The Crippled Corner

[Ghoul]

ako pod ustaštvom smatraš rasnu ideologiju i zločine - da.
ako pod ustaštvom smatraš hrvatsku državu - ne.

baš me zanima mentalno-moralna vratolomija kojom se to dvoje razdvaja, budući da je ta 'država' bila zasnovana upravo na rasnoj ideologiji i zločinima.

[Franz Xaver von Baader]

svaka država je zasnovana na ideologiji (pa i rasnoj, ako se baš hoće) i na zločinima.
srbija je nastala i zasnovana na rasnoj ideologiji i zločinima (protiv turaka), ako već ideš u takva sofistička prepucavanja.
karađorđevićeva država se još zove "tamnica naroda" i temelji se na zločinima i represiji prema svim ostalim narodima, osim srbima. uostalom, zato je i srušena.

NDH je ekstremna država, zasnovana na rasnoj ideologiji i zločinima.
međutim, ustaštvo nije NDH. mislim, ako se "ustaštvo" shvaća široko. a koliko vidim, srbi uglavnom poistovjećuju ustaštvo i hrvatstvo. pa i ti si toliko ograničen da to činiš (kada si se čudom čudio i pisao o tužbi RH protiv srbije).
u tom smislu sam ti i odgovorio.
znači, ako sad definiramo ustaše kao stranačku policiju, onda se sa tom ideologijom i metodikom  - ne slažem.

ako pod "ustašama" smatraš sve pripadnike hrvatske nacije (a ti si se tako pokazao u prijašnjoj prepisci; štoviše, čini se da ti smatraš da su i dandanas hrvati u RH ustaše, pa sam ja pošao od tvog pogrešnog stajališta) koji su se zatekli 1941. pod NDH, onda naravno da se tu rade distinkcije.

[Albedo 0]

naravno da je licemjerno IZ pozicije prosrbina (cripl), koji tobože piše filmsku kritiku Pada Italije, zamjerati Zafranoviću (koji radi film 1981. godine u ideološkoj klimi službene jugoslavije, a on i jest neka vrsta službenog ideologa) što ne radi distinkciju ustaša i četnika.
to su perfidna licemjerja, tako kriplovska.

ma šta mi napriča, ideološka klima je bila takva da su Zafranovića maltene natjerali da stvori četnike gusare


Jedini pritisci za koje se zna su oni hrvatskih komunista u drugoj polovini osamdesetih, kada je postojala prećutna zabrana da Zafranović snima angažovane filmove već praznike kurvi, što ni Milošević nije radio svojim neistomišljenicima.


A mislim da je još Rade na ovom forumu odlično primjetio stalno koketiranje sa nekakvim ''hrvatskim identitetom'' (u sred službene Jugoslavije) od strane zagrebačkog rukovodstva, što se očituje i u samim filmovima.


Srpski film se maltene do danas nije pomirio sa četnicima, dok smo s druge strane imali Priču iz Hrvatske, Život sa stricem, Lov na jelene, Vrijeme ratnika...

[Franz Xaver von Baader]

kao i obično, pišeš o filmovima koje ili nisi razumio ili nisi gledao ili oboje.
ajde da si rekao Četverored (usput, to je film za tvoje fetišističko obožavanje ustaštva).

ne postoji "nekakav hrvatski identitet". postoji hrvatski identitet i on je konstanta (od stoljeća sedmog, kako reče pjesnik;)
Jugoslavija nije negacija hrvatskog identiteta. tj, ona to jest, ali u umovima albeda i kojekakvih zaludnika koji su pospremljeni u ropotarnicu povijesti.
Jugoslavija je instrument kojim je hrvatski identitet pokušao održati svoj bitak u jednom momentu povijesti. kada to shvatiš, past će ti koprena s očiju i tada više nećeš gledati "kao kroz staklo, nejasno" (ili kako to Bergman reče: sasom i en spegel.

ovo što si napisao je toliko besmisleno da ovaj moj odgovor moraš shvatiti kao beskrajnu pingvinovu milost.

"srpski identitet u službenoj jugoslaviji" = Ko to tamo peva

"pomirenje sa četnicima u srpskom filmu" = Lepa sela lepo gore

[crippled_avenger]

J.J. Abrams is filling out his "Star Trek" sequel cast with some more Brits.

Variety reports that the ever rising Benedict Cumberbatch, star of the BBC's "Sherlock", has scored the role of the villain in the film.

Cumberbatch beat out Edgar Ramirez who auditioned for the part last month. So much for those theories about the return of 'Khan' it would seem.

It's the latest high for Cumberbatch who has given scene-stealing supporting performances in "Tinker Tailor Soldier Spy" and "War Horse", and has dual mo-cap roles in the upcoming "The Hobbit" films.

Meanwhile former "Doctor Who" regular Noel Clarke has also joined the cast in a smaller role. Clarke's character is said to be that of "a family man with a wife and young daughter".

[Albedo 0]

kao i obično, pišeš o filmovima koje ili nisi razumio ili nisi gledao ili oboje.
ajde da si rekao Četverored (usput, to je film za tvoje fetišističko obožavanje ustaštva).

ne postoji "nekakav hrvatski identitet". postoji hrvatski identitet i on je konstanta (od stoljeća sedmog, kako reče pjesnik;)
Jugoslavija nije negacija hrvatskog identiteta. tj, ona to jest, ali u umovima albeda i kojekakvih zaludnika koji su pospremljeni u ropotarnicu povijesti.
Jugoslavija je instrument kojim je hrvatski identitet pokušao održati svoj bitak u jednom momentu povijesti. kada to shvatiš, past će ti koprena s očiju i tada više nećeš gledati "kao kroz staklo, nejasno" (ili kako to Bergman reče: sasom i en spegel.

ovo što si napisao je toliko besmisleno da ovaj moj odgovor moraš shvatiti kao beskrajnu pingvinovu milost.

"srpski identitet u službenoj jugoslaviji" = Ko to tamo peva

"pomirenje sa četnicima u srpskom filmu" = Lepa sela lepo gore

da, da, ja nisam ''razumio'' te filmove, sigurno je zbog toga

no, Jugoslavija može biti instrument za održavanje hrvatskog identiteta samo u nekoj parazitskoj filozofiji na koju ste, vjerujem, navikli od stoljeća desetog, ali kod Hegela to znači - crnac.

Ha, tek sada shvatam zašto se onaj vaš film zove Crnci, pa da, Hegelova filozofija istorije, idu prvo majmuni pa crnci prosvjetitelji, pa pećinski ljudi... nikako da mrdnete, zaglavljeni na dnu povijesti sigurno održavate svoje crnačko mjesto

bolji je onda i autobus Krstić

no to o crncima možda nastavim na topiku o hrvatskom filmu, mada ko razumije do sada je i shvatio, crni moj patuljče...

[crippled_avenger]

Joel Edgerton is now locked while Jessica Chastain, Mark Strong and Edgar Ramirez are in talks to join Kathryn Bigelow and Mark Boal's still untitled hunt for Osama bin Laden feature at Sony Pictures says Reuters.

The story will focus on the Navy SEALs' mission to capture and kill Osama bin Laden, and the battles that resulted in the death of the terrorist leader on his compound in early May.

The group would join already confirmed cast members Tom Hardy, Idris Elba, Chris Pratt and Guy Pearce. Boal, Bigelow and Megan Ellison are producing and a December 19th release date is still being targeted.

[crippled_avenger]

Natalie Portman is being courted by Lana and Andy Wachowski to star in their next sci-fi feature "Jupiter Ascending" says The Press Association.

Portman, who worked with the pair on "V for Vendetta" which they produced, is said to be seriously considering signing up for the top secret project which begins shooting this Fall.

The role would mark her first since giving birth to son Aleph. Portman is also looking at adapting Jonathan Safran Foer's book "Eating Animals" for the big screen.

[Franz Xaver von Baader]

Ha, tek sada shvatam zašto se onaj vaš film zove Crnci, pa da, Hegelova filozofija istorije, idu prvo majmuni pa crnci prosvjetitelji, pa pećinski ljudi...

za hegela ni crnci ni hrvati ni srbi nemaju povijesti
nema vajde da se na njega pozivaš, kad si za njega i ti - crnac.

jedva čekam tvoje teze o hrvatima-crncima. baš su mi zanimljive. a ja ću pisati o pingvinima srbima.

[crippled_avenger]

Pingvine, ima jedna stvar koju sam film PAD ITALIJE osporava kad je reč o tvom poistovećivanu četnika i ustaša. Naime, ne znam da li se sećaš ali kada zaroe četnike pročitaju im proglas u kome ih partizani pozivaju da im se pridruže ako hoće a amnestiraju ih i ako neće.Ttako nešto ne nude ustašama. Dakle, čak i u PADU ITALIJE Lordan ukazuje da ima neke razlike među njima...

[Albedo 0]

da, ali to je hladna analiza. Ameri su voljeli Boni i Klajd iako su objektivno krimosi. Objektivno, komesar nudi saradnju četnicima a nikad ustašama, ali ipak je u prvom planu njihova sličnost a ne razlika.

za hegela ni crnci ni hrvati ni srbi nemaju povijesti
nema vajde da se na njega pozivaš, kad si za njega i ti - crnac.

jedva čekam tvoje teze o hrvatima-crncima. baš su mi zanimljive. a ja ću pisati o pingvinima srbima.

pingvinima Srbima? Da li ti to napokon priznaješ da si Srbin? 

inače, naravno da ću da se pozivam na Hegela kada odnos prema jugoslovenskoj državi pokazuje da samo jedan od nas može biti crnac.

[Franz Xaver von Baader]

Pingvine, ima jedna stvar koju sam film PAD ITALIJE osporava kad je reč o tvom poistovećivanu četnika i ustaša. Naime, ne znam da li se sećaš ali kada zaroe četnike pročitaju im proglas u kome ih partizani pozivaju da im se pridruže ako hoće a amnestiraju ih i ako neće.Ttako nešto ne nude ustašama. Dakle, čak i u PADU ITALIJE Lordan ukazuje da ima neke razlike među njima...

ili možda suptilno PODRIVA srpska fašistička šaputanja na marginama jugoslavenske zajednice, koja se već tih godina počinju javljati iz rupe u kojoj su tavorila
NAIZGLED radi distinkciju i partizani četnicima daju oprost, e da bi EFEKTNIJE POENTIRAO kada se ovi, nakon što su primili milost, pokazuju kao odvratne zvijeri i zakolju dječaka!
dakle, on ih ovdje trostruko dekonstruira: 1.kao pičke koje kukavno pristaju na sve, pa i razaranje njihovih simbola (šišanje i brijanje) 2.kao loše ratnike, za koje se drži da ne predstavljaju ozbiljnu opasnost u strateškom smislu; tj. oni su kokošari i banda, prije nego vojska 3.kao najgore ljudsko smeće, kao IZDAJICE, dakle, kao ono najniže u hijerarhiji neprijatelja

ako sve ovo uzmemo u obzir, pogledaj onda gdje se na vrijednosnoj skali nalazi scena kada partizani čitaju proglas i opraštaju četnicima, a gdje se nalazi scena kada oni NAKON svega toga kolju dječaka. u što je Zafranović uložio emotivni naboj i strategiju filmskog postupka, mislim da nema dvojbe.

[Franz Xaver von Baader]

i naravno, kako rekoh, držim da to što ti osporavaš upravo taj moment gdje se govori što su četnici (a s druge strane, potpuno prihvaćaš istu takvu dekonstrukciju ustaša), e pa to je prljavo. to je pristranost, ideološka pristranost koje se tobože odričeš.

[crippled_avenger]

i naravno, kako rekoh, držim da to što ti osporavaš upravo taj moment gdje se govori što su četnici (a s druge strane, potpuno prihvaćaš istu takvu dekonstrukciju ustaša), e pa to je prljavo. to je pristranost, ideološka pristranost koje se tobože odričeš.

Ja se ne odričem pristrasnosti, zar nisam lično relativizovao ubedljivost svog stava još kad sam pisao o PADU ITALIJE?

[Franz Xaver von Baader]

Ne želim da zvučim pristrasno

pošto su moji stavovi dobro poznati

mogao si jednostavno napisati: moji su stavovi dobro poznati.
ili još jasnije, moji su stavovi pročetnički. meni osobno nisu tako dobro poznati tvoji stavovi, nego ih tek hvatam po nekim naznakama. čak sam drugačije zamišljao tvoje stavove onomad, na početku.

uostalom, ne sporim ti kakve god stavove.
ovaj odlomak što sam citirao, to je zbrkano napisano. htio bi biti nepristran, ali imaš neke dobro poznate stavove (koje?) i misliš da Zafranović mašta o četnicima-koljačima.

ja kažem da ne mašta. oni su upravo takvi, najgori. simbolički, imaginarno i realno.
plus, vjerojatno nisi gledao taj razgovor, ali bio je u nekoj emisiji (ne sjećam se kojoj, ili zapravo, čini mi se Nedjeljom u 2), gdje on kaže da je taj prizor i prikaz četnika autentičan. naime, vidio je ili došao u posjed jednog brodskog dnevnika, upravo onakve male brodice kakva je prikazana i to stavio u film. da su bradati, prljavi, raspušteni pljačkaši, to je slika koja se objektivirala u društvenoj mreži i također nije plod mašte nego legitimni postupak.

[Ghoul]

nije plod mašte nego legitimni postupak.

ovo se dimbu naročito mora naglasiti: naime, da je taj postupak SAVRŠENO LEGITIMAN!

[Albedo 0]

dakle, čak dvoje ljudi ovdje ne zna značenje riječi ''legitiman''...

[Ghoul]

to je savršeno legitimno.

[Ghoul]

srbija je nastala i zasnovana na rasnoj ideologiji i zločinima (protiv turaka), ako već ideš u takva sofistička prepucavanja

nazvati ovu glupost sofizmom uvreda je za poštene sofizme.

o kojim tačno 'zločinima protiv turaka' govoriš?

[Albedo 0]

to je savršeno legitimno.

vaši plodovi mašte su savršeno legitimni, da.

[pokojni Steva]

Gule, gde su, tačnije kako su nestale džamije iz Srbije netom po nizamskom rastanku? Sa sve turskim stanovništvom. Ako Patuljak nije na to mislio onda ima neke još interesantnije podatke u vezi sa srbijanskim čojstvom i junaštvom. Tad ste po prvi put za dlaku izbegli 'NATO' intervenciju.

[scallop]

Evo ja ću da ti kažem pa ćeš, ako Bog da, prestati da trtljaš o onome što ne znaš. Negde početkom XVII veka, u zenitu turske imperije, u Beogradu je bilo 217 džamija i stanovništvo je većinski bilo muslimansko. U narednih 150 godina, u ratovima sa Austro-ugarskom broj džamija je uspešno sveden na 15, koliko je preuzela srpska uprava u Beogradu, 1868. godine. Ah, da, pre dolaska Turaka u Beogradu je zabeleženo da ima crkava onoliko koliko dana u godini.

[pokojni Steva]

Zasrasmo čoveku interesantan topik. Dodaću još samo (pa se 'iseljavam') -
daleko bilo da plačem za turskom zaostavštinom, i na Aja Sofiji mi minareti smetaju, ali mi ovde pričamo o zatiranju 'kulture' muslimanskog naroda sa prostora Srbije, koji se listom prezivao na 'ić'. Postoje spiskovi, najurivanje je planski i pod ugovorom rađeno (pa i Porti 9 milona groša plaćeno). Daklem, početak XIX veka, preko 50% stanovništva Srbije je muslimansko, u BG 173 džamije. 1826. Užice,20 džamiju i preko 90% muslimana.

[pokojni Steva]

Od 1862. do 1876. u Srbiji je porušeno ili demolirano preko 600 muslimanskih sakralnih objekata (zvuči poznato?) i proterano preko 30K muslimana. Mogli su da ostanu samo oni koji bi počeli da se izjašnjavaju kao Cigani. Gde nestadoše muslimanska groblja?
'Ko bi zamislio kako je bilo i moglo biti hrišćanima i Srbima u XIV, XV i XVI veku može videti kako je opet bilo muslimanima i Turcima kad je hrišćanska sloboda počela povraćati se u zemlje nekad potlačene', Stojan Novaković

Hvala.

[Albedo 0]

da, umjesto da čuvaju njihove domove kao što Austrijanci čuvaju Adolfovu porodičnu kuću...

[Джон Рейнольдс]

Због неких глупости ми промаче изјава ове младе године... "Злочини против Турака"! Злочини против окупатора...  Да, заиста, срам да нас буде.

[crippled_avenger]

Mehmete, ako uspevaš da se snađeš u ovom nepreglednom haous, evo nešto za tebe, film koji nikako ne stižem da živopišem a od vitalnog je značaja da ga pogledaš...

www.youtube.com/watch?v=mt2ErSCDLSU

[Franz Xaver von Baader]

glupost je jedino što ti nisi u stanju pratiti kompleksne rasprave i povezivati razne argumente u smislenu cjelinu, reynoldse

dakle, ja ne kažem da se srbi nisu imali pravo osloboditi turaka. kažem da je SVAKA država zasnovana na zločinu, ako idemo ispitati njeno podrijetlo i temelj. ljuštikin je dao primjere 'zločina'. usput, ljuštikin je ovdje sjajan mislilac, dinamičko sagledavanje stvari, dok ste vi svi zarobljeni u statici.

usput, reynoldse,
po kojem kriteriju razlikuješ "srpsko oslobađanje od okupatora", gdje zločin dakle nije kategorija i hrvatsko oslobađanje od okupatora u Oluji? je li, prema tvom rezoniranju tu gore, uopće moglo biti zločina protiv srba?!

[Джон Рейнольдс]

Није ваљда да ћу морати да те подсећам на разлику између некадашње заједничке државе и окупатора који је дошао са стране и војно освојио територију? У Крајини није постојао окупатор, него локално становништво.

[scallop]

Zamolio bih da se počistimo sa ovog topika. Hoćete da otvorim nov? Odmah.


http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php/topic,10962.msg391004.html#new

[crippled_avenger]

Evo nevaljalih četnika iz PADA ITALIJE, za one koji ne znaju šta je podstaklo ovu razmenu mišljenja...

http://youtu.be/Hcju_zdB6zw

[Franz Xaver von Baader]

e sad criple, filmska rasprava je malo odlutala. što ćeš, ali ne možeš poreći činjenicu da si ti dao povoda za diskusiju.
izašao si u javni prostor sa jednom sumnjivom tezom i ne možeš sada zahtijevati šutnju. svi smo mi ovdje krasni mislioci i lijepo si filozofiramo. i obaramo jedni druge.

[crippled_avenger]

Filozofija je kao boks a ovo na Crippled Corneru je kao filozofski MMA.

[crippled_avenger]

Pogledao sam TINKER TAILOR SOLDIER SPY Tomasa Alfredsona, jedan od filmova čiji sam nastanak pratio sa velikim nestrpljenjem i pažnjom. Alfredson je odabrao vrlo hermetičnog pisca za svoj debi na engleskom jeziku, a uprkos mogućnosti da radi holivudski film ostao je u okvirima evropske produkcije na engleskom jeziku što je negde na pragu Holivuda ali nije Holivud u potpunosti.

John le Carre je često ekranizovan pisac i rad po njegovim delima produkovao je kako niz uspešnih tako i niz krajnje pretencioznih ekranizacija. Ono što je ipak sve te ekranizacije izdvajalo jeste bio odnos reditelja prema materijalu i le Carre je imao sreće da za razliku od drugih pisaca špijunskih romana uvek bude tretiran kao ozbiljna literatura i da bude u rukama reditelja sa razvijenom sposobnošću za kreiranje drame i karaktera.

Tomas Alfredson u tom smislu ne samo da nije izuzetak već je TINKER TAILOR SOLDIER SPY film koji se bavi ne samo ekranizovanjem le Carreovog romana već i le Carreom samim. Alfredson istovremeno priča ono što je sadržaj romana ali i fetišizuje epohu u koju je smešten le Carreov sukob, donosi atmosferu Hladnog Rata, stvara jedan svet koji je blago stilizovan na tankoj granici između realizma i muzejskog prikaza jednog sveta koji više ne postoji.

Ovaj roman je već ekranizovan za britansku televiziju i to vrlo uspešno, sa čuvenom ulogom Aleca Guinessa koji je tu obesmrtio George Smileya, jednog od temeljnih literarnih junaka le Carreovog sveta. Stara serija je bila izvanredna i u svojoj produkcionoj ograničenosti je uspela da prikaže intelektualnu igru u kojoj učestvuju Smiley i Karla, koji se u televizijskim ekranizacijama i vidi, dočim kod Alfredsona je dat samo kao silueta. Smiley i Karla su kao Holmes i Moriarty u le Carreovom svetu, i Alfredson dosta razigrava njihov sukob. TINKER TAILOR SOLDIER SPY nikada ne postaje akcioni film ali Alfredson je sa scenristima Peter Straughanom i Bridget O'Connor sve što je mogao da unese živost u le Carreovu priču a da ne skrene put akcionog trilera. Otud, u TINKERu ima dosta napetosti ali je ona vrlo retka fizička, premda ima i toga.

Slično Hopcraftovoj televizijskoj adaptaciji, i Staughan i O'Connor imaju faze u kojima TINKER biva malo teže razumljiv, da ne kažem konfuzan, pre svega kada se dešavaju izvesni skokovi u razne vrmenske tokove ali to je više pitanje koncentracije i pažljivog gledanja nego greške. Ako to imamo u vidu, ovo je izuzetno skrupulozna adaptacija. Alfredson je dobio materijal od kog je mogao da napravi film a le Carre je dobio ekranizaciju koja u potpunosti poštuje i duh i sadržaj njegove knjige.

U vizuelnom smislu, kako već rekoh, Alfredson se slično LAT DEN RATTE KOMMA IN kreće na razmeđi realizma i gotovo galerijske rekonstrukcije epohe, s tim što je ovde epoha apsolutno u funkciji. Njegov stalni saradnik DP Hoyte Van Hoytema prati Alfredsonovu viziju sa brižljivo komponovanim i osvetljenim kadrovima a sklonost ka upotrebi neoštrina i drugog plana, Alfredson iskazuje još više nego u svom švedskom hitu.

Ipak, najveća perverzija je neverovatno jaka glumačka podela u kojoj Gary Oldman ne može da odmeni Alec Guinessa naprosto zato što nije sam u glumačkoj postavi već je okružen sjajnim glumcima poput Mark Stronga, Colin Firtha, Toby Jonesa, Tom Hardyja i Benedict Cumberbatcha. Otud naravno, među ovolikom količinom favorita, Cumberbatch se ispostavlja kao scene-stealer čemu pomaže i relativno submisivna pozicija njegovog junaka koji ne ulazi u kličnečev sa partnrima teške kategorije.

Svi glumci su izvanredni i Alfredson uspeva da do maksimuma iskoristi činjenicu da su svi najvažniji igrači u filmu zvezde pošto mu je od najvećeg značaja da se kroz podelu ne utvrdi ko je glavni krivac i krtica koju Smiley pokušava da istera na videlo. Inače, u tom smislu nije bilo izmena u odnosu na roman i ranije ekranizacije, sve je strukturirano na sličan način.

Opet, toliko veliki broj zvezda na jednom mestu pokazuje veliku kolegijalnost i što je još važnije svest o celini tako da od otvaranja sa John Hurtom do zaključenja sa gary Oldmanom, film nikada ne skrene u cirkus i glumačke bravure bez pokrića u priči i potrebama celine.

TINKER TAILOR SOLDIER SPY je film sa kojim Tomas Alfredson potvrđuje da je zasluženo dobio priliku da izađe iz skandinavskih okvira. Isto tako, potvrđuje ono što je bilo jasno iz njegovog švedskog opusa - reč je o reditelju krajnje raznovrsnih interesovanja koji nije vezan za samo jedan žanr i rekao bih da niko zapravo ne može da nasluti u kom žanru on planira da se izražava u budućim projektima. Moguće je čak da će mu to i otežati odlazak u sam Holivud gde se od reditelja ipak očekuje da ima jasno profilisane žanrovske preference.

Izuzetan bioskopski uspeh TINKER TAILORa uprkos evropskoj produkciji i vrlo hermetičnom sadržaju možda nudi Alfredsonu mogućnost da očuva rediteljsku autonomiju a nastavi da se izražava kroz filmove na engleskom koji ipak imaju najšire mogućnosti za svetsku distribuciju.

* * * 1/2 / * * * *

[crippled_avenger]

Pogledao sam britansko-dansko-švedsko-nemačku koprodukciju PERFECT SENSE Davida MacKenzijea. Reč je o filmu u kome smak sveta nastupa kada ljudi polako počnu da gube svoja čula i na kraju izumru. MacKenzie svakako snima nekakvu alegoriju o tome šta nas čini ljudima i/ili kad ćemo prestati da budemo ljudi, međutim, on sporadično ulazi i u neke konkretne pokušaje da govori o karakterima zarobljenim u sred apokalipse i film pored toga što ne obiluje dovoljnom količinom ideja nema baš ni jasno stilsko opredeljenje.

To je šetat jer se čini da podela u kojoj se nalaze Ewan McGregor, Eva Green i Connie Nielsen i što je još važnije, podela u kojoj su glumci raspoloženi za igru zaslužuje mnogo kvalitetniji materijal. To naročito važi ako imamo u vidu da je MacKenzie mnoge stvari u ovom filmu jako lepo realizovao i da PERFECT SENSE ima sav kadrovski i tehnički potencijal da bude upečatljiv film jedino nema nikakav smisao.

* 1/2 / * * * *

[crippled_avenger]

Pogledao sam BBCjev biopic o Stephen Hawkingu, nastao po scenariju manje poznatog Moffata - Petera, koji je specijalizovan za zanimljive istinite priče na BBCu. Film je režirao Philip Martin, takođe reditelj specijalista za istinite priče i sve je realizovano vrlo vepšto i efikasno sa ekonomski održivom rekonstrukcijom epohe po kojoj je BBC poznat.

HAWKING se bavi periodom između 1963. i 1965. godine kada je Hawking napravio svoje temeljno oktriće i kada je krenula serija njegovih zdravstvenih problema. U tom smislu, ovaj TV film se zapravo vrlo konkretno bavi sa dve teme po kojima je Hawking dominantno poznat.

Ipak, iz njegovog ponašanja i sporadičnog egzibicionizma u akademskom svetu možemo naslutiti kako je kasnije vrlo lako postao popularizator nauke i javna ličnost uprkos tome što se bavi prilično komplikovanim temama.

Benedict Cumberbatch je vrlo efektan u ulozi Hawkinga i prilično ubedljivo predstavlja kako njegovu naučnu aktivnost, i radni proces tako i teško oboljenje sa kojim se suočio. Ako imamo u vidu da je i jedno i drugo moglo skliznuti u grotesku, Cumberbatch uprkos tome što se bavi ličnošću sazdanom od ekstrema gradi jedan solidan i konzistentan dramski lik.

Ton ovog biografskog televizijskog filma je naravno izrazito apologetski i ja nisam dovoljno upućen u temu da bih mogao da na bilo koji način problematizujem situacije koje su prikazane. Pa ipak, kao takav, opet predstavlja vrhunski primer kako se gradi slika o značajnim ličnostima iz jednog društva.

[crippled_avenger]

"The Artist" director Michel Hazanavicius is set to direct a contemporary remake of Fred Zinnemann's 1948 feature "The Search" as his next project reports Variety.

The award winning original is set just after the Second World War and followed a displaced mother on a desperate search for her young son who managed to survive being at Auschwitz.

This version will set the action in Chechnya with 'Artist' star Berenice Bejo already attached as the NGO employee and mother. Thomas Langmann will produce.

[Meho Krljic]

Čovek ponovo gazi po braći. Mislim, marihuana? Zar je to i dalje ilegalno???? I Još je Srbin imao recept, FAŠISTI  jedni teksaški!!!


     Snoop Dogg Arrested for Weed

     Snoop Dogg Arrested for WeedRolling Stone – 12 hours ago      Snoop Dogg has a medical prescription for cannabis in California, his home state, but that doesn't fly in Texas. The rapper was arrested over the weekend after a drug-sniffing police dog found less than half an ounce of marijuana in a waste basket, according to reports.
The bus was stopped at a border-control checkpoint in Sierra Blanca – the same town where Willie Nelson was busted for weed in 2010. Snoop was cited on a misdemeanor drug possession and released. If convicted, he could face up to 180 days in jail.   
The rapper has been arrested on other occasions for possession of marijuana and, in some cases, weapons possession, including firearms and a police baton.
 

[crippled_avenger]

Ovo je za prave ljubitelje raznih teorija o tome zašto se Jugoslavija raspala. Pogledajte obavezno!

http://dobanevinosti.blogspot.com/2012/01/1961-odiseja-u-svemiru.html

[Meho Krljic]

Wow. I pre Hobita je postojao Hobit! Samo dugačak svega dvanaest minuta i napravljen da bis e iskoristila rupa u ugovoru o korišćenju autorskih prava

http://www.escapistmagazine.com/news/view/115126-A-Long-Lost-Adaptation-of-The-Hobbit-Makes-Its-Way-Online

[zakk]

Ovo je za prave ljubitelje raznih teorija o tome zašto se Jugoslavija raspala. Pogledajte obavezno!

http://dobanevinosti.blogspot.com/2012/01/1961-odiseja-u-svemiru.html

genijalno čak i ako (ni)je istina!
Zaslužuje svoj topic. --> http://www.znaksagite.com/diskusije/index.php/topic,10968.0.html

[crippled_avenger]

Jedno od najprijatnijih iznenađenja 2011. godine je REAL STEEL Shawn Levyja, film koji je producirao Robert Zemeckis što je uvek garancija velikog potencijala ali ga je režirao Shawn Levy, reditelj koji se bavio izrazito nezanimljivim dečjim filmovima koji su upravo bili suprotnost onome što je sam Zemeckis uspostavio kao standard.

Otud, čudno mi je da je Levy zamenio Jonathana Mostowa na mestu reditelja, i ostaje pitanje da li je neki bolji reditelj mogao postići još i više ali kakav-takav Levy je sa ovim film filmom postigao baš dosta.

REAL STEEL je holivudski eskapizam u najčistijem obliku i što je još važnije film starog kova sa izuzetno savremenim, gotovo dekadentnim spinom - priče o sentimentalnom odnosu oca i sina, prevladavanju porodične krize i podela smeštene u svet borilačkih sportova nisu novost - od THE CHAMP do ROCKY BALBOAe - ali REAL STEEL je smešten u blisku budućnost kada se u ringu bore roboti.

Iako se tek nagoveštava da roboti možda naslućuju zašto ljudi plaču kao kod Camerona, ostale emocije su vezane za ljude premda naravno polovni root autsajder ima u sebi dosta od Brad Birdovog Iron Gianta.

Borbe robota su izvanredno realizovane i prilčično su uzbudljive, ali Levy se odlično snalazi i u scenama sa ljudima tako da REAL STEEL ne samo da ne štedi minutažu na karakterne scene nego su one izvanredne. Hugh Jackman kanališe pitomu dimenziju ranog Mel Gibsona a dečak Dakota Goyo je školski primer deteta-glumca.

Uvodna borba u kojoj se susreću robot i bik je antologijska i sve ostale su odlične. Sugar Ray Leonard je bio konsultant za borbe a pomoćnik režije je stari Cameronov i Zemeckisov saradnik Josh "Zulu" McLaglen.

Futuristički svet je koncipiran kao vrlo bliska budućnost, muzika i odeća su manje-više savremeni i publika liči na uobičajene MMA blue-collar fanove. Mislim da će se Mehmetu ovaj film dopasti u celini a naročćito zbog nekoliko manga toucheva. Inače, priča Richartda Mathesona na kojoj je baziran REAL STEEL je već snimljena kao epizoda TWILIGHT ZONE sa Lee Marvinom i baš bih voleo da vidim kako su je realizovali tada.

REAL STEEL je naišao na razumevanje kod kritike a zanimljivo je se van Amerike znatno više isplatio nego na domaćem tržištu gde je prošao tek pristojno. Očigledno je da čistiji holivudski postupci nailaze na veće razumevanje van Amerike.

* * * 1/2 / * * * * 

[Meho Krljic]

Dakle, zašto su hapsili Snupa, kada je nauka dokazala da marihuana nije štetna... za pluća... ako se puši, er, jednom nedeljno?

Marijuana doesn't harm lung function, study found 

CHICAGO (AP) — Smoking a joint once a week or a bit more apparently doesn't harm the lungs, suggests a 20-year study that bolsters evidence that marijuana doesn't do the kind of damage tobacco does.
The results, from one of the largest and longest studies on the health effects of marijuana, are hazier for heavy users — those who smoke two or more joints daily for several years. The data suggest that using marijuana that often might cause a decline in lung function, but there weren't enough heavy users among the 5,000 young adults in the study to draw firm conclusions.
Still, the authors recommended "caution and moderation when marijuana use is considered."
Marijuana is an illegal drug under federal law although some states allow its use for medical purposes.
The study by researchers at the University of California, San Francisco, and the University of Alabama at Birmingham was released Tuesday by the Journal of the American Medical Association.
The findings echo results in some smaller studies that showed while marijuana contains some of the same toxic chemicals as tobacco, it does not carry the same risks for lung disease.
It's not clear why that is so, but it's possible that the main active ingredient in marijuana, a chemical known as THC, makes the difference. THC causes the "high" that users feel. It also helps fight inflammation and may counteract the effects of more irritating chemicals in the drug, said Dr. Donald Tashkin, a marijuana researcher and an emeritus professor of medicine at the University of California, Los Angeles. Tashkin was not involved in the new study.
Study co-author Dr. Stefan Kertesz said there are other aspects of marijuana that may help explain the results.
Unlike cigarette smokers, marijuana users tend to breathe in deeply when they inhale a joint, which some researchers think might strengthen lung tissue. But the common lung function tests used in the study require the same kind of deep breathing that marijuana smokers are used to, so their good test results might partly reflect lots of practice, said Kertesz, a drug abuse researcher and preventive medicine specialist at the Alabama university.
The study authors analyzed data from participants in a 20-year federally funded health study in young adults that began in 1985. Their analysis was funded by the National Institute on Drug Abuse.
The study randomly enrolled 5,115 men and women aged 18 through 30 in four cities: Birmingham, Chicago, Oakland, Calif., and Minneapolis. Roughly equal numbers of blacks and whites took part, but no other minorities. Participants were periodically asked about recent marijuana or cigarette use and had several lung function tests during the study.
Overall, about 37 percent reported at least occasional marijuana use, and most users also reported having smoked cigarettes; 17 percent of participants said they'd smoked cigarettes but not marijuana. Those results are similar to national estimates.
On average, cigarette users smoked about 9 cigarettes daily, while average marijuana use was only a joint or two a few times a month — typical for U.S. marijuana users, Kertesz said.
The authors calculated the effects of tobacco and marijuana separately, both in people who used only one or the other, and in people who used both. They also considered other factors that could influence lung function, including air pollution in cities studied.
The analyses showed pot didn't appear to harm lung function, but cigarettes did. Cigarette smokers' test scores worsened steadily during the study. Smoking marijuana as often as one joint daily for seven years, or one joint weekly for 20 years was not linked with worse scores. Very few study participants smoked more often than that.
Like cigarette smokers, marijuana users can develop throat irritation and coughs, but the study didn't focus on those. It also didn't examine lung cancer, but other studies haven't found any definitive link between marijuana use and cancer.

[crippled_avenger]

Iranian nuclear scientist killed in Tehran bomb explosion

Professor working at key nuclear facility dead following series of attacks Iranian regime links to Israel and US

       

    James Meikle and agencies
    guardian.co.uk, Wednesday 11 January 2012 08.49 GMT
   

The car belonging to Iranian nuclear scientist Mostafa Ahmadi-Roshan is lifted at the site of an explosion outside a university in northern Tehran. Photograph: Stringer/Iran/Reuters

An Iranian university professor working at a key nuclear facility has been killed in a bomb explosion, the latest in a series of assassinations and attempted killings linked by the country's authorities to a secret war by Israel and the US to stop the development of what Tehran insists would be a peaceful nuclear capability.

Mostafa Ahmadi Roshan, 32, a chemistry expert and a director of the Natanz uranium enrichment plant in central Iran, was killed after two assailants on a motorcycle attached magnetic bombs to his car, according to the semi-official Fars news agency.

Two other Iranian nationals were reported injured in the blast, which comes at a time of rising international tension.

The incident resembles earlier attacks on scientists allegedly connected to Iran's nuclear programme. Tehran University physics professor Masoud Ali Mohammadi was killed on January 12 2010, when a remote-controlled bomb attached to a motorcycle exploded near his car as he was preparing to leave for work.

In November 2010, a pair of back-to-back bomb attacks in different parts of the capital killed one nuclear scientist and wounded another. Majid Shahriari, the scientist who died, was a member of the nuclear engineering faculty at Shahid Beheshti University in Tehran and co-operated with the Atomic Energy Organisation of Iran. The wounded scientist, Fereidoun Abbasi, was almost immediately appointed head of Iran's atomic agency.

And in July 2011, motorcycle-riding gunmen killed Darioush Rezaeinejad, whom initial Iranian reports described as a scientist involved in the country's nuclear programme. Officials later denied Rezaeinejad had any links to the programme, but blamed his killing on the US and Israel.

The US and other countries say Iran is trying to develop nuclear weapons technology. Iran denies the allegations, saying its programme is intended for peaceful purposes.

[Meho Krljic]

Ala nas je Žižek opleo... A mi mu onomad tapšali!!! 

Tihi glas novog početka 

Pitanje ljudskih prava se najočiglednije postavlja kao prava onih koji gladuju ili su žrtve pogubnog nasilja. Roni Brauman, Francuz, vrlo progresivan i dobar tip, koji je u Crvenom krstu koordinisao pomoć za Sarajevo pre 20 godina, pokazao je kako su sama prezentacija krize u Sarajevu kao humanitarne krize, samo to predstavljanje političko-vojnog sukoba u humanitarnom svetlu održavani prvenstveno iz političkih motiva. On tvrdi da je tu uloga Fransoa Miterana bila naročito mračna i manipulativna. Citiram Ronija Braumana: ,,Glorifikacija humanitarne intervencije u Jugoslaviji zauzela je mesto političkog diskursa, diskvalifikujući unapred svaku oprečnu debatu. Miteran očigedno nije mogao da javno predstavi svoje viđenje rata u Jugoslaviji. U strogo humanitarnom odgovoru, pronašao je neočekivani izvor komunikacije, ili tačnije, kozmetike. Miteran se zalagao za održavanje Jugoslavije u postojećim granicama, ubedili su ga da jedino snažna srpska vlast može da garantuje stabilnost u ovom regionu. Takva pozicija postala je prihvatljiva za većinu Francuza, pa su sva užurbana aktivnost i humanitarni diskurs omogućili Miteranu da potvrdi večitu posvećenost Francuske pravima čoveka, i da odglumi suprotstavljanje srpskom nacionalizmu, dok mu je, sa druge strane, dozvoljavavao da divlja."
Čini mi se da je ovo jedan od mnogih primera dobre analize. Da budem potpuno otvoren, možda se nećete složiti sa ovim konkretnim antisrpskim stavom – ne usmerenim protiv srpskog naroda, nego protiv srpske vlade. Ali mislim da je koncepcijska strana ovog stava ipak tačna. Ona pokazuje kako se depolitizacijom situacije – reformulisane u čisto humanitarni okvir – po pravilu uvek prikriva određeni, obično neprihvatljivi politički izbor. To pomalo liči na onaj vic koji stalno ponavljam jer mi se mnogo sviđa, iz Ninočke Ernsta Lubiča. Čovek ulazi u kafanu i kaže: ,,Molim vas, donesite mi kafu sa šlagom." A konobar kaže: ,,Žao mi je, nestalo nam je šlaga, imamo samo mleko. Može li kafa bez mleka?" To je vrlo fina hegelovska ilustracija onoga čega nema – negativitet je deo definicije. Možda je u neposrednoj stvarnosti isto – kafa bez šlaga, kafa bez mleka – ali to nije isto. I važi i u ovom slučaju. Znate, humanitarna intervencija je humanitarna intervencija. Tu Majkl Ignjatijev greši. Dobro, ali trebalo bi da se zapitamo da li je to intervencija bez mleka ili bez šlaga. Dakle, koja se negativna politika njome negira. To je apsolutno presudno.
Mislim da je i na širem planu postjugoslovenski rat odličan primer, jer je otkrio najgoru vrstu rasizma kod nekih navodno levičarskih radikala. Vrlo brutalnu vrstu rasizma, pomešanog sa strahovitim nepoznavanjem činjenica. Prvo, da budem sasvim jasan, ne krivim samo Srbe. Ja ću prvi priznati da je i u Hrvatskoj, pa čak i u Sloveniji, postojao jak rasizam. Na primer, najmračnija politička sila na teritoriji bivše Jugoslavije trenutno je, koliko ja vidim, hrvatska katolička crkva. Znate li da je ona apsolutno otvoreno proustaški orijentisana. Ne želi da napravi čak ni isprazan, simboličan odmak od te ideologije.
Ali kao primer ovog rezonovanja uzeću čoveka koga inače uvažavam, australijskog progresivnog novinara, Džona Pildžera. Pogledajte, ovo je citat iz njegovog teksta ,,Ne zaboravite šta se desilo u Jugoslaviji" od 14. avgusta 2008. iz časopisa New Statesman: ,,Jugoslavija je bila nezavisna i multietnička – iako nesavršena – federacija, koja je igrala ulogu ekonomske spone u vreme Hladnog rata. Ovo nije bilo prihvatljivo za rastuću Evropsku zajednicu, naročito za novoujedinjenu Nemačku, koja se okrenula ka istoku, da osvoji svoje ,,prirodno tržište" u jugoslovenskim pokrajinama Hrvatskoj i Sloveniji. Do sastanka Evropljana u Mastrihtu 1991. postignut je tajni dogovor: Nemačka je priznala Hrvatsku, i Jugoslavija je osuđena na propast. U Vašingtonu, Amerika se pobrinula da se posustaloj jugoslovenskoj privredi ne odobre krediti Svetske banke, i beskorisni NATO je obnovljen kao uterivač pravde."
Mislim da nikada u ovoliko malo reči nisam video toliko činjeničnih laži, netačnosti itd. ,,NATO je obnovljen kao uterivač pravde." Da, skoro 20 godina kasnije. Zatim, ,,u Vašingtonu, Amerika se pobrinula..." Ne, nije se pobrinula. Radila je upravo obrnuto. Vašington je podržavao federalnu vladu, dokle god je ona bila na vlasti. Sećam se da je premijer Ante Marković obilazio sve republike i mahao američkim novcem, tvrdeći: ,,Ako Jugoslaviji pružite šansu, dobićemo kredite." Ali najčudnija stvar su ove ,,jugoslovenske pokrajine". Izvinite, ali to nisu bile pokrajine, nego suverene republike, sa pravom na samoopredeljenje zagarantovano ustavom. U ustavu je pisalo da svaka jugoslovenska republika – u tom smislu su bile suverene – ima puno, neograničeno pravo da u bilo kom trenutku napusti federaciju.
Kao što sada znamo, već sedamdesetih se vodila zanimljiva borba unutar nomenklature, gde ste mogli, ako ste imali dobre naočare, da vidite šta se sprema. Naime, unutar nomenklature izbio je sukob oko toga šta da se radi ako sistem zapadne u ozbiljnu nevolju. Jedna struja je bila više nacionalistička, tu su dominirali Srbi, i njena teza je bila da je Jugoslavija etnička zajednica južnih Slovena i, u najkraćem, da treba da opstane, čak i ako se samoupravljanje sruši. A druga struja je govorila: ,,Ne, nema nacionalne mistike, jedino što nas ujedinjuje jeste konkretni projekat samoupravljanog socijalizma. Ako on propadne, videćemo."
Ali šta me je stvarno šokiralo? Dobro, u principu prihvatam uobičajeno levičarsko trućanje od Pildžera. Ali stvarno me je šokiralo sledeće: Pažljivo slušajte kako on opisuje Kosovo. Doslovni citat: ,,Kosovo je zemlja bez formalne ekonomije, kojom praktično upravljaju kriminalne bande koje krijumčare drogu, zabranjenu robu i žene." Mislim, nema boljeg primera rasizma od ovoga. Čitavu naciju otpisujete kao kriminalnu bandu. Čak ni Srbi koji su najizrazitije antialbanski nastrojeni to nikada ne bi rekli, nikada ne bi otišli toliko daleko. I vrlo je čudno da ovo niko nije primetio. Nekako je prihvatljivo. Zamislite da neko okarakteriše neku drugu etničku grupu u ovom maniru. Da neko, recimo, to kaže za Baskijce, za Tamile u Cejlonu itd.
Da se vratim na glavnu temu. Trebalo bi razmotriti opšti plan i problematizovati veoma depolitizovanu humanitarnu politiku ljudskih prava kao ideologiju vojnog intervencionizma. Kao što je Vendi Braun pisala povodom Majkla Ignjatijeva: ,,Humanitarizam sebe predstavlja kao neku vrstu anti-politike, kao neukaljanu odbranu nedužnih i nemoćnih od moćnika. Kao čistu odbranu pojedinca od ogromnih, potencijalno okrutnih, despotskih mašinerija kulture, države, rata, etničkog sukoba, tribalizma, patrijarhata itd." Međutim, pitanje je, opet citiram Vendi Braun: ,,Kakvu vrstu politizacije oni koji intervenišu u ime ljudskih prava pokreću protiv sila kojima se suprotstavljaju? Da li se zalažu za drugačiju formulaciju pravde ili se protive kolektivnim projektima pravde?"
Recimo, potpuno je jasno da svrgavanje Gadafija od strane NATO-a, budući opravdano zaustavljanjem stradanja libijskog naroda, nije bilo samo motivisano političko-ekonomskim interesima, već se zasnivalo i na vrlo preciznoj ideji o političkim i ekonomskim uslovima koji bi trebalo da stvore perspektivu za libijski narod. Dakle, čisto humanitarna, antipolitička politika zaustavljanja patnje, praktično se svodi na implicitnu zabranu elaboriranja pozitivnog kolektivnog projekta društvenopolitičke transformacije. Jer čak ni Ignjatijev, koji pokušava da odigra ovu ulogu vrlo čisto, ne može da je održi do kraja, makar i retorički. Jednom ga je neki novinar lepo pitao: ,,Šta mislite o tamošnjoj ulozi tržišta?" ili već tako nešto, i potpuno je neverovatno šta je odgovorio. Rekao je nešto u smislu: ,,Ne, ne, ovo nije politika. Radi se prosto o ljudskom iskustvu koje nam govori da liberalna demokratija i tržište najbolje sprečavaju ljudske patnje." Kobajagi, to nema nikakve veze s politikom. Dobro, to znamo, to je elementarna stvar.
Ali, dozvolite mi da odem još jedan korak dalje na ovom elementarnom nivou. Takođe treba problematizovati sam sukob između univerzalnih, predpolitičkih ljudskih prava, koja naravno pripadaju svakom ljudskom biću kao takvom, i konkretnih političkih prava građanina, člana konkretne političke zajednice. U ovom smislu, mislim da je Etjen Balibar bio u pravu kada se prisetio Hane Arent i njenog sagledavanja izbegličkog fenomena. Evo jednog lepog citata Hane Arent: ,,Koncept ljudskih prava, zasnovan na pretpostavljenom postojanju ljudskog bića kao takvog, urušio se istog trenutka kada su oni koji su u njega navodno verovali prvi put susreli ljude koji su zaista izgubili sve ostale karakteristike i konkretne veze, osim što su još uvek bili ljudska bića." To nas, naravno, dovodi do Đorđa Agambena i njegove definicije homo sacera, kao ljudskog bića svedenog na goli život. Šta se onda zbiva sa ljudskim pravima kada se svedu na prava homo sacera? Na prava onih isključenih iz političke zajednice. To jest, kada ljudska prava postanu besmislena, jer postaju prava onih koji nemaju nikakva prava.
Mislim da ovde Žak Ransijer predlaže divnu formulaciju, govoreći o ljudskim pravima. Ponovo, citiram: ,,Kada [ljudska prava] postanu beskorisna, sa njima postupate isto kao što darežljiv čovek postupa sa starom odećom – poklonite ih siromašnima. Ona prava koja se čine beskorisnim, šalju se u inostranstvo, zajedno sa lekovima i odećom, ljudima bez lekova, odeće i prava. Na taj način, prava čoveka postaju prava onih koji nemaju nikakva prava. Prava golih ljudskih bića, izloženih neljudskoj represiji. Ona postaju humanitarna prava, prava onih koji ih ne mogu uspostaviti, prava žrtava apsolutnog uskraćivanja prava. Ali i pored toga, ona nisu isprazna. Politički nazivi i mesta nikad nisu jednostavno isprazni. Prazninu popunjava nešto drugo ili neko drugi. Ako žrtve neljudske represije ne mogu da uspostave ljudska prava, koja su im poslednje pribežište, onda neko drugi mora da nasledi njihova prava, da bi ih umesto njih uspostavio. To se zove pravo na humanitarnu intervenciju. Pravo koje neke nacije sebi daju, navodno u korist potlačenih naroda, i to često uprkos upozorenjima samih humanitarnih organizacija. Pravo na humanitarnu intervenciju može se opisati kao svojevrsno 'vraćanje pošiljaocu'. Suvišna prava, poslata obespravljenima, vraćaju se pošiljaocima."
Da me ne razumete pogrešno, ja shvatam poentu humanitaraca. Ne promovišem neki apstraktni pseudo-revolucionarni stav, tipa: ,,Ne pomažite gladnima u Africi, koga briga ako pomru. Treba da se mobilišu politički." Zato mi se sviđa Roni Bauman, koji se bavi pomaganjem siromašnima, dopremanjem hrane, lekova, ali je ipak potpuno svestan političkih manipulacija koje se iza toga kriju.
Dakle, u današnjem dominantnom zapadnom diskursu, ljudska prava potlačenih žrtava praktično predstavljaju prava samih zapadnih sila da intervenišu: politički, ekonomski, kulturno, vojno. Mislim da ljudska prava ovako praktično funkcionišu, na jedan fin, lakanovski način. Vi navodno govorite o pravima drugih, a zapravo mislite na naše pravo da tamo intervenišemo.
 
Uvodni deo predavanja pod nazivom ,,Tihi glas novog početka"; celo predavanje možete pogledati ovde.
Birkbeck Institute for the Humanities, 20.11.2011.
Preveo Ivica Pavlović
Peščanik.net, 11.01.2012.

[scallop]

Svako može da izvrne dve tri činjenice naopačke pa da iskroji novu priču. Izgleda da između "niko nije u pravu" i "svi su u pravu" nema nikakve razlike. Sve zavisi od toga da li će nešto da iscuri iz teksta.

[Franz Xaver von Baader]

možda se nećete složiti sa ovim konkretnim antisrpskim stavom – ne usmerenim protiv srpskog naroda, nego protiv srpske vlade.

slabo vas je opleo. ali to je tako žižekovski, tako polovično. umjesto što se skriva iza takvih obrambenih deus-ex-machina parola (i još dodaje neizostavnu parolu o rasističkoj katoličkoj crkvi, čisto da formalno zadovolji oprečne stavove), mogao je otvoreno reći: devedestih su srbi podivljali zaluđeni mitovima i potpuno su krivi za krvavi balkan.

[mac]

Sloboda je mit, kao što je mit i nezavisnost, komunizam, kapitalizam, slobodno tržište... Ako ti je ideal bilo šta od ovog onda si i ti sluđen mitom. Nema razloga posebno izdvajati Srbe zbog njihovog mita o Jugoslaviji.

[Franz Xaver von Baader]

iako tvoj reply ne stoji ni u kakvoj logičkoj vezi sa mojim upisom, nego si nešto zbrkano izbrbljao, odgovorit ću ti što ne razumiješ i zbog čega imaš takvu zbrku u glavi

u hrvatsko-srpskom sukobu nije bila riječ o apstraktnoj slobodi nego o točno konkretnoj, jasno definiranoj slobodi: neovisnost i uspostava RH. ta je sloboda postignuta; možeš provjeriti ako kreneš putem prema zagrebu: sjajna i efikasna hrvatska policija će te zaustaviti na tvrdoj granici i lupiti ti šahovnicu u putovnicu.

dakle, hrvati su svoj "mit" ostvarili, pa samim time on prestaje biti mit; srbi ne, oni su ispušili i dalje se nalaze u mitskim predjelima
onaj tko ne uspijeva, u društvenom je smislu, ili 1. zločinac ili 2. luđak.
na sagiti se, recimo, nalaze luđaci, a u lepoglavi zločinci

[Meho Krljic]

Ma u pravu je Pingvin, slabo nas je opleo. Recimo, ovaj deo je potpuna besmislica:

,,Kosovo je zemlja bez formalne ekonomije, kojom praktično upravljaju kriminalne bande koje krijumčare drogu, zabranjenu robu i žene." Mislim, nema boljeg primera rasizma od ovoga. Čitavu naciju otpisujete kao kriminalnu bandu. Čak ni Srbi koji su najizrazitije antialbanski nastrojeni to nikada ne bi rekli, nikada ne bi otišli toliko daleko.

Pa takve izjave s vremena na vreme dajem čak i ja koji sam zaista nisko na skali rasizma (znate ono - neki od mojih najboljih ortaka su Albanci i te fore).

Ali sve to na stranu, ja nisam na kraju uspeo da ispratim koja je osnovna teza ovog teksta i koja se kroz njega dokazuje. Mislim, ja sam mislio da je to ovo (stavljeno u zaključak):

Dakle, u današnjem dominantnom zapadnom diskursu, ljudska prava potlačenih žrtava praktično predstavljaju prava samih zapadnih sila da intervenišu: politički, ekonomski, kulturno, vojno. Mislim da ljudska prava ovako praktično funkcionišu, na jedan fin, lakanovski način. Vi navodno govorite o pravima drugih, a zapravo mislite na naše pravo da tamo intervenišemo.

Ali dobar deo teksta ne samo da se ne bavi dokazivanjem te teze odnosno prokazivanjem ove ideje, nego kao da argumentuje da je ovakav stav jedini utilitaran u savremenom postpolitičkom itd. svetu.