ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 14:42:18
http://www.sciencedaily.com/releases/2010/04/100414134554.htm

QuoteOne fundamental property of the mammalian brain is that it continues to develop after birth, and one of the biggest drivers of the formation of new links between neurons is experience. Every time a baby sticks her finger on a pin or laughs in response to an adult's embellished gestures, a cascade of genetic activity is triggered in her brain that results in new, and perhaps even lifelong, synaptic connections.

self-renewal sistem

QuoteBroadly speaking, when a neuron is stimulated by an external excitation (the pin, the gesture), it releases chemicals called neurotransmitters (the most common one is glutamate). This neurotransmitter binds to a receptor on the neuron surface and then sets in motion a chain of events that affects the genetic activity of the cell. This in turn helps to modify the synaptic connections between neurons, which are the basis of learning and memory.

Informacija je u mreži neurona, ne u RNK, to što je RNK svuda i deo je upravljanja procesima uspostavljanja veza je potpuno druga stvar. Reći da je informacija u RNK je zamena teza i potpuno netačno.

To ti je ko kad bi rekao da je informacija u hard disk kontroleru a ne na hard-disku

Pa, okej. To je sistem, mreža. I to mreža koja sama OBLIKUJE (znači proizvodi) informaciju, ne? Mislim, nije informacija nešto nezavisno od manifestacije? To još niko nije dokazao.

Javite mi kad se emocije slegnu kako stoje stvari. I dalje sam uveren da se podaci spolja nigde ne upisuju.

joj šta vi nalupaste.

sorry, morala sam pošto sam u frci i nema teorije da pišem nadugačko. a sintetizirati dnk je prosto, krenuli ljudi još pre 40 godina. i vi ste i neki sf-ovci! bruka!!!

najtflajeru, da, ima XYY (odmah vidim da nisi gledao alien 3 ), XXY, XXX, svega ima na kugli zemaljskoj. i dobro je što je tako.

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 14:32:49
Pa, RNK je u mozgu glavno sredstvo skladištenja informacije.

 

Quote from: lilit_depp on 24-08-2012, 15:30:03
joj šta vi nalupaste.

sorry, morala sam pošto sam u frci i nema teorije da pišem nadugačko. a sintetizirati dnk je prosto, krenuli ljudi još pre 40 godina. i vi ste i neki sf-ovci! bruka!!!

najtflajeru, da, ima XYY (odmah vidim da nisi gledao alien 3 ), XXY, XXX, svega ima na kugli zemaljskoj. i dobro je što je tako.

Ma jesam, ali je to bilo tako davno da se gotovo ničega više ne sećam. Čini mi se da sam imao 11 godina kada sam ga gledao - a nikada mi se nije posebno dojmio. Drugi deo je moj favorit.

Izvinjavam se na oftopiku. Ontopik:

Da li toga ima i kod ljudi?

Quote from: lilit_depp on 24-08-2012, 15:30:58

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 14:32:49
Pa, RNK je u mozgu glavno sredstvo skladištenja informacije.

Pa, okej, šta je onda glavno sredstvo skladištenja informacija u mozgu?

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 15:34:01

Quote from: lilit_depp on 24-08-2012, 15:30:58

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 14:32:49
Pa, RNK je u mozgu glavno sredstvo skladištenja informacije.

Pa, okej, šta je onda glavno sredstvo skladištenja informacija u mozgu?

Čikmeže.

http://wiki.answers.com/Q/Where_is_your_memories_stored_in_the_brain

Pametnjakovići

Where is your memories stored in the brain?

Answer:
There isn't a single exact location of memory storage. The process of encoding and retrieving memories is a complex one, requiring many structures to function. The hippocampus and prefrontal cortex are two major areas- however numerous other areas play a part.


While these areas are integral to the process of encoding and retrieving, as to where memories are physically stored, there is no solid answer. Neurologists have done studies in which they teach a mouse a trick, then remove the right half of its brain, and it still remembers the trick (Though how they were able to keep the mouse alive with half a brain, I have no idea). Then, they remove the left half, and it still remembers the trick! The deduction is that the memory remains intact, independent of the functioning of any physical part of the brain. I have heard it concluded that ALL memory must exist in ALL parts of the brain equally at ALL times.

najtflajer,
pa da. ima. kod zivotinja ima i XXXX, XX0, itd.

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 15:34:01

Quote from: lilit_depp on 24-08-2012, 15:30:58

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 14:32:49
Pa, RNK je u mozgu glavno sredstvo skladištenja informacije.

Pa, okej, šta je onda glavno sredstvo skladištenja informacija u mozgu?

sta god da je, RNK nije ni u snovima. RNK je operativac.

Šta god da je - sviđa mi se taj odgovor 

Biće da je ipak Mreža.
Još je Lajbnic shvatio da znanje ima prirodu holograma.

Quote from: lilit_depp on 24-08-2012, 15:38:37
najtflajer,
pa da. ima. kod zivotinja ima i XXXX, XX0, itd.

Možeš li da mi daš link za neko mesto gde je to objašnjeno jezikom razumljivim za laike? (I really want to know, ne zadžebavam se...)

ma kuferu, radim, imam samo malo vremena za palamud, a tvoje siroko postavljene teorije zahtevale bi opsezan odgovor. al rnk nije, uz najbolju volju da to prihvatim kao fakt.

najt,
eno ti wiki, tu je bas jednostavno. samo ukucaj xxy ili xyy ili sta vec. radi se o dodatnim setovima hromozoma koji se manifestuju kao sindromi, mislim, bar mi "normalni" volimo tako da ih zovemo.

Pa dobro bre, shvatio sam da rnk nije to.
Više sam to reko s obzirom na ovo što sad koriste dnk umesto hard diskova, pa me zanimalo čisto komparativno.
Pre će biti da je znanje (ili/i informacija) skladištena u nekoj ili kao neka elektromagnetna mrežna struktura, koja opstaje nezavisno od konkretnih fizičkih manifestacija. Možda je mozak samo zaslon na koji se projektuje naše strogo cenzurisano, kalibrisano tumačenje... 
Specifično, kod ljudi, kao "razum"?????

Jbg, možda Nature nije baš kompetentan za ove stvari?

http://www.nature.com/nature/journal/v485/n7396/full/485009b.html

Small RNAs boost memory process

    Nature
    485,
    9
    (03 May 2012)
    doi:10.1038/485009b

Published online
    02 May 2012

 

A class of small RNA molecules discovered just six years ago has now been detected in the brain, where it seems to regulate the expression of a gene involved in memory. This could help to explain how long-lasting memories are maintained.


Možda je SMALL ali zato radi poso 

A, eve gu još: SURPRISE SURPRISE! 

http://www.cell.com/abstract/S0092-8674%2812%2900468-0?switch=standard

A piRNA to Remember

Danesh Moazed1, Go To Corresponding Author, 

1 Howard Hughes Medical Institute, Department of Cell Biology, Harvard Medical School, Boston, MA 02115, USA
Corresponding author


    Summary
    In this issue of Cell, Rajasethupathy et al. report a surprising role for piRNAs, previously thought to act mainly in the animal germline to silence transposons, in transcriptional regulation of plasticity-related genes in the central nervous system of the sea slug Aplysia californica. The findings expand the functions of small RNAs and have important implications for our understanding of how transient signals can give rise to long-term memories.

Quote from: Lord Kufer on 24-08-2012, 17:21:15
Jbg, možda Nature nije baš kompetentan za ove stvari?

http://www.nature.com/nature/journal/v485/n7396/full/485009b.html

Small RNAs boost memory process

    Nature
    485,
    9
    (03 May 2012)
    doi:10.1038/485009b

Published online
    02 May 2012

 

A class of small RNA molecules discovered just six years ago has now been detected in the brain, where it seems to regulate the expression of a gene involved in memory. This could help to explain how long-lasting memories are maintained.


Možda je SMALL ali zato radi poso 

ovo je paradigma mog problema s tvojim postovima.

znači, ti si rekao da je RNA storidž a niko ne negira da ne uçestvuje u regulaciji, pošto je to ionako funkcija raznoraznih RNK u organizmu. i sad izlaziš s teorijom " možda nature nije kompetentan" al ni nature ne kaze da je RNK storidz vec regulator. i sta cemo sad?
novi copy/paste odnekud?

Ali regulacija JESTE storage!
Nema tu nagomilane mase molekula koji su isto što i memorija (informacija).
RNA ima itekako veze s memorisanjem. To je dinamički sistem i RNA definiše dinamičku interpretaciju i modelovanje onoga što zovemo memorija.
RNA direktno utiče na memorisanje.

ima li kakav smajli da se samoupucam u glavu?

 

Quote from: lilit_depp on 24-08-2012, 17:44:03
ima li kakav smajli da se samoupucam u glavu?

Proveri u čikmeže.

A clue to how humans evolved from apes may be in our heads according to some scientists. As this ScienCentral News video reports, a glitch in a single gene may have paved the way.



Clues to Chew


At first glance, the differences between humans and other primates appear clear. Aside from hair and climbing skill, however, our big brains set us apart. Researchers Hansell Stedman and Nancy Minugh-Purvis of the University of Pennsylvaniahave stumbled on a slip up in a single gene found in our jaw muscles that they say may have triggered this divergence by enabling the brain case to expand. Their findings, published in Nature, have spurred a lively debate among anthropologists and evolutionary biologists alike, giving them a new reason to ruminate our possible origins.
While studying human muscle disease, Stedman, a gastrointestinal surgeon, found a new version of a gene that encodes for a muscle-fueling protein called myosin. "Myosin is the most abundant protein in muscle," explains Stedman. "It's the motor protein that generates all the force. The body is able to make a wide range of different myosins, and each one has a different gene. The surprise came in finding that one of them...winds up having a mutation that cripples its ability to make a functional myosin...in all humans, as far as we can tell."



Stedman teamed up with Minugh-Purvis, an expert in developmental biology, to study this newly discovered version of the myosin gene, called MYH16. They compared random DNA samples from people from five continents with samples from seven nonhuman primate species. They reported finding MYH16 in human jaw muscle, but they found a different version of this gene in other primates. "Somewhere in recent human evolution, there was a mutation...so that now, all living descendents of that breeding population have inherited the defective form of this gene," says Stedman. He went on to explain that such a genetic defect would essentially weaken biting muscles in the jaw, likely causing them to grow smaller. Today, modern-day humans can bite with hundreds of pounds of force, but nonhuman primates can chomp with tons of force.
















A genetic mutation that weakened the jaw muscles of our ancestors about 2.4 million years ago may, in turn, have relieved constraints on the skull, allowing the brains of early humans to expand, according to Dr. Hansell Stedman and Dr. Nancy Minugh-Purvis of the University of Pennsylvania.


The MYH16 gene (myosin heavy chain 16) is a muscle protein in mammals. In all non-human primates, it is a specialized muscle protein found only in the muscles of the jaw, but in humans, the MYH16 gene has a mutation which causes the protein not to function.




Macaques (the gene is functional in them) have chewing and biting muscles almost 10 times the size of those in humans, but we seemed to have survived the weaker bite because by that time, around 2.4 million years ago, this weakness wasn't a big deal for us as we had started using stone tools, and tamed fire among a few other developments.



And when the muscles weakened, it relieved pressure on the sutures—or fibrous tissues—that connect the bones of the skull, allowing it to expand over many generations.



Minugh-Purvis notes that there was a slow trend toward brain expansion for well over a million years before the myosin mutation likely took place. "What we're suggesting is that along comes this mutation, and it acts as sort of a suture-release mechanism if you will, and then in individuals carrying that mutation, the brain over time is going to expand more rapidly. In the past two-and-a-half million years, our lineage has undergone a tripling in brain size," she says, implying that the weaker jaw muscles permitted, rather than caused brain expansion.


http://www.upenn.edu/gazette/0904/0904gaz06.html

http://www.dnalc.org/view/2038-The-role-of-RNA-in-learning-and-memory.html

Evo, ovde ima i zvučni zapis za one koji su ZABORAVILI da čitaju 

QuoteBecause we know that learning and memory at some level involves changes at the synapse, and one of the changes at the synapse has to do with protein translation, that area of investigation has become very, very hot. And the research questions involved here are: one, if translation is going to occur at the synapse, we have to get RNA out there. So, problem number one is how do RNAs travel out to the dendrite? Problem number two is how are RNAs selected for going to the dendrite? Once the RNA is out there, that has been selected travel there, and has gotten out there by some mechanism, how is the RNA selected for undergoing active translation as problem number three? Because before the actual activation occurs, that RNA has to remain silenced and the silencing of RNAs in dendrites and their activation as a result of synaptic activity is perhaps the kernel of what many neurobiologists are interested in today.

i ovo je sad dokaz za šta?

Dokaz za ono što sam već rekao. Da je RNA faktor u memorijskom sistemu.
Pamćenje nije džak kukurusa.
Pamćenje je sistem, sastoji se od komponenti koje čine celo. Bez RNA nema pamćenja.

QuoteWhat is Memory?

Memory refers to the processes that are used to acquire, store, retain and later retrieve information. There are three major processes involved in memory: encoding, storage and retrieval.

In order to form new memories, information must be changed into a usable form, which occurs through the process known as encoding. Once information has been successfully encoded, it must be stored in memory for later use. Much of this stored memory lies outside of our awareness most of the time, except when we actually need to use it. The retrieval process allows us to bring stored memories into conscious awareness.

a ko je to negirao?

E, sad ću sam sebe da moderiram, majku mu. Sistem se fraktalno raspao 

 

Quote from: lilit_depp on 26-08-2012, 16:20:51
a ko je to negirao?

Meni nije namera da se svađam bilo s kim. Ti i Zakk ste izričito tvrdili da RNA nema nikakve veze s memorijom. To jednostavno nije tačno.

ja sam negirala da je rnk jednako storidž, što si tvrdio samo nekoliko postova gore (ako mene u medjuvremenu nije uhvatio alchajmer). i dalje tvrdim da je to potpuni nonsens. sve ovo što dalje citiraš proizilazi iz onoga što sam posle napisala.

hm, moguće da google ipak nije toliko dobra stvar koliko sam do danas mislila da jeste.

Quote from: lilit_depp on 26-08-2012, 16:43:16

hm, moguće da google ipak nije toliko dobra stvar koliko sam do danas mislila da jeste.

Zavisi kako ga ko i u koju svrhu koristi. Ljudi pohadjaju manje i vise poznate univerzitete godinama, danonocno uce , provode sate u laboratorijama i research centrima i sad ce neki kufer ili whoever da otkriva misteriju RNA pomicu googla na forumu naucne fantastike , horora i knjizevnosti . Pa da moze da se takav pokusaj ustvari svrsta u horor  . Postoje forumi , blackboards po univerzitetskim sajtovima gde studenti i profesori ozbiljno diskutuju o ovakvim stvarima, ali ne koriste google i wikipediju kao reference.

Ne postoji storidž. To je pogrešna ideja koja nema svoj pandan u konkretnom svetu. Radi se o dinamičkom sistemu.
Memorija je po definiciji afekcija. Ona je to sve do trenutka kada bude apsorbovana u iskustvo. Osim toga, memorija nikad nije pouzdana, ona nikad ne može biti fakat. Za to ima bezbroj faktora, od psiholoških do fizičkih tj. hemijskih, elektromagnetnih, kako god hoćeš.
"Proces" pretvaranja memorije u iskustvo je sam sistem, koji prirodno degradira i mora da se održava. Ništa tu nije urezano u kamenu, jer i kamen ima vek trajanja.
Iskustvo je sila a ne materija. Jedno prelazi u drugo i obratno. Zbog toga mora da se posmatra dinamički a ne mehanički.

Nasuprot memoriji je iskustvo, kada memorija postane deo iskustva, ona više ne mora da se čuva u skladištu. U sistemu memorisanja podataka, potrebno je vreme i traženje, odnošenje i donošenje, ubacivanje novih podataka. U iskustvu toga nema - informacija je trenutno na raspolaganju.
Zbog toga i postoje kratkoročne i dugoročne memorije.
Prema onome što sam pročitao, RNA ima ulogu i u jednom i drugom sistemu.


Evo konkretnog primera.

Parna mašina iz 18. veka.
Parna mašina iz 19. veka.
Parna mašina iz 20. veka.

U novijim mašinama konkretizovano je ono što je kod starijih modela tek u fazi prikupljanja podataka koji u jednom trenutku, kada se stvori kritična "masa" memorisanog (a to su nove tehnologije), mogu da se iskoriste i da se stvori konkretni, usavršeni deo. Istovremeno, stare memorije se brišu i dobavljaju se nove (podaci).

Quote from: Biki on 26-08-2012, 16:51:46

Quote from: lilit_depp on 26-08-2012, 16:43:16

hm, moguće da google ipak nije toliko dobra stvar koliko sam do danas mislila da jeste.

Zavisi kako ga ko i u koju svrhu koristi. Ljudi pohadjaju manje i vise poznate univerzitete godinama, danonocno uce , provode sate u laboratorijama i research centrima i sad ce neki kufer ili whoever da otkriva misteriju RNA pomicu googla na forumu naucne fantastike , horora i knjizevnosti . Pa da moze da se takav pokusaj ustvari svrsta u horor  . Postoje forumi , blackboards po univerzitetskim sajtovima gde studenti i profesori ozbiljno diskutuju o ovakvim stvarima, ali ne koriste google i wikipediju kao reference.

Ajde molim te, reci nešto ozbiljno, umesto da troluješ bez ikakvog doprinosa razgovoru.

Pokušaću još malo da pojasnim, mada mislim da nije lako shvatiti.
Tehnologija, kao suma tehnologije, je taj aktivni sistem koji deluje kao iskustvo.
Ovaj sistem nipošto nije nešto konačno. Oni koji su navikli da na stvari gledaju kao na konačne moduse (po Spinozinoj definiciji) traba da imaju u vidu da se jedna stvar definiše kao nešto što je ograničeno drugim stvarima.
Posledica toga je međusobna povezanost svih elemenata u univerzumu. To je zaista nepraktično sa svakodnevnog stajališta, ali je tačno i dejstveno.

Neka konkretna tehnologija zavisi od sopstvene, unutrašnje organizacije znanja, zatim od prikupljanja podataka IZVAN sebe (to je memorijski sistem i potreban je senzorski sistem koji glumi ono spolja i obezbeđuje input, koji se uzgred pretumačuje, itd.) kako bi te nove podatke uvela u sebe, tojest u svoje iskustvo i time nadogradila sebe.

Posebno je važno to što za održavanje određenog tehnološkog istema treba da postoje resursi.

Sadašnjem nivou tehnologije kojom raspolaže čovečanstvo, ili obratno, tehnologije koja raspolaže čovečanstvom - potrebni su mnogi resursi, od prirodnih, elementarnih do infrastrukture, logistike, banki podataka, itd.

Ako bi se uskratili ti resursi, opšti tehnološki nivo bi morao da drastično opadne.
Problem bi nastao ukoliko su podaci (memorisani podaci) o tom nekom nižem nivou izgubljeni. Recimo, ukoliko bismo se sada vratili u gvozdeno doba, ili u industrijsko doba, imali bismo probleme različitih vrsta. Moderna infrastruktura ne bi u mnogo čemu odgovarala i bila bi nepotrebna. Mnoga konkretna znanja o tome kako organizovati privredu su iščilela iz naše svesti, morali bismo da iznova učimo stare tehnologije. I tako dalje.

Kako reče genije, sistem se raspada fraktalno. Ali, sa stanovišta sistema to raspadanje, prevazilaženje stare forme je istovremeno i nastajanje nove forme. To se u šamanskoj nauci zove: Ptica Feniks 

Da ne ispadne kako sam gurnuo kola pa zbrisao, ja volim kako Kufer pakuje fakte. Isto tako, pomalo su mi smešne tvrdnje onih koji veruju da su fakta spakovana jednom za svagda.

Ispostavilo se da ono što je Spinoza rekao za čoveka, da parafraziram: mi težimo da unapređujemo svoje znanje, važi i za tehnologiju. Ali, u tom slučaju tehnologija je maznula od ljudi ličnost, tako da ljudi prosto služe razvoju tehnologije.

Ima tu nešto što je veoma teško objasniti: neki teže da znaju što manje. Akcenat stavljam na ovo teže.

Problem je u tome što izgleda da je to neuništivo svojstvo "nečega", ali ja ne znam da li je to materija, tojest ona Njutnova "lenjost" koja je itekako faktor na koji treba računati 

Možda je Kurzweil u pravu kada propagira singularnost tipa Borg? A možda se ja ne slažem s tim...

Quote from: Lord Kufer on 26-08-2012, 17:34:09
...Ali, u tom slučaju tehnologija je maznula od ljudi ličnost...

Moram priznati da je ovo najsimpatičnije formulisana interpretacija Elila koju sam do sad pročitala. 

Koj beše Elil?

Žak.
http://anarhisticka-biblioteka.net/library/jacques-ellul-tehnika

Ako nije interpretacija, imate začuđujuće podudarne stavove.

Izgleda zanimljivo. Ovo ću da upamtim u memorijski storidž 

Ustvari, to je tema naširoko obrađivana od najstarijih vremena, od Bude, Lao Cea i Zenona, Heraklita, itd. preko "novijih" mislilaca, pa sve do sada već počivšeg Kastanede i Bodrijara. Ona adresira osnovno egzistencijalno pitanje: šta jesmo a šta nismo.

Elil kaže tehnika, ali mislim da je danas uobičajeno da se kaže tehnologija, kao princip.

Naravno. Sve negde do sedamdesetih se to uglavnom zvalo tehnika, od tada uglavnom tehnologija (bar prema mom kopanju po literaturi).
(Btw, da dodam, i pola likova oko Franfurtske škole je pisalo na tu temu)

Quote,,Nikakva tehnika nije moguća kada su ljudi slobodni... Milje u koji tehnika prodire postaje, i to često jednim udarcem, potpuno tehnički. Ako je definisan željeni ishod, nikakav izbor između tehničkih i netehničkih sredstava, zasnovan na mašti, ličnim kvalitetima ili tradiciji, nije moguć. Ništa ne može da se takmiči s tehničkim sredstvima. Izbor je napravljen unapred. Nije u moći pojedinca ili grupe da odluče da slede neki drugi metod, osim tehničkog. Pojedinac je u dilemi: ili će odlučiti da sačuva slobodu izbora i koristi tradicionalna, lična, moralna ili empirijska sredstva i tako uđe u nadmetanje sa silom protiv koje nema efikasne odbrane i koja će ga nužno poraziti; ili će prihvatiti tehničku nužnost, gde će on sam biti pobednik, ali samo tako što će sebe nepovratno baciti u tehničko ropstvo. U suštini, on nema slobodu izbora. (str. 154; 101-102)

,,Jednostavno rečeno, pokušao sam da na osnovu detaljne analize, izložim konkretno i temeljno tumačenje tehnike. To je jedini cilj ove knjige. (str. 11)

Ovde je analiza doterana do kraja.
To je ustvari Budizam, al da ne imenujem, dosledno korišćenje analitičkog metoda.

Stvar je u tome, što je život osnovna posledica neznanja, i ovo što Elil priča je isto što i Buda: život je neminovno patnja (Buda koristi psihološki rečnik). Ustvari, život je sredstvo ostvarenja tehnologije, koja je neprekidni proces raspadanja i izraz nepostojanosti. "Sve stvoreno je nepostojano."

Nažalost, tehnologija koja u ljudima najbolje funkcioniše, a to su predstave, emocije i ideje, obrće stvari naopako. Zbog toga su ljudi u funkciji ideja, emocija, predstava i služe kao hrana toj "tehnologiji", a istovremeno uobražavaju da su mnogo inteligentni i napredni. Tu čaroliju je nemoguće razvejati.

Mnogi misle da je Buda bio "pro life", ali on je bio za oslobađanje od života.

Postoji samo jedan par suprotnosti: život - smrt, odnosno neznanje-znanje. Smrt treba shvatiti kao znanje (istinu) koje je "smrt" za neznanje.
Ali, smrt je oklevetana, ljudi ne znaju ništa o njoj i beže od nje kao od kuge. To je tako... U ljudskom društvu ne postoji ništa gore od ogoljene istine. Čitav sistem se upinje da srpeči prodor istine u, recimo, politički život. Istina je bukvalno smrt političkog bića.

Elil to lepo kaže... indirektno.

Quote from: Irena Adler on 26-08-2012, 18:16:57
Naravno. Sve negde do sedamdesetih se to uglavnom zvalo tehnika, od tada uglavnom tehnologija (bar prema mom kopanju po literaturi).
(Btw, da dodam, i pola likova oko Franfurtske škole je pisalo na tu temu)

Svaki dosledni filozof je to znao. Znali su to i Platon i Lajbnic i Hegel. Ali, oni su bili istovremeno i dr Džekil i mr Hajd. Jedno su pričali a drugo radili.

Elil svašta lepo kaže. Što naravno,ne znači obavezno da je u pravu. Niti da se sa njim moramo složiti, čak i ako jeste u pravu. 

Dodatak: antička priča o tehnologiji je meni skroz treći padež. Tj. nisam sigurna da smo odavde gde smo danas uopšte u stanju da sagledamo pojmovni/vrednosni/životni okvir u kome su oni funkcionisali. A pisani tragovi kojima raspolažemo su u najmanju ruku oskudni i ko zna koliko puta do sad probrani (u smislu da mi danas znamo za ono što je preživelo sticajem okolnosti ili se nekome uklapalo u priču pa rešio da prevodi).

Edit: sad tek videh da pominješ i svašta dalje od Platona.

Sa Planktonom ste napravili krucijalnu grešku.

QuoteNikakva tehnika nije moguća kada su ljudi slobodni...

Slobodan od svega - to je nirvana.
Nezamisliva forma postojanja, jer se ne može predstaviti. Međutim, može se spoznati. Zbog ovoga volim da tvrdim da Dekartovo "cogito" ne znači prosto "mislim" nego "spoznajem". Ali, on je morao da pazi šta priča kako ga ne bi zgazili kao glistu 

Mislio sam na Planktonove večne ideje, koje predstavljaju skok u metafizičko.

@scallop
Ja samo kažem da u stvari nemamo pojma koliko su Platonovi (i Aristotelovi i Heraklitovi itd) stavovi (konkretno kada je reč o tehnici) reprezentativni za staru Grčku uopšte.

Edit: a metafizika trenutno prevazilazi sferu mojih interesovanja.