ZNAK SAGITE — više od fantastike — edicija, časopis, knjižara...

The concoctions
of the culture industry are neither guides for a blissful life, nor a
new art of moral responsibility, but rather exhortations to toe the line,
behind which stand the most powerful interests. The consensus which
it propagates strengthens blind, opaque authority. If the culture industry
is measured not by its own substance and logic, but by its efficacy,
by its position in reality and its explicit pretensions; if the focus of
serious concern is with the efficacy to which it always appeals, the
potential of its effect becomes twice as weighty. This potential, however,
lies in the promotion and exploitation of the ego-weakness to
which the powerless members of contemporary society, with its concentration
of power, are condemned. Their consciousness is further
developed retrogressively. It is no coincidence that cynical American
film producers are heard to say that their pictures must take into consideration
the level of eleven-year-olds. In doing so they would very
much like to make adults into eleven-year-olds.
It is true that thorough research has not, for the time being, produced
an airtight case proving the regressive effects of particular products
of the culture industry. No doubt an imaginatively designed
experiment could achieve this more successfully than the powerful
financial interests concerned would find comfortable. In any case, it can
be assumed without hesitation that steady drops hollow the stone,
especially since the system of the culture industry that surrounds the
masses tolerates hardly any deviation and incessantly drills the same
formulas on behaviour.

Quote from: Bata Živojinović on 27-11-2013, 02:21:10
što me onda pitaš volim li Srednji vijek?

Šalila sam se (uz istovremeno istrajavanje na tvrdnji da je zrelost precenjena).

I čini mi se da, kad bismo iz svog života izbacili baš svaki trag kiča, jedan deo čovečanstva bi izvršio samoubistvo, drugi bi pobio ostatak, a nakon toga - i sami sebe. Ako bi nešto i preostalo ionako ne bi bilo ljudsko.

Možda je i ljudskost precenjena...

možda bi se svi ubili, ali ja nisam ni tražio eliminaciju kiča, iako mi ljudskost nalaže da dobar dio čovječanstva navedem na samoubistvo

ovdje je poenta da ne treba snimati filmove za jedanaestogodišnjake, a ne da bi trebalo snimati filmove koje će samo Aristotel da gleda. Postoji i neka sredina, valjda...

nemam ništa protiv kiča i smeća, u razumnoj mjeri...

Da nisi toliko "dovršen", a time i nezanimljiv za plodan diskurs, raspravljao bih se ja sa tobom. Uostalom, lako je bilo Žan Batist Poklenu. Njemu je bilo dovoljno da se dopadne Luju XIV.

Quote from: Midoto on 27-11-2013, 13:58:07
...
I čini mi se da, kad bismo iz svog života izbacili baš svaki trag kiča, jedan deo čovečanstva bi izvršio samoubistvo, drugi bi pobio ostatak, a nakon toga - i sami sebe. Ako bi nešto i preostalo ionako ne bi bilo ljudsko.

nije problem u kiču, vec u cinjenici da gomila ljubitelja sf-a ne prepoznaje isti kao takav, pa cak i sagitasa, sto je prilicno zabrinjavajuce...

u suštini hoćeš da kažeš da se ne slažeš sa mnom, ali da nemaš argument koji pobija moje tvrdnje

da ga imaš ne bi simulirao taj lažni pogled s visine

a svakako je zanimljivo to što bi ti htio da ti bude zanimljivo

postoji jedna knjiga koja nosi naslov Amusing ourselves to death

Quote from: zosko on 27-11-2013, 16:01:05

Quote from: Midoto on 27-11-2013, 13:58:07
...
I čini mi se da, kad bismo iz svog života izbacili baš svaki trag kiča, jedan deo čovečanstva bi izvršio samoubistvo, drugi bi pobio ostatak, a nakon toga - i sami sebe. Ako bi nešto i preostalo ionako ne bi bilo ljudsko.

nije problem u kiču, vec u cinjenici da gomila ljubitelja sf-a ne prepoznaje isti kao takav, pa cak i sagitasa, sto je prilicno zabrinjavajuce...

ok, ko je hakovao zoskov nalog?

Zanimljivo je da na Sagiti uvek vide svoje mane kod drugih. Eto ti Zoska pa divanite.

moguće je da i ja umišljam da mi je visina dostupna, ali ja bar pokušavam da se gore i popnem. To su te složene životne kockice, gdje su mane i vrline naslagane jedna na drugu

ja se svakako divim tvojoj sposobnosti da na takvom šarenom zidu vidiš samo jednu boju, ali kod mene ćeš uvijek džaba da krečiš dok ne shvatiš da je problem u kreču

ne moraš svaki put da nosiš merdevine kad hoćeš da razgovaraš sa mnom, pa i ja neću sekirče

Zamisli da sam ja tebi napisao istovetne redove i neće biti greške.

teško je zamisliti da ti tretiraš nekoga kao vrijednog pažnje i truda

mislim, jesmo na sf forumu ali ne pretjerujmo

Quote from: scallop on 27-11-2013, 16:11:36
... Eto ti Zoska pa divanite.

sad jos budi covjek od rijeci...

Quote from: Bata Živojinović on 27-11-2013, 16:06:08
ok, ko je hakovao zoskov nalog?

sto? ako sam spustio komunikaciju na šturo pisane rijeci uz maksimalno dvoslojnost, znaci li to da mi je netko hakirao nalog? ponekad i ja osjetim potrebu za malo topline, za razumijevanjem...

Quote from: zosko on 27-11-2013, 17:01:50
ponekad i ja osjetim potrebu za malo topline, za razumijevanjem...

ustašo

ma bolje se ti drzi skalopa.

Hm...

I SS-a...

Gesendet von meinem GT-I9300 mit Tapatalk

Prošo posljednjih dana kroz Kameronov opus, jel umišljam ili lik reciklira izgled aliena kroz svoje filmove?

ono tipa Xenomorph iz ALIENa postane ružičasti E.T. u ABYSS? Čak i glava samog odraslog osmog putnika je poslužila za osnovu tog entiteta prilikom prvog kontakta, bukvalno isto izgleda samo je ružičast ljubičast? I onda zapravo i Na'vi u AVATARu su estetizovana verzija Aliena, neka diznifikacija, lionking poplavljena?

Mislim, Kameron kao da reciklira istu formu vanzemaljca u ALIENS - ABYSS - AVATAR, pa je estetski prilagodi po prilici jel good or bad guy. Čak i ono momenti kada Titanik vertikalno se potapa imaju paralele sa padom drveta u Avataru.

Će nađem slike možda ali prvo da pitam jel zbog droge u kokainu to vidim ili još neko vidi?

Ni nalik. Neoliberalni rasisto, svi vanzemaljci ti izgledaju isto...

ovo je bre Xenomorph kad te ćapi oko vugla pa se ne skida. Samo ružičast

misim ovo što je pokupio za Terminator je opštepoznato

vid glave!

Vidim i ne mogu da verujem šta je tebi slično. Nema veze s vezom.

pa ne govorim da je kopija, nego da je razvijeno iz iste osnove i krenulo u različitim pravcima

Alien je isto visok, vitak, pa našli su osobu 2.15 metara da nosi opremu za Aliena

koji moj recimo služe repovi Na'vijima kad ničemu ne služe? Jedino što je to sada humanizovan, estetizovan rep Aliena






svakako nisam jedini umislio ovo
https://them0vieblog.com/2011/02/04/is-avatar-a-revisionist-take-on-aliens/

Ako u naslovu stoji pitanje, onda je odgovor na to pitanje najverovatnije "ne". Pravi razlog zašto su vanzemaljci slični ljudima je što je tako ljudima lakše da prate film. Dakle, svi vanzemaljci svuda su napravljeni po uzoru na ljude, a ne jedni po uzoru na druge.


A onda moraš vanzemaljce malo da promeniš, da ne bi bili prosti ljudi sa šiljatim ušima i grbom na čelu. I zato im dodaješ stvari koje ljudi nemaju, kao više zuba, rep, i slično.

Nisam zadovoljan tvojim odgovorom i objašnjenjem!

Uostalom, jedno je reći da vanzemunac liči na ljude a drugo je što ne liči na Mona Lizu već na Aliena?

Dakle, eo uzeh Gigerov Necronomicon, odakle je i potekla ideja za Aliena, svako može naći Gigerove crteže i na kraju krajeva to ni ne krije Ridli Skot.

Ali sad skinuh kompletan Gigerov Necronomicon i u njemu se nalaze slike koje još više vuku na Na'vije. Jopet, pitanje je forme a ne svake crte.

I dalje, po uzoru na ljude, a ne po uzoru jedni na druge.

pa nije ovo čoek






https://gizmodo.com/legendary-french-artist-moebius-the-man-who-made-the-a-5892148

Quote from: Labudan on 29-07-2021, 13:24:28
Dakle, eo uzeh Gigerov Necronomicon, odakle je i potekla ideja za Aliena, svako može naći Gigerove crteže i na kraju krajeva to ni ne krije Ridli Skot.

Giger je dobio i Oskara kao deo tima koji je radio dizajn za Alien-a, nema tu šta Skot da krije.

Valjda je prvo bila ona slika Necronom IV, pa na osnovu nje i ksenomorf.

Ko bude u prilici nek poseti Gigerov muzej u Grieru, vaistinu vredno iskustvo.

jasno, nisam mislio da je tajna, nego da Kameron nešto krije a Skot ne krije pa je zvučalo kao da je Giger neka misterija. Eto taj Moebius je radio i na Alienu i na Abyssu. Mislim, ima previše paralela da mac ne prihvati očigledno!

Meni je očigledno da vanzemaljci iz Abyssa, iz Aliena, i iz Avatara, imaju manje veze jedni s drugim, nego što imaju veze sa ljudima.

pa jel Alien liči na čoeka? Mače bre sad već brljaviš... Zamisli The Thing ili War of the Worlds ili Starship Troopers ili Man in Black da vanzemaljci liče na čovjeka... ne kontam više što zboriš... Jedno je vanzemunski negativac, drugo je vanzemunski pozitivac, zašto bi ličili kad ima brdo vanzemunaca, o Star Warsu da ne pričamo, koji nemaju zajedničkih crta, zašto ovi imaju?

jopet, ignorišeš brdo drugih "koincidencija" a pritom gledaš samo slike, predlažem da repriziraš u cugu jer možda i time gubiš u percepciji

Paralele

1. MichaelBiehnovski lik u Aliens, Abyss i Avatar
2. Ista mašina u Aliens i Avatar
3. Sigurni Viver u Aliens i Avatar
4. Xenomorph u Alienu i glider u Abyss (slika gore)
5. Xenomorph facehugger i ružičasta lignja u Abyss
6. Nije kao da Kameron se već nije vrijednosno poigravao, androidi u Alien (1979) i u Aliens (1986) su različiti, a Skot u novim Alienima se vratio na androida kao negativca
7. Isto učinio sa Arnoldom u Terminatoru

ko zna koja još paralela i ja dodam
8. sličnost Aliena i Na'vija u sklopu paralela 4 i 5 zajedno

i sad je to problem... pa jel ovo ostalo isto umišljam?

Svaka sličnost sa logikom je slučajna..

tislud, sve je jasno i očigledno!

odlično, već sam zaboravio kakve genijalne teze sam imao prije 2 godine, eto!

Sad sam pogledo prvi Kameronov film, Piranha II The Spawning (1981), i ovdje već ima Alien inspiracija iako je ovo u suštini ništa posebno B film. Prvi kratkometražni Kameronov film Xenogenesis isto ima nešto što će kasnije postati kultne scene u Terminatoru i Aliens, tako da i po tome može da se kaže da Kameron konstantno obrađuje neke teme, reciklira, nadograđuje

Neću reći da podvodne fascinacije potonulim brodovima najavljuju i Titanik, to se macu ne bi dopalo, ali jasno je da Pirana dosta vuče i na Jaws. Ovdje je Kameron još poletni omažista koji čeka svoju šansu ali vidi se već na početku karijere šta ga zanima i držaće se dosta toga i ubuduće

Šta tu ima da mi se ne dopada? Opšte je poznato da je napravio film Titanik da bi imao priliku da zaroni do Titanika.

mislio sam na ove moje paralele, vanzemunci od Abyss do Avatara i potonuli brodovi od Pirane do Titanika

Quote from: mac on 22-12-2009, 16:06:54

Quote from: Le Samourai on 22-12-2009, 15:43:52
Ali pricha? Gde je tu pricha za nastavak? Shta sada sledi? Antropoloshki kvazi-dokumentarac o mirnom zhivotu u skladu sa fluorescentnom prirodom?

Mogući nastavci:

1. Korporacija se vraća, ovog puta spremna na sve (ovo je realan scenario)

2. Šteta koju je korporacija načinila u prvom delu uništava balans u prirodi, i nastaje kuršlus za koji ljudi više i nisu potrebni. Ovaj unobtanijum ipak čini da planine lete, to meni ne deluje kao stabilno okruženje.

2b. Uticaj koji je korporacija načinila u prvom delu uništava balans u glavama nekih Na'vija, i nastaje kuršlus za koji ljudi više i nisu potrebni. Ali ljudi sad imaju petu kolonu na planeti.

3. Dolazi treća vanzemaljska strana koja je nemilosrdnija od ljudi. Ovo je podvrsta prvog scenarija, gde ljudi imaju priliku da ovog puta budu s dobrim momcima, i gde se pokazuje da tehnologija nije sama po sebi loša, ako je u rukama dobrih momaka.

4. Naš avatar ima zdravstvenih problema jer ipak nije 100% Na'vi, tako da mora da ode na drugi kraj meseca i ubere pandoranski runolist potreban za čarobni napitak koji će ga izlečiti.

Ništa od toga!!!

Meni poprilično liči na prvi scenario.

Quote from: crippled_avenger on 02-02-2010, 14:55:47
Zatim, pitanje društvene evolucije koje proteže je krajnje diskutabilno pre svega zbog toga što film govori o vojnoj formaciji koja odlazi u svemir i koja u sledećih 150 godina, kao i prethodnih mnogo hiljada godina neće biti rodno promenjena, odnosno okosnicu vojne sile činiće muškarci, iz prostog razloga što biološka evolucija neće ni tada omogućiti da muškarci rađaju decu i samim tim logično je da se rodna podela zaduženja zasnovana jednim delom na biološkim osnovama neće mnogo izmeniti. Dakle, sasvim je logično da takvu ekspediciju čine vojnici i da njih predvode muškarci.

sic!

Quote from: mac on 17-10-2023, 02:19:12
Meni poprilično liči na prvi scenario.

a ne, ne!

sad gledam kako su Sagitaši predviđali 22. vijek ili bar AVATAR 2, ali već 15 godina kasnije muškarci rađaju đecu!

Quote from: Franz Xaver von Baader on 07-04-2010, 22:42:53
Ugodno sam iznenađen Avatarom. Nakon svih onih promašenih Batmana i Watchmena, napokon povratak korijenima: čistoj, jasnoj i toploj avanturi, romantičarskom Hollywoodu. Ovo djeluje kao osvježenje, usprkos, ili valjda baš zato, svoj naivnosti. Svakako treba nastaviti snimati priče sa ovakvim koordinatama Dobra i Zla, kao protutežu pomaknutim vrijednostima.

Sve zamjerke oko plošnosti likova, banalnosti priče i slično su potpuno deplasirane i promašene: radi se o tipičnoj bajci koja upravo takva treba biti – dobri su dobri, a zli zli, a kako se dobri po definiciji bore za ispravnu stvar, oni na kraju moraju pobijediti.
Tko ovo nije u stanju razumjeti, ne treba se ni junačiti dubokoumnim-a-sfulanim obrušavanjem na bajkovito štivo.

Jedinu, ponavljam JEDINU, validnu zamjerku je uputila Sveta Stolica (a tko drugi) – ova je, inače valjano postavljena i izvedena, bajka poslužila kao svojevrsna glorifikacija sumnjive duhovnosti, romantičarskog misticizma i njuejdžerskog populizma. Ne može se oteti utisku da je film natopljen tom didaktičkom crtom, poučavanjem o Majci Prirodi, životu usklađenom sa Izvorom, sa Jednim, što samo po sebi i nije loša namjera; ali u svjetlu miljea u kome se ta ideja vrzma, u kontekstu šarlatana, varalica, vucibatina, sluđenih učitelja kao i sumnjive publike, raznih bezveznih očajnika ili pak poremećenih plačibaba, pregaženih ljudi koje su svi ostavili pa se hvataju na prvu udicu poput somova, e tako gledano ta ideja smrdi. Može biti kritizirana kao nazadna filozofija, kao zabluda, kao laž.

Istina, oduvijek je postojala određena nostalgičarska žal za Izgubljenim Rajem i nije bila bez pristalica. Rusoova ideja o plemenitom divljaku je plemenita i istovremeno iluzija. Ipak dobro dođe u trubadurskim ljubavima i romantičarskim avanturama, kao, primjerice, u Avataru. U neku ruku, Avatar je western; revizionističko posezanje za dijelom kulture koja se prometnula u mit – kada je tehnološko-progresivna civilizacija usvojena kao normativ, kada su oni drugi integrirani i kada dolazi do otuđenja: tada se, iz te pozicije, učitava romantičarsko sanjarenje a Drugog se doživljava kao traženi ideal. Drugi je naravno crvena rasa, Indijanci. Njih se počinje promatrati kao tajanstvene, ponosne, plemenite ljude, koji su sretno živjeli u svojoj kulturi, usklađeni sa Prirodom. To je doba druge generacije westerna, modernog, sedamdesete su doba djece cvijeća.

U tom smislu je Avatar verzija Čovjeka zvanog Konj, o bijelcu koji biva zarobljen ali vremenom biva oduševljen indijanskom kulturom i svjetonazorom te postaje ratnik-vođa plemena, ženi se Indijankom, podučava ih organizaciji da se odupru zlom plemenu itd.
Dakle, ta se linija, glorifikacija primitivnog načina života, uravnoteženog, uvijek držala (sve sa Herzogovim filmovima na svim stranama svijeta u potrazi za iskonskom Prirodom i Životom), ali je istovremeno balansirala između jedne drage naivne plemenite ideje i njene pervertirane inačice u sektaškoj otupljenosti – pa Sveta Stolica ima donekle pravo kritizirajući tu kamerunsku crtu.

Kažem, kamerunsku, jer ideja Cameronu nije nimalo strana; štoviše, u Avataru je samo dosljedno izvedena do kraja, sa Indijancima koji uz pomoć luka i strijele, ali i Prirode, pobjeđuju tehnološki superiornu civilizaciju i obrane sveta mjesta predaka (poznata priča o Sijuksima i Crnim brdima kao nalazištem zlata, jedino sa sretnim ishodom). Cameron je ovu sklonost pokazivao još u Terminatoru, kada je tehnološki progres krivac za apokalipsu te stoga treba uništiti sve te vražje naprave i korporacije.

Međutim, ovdje je zanimljiv paradoks: kritizirajući tehnološku narav civilizacije, Cameron dolazi u jedan raskorak – uzdizanje Prirode, pravog čovjeka koji treba postati ratnik bez sve te fensi opreme, nego sa lukom i strijelom, čini upravo filmom koji se najavljuje kao iskorak u tehnološkom smislu, koji postaje čuven po tehnici, po 3D i sl. Koga ti to lažeš, Camerone?

Na stranu to, Avatar meni biva zanimljivim uratkom, validno postavljenim, primjerenim i dobro dođe kao eskapizam u svijet čarolije i bajki, baš onako kako se od takvog štiva zahtijeva.

7.5/10

sem što ono što mi se sada vrzma po glavi je da je ovo zapravo sasvim netačno

ne može se kritizirati ljudska tehnologija i civilizacija time što se preuzima plod te tehnologije i civilizacije - sam Avatar

jeste da ja sad upadam u priču od prije tuce godina, ali piskaram nešto što će akobogda biti objavljeno pa ću da bacam par misli na topiku o nekim aspektima Kameronovih filmova koji su mi u fokusu. Komentari su dobrodošli u narednom periodu

Ne vjerujem da ću Pingvina da prizovem ali ću da iskopam par zanimljivih rivjua sa topika

Pročito sam GAIA Jamesa Lovelocka, za koju kažu da je inspirisala Pandoru. Možda je to posredno tačno, preko raznih spiritualnih istočnjačkih uticaja na Kamerona, ali ne bih rekao direktno. Lavlok insistira da je Gaia, iliti Zemljina biosfera i atmosfera, poseban kibernetski sistem i donekle živi entitet, i na tome Kameron dalje razrađuje SF viziju Pandore.

Međutim, Lavlok uopšte nije skeptičan prema ljudskoj tehnologiji i smatra da i ona može da doprinese funkcionisanju Gaia entiteta. Nema potrebe za vraćanje na prethodne društvene formacije i tu se Kameron i Lavlok donekle razilaze. Kameron doduše još nije sasvim razjasnio koja je njegova pozicija, jer nije da ne prihvata apsolutno ništa od ljudske tehnologije - sam glavni lik Avatara je proizvod ljudske tehnologije koji je Pandora čak prihvatila.

No Lavlok je manji romantik od Kamerona u tom pogledu i više razmatra održavanje Gaia sistema sa čovjekom kao njegovim sastavnim dijelom i odbacuje spiritualne slojeve koji su kod Kamerona ključni, mada nerazjašnjeni, jer su biološki pandan već postojeće ljudske tehnologije. Lavlok govori i o kitovima kao bićima specijalne inteligencije ali bez alata da tu inteligenciju umreže kolektivno kao ljudi, što je možda poslužilo kao inspiracija za Avatar 2, pa i trojku kad izađe.

Tako da mi je Lavlok manje otkrio nego što sam se nadao, mada ima tu još neke literature koja bi mogla biti bitna, npr Bakminster Fuler ili Kenet Boulding, o tom potom. Za sada mi je intrigantno ono što je evidentno i bez čitanja, a to je da je u Avataru, koji bi trebalo da bude smješten par stotina godina poslije našeg doba, tehnologija zapravo vrlo malo napredovala. Čak Sigurni u jednoj sceni nosi sat iz XX stoljeća, i to čak možda sredine vijeka. Ne znam je li to samo hipsterizam ili Kameronovo nastojanje da Avatar sem na retoričkom nivou bude  samo figurativno izmješten u neko utopijsko ili distopijsko vrijeme i mjesto a da se radi samo o sadašnjici, i da time Pandorin ekosistem bude fascinantniji nego što uistinu jeste, jer u njemu suštinski nema ničega što ljudska civilizacija na neki način već i nema, internet + mitsku vezu primitivnih naroda sa biljkama i životinjama iliti animizam u obliku kolektivne inteligencije Pandorine flore i faune.

Na kraju, iako sam mislio da je Krip svoj rivju previše uljepšao na kraju je ispao među boljim uvidima o čemu je u filmu zapravo riječ. Gul je bukvalno srozao to na njegovo poslovično o trirovskoj opasno truloj prirodi, ne kontajući da je Pandora dijametralno suprotna tome jer su Native Americans ovdje oživjeli prosto jer nisu biološki stradali od evropskih bolesti i sličnog nego su prirodno zaštićeni u svom rajskom vrtu. Samim tim su mogli da se odbrane uz pomoć svog ekosistema naspram navodno tehnološki napredne civilizacije. Time je Avatar možda moralna pobjeda nad kaubojima ali ona koja mijenja kompletne postulate na kojima počiva sadašnja civilizacija.

Mislim da bi Avatar ipak trebalo posmatrati kao edukativni dječiji film, koji mogu da pogledaju i odrasli. Kameron je taman imao malu djecu kod kuće u trenutku produkcije. Mislim da je to ipak Kameronov didaktički i vaspitni pristup i iako sam se isprva protivio toj ideji djeluje da je film snimljen za generaciju koja tek dolazi i ne treba da se procjenjuje drugim aršinima, pogotovo nekom ligotijanom koja je zapravo sasvim suprotstavljena više naučnom pristupu kod Lavloka, niti SF veteranskim recenzijama, jer ni o tome nije riječ. To se vidi i po posljednjim dokumentarcima koje je Kameron radio, a koji se svi redom bave Zemljinim šarom, živim i neživim.

To jeste sasvim u skladu sa Gaia hipotezom, sve ostalo su Kameronove umjetničke slobode. On je pokazao, bar u filmovima koje je lično režirao, da uvijek ima više slojeva, i emotivnih i socioloških i tehnoloških, i veza to troje je ono što je nepromijenjeno ne od Terminatora, već i od one lošnjikave Pirane, njegovog horor prvenca, i samo se stil mijenjao. Od Terminatora I, mračne horor atmosfere sa sve Arnoldovim spolovilom koje se njiše prije nego što polomi neke pankere i uzme im odjeću, do Avatara koji je PG13. Ali zapravo oni su povezani sasvim logično, sve je tu bilo od početka i nadam se da ću uskoro skontati kako to i samom sebi da objasnim.

Quote from: Labudan on 29-10-2023, 20:52:41
nadam se da ću uskoro skontati kako to i samom sebi da objasnim

Nadam se da sam skontao. Plaši me da se predobro uklapa da bi bilo istina. Naravno, ja se držim teze da su Kameronovi filmovi u kompletu inspirisani kibernetikom. Morao bih da ponovo pogledam True Lies, ali sem toga Terminator, Titanik i Avatar su otjelovljena kibernetika. Samo je bila dilema kako kad su nekako vrijednosno dijametralno suprotni. Na kraju se ispostavilo da je takva i sama kibernetika.

Ukratko, Norbert Viner kao osnivač je dao ime disciplini prema kibernetes, grčki termin za kormilara ili krmanoša. Dakle, onog koji upravlja brodom, između ostalog najvećim brodom u istoriji čovječanstva. I samo posmatranje Titanika kao mašine nije sve čime se kibernetika bavi. Prije neki dan prokljuvim da je kibernetika ne samo kao termin prisutan kod Platona u smislu upravljanja društvom, onda kod fizičara Ampera kao politička disciplina, to jest vladavina društvom, da je postojala politička i ekonomska kibernetika i u SFRJ, nego da je i sam Viner, koji je matematičar koji se bavio više tehničkim stvarima, i sam pisao o rizicima oslanjanja na ne-homeostatski sistem kapitalističkog tržišta - osnovnog uzroka potonuća Titanika, jelte,, bar u Kameronovom filmu. Stoga ta kibernetička katastrofa je koliko tehnički krah broda toliko i klasni sukob koji je u filmu prikazan. Titanik tako ispada najkibernetskiji Kameronov film, iako bi čovjek rekao da je to Terminator. Ispada da je Terminator najmanje kibernetski kad se sve uzme u obzir, samo je najeksplicitnije oslonjen na tehnologiju.

Sam Nobert Viner pisao je i naučnu fantastiku, na to sam bukvalno nabasao prije par sekundi pa evo ako nekog zanima kako to izgleda kada jedan vrhunski naučnik to piše. Možda ne valja ništa haha
https://archive.org/details/tempter00wien/page/230/mode/2up?view=theater

Elem, moja dilema je bila a kako su Terminator i Avatar povezani u smislu kibernetike i mislim da sam nekako raščivijao. Naravno da sam Viner govori da je kibernetika sposobna i za dobro i za zlo ali tražio sam ipak malo dublje objašnjenje. Ispostvilo se da Kameron ponekad gotovo bukvalno preuzima stvari vezane za kibernetiku i to je čak najjasnije na "sporednim" stvarima: egzoskeleton iz Aliens i Avatara bukvalno je bila tehnologija SAD armije; robot na daljinski sa početka Titanika, kojim se snima olupina na dnu mora i pronalazi sama ogrlica; udisanje vode iz Abyss; apgrejd fizičkog tijela, čula, mišića itd. Na kraju sam sve to našao u knjizi Thomasa Rida - "Rise of the Machines", koja ponekad i eksplicitno spominje Kamerona a implicitno je izgleda svakako inspirisana, čim je iskopala gore spomenuta otkrića i knjiga ima kameronovski naslov.

Naravno, tamo gdje je Kameron najviše iznervirao kibernetičare je sam Terminator kao kiborg iliti kibernetski organizam. Sam Manfred Clynes, koji je i proizveo "kiborga", izgleda da je bio zgrožen Terminatorom koji je bio pravi "atrocity". Klajnsov kiborg bio je običan miš kojem su pomoću tehničkih pomagala upravljali fiziološkim funkcijama. Čisto bukvalno, svako ljudsko biće koje danas ima neku aparaturu koja ga održava u životu a povezana je sa tijelom (pejsmejker)- u stvari je kiborg po originalnoj definiciji. Nije ništa destruktivno za razliku od Arnolda koji uništava sve pred sobom.

Ali Kameron zapravo ne cilja na tog kiborga i tu kibernetiku, već onu vezanu za nuklearni rat. Iz nje logično proizlazi sam Terminator. Tu je Kameron zapravo najoriginalnij, originalniji nego ikada poslije toga, jer njegov Terminator nema pandana u kibernetici, on je umjetnička kritika destruktivnih strana kibernetike.

Isprva sam mislio da je ta mračna strana pokrivena prvenstveno likom Džon fon Nojmana, koji je stvarno vezan za nastanak računara, automata i robota, i propagirao pravljenje što veće bombe za razaranje SSSR-a, pa je i logično njegovo učešće u Menhetn projektu (pojma nemam da li se pojavljuje u Openhajmeru, moraću to da pogledam). Džon fon Nojman bio je jedna od inspiracija za Kjubrikovog Dr Strangelove-a, ali izgleda ne i ključna inspiracija, kako sam mislio.

Herman Kahn izgleda da je manje popularna, manje zastupljena figura, ali ne i manje bitna. Fon Nojman i dalje je ključna figura za razumijevanje robotike i čak i ekonomije (pošto je i tu petljao), ali nije toliko značajan za Kamerona. Šta reći sem da je tip napisao knjigu o hipotetičkom nuklearnom ratu, mogućim odgovorima na sovjetski napad, mogućem razvoju nakon napada, mogućim svjetskim ratovima od WWIII do WWVIII, i sve to u knjizi "On thermonuclear war".

Ali "Doomsday machine" da nađem u toj knjizi, bukvalno THE machine koja u Terminatoru započinje nuklearnu katastrofu, i da to Kahn potanko opisuje u knjizi iz 1960. godine. Filip Dik je mala maca sa svojim Dr Blodmoney-om, koji je iz Budimpešte kao i fon Nojman, umjesto da bude Kahn, odakle god da je. The plot thickens...

Ali pojašnjava stravu koju je osjećala Kameronova generacija sa rise of the machines u hladnom ratu. I Kameron naravno da nije mogao da nađe izlaz iz toga, iz Terminatora nema izlaza, taj univerzum sa Kanovima i Nojmanima je nepopravljiv. Morao je da vidi neke druge strane kibernetike a ovu destruktivnu bukvalno potopi u 20. stoljeću. Terminator je bukvalno figura u koju su stali Nojman i Kan, možda još poneki evil genije sa nuklearnim srcem, ali Kameron je naspram totalne reifikacije morao da potraži utopiju.

Morao je da je traži u manje tehničkim aspektima kibernetike, tamo gdje je primjenjena u biologiji kao u slučaju Gaia hipoteze, a onda i u antropologiji u smislu posmatranja primitivnih društava, tamo gdje su takozvano "primitivna". Tu već Kameron nije direktno vezan za Margaret Mid i Gregorija Bejtsona koji su bili dio kibernetičkog kruga, ali se definitivno oslanja na alternativne kulture u ovom slučaju, jer Bejtson lično je bio dio Esalena, organizacije odnosno instituta koji je maltene ezoterijski. Jer Gaia hipoteza je sekularna, Pandorin univerzum nije. To već spada u new age religion uticaje na Kamerona, samim tim i na Indiju, time minimalno vladam i nadam se i da nije toliko bitno, mada ko će ga znati kako će se stvari odvijati sa literature review. Margaret Mid se bavila rerofmama društva i društvenim promjenama i to je možda isto pravac koji i Kameron gađa.

Vidim da Krip spominje novi film Creator, i to moram da pogledam, ali izgleda da se kreće istom formulom, od nuklearnog rata preko AI, možda i to nekog prirodnijeg odgovora na kraju, to samo naslućujem za sada pošto ni to ne pogledah još...

Sve u svemu, Kameron ipak nije samo derivativan u smislu oslanjanja na kibernetiku već je to činio ipak na visokom nivou. Ja koji sam do sada više cijenio neke druge američke reditelje sad kao da već i razumijem kult oko Kamerona. Iako su i drugi, npr Kjubrik i Lukas, ili britanski Dr Who, takođe na neki način povezani sa kibernetikom, to je zapravo znatno slabije nego Kameron. I znatno palpi u većini slučajeva. Kameron bukvalno može da posluži kao ilustracija kompletne istorije kibernetike od početka do kraja, da ono puštaju njegove filmove u toku nekog semestra kada bi se predavao takav predmet. A nisam očekivao da neko iz svijeta filma toliko vlada ne-filmskom oblašću, i to na ozbiljan i angažovan način.

Ako je sve povezano s kibernetikom onda je logično da su i svi Kameronovi filmovi u vezi s kibernetikom.

skoro sve! To jest ono što nije i ne vrijedi!

Misim, evo ja sam očekivao da su autori poput Dika i Lema povezani sa kibernetikom, čak i Pinčon, ali već Vonegat i Berouz i Diš, tu sam se već zamislio, a Kalvino mi još nije jasno kako je povezan a i njega spominju.

Kod antropologa kibernetičara se već stvari zapetljavaju i nije baš jasna ni Kameronova pozicija, mada svakako pozicija antropologa nije baš ni najprihvatljivija. Kameron se možda ovim nivoom nije ni bavio pa nema ni aktivan odnos prema tome. Ukratko, Margaret Mid se bavila odnosom takozvanih primitivnih društava i modernih društava, ali nema baš neki romantičan pogled prema primitivnima, jer priželjkuje njihovo prilagođavanje modernima.

Štaviše, priželjkuje izvjesnu šok terapiju kojom se ogromne promjene u svim sferama nametnu u toku jedne generacije, tako da za par decenija jedno pleme može da uzleti do gotovo punopravnog člana modernog društva. Čak na jednom mjestu kaže da je najlakše ne ići postepeno već maltene baciti pripadnika plemena u Njujork i on će postati Njujorčanin, njegova adaptacija će biti potpuna. U tom smislu Midova je skoro na strani kolonizatora u Avataru.

Ono što vidimo u Avataru je da glavni lik gotovo (ne i potpuno) napušta moderni svijet. Ali ga ne mijenja za primitivni u smislu Margaret Mid: prilično površno odnošenje prema svakodnevnom životu i bez neke razvijene metafizike i religije, sa širokim seksualnim slobodama, što Midova zaključuje da je uzrok nepostojanja neurotičara kod primitivnih. Na'aviji su tu prije konzervativnije pleme nego žitelji Samoe koje Midova proučava i umnogome su striktniji patrijarhat nego primitivna društva u kojima takve organizacije u punokrvnom smislu još i nema.

Tako da se može reći da sem glavne nesuglasice (Margaret Mid insistira na brzoj modernizaciji primitivnih totalnom promjenom načina života) Kameron se ne petlja u čisto antropološke probleme. Ipak, ranije spomenuti Gregori Bejtson bi možda mogao da pripomogne, jer on ipak insistira da su primitivci zadržali nešto što je moderni čovjek izgubio, a to je holistički pristup svijetu, shvatanje povezanosti sa drugim živim bićima i sredinom, što jeste otjelovljeno kao Eywa, koja obuhvata i Gaia hipotezu i ezoterijske veze među žiteljima planete. Dok je moderni čovjek analitičan i okrenut tehnološkom razvoju i reprodukciji kapitalizma, primitivni bi to sintetizovano posmatrao kao pošast, što i jeste ono što heroj prepoznaje.

No tu već kreću razilaženja koja nisu još razjašnjena. Bejtson govori o shizogenim društvima, iliti društvima u kojima se pojavljuju shizogeni odnosi (hijerarhije, dominacije, konflikata, tenzija...), čega navodno nema među plemenima koje je Bejston posmatrao na Baliju. Shizogeni odnosi su ključna razlika između primitivnog i modernog društva, jer moderni moraju da uvedu silu, hijerarhiju i nejednakost da bi omogućili svoj razvoj. To uvećavanje su recimo Delez i Gatari na tragu Bejtsona razvili u svom dvotomnom djelu "Kapitalizam i shizofrenija", gdje je shizofrenija jedan opštedruštveni a ne tek psihološki proces rastakanja starih društava prije nego što budu okupirana novim kapitalističkim odnosima. Npr tranzicija bi bila primjer toga u smislu ekonomske i političke šok terapije koja je sprovedena i sprovodi se do danas. Ono što se danas nama dešava Delez i Gatari bi nazvali međuigrom kapitalizma i shizofrenije.

Šta bi ovdje bio problem? Na'aviji nisu neshizogeno društvo. Kameron prosto vuče inspiraciju od američkih domorodaca i to već nije primitivno društvo u pravom smislu te riječi. Tu već postoje neke hijerarhije iako nisu toliko izražene, ali ne popravlja već čak pogoršava situaciju u tom smislu. Ovo je naravno vrlo škakljivo, nije lako tačno odrediti šta se dešava ali otprilike ide ovako.

Eywa ipak nije toliko skeptična prema modernoj tehnologiji. Štaviše, prihvatila je Džejka Salija koji je bukvalno kiborg, samo očigledno drugačija ali originalnija i prirodnija verzija nego što je to bio Arnold. Drugo, ima jednu sličnost sa Doomsday mašinom a to je da donosi neke odluke i povlači poteze u ratnim igrama. Bez obzira što gledalac navija za tu stranu a protiv kolonijalista ipak i ta strana funkcioniše po sličnim parametrima ali možda sa drugim usmjerenjem - "protect the balance of life". To nije ultimativni imperativ Doomsday mašine ali kada bi bio Doomsday mašina bi se ponašala isto kao Eywa. U tom smislu ratna strategija kao takva nije strana ni Na'avi strani.

To naravno ne znači da je Eywa isto što i Herman Kahn, ali nije ni posve različito. Škakljivo je tu jer onda je Bejtsonovo neshizogeno društvo nemoguće, odnosno ni nema ga u Avatar univerzumu i to nije ono na šta Kameron cilja. Možda bi to bilo i previše romantično i naivno u ovom trenutku, odnosno u prva 2-3 Avatara, jer se to utopijsko društvo ne može razviti u susjedstvu neprijateljskog aktera ako bude gandijevsko. To je sama Indija iskusila kad su je isprašili Pakistanci i Kinezi polovinom XX vijeka, pa je onda postala Gandi sa nuklearkom.

Vidjećemo kako će se ovo razvijati, jer odgovor na makijavelizam i nije ne-makijavelizam nego još veći makijavelizam, ali onaj istinski. To me je podsjetilo na ono što je Makijaveli rekao kada je postavio pitanje može li pošten vladar da promijeni korumpiranu zemlju, izvrši sve potrebne reforme i njegovi sugrađani budu srećni. Klasična macovska nedoumica koju mac stalno rješava na pogrešan ne-makijavelistički način.

Makijavelijev odgovor je: naravno da pošten i dobar čovjek može da promijeni državu iz korijena, samo na vlast mora da dođe na nepošten i zao način. A rijetko koji čovjek može da prije dolaska na vlast bude loš a poslije dolaska na vlast postane dobar, jer dobar nikad neće doći na vlast. U Makijavelijevo vrijeme to nisu bile ni izborne procedure nego klanje i masakr da bi se došlo na vlast. Sitnica koja život znači. Tako i u Avataru možda ćemo imati mnoštvo shizogenih momenata prije nego što (ili ako) se nađe neshizogeno rješenje.

Da malo prirodam par misli, i polako sistematizujem stvari, budući da pišem rad do 1. avgusta. Elem, već sam ustanovio da Kameron poprilično prati razvoj kibernetike, ali nije tek derivativan u smislu pukog preuzimanja elemenata. Sad kad pokušavam da skockam stvari vidim da Kameron umnogome polemiše sa autorima na koje se poziva. Hajde što to čini u slučaju Hermana Kana ili von Nojmana, oni su kibernetičari sa nuklearnim srcem, ali Kameron to čini i sa Lavlokom, koji je iz nekog razloga pod stare dane prso s mozgom i prešao u neoliberale. Njegova posljednja knjiga Novacene je prevedena, mada ne bih je preporučio nikome, jer u prvoj polovini ponavlja ono što je je već i sam rekao, a ako nije on neko drugi sigurno jeste. A druga polovina je već poslovični hvalospjev o dolasku nadmoćnih mašina koje će pokoriti svijet, ali, kako sam Lavlok kaže - ne kao u Terminatoru.

Da podsjetim, Lavlok je tvora Gaja hipoteze, ili Geja kakogod, i držao je da Zemlja funkcioniše tako što proizvodi atmosferu koja omogućava da ovdje postoji život. Štaviše, u Novacene tvrdi odmah na početku - Zemlja je jedino mjesto u univerzumu gdje postoji život i svjesno biće poput čovjeka. Uz spominjanje Terminatora mali prst u oku Kameronu. No kod Kamerona nikad to i nije bila poenta, i sam sam Avatar više posmatrao kao metaforu.

Gaja i Avatar stoje iza teze da sama priroda, pogotovo fotosintetski organizmi, doprinose stvaranju planetarne atmosfere koja održava sve funkcije potrebne za život. Gaja je sistem koji reguliše, komunicira među svojim sastavnim elementima, i Kameron je to prilično elegantno otjelovio u slučaju Ejve. Iako kod Kamerona postoji i newage upliv, jer i tu ima koketiranja sa Gajom, nakon čitanja Novacene jasno mi je da Kameron ipak prvenstveno se oslanja i polemmiše sa Lavlokom.

Novost kod Lavloka je što on ovdje napušta ideju da se priroda može samoorganizovati i odbraniti od klimatskih izazova. POnavlja čak i trenutno popularni desničarski spjev o Suncu kao problemu više nego samoj emisiji CO2. Longtermism je nova ideologija kapitalizma, koja ovdje pokušava da se postavi na poziciju da pošto priroda više ne može sama pomoći će joj visokosofisticirana inteligentna tehnologija, super AI koji će održavati Zemljinu atmosferu u stanju potrebnom za život, sve do trenutka kada možda ipak prepusti ljudsku vrstu a možda i druge životne oblike - izumiranju.

Iako Lavlok eksplicitno kritikuje Maska zbog fantazija sa Marsom, nije da je daleko od njega u ovim hvalospjevima vještačke inteligencije koja će organsku regulaciju Zemlje zamijeniti elektronskim mehanizmima koji će prevazići i čovjeka. Paralela sa Kameronom je jasna u slučaju Avatara 2, a to je da tamo upravo imamo primjer geoinženjeringa u smislu stvaranja atmosfere potrebne za život ljudske rase na Ejvi, i to je zaokret kojem se nisam nadao - da će Lavlok podržati geoinženjering i u suštini sajbernetovsku robotiku, pod uslovom da naglasi da nema nikakve veze sa Terminatorom.

Kameron i dalje nije kompletno jasan šta smjera, jer kao što rekoh nije ni on skroz protivkorištenja tehnologije, ali rekao bih da nije za ova ludila koja Lavlok spominje, a ni manje ni više nego space mirrors, drveće koje je povezano za elektronsku mrežu (zvuči poznato ali Ejva nije neorganska mreža), podršku nuklearnoj energiji kao zamjeni za ugljenik i slično

Zapravo, mnoštvo hipika, ali hajde da sem Lavloka spomenem samo još Stjuarta Brenda, odjednom su počeli da propagiraju čudan kombo nuklearnog i AI spasenja, navodni humanistički rise of the machines, a zapravo tehnološko nazovi rješenje problema kapitalizma, o kojem se ne smije pričati. Jedino što još kod Lavloka nisam čuo je eugenika, koju neoliberali ubacuju u sopstvene programe pod velom kompjuterskog popravljanja genetike, ali to bi možda razjasnilo razlike, jer i Kameron ima šta da kaže na tom polju, po pitanju proizvodnje biološkog kibernetskog organizma odnosno Avatara, koji je zapravo alternativno rješenje u odnosu na geoinženjering, jer se bolje prilagođava okolini.

Sve u svemu, ispada da se Lavlok obrukao ili prodao godinu pred smrt, ili mu je skriveni koautor uvalio mnoštvo popularnih gluposti da nadrobi u knjizi, mada ostaje pitanje zašto bi to radio, šta će mu pare u 99. godini života, ali otkud znam, znaću kad ja budem imao 99.