Truman Capote
The Bostonians -Henry James
The Well Of Loneliness - M. Radclyffe-Hall
Nightwood -Djuna Barnes
Gore Vidal- The City and the Pillar
Carson McCullers -The Heart Is A Lonely Hunter
ovo je omiljena knjiga Opre Vinfri tako sam i  saznala za istu......itd



oops ubaci se covek 

Quote from: ainu on 19-05-2012, 12:01:57

Pessoa je preveden, doduše na hrvatski, kao "Knjiga nemira"
http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=6227

Ja imam od Pessoa samo poeziju koju je preveo i priredio  Mirko Tomasevic izdavac  VESELIN MASLESA  1986.

Jeste, zaista čudno da "Bostonians" ili "Nightwood" nikad nijesu prevedeni, imali su fore decenijama
A "Srce je lovac samotan" preveo Zlatko Gorjan još 1960. 

Jeste, poezija ima i 1986. i druga izdanja, a ovo je izašlo 2001, u dva toma, prevela Tatjana Tarbuk, Konzor, Zagreb.

stavi avatar plizzzzzzzzzzzzzzzz

Evo da dodam i ja:


Prve tri knjige kapitalne Apdajkove tetralogije o Hariju "Zeki" Armstrongu su izlazile kako su se pojavljivale u Americi, kod različitih izdavača, a finalna četvrta knjiga "Rabit at Rest" jok.
U međuvremenu, ne samo da je "Zeka" skonč'o već i sam Apdajk - čekajući...


Uzgred, ova tetralogija vapi za ujednačavanjem prevoda (druga knjiga je objavljena samo na hrvatskom), a i ovaj domaći prevod prve i treće knjiga, čuvenog Alekdandra Saše Petroviće, valjalo bi doraditi...


Utopija, što reče profesorka Đergović, juče...

Quote from: ainu on 19-05-2012, 00:11:05

I Bernhard se jako puno prevodi, no do sada je zaobiđen "Holzfallen", koji je, međutim, preveden na makedonski.

prokleti, prokleti makedonci!

Quote from: Jevtropijevićka on 19-05-2012, 10:34:45
E, Ainu, svaka ti se pozlatila. Dodala bih na spisak i Kortasarove romane 62 i Knjiga za Manuela, ali i Rejmona Rusela o kome ne znam skoro ništa sem da je super.

Infante Kabrera je za prevođenje tu negde sa Džojsom i nije čudo što naši još zaziru od njega iako je apsolutno genijalan.  
EDIT: Fernando Pesoa, Knjiga nespokoja...

Lepo reče ainu - prevedeno još pre desetak godina u Hrvatskoj. No, krajem prošle godine divanio sa ljudima iz izdavačke kuće "Paideia" i dobio, 'ajmo reći vrlo čvrste garancije da bi u toku ove godine "Knjiga nemira" trebala biti objavljena i kod nas. A, da je čekam k'o ozeblo sunce, to se nekako podrazumeva...

!!!!!!!!!!!!!!!!! Divne li vesti! Jel Jasmina Nešković?

Emmanuele Bernheim

eh ....da ,  i  ovo

Quote from: Agota on 30-05-2012, 14:02:33
Emmanuele Bernheim

Zar ove dve knjige nisu već prevedene na naški?

Quote from: Agota on 30-05-2012, 15:35:28

eh ....da ,  i  ovo

Kao i ova...

... sto se tice Emmanuele Bernheim nisu da ja znam ,pa guglala sam i ne nadjoh .
a sad videh da je RENDE izdao Arno Katrina     i  to je super 

Evo, proverih:

Наслов Petak uveče / Emanuel Bernem ; prevela sa francuskog Nada Bojić
Врста/садржај  роман
Језик српски
Издавање и производња Beograd : Ne & Bo, 1998 (Bor : Bakar)




Наслов Njegova žena / Emanuela Bernem ; [prevela sa francuskog Olga Milošević]
Врста/садржај  роман
Језик српски
Година 2002
Издавање и производња Beograd : Plavi jahač group, 2002 (Beograd : Caligraph)

Hvala Jevtro ! 
....samo, tesko da se ovo moze nabaviti u knjizarama ,probacu na limundu.

Još nešto što vidjeh ovih dana, čitajući o Dickensovoj godini, prosto je nevjerovatno da na naš jezik za 150 godina nijesu uspjeli da prevedu dva od njegovih 15 romana. I, dok je "Barnaby Rudge" njegov vjerovatno najmanje poznati roman, dotle je "Our Mutual Friend" značajno djelo u njegovom opusu...

Glede Davida Fostera Wallacea - Crnković na svojoj web stranici piše i sledeće:

QuoteLatest news::::::::juni 2012

...

Also in preparation:::
MORDET PÅ HALLAND - /Danish/ novel by Pia Juul,
ET VELSIGNET BARN  - /Norwegian/ novel by Lynn Ullmann,
FORNUFTENS PERVERSION  - /Danish/ essays by Mikkel Thorup
and
PALE KING - /American English/, novel by David Foster Wallace

Quote from: Jevtropijevićka on 19-05-2012, 10:34:45
Dodala bih na spisak i Kortasarove romane 62 i Knjiga za Manuela, ali i Rejmona Rusela o kome ne znam skoro ništa sem da je super.

Autor   Rusel, Remon, 1877-1933
Naslov   Locus Solus / Remon Rusel ; preveo Bojan Savić Ostojić
Vrsta/sadržaj   type of material roman
Jezik   srpski
Godina   2012
Izdavanje i proizvodnja   Beograd : Službeni glasnik, 2012 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis   267 str. ; 20 cm
ISBN   978-86-519-1207-1
COBISS.SR-ID   192247308

http://www.knjizara.com/knjige/knjiga/135821_Locus+Solus_ISBN:978-86-519-1207-1

Quote from: ainu on 23-09-2012, 16:17:29

Quote from: Jevtropijevićka on 19-05-2012, 10:34:45
Dodala bih na spisak i Kortasarove romane 62 i Knjiga za Manuela, ali i Rejmona Rusela o kome ne znam skoro ništa sem da je super.

Autor   Rusel, Remon, 1877-1933
Naslov   Locus Solus / Remon Rusel ; preveo Bojan Savić Ostojić
Vrsta/sadržaj   type of material roman
Jezik   srpski
Godina   2012
Izdavanje i proizvodnja   Beograd : Službeni glasnik, 2012 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis   267 str. ; 20 cm
ISBN   978-86-519-1207-1
COBISS.SR-ID   192247308

http://www.knjizara.com/knjige/knjiga/135821_Locus+Solus_ISBN:978-86-519-1207-1

Video juče knjigu u njihovoj knjižari (i prijatno se iznenadio), ali je bilo već kasno da se uđe i pazari, te ću tu radnju verovatno odložiti za neki od predstojećih dana...

Oooo!

Ovo je odlična tema s obzirom da se izdaje gomila knjiga ali da se pritom zapostavljaju, takoreći, "klasici" ili  u nekim poljima kultni naslovi. Ono što meni trenutno pada na pamet, ili bolje reći što bih volio vidjeti prevedeno su npr.:

Gilles Deleuze- Logique de la sensation
Rilke- Letters on Cezanne
Alfred Jarry-Exploits and Opinions of Dr. Faustroll, Pataphysician
Worringer- Formprobleme der Gothik
Max Imdahl- Farbe: kunsttheoretische reflexionen in Frankreich

itd, itd...

da, nepostojanje srpskog prevoda Dr Faustrola me naročito boli (ako ne računamo kratak odlomak u jednom broju ETERNE)...

pitam se dal je neko to uradio ucelo, tik pre rat i propast, pa ostalo neobjavljeno?!