ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

The Utopia of Terror: Life, Death and Everyday Culture in the Ustasha State, 1941-1945

Location:	United Kingdom
Call for Papers Date:	2012-04-01
Date Submitted:	2012-02-14
Announcement ID:	192320

Essays are invited for a groundbreaking book project looking at society and life under the Ustasha regime. This edited collection of essays aims to examine the history of the everyday and the extraordinary in the Independent State of Croatia through the exploration of range of historical phenomena which have, until now, received only peripheral attention in the existing literature. This volume employs a range of innovative and interdisciplinary historical methodologies which until now have not been widely used in writing about the Ustasha regime and Independent State of Croatia: social history and history from below; economic history; anthropology and sociology; intellectual and cultural history; the history of psychologies; and interdisciplinary methodologies as well as comparative approaches.  In particular, this volume uses an interdisciplinary and comparative focus to consider the nature of the regime's terror and how this related to the regime's wider cultural, social and intellectual visions. Although proposals are encouraged on all aspects of the Ustasha regime and Independent State of Croatia, proposals in the following areas are especially welcome: •   The Ustasha movement as underground nationalist movement (life in Ustasha training camps; radical right student, youth and worker organisations; nationalist workers' unions; émigré Ustasha workers) •   Dynamics of the Ustasha state (factionalism and power struggles; party purges; generational and gender conflicts; Catholicism and secularism) •   Cultural politics broadly defined (cultural utopianism and revolution; urbanism and peasantism;  university, student and intellectual life; science and modernity; national regeneration and the "second revolution") •   The politics of memory, trauma and political religion (mass festivals and celebrations; public rituals and commemorations; historical memory and staging of the past; the politics of sacralization) •   Consumption, leisure time, advertising and propaganda •   Ideological and socio-economic phenomena (campaigns of mass terror; socio-economic utopianism; patterns of consumption; social mobility; anti-capitalist ideology; racial science) •   Social refashioning  (gender; the surveillance state; social relationships; morality and education campaigns) All those interested in taking part in this project should submit abstracts of no more than 1,000 words and brief details of research interests and publication details by 1 April 2012. If successful, a full draft of around 8,000 words should be submitted by 20 December 2012 in English. For more information, or to submit an abstract, please contact:

Rory Yeomans, c/o International Directorate, UK Ministry of Justice, 102 Petty France, London, SW1H 9AJ +00442033343607 Email: rory.yeomans@justice.gsi.gov.uk

jel neko pogledao Kanibala vegetarijanca?

na polovini sam Kanibala, Rene Bitorajac je savršen za tu ulogu!

i dalje niko nije pogledao LJUDOŽDERA VEGETARIJANCA? Pa šta čekate? 

ovo  ?

Ljudožder vegetarijanac offical trailer

evo , ja cu , samo da skinem ,bas mi se gleda  !!! 

Hej,pa ovaj je radio METASTAZe ,to je ok film .
Bato, gde si nasao linkove  ??

Quote from: Agota on 21-09-2012, 19:41:49
Hej,pa ovaj je radio METASTAZe ,to je ok film .
Bato, gde si nasao linkove  ??

svašta, ima ih širom interneta!

Znam ,znam,evo skidam , prvo  sam ukucala  LJUDOŽDER VEGETARIJANC  umesto  Cannibal Vegetarian , pa nije nista izaslo 
Mentol  !
... jos malo  i gledam  !


edit : skinula  !
01.26 .
odlican snimak !!!

Quote from: Бата Животиња on 19-09-2012, 21:58:33
na polovini sam Kanibala, Rene Bitorajac je savršen za tu ulogu!

Ma daj,nista posebno .
Aj pocetak je i ok al druga polovina filma je  nepodnosljivo trivijalana i plitka .Pokusaj. Steta.

Odličan je LJUDOŽDER! 

da, moglo bi se reći da su ta dva posljednja Schmidtova filma odlična (Metastaze i Ljudožder). Metastaze kao hrvatski Trainspotting, a Ljudožder je, u neku ruku, nastavak: Krpa (Bitorajac u Metastazama) dolazi do svijesti da se bolje može izdovoljiti ako se popne u društvenoj stratifikaciji - iz pozicije polulumpa prelazi u elitu.
ta je pak okolnost širi problem od hrvatskog društva (kojim se "problemom" kakti bavi Schmidt).
kako to da "krpe" mogu završiti medicinski fakultet i postati stručnjaci-ginekolozi?
Schimdt ne postavlja to pitanje, bar ja ne vidim da on ide od općeg mjesta nekakve tobože kritike hrvatskog društva. film(ovi) (oba, i Metastaze i Ljudožder) barataju klišejima, ali su energični, nema praznog hoda, dobrog tempa i pitki su. filmovi su dopadljivi, nisu suptilni.
i tu je problem: bitorajac-krpa-doktorbabić može izgledati kao dopadljiv lik. samo Schmidtovo portretiranje lika je problematično. pretpostavlja se da je doktor "negativac", ali s druge strane je sposoban, snalažljiv, uspješan, duhovit, poduzetan, čak i točka ravnoteže među kolegama. drugim riječima, te njegove karakteristike su upravo ono što se u medijima plasira kao poželjno, kao ono čemu se teži. on je ideal kapitalističko-liberalne filozofije, premda sam nema nikakvih ideala.
ta podvostručenost (negativac i ideal) može djelovati zbunjujuće (evo i albedo je zbunjen, njemu je doktor babić vrlo dopadljiv). a ako ta dopadljivost ima širi odjek, onda imamo problem. kažem, Schmidt načelno, ili možda je bolje reći, retorički izlazi protiv krpa i babića, ali u suštini ih nije doveo u pitanje.

uz sve nedostatke, mislim da je najvažnija stvar kod Ljudoždera to što mu bivši pajkan kaže da i ne mora da radi to što radi, da ima ugledan posao i da je obezbjeđen finansijski, pa zašto bi se onda bavio abortusima ukrajinskih prostitutki, ali Bitorajac (koji je definitivno glumac koji nudi realistički prikaz ovog lika a rijetko se takvim glumcima daju ovakve uloge) ipak sve to čini.

S druge strane, imamo Porno bandu i SF kao gomilu kukumavčenja nekog kvazilumpenproletarijata, koji jadni kao nešto moraju da rade da bi preživjeli, i slične klipoegzistencijalne apsurdnosti da ne spominjemo...

Schmidt je gospodski došao do iste poente do koje su došli srpski kinematografi jedenjem govana.

Ima tu nedostataka, što reče Agota trivijalnosti (kao da ih nema u Bandi), ali pitkost filma dosta popravlja konačni utisak, kao uostalom i tema koja je mnogo pametnije odrađena nego u Srba.

Quote from: Бата Животиња on 22-09-2012, 15:27:58
najvažnija stvar kod Ljudoždera to što mu bivši pajkan kaže da i ne mora da radi to što radi, da ima ugledan posao i da je obezbjeđen finansijski, pa zašto bi se onda bavio abortusima ukrajinskih prostitutki, ali Bitorajac ... ipak sve to čini.

pa da, dobro si to primijetio. zato kažem da "imamo problem ako se doktor babić shvaća olako". jer on nije više onaj huliganski krpa koji tuče ženu, navija za dinamo i ima neku maglovitu patriotsku spiku. nego je obrazovan, ugledan, elitan. policajac izražava tu općeprihvaćenu činjenicu: on sebe izuzima iz kruga "elitnih", iako možemo reći da zajedno sa drugim inspektorom stoji u poziciji elite, ima moć i mehanizme upravljanja društvom. dakle, policajac jasno pravi distinkciju između sebe i doktora.
policajac je posrnuli tip i svjestan je toga. on čak ima neku vrstu platonovske slike viših i nižih, neki ostatak ideala: još vjeruje u doktore.
ali doktor je otputovao dalje od tih slika. nema nikakvog cilja, njegovo ponašanje zapravo nema motiva. jest da ima neke male privremene sebične ciljeve, ali u osnovi je njegovo ponašanje besmisleno i policajac pogađa u sridu kada ga pita "a zašto ti to činiš, doktore?". zašto se doktor i dalje ponaša kao Krpa, zašto ulazi u polusvijet, iako mu realno sve to nije neophodno. nije ni psihički bolesnik, ni retard, nije ni zao. on se samo brine za svoje sebične prohtjeve, krajnji je anglosaksonski racionalist koji teži maksimirati osobnu korist. a ta je korist shvaćena samo kratkoročno, tj. neposredno, dok je dugoročno takvo ponašanje upitno - krajnji racionalizam pokazuje se kao iracionalnost.
svi se mi možemo sa pajkanom pitati "zašto ti to činiš doktore" i upravo inzistirati na tom pitanju. znači, treba ili dovesti ponovo u središte pitanje odgovornosti intelektualca i elite ili poraditi na mehanizmima selekcije, tj. odabiranja prvaka - očito da kriteriji ne valjaju.

ipak postoji mnogo bolje objašnjenje: Prije par dana SAD je odlučio da isporuči neku Hrvaticu koja je u Bosni kao doktorka za dom spremna ubijala Srbe, uzimala organe i krv za junačku hrvatsku armiju. Ne sjećam se više njenog imena (Lucija, valjda) a i mrzi me da tražim, u svakom slučaju nije jedini hrvatski zdravstveni radnik koji je u ime nacije svoje pacijente druge vjere tretirao kao upotrebljivo meso.

U ovom slučaju, pravila igre su promijenjena ali ne i svijest igrača. Traži se racionalna anglosaksonska medicina ali su i dalje (ovaj put ne patriotski nego finansijski) profitabilne mengeloidne intervencije, neko ih traži, valjda nekadašnji junaci iz domovinskog rata a danas tajkuni koji uživaju u borbi pasa.

Film ne može da odgovori na pitanje zašto ovaj doktor to čini kada bi trebao onda da odgovori gdje je to prvi put učinio, a to je, jelte, ranih devedesetih. nije Bitorajac bez razloga sa plavom dugom arijevskom kosicom.

tako smo krasno počeli, a ti opet skrećeš u nebuloze... da ti udovoljim.
ne znam otkud vadiš te svoje anegdotice (što se mene tiče sam ih izmišljaš), ali da bismo imali analogiju između ta dva slučaja trebali bismo znati doktorkin slučaj. radi li ona to zbog 1.novca (koji joj nije neophodan) ili 2.za ideale. a ti u svom upisu sugeriraš da radi za "ideale", koji su doduše patološki oblik domoljubja. time je ona skroz udaljena od babića, za koga ne možemo reći razlog, mislim, pa ti sam to priznaješ kada skrećeš pozornost na policajca koji ga pita zašto to čini.
ili si se sada predomislio i dosjetio da su sve njegove pacijentkinje-žrtve zapravo srpkinje.
možda je babić eugeničar, pa radi na čistoći hrvatske rase? ništa u filmu ne daje nam naznake u tom smjeru, ali to bi bilo pravo albedovsko rješenje na "zagonetku babić". to je odgovor koji film ne može izreći.
još kad pretpostavimo da, ako se Krpa prometnuo u doktora Babića, onda se Dejo Srbin iz Metastaza prometnuo u doktora Arapa Hasana. tada imamo rješenje maglovite apstraktne ksenofobije doktorskog tima u konkretno neprijateljstvo: Hasana ismijavaju i podjebavaju zato što predstavlja Srbina, prepoznatog u nespretnom pokušaju infiltracije u hrvatsko tkivo.

sada preostaje povezati doktora iz Kamenitih vrata, kao se on uklapa u ovu hrvatsku zdravstvenu formaciju bojovnika-patriota...

Quote from: PingvinPatuljak on 22-09-2012, 22:15:39
ili si se sada predomislio i dosjetio da su sve njegove pacijentkinje-žrtve zapravo srpkinje.

nikako, samo ukazujem na činjenicu da tigrovi ne jedu ljude, osim oni tigrovi koji su jednom okusili ljudsko meso. Film ne objašnjava gdje je on to okusio i kada je okusio, samo govori dokle je to došlo.


http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/Americki-sud-odobrio-izrucenje-Azre-Basic-BiH.lt.html

http://www.politika.rs/rubrike/region/Molili-su-Hrvate-da-ih-pobiju.lt.html

http://www.politika.rs/rubrike/region/Mracna-proslost-tihe-komsinice.lt.html

ne mogu da nađem sad za tu Luciju, ali i to je poznata ''medicinska'' priča

i tebi samom je jasno da takve partikularnosti ne znače mnogo, u smislu općeg suda. za srbe se može takvih slučajeva navesti bezbroj. za svaku zemlju na svijetu se može prikazati neki partikularni slučaj izopačenja.
međutim, ono što je zanimljivo, i što tebe uznemirava, što sagitaše-srbe-patriote kopka toliko da su određeni općim sudom na koji kao nezrelu reakciju stavljaju topik "bosanske plačipičke i srpski mazohisti". a opći sud kaže da su srbi negativci, da u posljednjim događajima koji su bili svjetski relevantni nisu bili dorasli standardima civiliziranog svijeta. taj se sud provlači kroz masovnu kulturu, recimo kroz filmove. ali osim te popularne percepcije svjetske javnosti, isti sud dolazi i iz akademske zajednice. već sam kod nekoliko značajnih autora naišao na situacije u kojima se srbi u devedesetima nalaze u negativnom kontekstu. posljednji takav slučaj imaš kod Fukuyame u djelu Kraj povijesti, gdje se srbija (najmanje dvaput) spominje u vezi sa fašizmom.
to je relevantnije od nekih izdvojenih novinskih članaka.

Jel' Fukuyama onaj idiot koji je pre 20 godina nagovestio da više neće biti ratova?

nije idiot i nisi dobro shvatio što on kaže. da, prije 20 i kusur godina je tvrdio kako je Hegel bio u pravu kada je proglasio kraj povijesti sa ostvarenjem "univerzalne napoleonovske države", tj. uspostavom građanskih prava za sve ljude. Fukuyama tu ideju razrađuje na način da tvrdi kako je propašću Istočnog bloka, tj. slomom komunizma potvrđeno da liberalna demokracija nema alternativu. može biti nekih manjih zahvata, poboljšanja unutar samog općeprihvaćenog društvenog uređenja, ali nije vjerojatno da će se takvo uređenje nadići. svi narodi koji nisu još uspostavili takav oblik uređenja, pokazuju i kreću se u tom smjeru. to on kaže i zvuči prilično točno. dakle, ratova može biti (jer nisu svi još dosegli "kraj povijesti"), ali se svi kreću "prema istom odredištu".

‎"Oni su se smejali meni što sam drugačiji, a ja sam se smejao njima što su SVI ISTI."

Charles Bukowsk

Quote from: scallop on 23-09-2012, 12:06:10
Jel' Fukuyama onaj idiot koji je pre 20 godina nagovestio da više neće biti ratova?

Jeste 

Quote from: PingvinPatuljak on 23-09-2012, 11:53:23
i tebi samom je jasno da takve partikularnosti ne znače mnogo, u smislu općeg suda. za srbe se može takvih slučajeva navesti bezbroj. za svaku zemlju na svijetu se može prikazati neki partikularni slučaj izopačenja.
međutim, ono što je zanimljivo, i što tebe uznemirava, što sagitaše-srbe-patriote kopka toliko da su određeni općim sudom na koji kao nezrelu reakciju stavljaju topik "bosanske plačipičke i srpski mazohisti". a opći sud kaže da su srbi negativci, da u posljednjim događajima koji su bili svjetski relevantni nisu bili dorasli standardima civiliziranog svijeta. taj se sud provlači kroz masovnu kulturu, recimo kroz filmove. ali osim te popularne percepcije svjetske javnosti, isti sud dolazi i iz akademske zajednice. već sam kod nekoliko značajnih autora naišao na situacije u kojima se srbi u devedesetima nalaze u negativnom kontekstu. posljednji takav slučaj imaš kod Fukuyame u djelu Kraj povijesti, gdje se srbija (najmanje dvaput) spominje u vezi sa fašizmom.
to je relevantnije od nekih izdvojenih novinskih članaka.

ajme, šta je ovdje nabacano...

prvo, teško da su partikularnosti kad se mnogo često ponavljaju

no, mnogo je zanimljivije to što ti sud masovne kulture nazivaš ''općim sudom'' i Fukujamu kao ''značajnog autora''

Naime, u prvom dijelu Fenomenologije duha Hegel lijepo kaže da istinite percepcije nema bez ''izokrenutog svijeta'', što znači:

1. ili je potrebno posmatrati masovnu kulturu u odnosu na ''izokrenuti svijet'', dakle kao jedan problematičan fenomen

2. ili je sama masovna kultura ''izokrenuti svijet'', dakle samo sastav a ne sistem

no to kod Hrvata nema razlike, vama je sustav u stvari sistem, to su sinonimi, to jest glavna stvar u vezi sistema jeste da ga nema, da nema organizacije već samo pukog popisa, sustava. U tom slučaju, svakako da je masovna kultura samo sustav, samo nabacan broj elemenata, to je bar očigledno u Ljudožderu koji je scenario bez kostura, sustav bez sistema, smao niz događaja bez početka i kraja, što svakako jeste Fukujamin kraj istorije, ali svakako nije Hegel.

Hegel jednostavno nikada ni pod kakvim uslovima ne bi pristao da sud masovne kulture nazove opštim sudom, to je baš neka bahanalija duha a ne fenomenologija.

Quote from: PingvinPatuljak on 23-09-2012, 12:44:01
nije idiot i nisi dobro shvatio što on kaže. da, prije 20 i kusur godina je tvrdio kako je Hegel bio u pravu kada je proglasio kraj povijesti sa ostvarenjem "univerzalne napoleonovske države", tj. uspostavom građanskih prava za sve ljude. Fukuyama tu ideju razrađuje na način da tvrdi kako je propašću Istočnog bloka, tj. slomom komunizma potvrđeno da liberalna demokracija nema alternativu. može biti nekih manjih zahvata, poboljšanja unutar samog općeprihvaćenog društvenog uređenja, ali nije vjerojatno da će se takvo uređenje nadići. svi narodi koji nisu još uspostavili takav oblik uređenja, pokazuju i kreću se u tom smjeru. to on kaže i zvuči prilično točno. dakle, ratova može biti (jer nisu svi još dosegli "kraj povijesti"), ali se svi kreću "prema istom odredištu".

Biće da je obrnuto: oni koji su "shvatili" su blentavi. Liberalna demokratija se upravo dokazuje kao sistem kojem se mora naći alternativa.

@albedo
morat ćeš još proučavati jer ne shvaćaš suštinu: Hegel tvrdi da je "povijest = sudište". narodima se sudi kroz opću povijest. a tko piše opću povijest? pa očito pobjednik. a zašto je on pobjednik? jer je postigao uspjeh (i napisao opću povijest). masovna kultura samo prenosi sudove pobjednika (pa ti to sam tvrdiš. možda ne razumiješ ono što sam govoriš, ali sada ću ti protumačiti. kažeš da masovnu kulturu proizvodi elita. e to ti je pobjednik, koji stvara masovnu kulturu odozgo.)
ako je dominantna percepcija (kroz masovnu kulturu) da su srbi negativci, to ne znači ništa drugo nego da je to sud opće povijesti. a dominatna pecepcija jest upravo takva (što sagitaši potvrđuju s negativne strane. vidi topik "bosanske plačipičke itd."
za Hegela postoji samo jedan kriterij istine. a to je uspjeh. budući su holivudski filmovi koji tretiraju srbe u negativnom kontekstu uspješni, oni su - objektivno istiniti. drugim riječima, prije se radi o "srpskim plačipičkama" koje padaju u histeriju kada jedna holivudska žena snimi film. film koji je "jedno djelo među drugim djelima", ali je postigao uspjeh nametnuvši se kao mas-medij. a opet unutar samog mas-medija, film Angeline Jolie se nameće iliti postiže uspjeh.
čitava histerija oko tog filma nije ništa drugo doli potvrda ovog malog krasnog sažetka hegelovstva, a srpska reakcija je priznanje da stvari tako stoje (tj. srbi su hegelovci iako to ne znaju: priznaju da je pozicija holivudskog filma i angeline jolie važna i da se kroz tu poziciju dolazi do istine)
eto, nadam se da će ti pomoći ovaj kratki tečaj hegelovske fenomenologije

Hegel je jedan mali miš.

Quote from: scallop on 23-09-2012, 13:09:29

Biće da je obrnuto: oni koji su "shvatili" su blentavi. Liberalna demokratija se upravo dokazuje kao sistem kojem se mora naći alternativa.

očito nisi potkovan u hegelovskim stvarima. ne zamjeram ti, makar se bezveze razbacuješ sa "idiotima" i "blentavima".
uglavnom, ovo što kažeš možda zvuči razumno i dobro, ali to još uvijek nije argument koji bi zbunio Hegela. on lijepo kaže: "ono što treba biti, to nema istine... istina je ono što jest". znači, dok se ne "nađe ta zamjena" i sve dok se ta "zamjena" ne potvrdi u zbilji, tvoj stav je samo puka misao. uobrazilja.

Ovo vreme označava početak kraja liberalne demokratije. I budi siguran da je pametnije od Fukuyame. Hegal bi to jasno prepoznao, ali nije tu, pa će to Bata da ti bolje objasni.

Demokratija je kad svaka budala ima glas. I mišljenje o Hegelu. Ustvari, mož slobodno da zastupa Hegela. To je liberalna demokratija.

ma sve je to što vi pričate poznato. ali svejedno samo prdite. stvari stoje tako da nitko ne razmatra ozbiljnu alternativu, štoviše nije čak ni na dnevnom redu. osim ako ne računate na islamski fundamentalizam, možda je kuferu takvo uređenje opcija.

Ti si čovek neobrazovan. Ustvari, ti nisi čovek, ti si pingvin.

kuferu, idi fukaj yamu.

Quote from: PingvinPatuljak on 23-09-2012, 13:33:15
ako je dominantna percepcija (kroz masovnu kulturu) da su srbi negativci, to ne znači ništa drugo nego da je to sud opće povijesti.

sud gospodara a ne povijesti


gospodar kao povijesno biće može da se slika sa svojom dominantnom percepcijom


liberalna demokratija kao povijesni stadijum može da stoji samo kao crna krava u sred noći, i to među ostalim crnim kravama


povijest svoje principe ne nameće spolja, nije instalacija na nečemu, nije masovna kultura na Srbima, nije noć u kojoj su sve krave crne


Pobjednik je Rusija a ne Napoleon. A Napoleon je svjetski duh na konju. On je stradao i vratio se kao ime, on je zaslužniji za razvoj Zapada a ne oni koji su ga pobijedili i pljuvali dugo vremena.


Jednostavno, Pingvine, previše Šelinga i premalo Hegela čujemo od tebe.

Fuko ne fuko sediš na yayetu.

ni kufer ni fuko nisu gledali ljudoždera vegetarijanca, ali to ih ne sprječava da brbljaju; fuko o koječemu, a kufer o fuko(yami)

Svećenikova djeca - kino najava